Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Crnogorske građane od sjutra očekuje novo poskupljenje – vekna hljeba od pola kilograma koštaće 85 centi, umjesto dosadašnjih 80. Ovo je još jedna u nizu korekcija cijena osnovnih životnih namirnica, a ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da su ovakvi trendovi bili očekivani.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Mulešković je istakao da Crna Gora trenutno upravlja javnim finansijama kroz potrošački model, što dodatno podstiče inflatorne pritiske.
&nbsp;- Ovo smo očekivali i nakon 2024. godine, to se može vidjeti u komentarima na Fiskalnu strategiju, kad su predložene određene reforme i trebali smo da budemo pripremljeni za ovo. Crna Gora trenutno upravlja javnim finansijama kroz potrošački model, kad imate potrošački model i kad imate naplatu poreza posebno putem indirektnih poreza, jasno je da imate taj pritisak na potrošnju, a kad imate pritisak na potrošnju dolazi do rasta cijena - rekao je Mulešković.
Govoreći o najavljenom poskupljenju hljeba, Mulešković je naveo da je ono bilo očekivano imajući u vidu opšte tržišne uslove i rast troškova proizvodnje.
- Kad se uzme u obzir sve što se dešava na tržištu, kao i troškove proizvodnje, bilo je za očekivati da će doći do poskupljenja, ne samo hljeba, već se svjedoči svakodnevnom cjenovnom rastu, svih namirnica i troškova privrednim subjektima - kazao je Mulešković.&nbsp;
Podsjetio je da je inflacija u aprilu 2025. godine iznosila 3,4 odsto, što je značajna vrijednost u odnosu na prethodne godine.
&nbsp;- U aprilu mjesecu 2025. godine stopa inflacije iznosi 3,4 posto, što jeste značajna stopa ukoliko bi uzeli stope inflacije koje su bile 2024. i 2023. godine, pa kad uzmete kumulativne te stope inflacije činjenica je da smo imali veliki rast cijena. Ono što smo govorili od 2022. godine, pa i od kraja 2024. godine, kad smo imali dvije poreske reforme i kad je došlo do povećanja minimalne zarade, da upravo takav način administrativnog povećanja zarada dovodi do opšteg rasta cijena, to jest dovodi do povećane stope inflacije, pa samim tim jedan po jedan segment cjenovno će rasti - ističe on.&nbsp;
Mulešković smatra da se prilikom donošenja ekonomskih odluka često zanemaruju upozorenja stručnjaka i realni efekti tih mjera.
&nbsp;- Kad se donose odluke, često se ne slušaju ljudi na koje se odnose odluke. Donosioci odluka su tvrdili da neće doći do povećanja troškova uslijed povećanja zarada, što se pokazalo da nije tačno. Sjetimo se 2022. godine kad smo imali minimalnu zaradu 220 ili 250 eura, pričamo o neto zaradi, danas je to 600 eura i onda ćete da kažete da nije došlo do povećanja troškova. Došlo je do povećanja troškova, pa samim tim su cijene morale da se prilagode tim troškovima - navodi Mulešković.&nbsp;
Upozorio je da tržište reaguje prirodno na pritisak potrošnje, što rezultira opštim rastom cijena.
- Ovo je bilo samo usklađivanje i sve ono što se dešava na tržištu je usklađivanje. Tržište funkcioniše na taj način da dođe do rasta svih ostalih proizvoda kad imate takav pritisak na potrošnju, jer kad god imate povećanu potrošnju dolazi do rasta cijena - dodaje Mulešković.&nbsp;
Govoreći o strukturi crnogorske ekonomije, Mulešković je naglasio zavisnost od uvoza i vanjskih faktora.
- Crna Gora skoro i da ništa ne proizvodi, pa zavisi od cijena u regionu, a region i sama EU i dalje imaju problem sa inflacijom. Kad imate rast cijena u tim zemljama, naravno da će kod nas taj rast biti mnogo veći, zbog troškova prevoza i svega onoga što prati - kazao je Mulešković na Televiziji E.&nbsp;
Na kraju, Mulešković upozorava da fiskalne politike iz prethodnih godina značajno doprinose rastu cijena i inflaciji.
- Takođe, fiskalne politike koje smo imali od 2022. i 2024. godine u značajnoj mjeri su povećale cijene, jer uvođenje poreza, akciza, bilo kakvih nameta naravno da će da dovede do rasta cijena, jer ne možete da očekujete da uvijek privreda podnese troškove. Ne možete da očekujete da onaj dio ekonomije, dio društva koji puni budžet, koji radi na razvoju crnogorskog kvaliteta života, podnese taj trošak. U jednom trenutku ni oni neće moći da podnesu taj trošak i moramo da razmišljamo da jeste lijepo imati veće zarade, ali nije lijepo povećavati poreze - zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-VxIZQURO5g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Očekivan je rast cijena, jer kad god imate pritisak na potrošnju dolazi do rasta cijena

Ovo sadašnje povećanje cijena samo po sebi govori da to nije realno i nije normalno, odnosno da su računi skoro duplo povećani. Oni na taj način, može se tako zaključiti, isplaćuju plate radnicima i pokrivaju svoje neuspješno poslovanje - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača.
Zakonom je bilo predviđeno da se svako povećanje ili prijedlog povećanja, cijena mora uputiti, kaže Nikčević, na saglasnost Centru za zaštitu potrošača, i to su, kako kaže, redovno radile kompanije koje pružaju javne usluge.
- Međutim, mi nijesmo mogli odgovarati na to. Njih je mnogo, nas je malo! Tako da oni povećavaju cijene po svom nahođenju, pretpostavljam da imaju sistem neki. Ovo sadašnje povećanje cijena samo po sebi govori da to nije realno i nije normalno, odnosno da su računi skoro duplo povećani - navela je ona.
Na taj način, kaže, isplaćuju plate radnicima i pokrivaju svoje neuspješno poslovanje.
- Čuli smo od predsjednika Vlade kako kaže da će da napravi juriš, je li tako?! Da će da riješi to, obzirom da je u novembru obećao da neće doći do povećanja cijena vode, konkretno, niti cijena ostalih proizvoda, međutim, ne da je došlo do povećanja, nego su to drastična povećanja, i to zaista ugrožava standard građana. Šta će predsjednik Vlade uraditi u tom smislu, pretpostavljam da nešto hoće, da bi ipak pokazao da ima mogućnost da utiče na to - rekla je Nikčević.
Tržište je slobodno, objašnjava Nikčević, te se shodno tome i slobodno formiraju cijene, dodaje ona, što se ne odnosi na Vodovod i Elektroprivreda, a poznata stvar je, ističe ona, da su uvijek uvećani decembarski računi.
- Ponašaju se tako da ako vi ne platite račun, žalite se, oni će odgovoriti isključenjem struje. Kasnije će tek njihovu komisiju koja će doći pogledati, šta god da je u pitanju oni će reći da je sve ispravno, uglavnom, i isključiće vam struju. Bilo je ljudi koji su podizali kredit da plate struju, iako nije bilo osnova, čak smo im garantovali da neće morati, ali oni ne mogu da izdrže bez struje - istakla je Nikčević.
Centar za zaštitu potrošača pomaže građanima da napišu prigovor, podsjeća Nikčević, odgovor na prigovore, zakazuje sastanke sa predstavnicima, dodaje ona, Elektroprivrede, Vodovoda, i dosta puta su bili, kako kaže, uspješni u intervencijama.
- To je dosta naporno, cijeli jedan proces, jer se oni ne daj baš lako, jednostavno su uporni u tome da naplate to što su fakturisali, bez obzira što se i sami suočavaju da nije baš realno, pogotovu ima dosta problema kada je u pitanju voda koju koriste stanari zgrada, pa imate tu ljude koje imaju svoje vodomjere, a imate opet jednu polovinu stanara koji nemaju vodomjere i oni su sa zajedničkog vodomjera, i tu imate čudne situacije da isti članovi, isti broj članova u domaćinstvu, jedni troše 5€, a drugi troše 50 eura, što je skoro nevjerovatno - naglasila je Nikčević.
Posle svih svih akcija i bojkota, kaže Nikčević, skočile su cijene drastično nekih, dodaje ona, osnovnih životnih namirnica, kao što je, kako tvrdi, ulje.
- Umjesto cijene, od prije nekoliko dana, od 1,19 eura za litar ulja sada treba izdvojiti 1,65 eura. Trgovci se dovijaju na razne načine da privole građane, i tako prave akcije, najčešće na proizvode koji su pri isteku što uopšte nije u redu, jer vi kupite neki proizvod koji ne možete potrošiti za dan dva, a njemu tada ističe rok. Povećanje plata je unaprijed pojedeno, jer cijene idu brže od plata, i to nema nikakvog efekta - istakla &nbsp;je Nikčević.
Sagovornica Budilnika smatra da prethodni jednodnevni bojkot trgovina nije imao efekta, jer građani su prethodnog dana, ističe ona, ili dan posle obavili kupovine.
- Građani moraju kupovati hranu, ne mogu da ništa ne kupuju, ili da prave rezerve hrane, i tada trgovci imaju još veći promet. Bojkot kao bojkot je u redu, ali na neki drugi način. Na primjer da se bojkotuje na drugi način - dodala je ona.
Neophodno je, smatra Nikčević, da građani istraže tržište: da vide gdje su cijene povoljnije, kvalitetniji proizvodi i kupuju tu.
- Najbolji je bojkot kad sam građanin bojkotuje te markete koji ne vode mnogo računa o potrošačima baš nimalo, nego najviše o svom prometu, i to lako može da vidi potrošač koji svaki dan ide u trgovinu - zaključila je Nikčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Nikčević: Povećanje plata je unaprijed pojedeno, cijene rastu brže od plata

Udruženje podstanara Crne Gore, u okviru svojih aktivnosti na izradi registra podstanara i u svakodnevnoj komunikaciji s podstanarima širom zemlje, primijetilo je zabrinjavajući trend ponovnog rasta cijena kirija.
Iz Udruženja su naveli da iako je trenutno riječ o manjem obimu povećanja, indikatori jasno ukazuju na mogućnost daljeg eskaliranja tog problema.
- U situaciji gdje životni troškovi u Crnoj Gori kontinuirano rastu, a stanovanje predstavlja jedan od najvećih finansijskih tereta, ovakva kretanja cijena kirija mogu imati katastrofalne posljedice po podstanarske porodice i pojedince. Posebno je zabrinjavajuće što se većina rentijerskih aktivnosti odvija u sivoj zoni, gdje država nema adekvatnih mehanizama niti volje da ovu situaciju preventira i uvede u zakonodavne i poreske okvire - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara nedavno je predstavilo svoj projekat Platforma za zaštitu prava podstanara, koji ima za cilj jačanje materijalnog statusa podstanara i uvođenje reda u oblast rentijerstva. Ova platforma predviđa konkretne korake i rješenja za unapređenje položaja podstanara i suzbijanje nelegalnih aktivnosti na tržištu iznajmljivanja nekretnina.
- Nažalost, do sada smo svjedočili nespremnosti i potpunoj nebrizi političkih subjekata i donosioca odluka da se podstanarima pruži konkretna podrška. Ovakav odnos prema jednom od najugroženijih slojeva stanovništva šalje poruku zapostavljanja osnovnih potreba građana - rekli su u tom Udruženju.
Subvencioniranje najugroženijih podstanarskih porodica, kako smatraju, predstavlja opravdano, nužno i prioritetno rješenje koje država mora odmah razmotriti. Takva mjera bi direktno olakšala egzistencijalni teret mnogim porodicama i pojedincima koji su na rubu siromaštva, omogućila dostojanstveniji život, te smanjila rizik od socijalne isključenosti. Subvencije nijesu samo humanitarna nužnost, već i ekonomski racionalna odluka koja pomaže stabilizaciji društva i tržišta nekretnina.
- Ovakav scenario ne ugrožava samo egzistenciju podstanara, već dodatno produbljuje socijalnu nejednakost, destabilizuje tržište nekretnina i koči ekonomski razvoj naše zajednice. Neophodno je hitno reagovati kako bi se spriječilo dalje narušavanje već teške materijalno-finansijske situacije naših građana - smatraju u Udruženju.
Stoga oni su apelovali na nadležne institucije da hitno krenu u rješavanje problema sive zone rentijerstva kroz uvođenje i primjenu adekvatnih zakonskih i poreskih mehanizama.
Apel je upućen i političkim akterima da u svojim programima i djelovanju prioritet daju pitanjima stanovanja, uključujući subvencioniranje najugroženijih podstanarskih porodica kao hitnu mjeru, kao i široj javnosti da pruži podršku u borbi za pravednije tržište nekretnina i zaštitu podstanara.

Udruženje podstanara Crne Gore: Ponovni rast cijena kirija

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: rast-cijena