Skupština Crne Gore danas bi, prema planu objavljenom na sajtu parlamenta, trebalo da počne raspravu o budžetu za 2026. godinu i planiranom zaduživanju.
Na dnevnom redu redu današnje sjednice pored Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i Prijedlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore.
Sjednica je zakazana za 10 sati.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Vlada je ranije podnijela Skupštini amandman na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kojim se preciziraju iznosi i namjene državnog zaduženja.
Crna Gora će, prema amandmanu, naredne godine moći da se zaduži do 500 miliona eura za obezbjeđenje nedostajućih budžetskih sredstava. Predviđena je i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu.
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
Opozicija je ovo ocijenila kao istorijsko zaduživanje države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština počinje raspravu o budžetu i zaduživanju

Ustavni sud Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. decembra, prvu javnu raspravu nakon osam godina, koja će ujedno po prvi put biti dostupna građanima putem direktnog prenosa na internetu i televizijama koje su najavile emitovanje. Ovim korakom, kako ističu iz Suda, postupci u oblasti ocjene ustavnosti biće učinjeni potpuno transparentnim.
Rasprava će se voditi povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podnosioci inicijativa tvrde da je međunarodni ugovor ratifikovan suprotno Ustavu i da može imati ozbiljne posljedice po interese države, dok Vlada odbacuje te navode.
Ustavni sud je pozvao šest eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Mišljenja će iznijeti:
- prof. dr Mladen Vukčević, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda,
- prof. dr Đorđe Gardašević (Zagreb), ustavno pravo,
- prof. dr Vladimir Đurić (Beograd), ustavno pravo,
- prof. dr Nebojša Vučinić, međunarodno javno pravo i bivši sudija ESLJP,
- prof. dr Vladimir Čolović (Beograd), međunarodno privatno pravo,
- prof. dr Maja Kostić Mandić (Podgorica), međunarodno privatno i ekološko pravo.
Njihova uloga biće da rasvijetle ključna ustavnopravna pitanja istaknuta u inicijativama, kao i ona koja su sami uočili analizirajući sporni zakon i sporazum.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore. Sudije će imati mogućnost postavljanja pitanja stručnjacima.
Posljednja javna rasprava pred Ustavnim sudom održana je u aprilu 2017. godine, kada se odlučivalo o ustavnosti naknada za majke troje i više djece.
Iz Suda navode da je nova javna rasprava zakazana zbog složenih ustavnopravnih pitanja pokrenutih inicijativama i uočenih tokom rada na predmetima.
Javna rasprava počeće u 11 časova, a planirano je da traje najduže pet sati.

Ustavni sud nakon osam godina održava javnu raspravu: Prvi put dostupni građanima uživo

Ova odluka će unijeti nove podjele u društvu - ocijenio je odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković tokom rasprave o Prijedlogu odluke o &nbsp;podizanju spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Klub odbornika Evropskog saveza, kako je naglasio, neće podržati ovu inicijativu.
- Kroz ovu inicijativu pokušava da se predstavi kao da je ovo neko stanovište sa jedne strane mitropolita Amfilohija, koji bi kroz ovu inicijativu trebalo da predstavlja pravoslavni živalj, a porodica Đečević predstavnike islamske zajednice. Ova odluka zahtijeva ispravku i inicijativa bi morala da se povuče i ispravi da je ovo riječ o SPC i jednoj porodici - kazao je Đuričković na sjednici Skupštine Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7736uYif5sQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mašković: Mitropolitova odbrana džamije u Beogradu najbolje govori o njegovom odnosu prema muslimanima
Odbornica koalicije „Za budućnost Podgorice“, Ivana Mašković istakla je da je podizanje spomen-obilježja posvećenog mitropolitu Amfilohiju i Halitu Đečeviću jedna lijepa priča.
Ona je u Skupštini Glavnog grada pokazala i fotografiju mitropolita Amfilohija iz 2004. godine, kada su huligani palili džamiju u Beogradu, a kada je mitropolit Amfilohije stao u odbranu ispred mase ljudi, što najbolje govori o odnosu prema muslimanima.
- To je, kao što je rekao kolega Paunović, važan podatak kada je u pitanju njegov odnos prema muslimanima. On je svojim tijelom branio islamsku svetinju. On nije uspio da spriječi paljenje džamije, ali njegovo lice koje je bilo ispred džamije osvijetljeno plamenom je svijetla tačka tog događaja i sigurno je spriječilo dalje eskalacije u društvu - navela je Mašković.
Radević: Protiv odluke oni koji sjede u partiji koja je hapsila i tukla vladike
Odbornik Slobodne Crne Gore, Boban Radević naveo je da od opozicije nije ni očekivao da podrže odluku o podizanju spomen-obilježja – postavljanjem spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice, kada su, kako kaže, to partijski drugovi onih koji su hapsili mitropolita Amfilohija.
- Da postoji čast, obraz ili moralna odgovornost, ne biste sjedjeli u partiji koja je hapsila i tukla vladike po Crnoj Gori. Ne biste djelili istu stranku i klub sa čovjekom koji je javljao o stanju mitropolita. Ovi ljudi, ako ima države, će svi da odgovaraju - kazao je Radević.
Paunović: Đečević primjer čovjeka koji čuva uspomenu na drugačiju vjeroispovjest
Odbornik Demokrata Mitar Paunović kazao je da ovo ne bi trebalo da bude sporna odluka za bilo koga i da očekuje jedinstvenu podršku u Skupštini Glavnog grada.
- Ukoliko ne bude tako, onda nam nisu svima namjere iste i ne posmatramo svi suživot isto. Ono što je važno i na šta nas podsjeća ova slika koja će biti na granitu ucrtana, jeste njihov susret, kada je Đečević, kao podgorički musliman dočekao crnogorskom mitropolita riječima ‘vladiko, dobrodošli, čuvali smo uspomenu na ove ostatke manastira i čekali na vaš dolazak punih 50 godina“, a to je primjer gdje čovjek drugačije vjeroispovjesti čuva uspomenu, ostatke i priču, jer ništa drugo nije ostalo od tog manastira, a to prenosi drugoj vjeroispovjesti, da se ne zatre sjećanje na taj manastir iz 13. vijeka, koji je bio na tom području - kazao je Paunović.

Đuričković: Odluka o podizanju spomen obilježja Amfilohiju i Đečeviću će unijeti nove podjele u društvu

U Skupštini Crne Gore završena je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojim se, između ostalog predlaže da se odloži implementacija zakona koji je usvojen prošle godine i to za 1.1.2026. a do 30.9. ove godine da se formira novo preduzeće. Poslanici će se izjasniti naknadno.
Poslanik Milan Zečević u ime predlagača pojasnio je pojedinosti novog zakonskog rješenja i ukazao na razloge izmjena.
- Predviđa se da se odloži implementacija zakona koji smo usvojili prošle, a do 30. septembra ove godine da se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, prevozom, sječom i prodajom drvnih asortimenata. Ministar Vladimir Joković dao je pozitivan odgovor da će se preduzeće osnovati u tom roku - poručio je Zečević.
Kaže da će ovim izmjenama privatnici moći da sijeku svoju šumu, a sanitar moći da se doznači i posiječe.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović tražila je odgovornost za štetu koja je nanesena lošim zakonskim rješenjem i ukazuje da je zakon usvojen stihijski, a da se sada sektor vraća na stariji model koji je već bio predmet kritika.
Despotović je navela je da u budžetu nema sredstava za osnivanje novog preduzeća ni za zapošljavanje radnika, te da će Uprava ponovo biti zadužena za realizaciju doznaka. Smatra da neko mora odgovarati za cijeli proces i štetu koja je nastala.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica ocijenio je da je sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona bila svojevrsna farsa, te da nije ponuđeno nijedno obrazloženje zbog čega propis nije sproveden u djelo. Postavio je pitanje kako je moguće da se firma sada može osnovati, ako to nije bilo moguće još od avgusta prošle godine.
- Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji potvrđuje da je osnivanje ovog preduzeća neophodno. Umjesto da se zakon primjenjuje, mijenja se bez ikakve institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje. Nemamo nijedno službeno objašnjenje ko je odgovoran što firma nije osnovana… - poručio je Pižurica.
On je naglasio da se vrlo precizno može utvrditi kolika je šteta nanesena državnom budžetu i da neko mora da snosi odgovornost zbog toga. Najavio je da će, iz protesta i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti, glasati protiv predloženih izmjena i dopuna zakona. Uputio je i apel nadležnim institucijama da ispitaju čitav slučaj.
Poslanik Zečević saglasio se sa stavovima prethodnih govornika, navodeći da su izmjene i dopune zakona jedini izlaz iz trenutne situacije, dok se, kako je kazao, o svim drugim aspektima može raspravljati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podsjetio je da je poznato ko je decenijama omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je, kako je rekao, praktično besplatno dao šume Draganu Brkoviću u Pljevljima. Naglasio je da bi formiranje firme imalo smisla ukoliko bi doprinijelo obnovi proizvodnje u „Velimir Jakić“, i dodao da sjedište firme mora biti u Pljevljima kako bi podržao izmjene.
- Promet drveta odvija se izvan poreskog sistema... Koncesionari su u 2024. godini, po važećem modelu, budžetu uplatili 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu eksploatisane drvne mase. Nakon što dobiju oblovo drvo, prerađuju ga u dasku i pelet, izvoze i ostvaruju pravo na povrat PDV-a, čime efektivno nadoknade plaćenu koncesiju - praktično dobiju drvo besplatno… - istakao je Bojović. Dodao je i da cijeli sektor u BDP-u učestvuje sa manje od jedan odsto.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da je prošle godine bio protiv Zakona, smatrajući da dijelovi tog propisa zahtijevaju drugačije definisanje korišćenja šuma. Ukazao je i da nova firma zahtijeva angažovanje nekoliko stotina radnika kojih nema na tržištu.
- Preduzeću su potrebne desetine miliona eura da bi zaista profunkcionisalo. U ovogodišnjem budžetu nema sredstava za mehanizaciju. Ako nemamo to, bojim se da se ništa neće promijeniti. Doći ćemo u situaciju da to preduzeće mora raspisivati tendere za izvođenje radova u šumi, a na njih će se javljati isti ljudi kao i do sada. Bojim se da mijenjamo formu, ali ostavljamo istu suštinu… - rekao je Nurković.
Dodao je i da će se ovim pristupom smanjiti prihodi opštinama, naročito onima na sjeveru. Ukazao je i na dramatičan pad zaposlenosti u sektoru: nekada je, kako je naveo, bilo angažovano više od 10.000 ljudi, dok ih je danas ostalo svega oko 2.500.

Zečević: Zakon o šumama predviđa formiranje novog preduzeća

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Danilovgrad saopštio je da je tamošnja vladajuća večina odbila da u dnevni red uvrsti dvije tačke koje se odnose na situaciju nastalu epidemijom Kju groznice i snižavanja cijena za vodu i kanalizaciju za ranjive kategorije.
- Na taj način su pokazali da je njihova priča o brizi prema građanima Danilovgrada farsa - ocijenili su u danilovgradskom DPS-u.
Nefunkcionisanje lokalne vlasti u Danilovgradu najviše se ogleda, ističu oni, u izbjegavanju i nestavljanju na dnevni red tema od krucijalnog značaja za život i rad u tom gradu.
- Imajući u vidu uznemirenost i zabrinutost koju je prouzrokovala Kju groznica, kao i revolt građana zbog visokih cijena vode i kanalizacije, smatrali smo da vladajuća većina mora imati hrabrosti i sluha da se o ovim značajnim temama raspravlja na sjednici Skupštine opštine, radi donošenja odgovarajućih odluka - kazali su u DPS-u Danilovgrada.
Jasno je, kažu, da na ovaj način vlast bježi od odgovora na pitanja šta je sve morala da preduzme - a nije u borbi sa epidemijom Kju groznice.
- Na osnovu čega se opravdano postavlja pitanje kako bi građane zaštitila u izazovnijim kriznim situacijama. Vlast je pokazala i nebrigu za skromne kućne budžete ranjivih kategorija stanovništva, time što nije dozvolila da se razmatra predlog koji se odnosio na snižavanje cijena vode i kanalizacije kojima bi se ti isti kućni budžeti, u vremenu ovakve inflacije, koliko-toliko rasteretili. U krajnjem, jasno je da bolji život koji prikazuju na bilbordima žive samo oni, te da onda kad treba preuzeti odgovornost za životne teme, tu su prvi, ali da uteknu. I dalje ćemo insistirati da se navedene teme koje su najbitnije za život građana, a koje lokalna vlast u kontinuitetu izbjegava, rješavaju bez obzira na njihovu težinu i kompleksnost - istakli su u danilovgradskom DPS-u.
Teme poput rješavanja pitanja kao što su rad Centra za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom, zaštita stanovništa usljed epidemije Kju groznice, visoke cijene vode, stanje u FK Iskra, rješavanje pitanja gradskog groblja, zaštita rijeke Zete, se stavljaju na raspravu sa velikim zakašnjenjem, a pojedine teme se, kako su ukazali, u potpunosti izbjegavaju.

DPS Danilovgrad: Vlast odbila da raspravlja o šteti Kju groznice, snižavanju cijena vode i kanalizacije za ranjive kategorije

Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović kazao je za Antenu M da je stanje na terenu nepromijenjeno u odnosu na juče i jutros. 
- Možda je u pojedinim najkritičnijim djelovima vodostaj nešto malo manji. Sve ekipe su na terenu, pratimo situaciju i aktivno učestvujemo u otklanjanju prepreka na pojedinim vodotocima, koji su začepljeni biljnim i drugim otpadom - kazao je Bojanović.
Iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice građanima poručiju da mogu slobodno tražiti vodu jer u Službi imaju dovoljne količine vode i raspoloženi su da je doniraju građanima.

Podgorica: Ekipe SZS na terenu, otklanjaju prepreke na začepljenim vodotocima

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Neprohodnost kanala Mareza tokom posljednjih obilnih padavina izazvala je izlivanje rijeke Trešanice, ugrozila poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastrukturu i, što je najvažnije, vodoizvorište Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević ističe da je čišćenje i redovno održavanje kanala zakonska obaveza i ključna mjera zaštite javnog zdravlja, te da će kompletno čišćenje i sanacija kanala biti završeni tokom 2026. godine.
Zbog začepljenja kanala Mareza na više lokacija, usljed bujne vegetacije, šuta, otpada i drugih neovlašćenih prepreka, tokom posljednjih obilnih padavina došlo je do izlivanja vode na velikim površinama, čime su ugroženi poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastruktura, imovina građana i što je najvažnije, bezbjednost vodoizvorišta Mareza, od kojeg zavisi većinsko vodosnabdijevanje Podgorice.
Na ovu problematiku zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, Boris Spalević, ukazuje već duže vrijeme, jasno i argumentovano upozoravajući da se ne radi o tehničkom, već o sistemskom, bezbjednosnom i zakonskom pitanju.
Više puta je javno isticao da je čišćenje i redovno održavanje kanala Mareza zakonska obaveza, ali i ključna mjera zaštite javnog zdravlja i samog vodoizvorišta.
Tek nakon brojnih upozorenja, detaljnih analiza stanja na terenu i izvještaja stručnih komisija, prošle godine je započeto čišćenje kanala, kada je očišćeno oko 300 metara.
Aktivnosti su nastavljene i ove godine, sa jasnim planom da Glavni grad očisti u 2026. godini kompletnu dionicu kanala u dužini od približno 8.500 metara.
Istovremeno, biće pojačana kontrola dobijanja obaveznih vodnih dozvola, kako bi se spriječilo nelegalno narušavanje kanala i zaštitilo vodoizvorište od daljih štetnih intervencija.
Iako se danas mogu čuti komentari da se sa rješavanjem ovog problema „predugo čekalo“, važno je podsjetiti javnost da kanal Mareza nije sistemski čišćen decenijama.
Stanje koje danas imamo nije nastalo u posljednjih nekoliko godina, već je direktna posljedica decenijske nebrige i ignorisanja problema od strane bivših gradskih vlasti, koje su danas, paradoksalno, najglasnije u kritikama.
Zamjenik gradonačelnika naglašava da je ova gradska uprava kadra da završi započeto, za razliku od prethodnih koje su problem ostavljale po strani.
- Mi ne bježimo od odgovornosti, niti tražimo izgovore. Zatekli smo kanal koji nije održavan decenijama, ali smo prvi koji su započeli njegovo sistemsko čišćenje. Ovaj posao će biti završen. Kanal Mareza nema alternativu i mora biti u potpunosti očišćen i funkcionalan cijelom svojom dužinom. Sve započete aktivnosti biće nastavljene, ubrzane i završene tokom 2026. godine - kazao je Spalević.
Spalević dodatno upozorava da bi svako dalje odlaganje ili povratak na praksu nečinjenja, kakva je postojala ranije, direktno ugrozilo izvorište iz kojeg građani Podgorice piju vodu, što ova gradska uprava neće dozvoliti.
Posebno zabrinjava činjenica da su neodgovorni pojedinci, vođeni ličnim interesima, vršili neovlašćene zahvate, pravili divlje deponije, postavljali prepreke, sužavali korito i mijenjali prirodni tok vode, čime su nanijeli ozbiljnu štetu javnom dobru i direktno doveli u opasnost građane i infrastrukturne objekte.
- Vodoizvorište i kanal Mareza nijesu ničija privatna imovina niti prostor za samovolju. Svi koji su svojim postupcima ugrozili kanal, vodoizvorište i bezbjednost građana moraće da odgovaraju. Ovdje neće biti zaštićenih - rekao je zamjenik gradonačelnika.
U narednom periodu Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim službama, društvima Glavnog grada i inspekcijskim organima, intenzivirati čišćenje kompletnog toka kanala, ukloniti sve nelegalne prepreke i dodatno pojačati nadzor nad vodoizvorišnom zonom.
Javnost će biti redovno i transparentno informisana o svim fazama realizacije.
Molimo građane da tokom čišćenja kanala Mareza poštuju uputstva Kriznog štaba i pokažu razumijevanje i strpljenje, kako bi radovi mogli teći sigurno i efikasno.
Poruka je jasna: vrijeme neodgovornosti je isteklo. Kanal i vodoizvorište Mareza moraju biti trajno zaštićeni, a stanje koje je nastalo kao posljedica decenijske nebrige biće sanirano do kraja, u interesu građana i dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja Glavnog grada.

Začepljeni kanal Mareza izazvao izlijevanje rijeke Trešanice i ugrozio vodoizvorište

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

Tag: rasprava