Vrijednost bitkoina je danas, u 15 sati, na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porastao 3,54 odsto na 92.005,42 eura.
Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 61,28 milijardi eura.
Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 29 u kategoriji "strah", što je malo poboljšanje u odnosu na juče kada je bio na nivou 22 u kategoriji "ekstremni strah".
Vrijednost itirijuma (ETH) porasla je za 4,49 odsto na 3.123,69 eura, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1,64 odsto na 865,68 eura.
Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 6,24 odsto na 146,77 evra, a avalanš (AVAX) porasla za 4,58 odsto na 15,78 eura.
Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1,85 eura, što je za 2,83 odsto više nego juče.
Danas se najviše trgovalo bitkoinom, itirijumom i solanom.
Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute COTI, STRK i WLFI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bitkoin porastao na 92.000 eura

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

U zemljama eurozone u prvom kvartalu ove godine troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto, a u Evropskoj uniji 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Eurostat.
Dvije glavne komponente troškova rada su: zarade i plate, kao i porezi i doprinosi i ostali troškovi, prenose Nezavisne novine.
U eurozoni, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine, troškovi po satu za plate i zarade, kao i ostali troškovi, porasli su po 3,4 odsto.
U Evropskoj uniji su u istom periodu troškovi po satu za plate i zarade porasli 4,1 odsto, dok su ostali troškovi porasli 3,8 odsto.
Troškovi rada po satu u eurozoni porasli su 2,5 odsto pretežno u javnom sektoru i 3,8 odsto u poslovnoj ekonomiji, dok su u industriji troškovi porasli 2,5 odsto, građevinarstvu 4,7 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,3 odsto.
Kada je u pitanju Evropska unija, troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto u javnom sektoru i 4,4 odsto u poslovnom, 3,3 odsto u industriji, u građevinarstvu 5,2 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,7 odsto.
U Evropskoj uniji su u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, najveći rast troškova zarada po satu zabilježile stručne, naučne i tehničke djelatnosti, poslovanje nekretninama, kao i snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom i sanacija.

Troškovi rada po satu u eurozoni porasli 3,4 odsto

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.
EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.
- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.
Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.
Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.
- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: rast