Ukrajinski dronovi i rakete dugog dometa pogodili su veliku rusku fabriku municije, ključni naftni terminal i važno skladište oružja iza linije fronta, saopštili su danas ukrajinski predsjednik i vojska dok Kijev pojačava pritisak na vojnu logistiku Moskve.
Ukrajinski Generalštab saopštio je da je tokom noći pogodio fabriku municije Sverdlov u regionu Nižnji Novgorod na zapadu Rusije, izazvavši višestruke eksplozije i požar. Navodi se da ta fabrika snabdijeva ruske snage avijacijskom i artiljerijskom municijom, avijacijskim bombama i protiv-vazduhoplovnom i protivtenkovskom municijom.
Ukrajina je takođe pogodila naftni terminal na Krimu, izazvavši požar, a i skladište municije ruske 18. kombinovane armije, saopštio je Generalštab.
Ruske vlasti su potvrdile veliki ukrajinski napad dronova iznad 14 ruskih regiona, kao i anektiranog ukrajinskog poluostrva Krim i oko Crnog i Azovskog mora. Ali, nisu dali mnogo detalja osim tvrdnje da je protiv-vazduhoplovna odbrana oborila 251 ukrajinski dron što znači da je to bio jedan od najvećih ukrajinskih baraža na rusku teritoriju od početka rata prije više od tri godine.
Gleb Nikitin, guverner oblasti Nižnji Novgorod, rekao je da je protiv-vazduhoplovna odbrana odbila napad 20 ukrajinskih dronova na lokalnu industrijsku zonu koja uključuje fabriku municije i da nijedan objekat nije oštećen.
Ukrajinski napadi dugog dometa na rafinerije i druga naftna postrojenja doprinijeli su nestašici goriva na ruskim pumpama u avgustu.
Unapređenje domaćeg oružja, posebno dronova, jedan je od glavnih ciljeva ukrajinskih vlasti dok nastoje da se suprotstave ruskoj invaziji i da dosegnu dublje u Rusiju naopadima koji vrše vojni, politički i društveni pritisak na predsjednika Vladimira Putina.
Iako su ruska privreda i vojska mnogo veće od ukrajinske, Kijev je u velikoj mjeri ograničio ruske dobitke na bojnom polju kako bi usporio i rusko napredovanje širom ukrajinskih seoskih područja, jer najsavremenija tehnologija dronova djelimično nadoknađuje nedostatak vojnika.
Nesigurna na kakvu zapadnu vojnu podršku može da računa da bi spriječila dalju rusku invaziju, Ukrajina je brzo razvila svoje kapacitete za proizvodnju odbrambene opreme. Već dijeli svoje znanje o dronovima sa državama EU i razmatra moguću tehnološku i proizvodnu saradnju sa Sjedinjenim Državama.
Ukrajinski zvaničnici bi željeli da Sjedinjene Države isporučuju krstareće rakete Tomahavk kako bi se moglo ciljati više ruskih ciljeva u pozadini.
Ukrajina sve više koristi domaće dronove dugog dometa, rekao je danas njen predsjednik Volodimir Zelenski, a Ukrajina očekuje da će proširiti takve kapacitete ako obezbijedi finansiranje iz inostranstva.
Takođe je naznačio da je Ukrajina koristila sopstvene rakete za napade na rusko tlo.
- Glavna stvar koju treba razumjeti je da je Ukrajina posljednjih dana koristila isključivo oružje ukrajinske proizvodnje, ne samo dronove- rekao je Zelenski tokom konferencije za novinare sa holandskim premijerom Dikom Shofom u Kijevu.
Očekujemo veće kapacitete, ali oni zavise od finansijskih sredstava, rekao je on.
Zelenski je danas rekao da bi rastuća ukrajinska odbrambena industrija mogla da počne da izvozi višak oružja do kraja ove godine, koristeći prihode od toga za kupovinu sofisticiranih sistema koje ne može sama da napravi.
Do kraja ove godine, Ukrajina se nada da će obezbijediti barem polovinu oružja koje je njenim trupama potrebno na prvoj liniji fronta, rekao je Zelenski na Forumu odbrambene industrije u Kijevu.
- Već je na frontu više od 40% oružja koje se koristi oružje proizvedeno u Ukrajini ili sa Ukrajinom- rekao je Zelenski u govoru.
Ukrajina je prošle godine proizvela i isporučila 2,4 miliona granata na liniju fronta, po riječima ukrajinskog lidera.
Ukrajina sada proizvodi 40 samohodnih artiljerijskih sistema "Bogdana" mjesečno, rekao je Zelenski. Poređenja radi u aprilu 2024. proizvodnja je iznosila 10 komada mjesečno.
- Došlo je vrijeme da pokrenemo izvoz našeg ukrajinskog oružja - onih vrsta oružja koje imamo u višku i stoga se mogu izvoziti, kako bi se obezbijedilo finansiranje za one vrste oružja koje su posebno potrebne za odbranu- rekao je Zelenski u govoru, vjerovatno misleći na američke sisteme protiv-vazduhoplovne odbrane „Patriot“.
Rekao je da Ukrajina već ima sporazume o početku izvoza u EU, Sjedinjene Države i na Bliski istok, a kupovina bi mogla da počne do kraja ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina tvrdi da je pogodila rusku fabriku municije, naftni terminal i skladište oružja

Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene u ruskom vazdušnom napadu na jugu Odese, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. 

Ruske snage jutros su izvele napad na jugu Odeske regije, koji je izazvao požar i zahvatio pet komercijalnih objekata prije nego što su ga vatrogasci ugasili. 
 
Zvaničnici su rekli da je oštećeno nekoliko zgrada i više vozila, prenosi Anadolija. 
 
Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju 24. februara 2022. godine i tvrdi da je njen cilj zaštita ljudi u istočnoj regiji Ukrajine. 
 
Od tada su milioni ljudi raseljeni, hiljade su izgubile domove, a stotine medicinskih i obrazovnih ustanova je uništeno.

1250x600

1084x550

Najmanje jedna osoba ubijena u ruskom vazdušnom napadu na Odesu

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš upozorio je na „stvarni rizik“ od širenja rata u Ukrajini van njenih granica, nakon presrijetanja ruskih dronova iznad teritorije Poljske.
- Ovaj slučaj još jednom podvlači regionalni uticaj i realan rizik od širenja razornog sukoba - izjavio je portparol generalnog sekretara Stefan Dižarik.
Vojska Poljske saopštila je da su tokom noći njene i savezničke snage NATO-a oborile više ruskih dronova koji su uletjeli u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu.
Premijer Donald Tusk poručio je da će Varšava, zbog upada najmanje 19 dronova duboko u teritoriju Poljske, aktivirati Član 4. NATO sporazuma o zajedničkoj odbrani.
Ukrajina je potvrdila da su neki od dronova završili u Poljskoj, dok je Moskva demantovala da je gađala tu zemlju.
Jedan od oborenih ruskih dronova pao je na porodičnu kuću u mjestu Viriki, blizu Lublina, i uništio joj krov.

Gutereš upozorava: Stvarni je rizik od širenja rata u Ukrajini

Poljska je jutros podigla nivoe svoje i NATO vazdušne zaštite kako bi uništila dronove koji su, tokom jučerašnjeg vazdušnog napada Rusije na Ukrajinu, završili u njenom vazdušnom prostoru, zbog čega je zatvoren i aerodrom u Varšavi, prenosi Rojters.
Ovo je prvi put od početka rata u Ukrajini da je Varšava angažovala sredstva u svom vazdušnom prostoru.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da su operacije u toku i da je u konstantom kontaktu sa sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Tusk je pozvao na hitan sastanak savjeta ministara u 8 sati.
Poljska vojna komanda kaže da su dronovi kontinuirano napadali poljski vazdušni prostor tokom ruskog napada preko granice, u zapadnoj Ukrajini.
Radari u uočili više od 10 objekata i onih koji bi mogli da predstavljaju prijetnju, zbog čega su ''neutralizovani''.
Pozvali su &nbsp;građane da ostanu kod kuća, posebno u mazovjeckoj oblasti, Padlasju i Lublinu, koji su u najvećem riziku.
Aerodrom u Varšavi, najveći u zemlji, zatvoren je za saobračaj zbog vojnih akcija, a avioni se preusmjeravaju na aerodrome u Katovicama, Vroclavu i Poznanju.

Poljska obara dronove u svom vazdušnom prostoru, zatvoren aerodrom u Varšavi

Moskva očekuje da će pregovori između Rusije i Ukrajine biti nastavljeni, ali „nove teritorijalne realnosti“ moraju biti priznate i mora se formirati novi sistem bezbjednosnih garancija, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u izjavama objavljenim danas.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je desetinama hiljada vojnika da sprovedu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, poslije osam godina sukoba u istočnoj Ukrajini između proruskih separatista i ukrajinskih trupa. Rusija sada kontroliše nešto manje od petine Ukrajine.
- Da bi mir bio trajan, nove teritorijalne realnosti ... moraju biti priznate i formalizovane u međunarodno-pravnim okvirima- naveo je Lavrov u intervjuu za indonežanski list Kompas, prema transkriptu objavljenom na sajtu ruskog ministarstva spoljnih poslova.
Kaže da novi sistem bezbjednosnih garancija za Rusiju i Ukrajinu mora biti formiran kao integralni element pan-kontinentalne arhitekture jednake i nedjeljive bezbjednosti u Evroaziji.
U indirektnoj referenci na nastavak protivljenja Moskve članstvu Ukrajine u NATO, Lavrov je istakao da „Ukrajini treba garantovati neutralan, nesvrstan i nenuklearni status“.
Ukrajina kaže da nije na Rusiji da odlučuje čemu se Kijev može ili ne može pridružiti, dok NATO navodi da Rusija ne može imati pravo veta nad članstvom u savezu koji je osnovan 1949. radi suprotstavljanja prijetnji od Sovjetskog Saveza.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u avgustu sredinom mjeseca održao samit sa Putinom na Aljasci, a potom se sastao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ključnim evropskim i NATO liderima u Bijeloj kući u pokušaju da privede rat kraju, rekao je juče da je „vrlo razočaran“ u ruskog lidera.

Lavrov: Rusija očekuje nastavak pregovora sa Ukrajinom, vezano za teritorijalne promjene

Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od užurbano sazvanog sastanka danas u Bijeloj kući, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi sa izuzetnom grupom evropskih lidera da američkom predsjedniku Donaldu Trampu pokaže jedinstven front protiv Rusije.
Evropski politički „teškaši“ ostali su po strani tokom Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka, a sada nastoje da zaštite Ukrajinu i kontinent od mogućeg širenja ruske agresije.
Dolaskom u grupi žele da izbjegnu debakle poput februarskog sastanka u Ovalnoj sobi, kada je Tramp ukorio Zelenskog da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku vojnu pomoć. Susret je ujedno i test odnosa Amerike sa njenim najbližim saveznicima, nakon što su Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatili Trampovo povećanje carina djelimično zato što su željeli njegovu podršku oko Ukrajine.
Današnje okupljanje znak je i napretka i moguće zabrinutosti poslije sastanka na Aljasci, jer mnogi evropski lideri stižu u Vašington sa jasnim ciljem – da zaštite interese Ukrajine, u rijetkom i snažnom pokazivanju diplomatske sile.
- Važno je da Amerika pristane da radi sa Evropom na obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a time i za čitavu Evropu - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ipak, uoči sastanka, Tramp je prebacio odgovornost na Zelenskog da pristane na ustupke i sugerisao da Ukrajina ne može povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što je pokrenulo sukob koji je prerastao u širu invaziju 2022.
- Predsjednik Zelenski može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori - napisao je Tramp sinoć na društvenim mrežama.&nbsp;
- Sjetite se kako je počelo. Nema povratka na Obamin poklon Krima (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikad ne mijenjaju!!! – napisao je Tramp.
Zelenski je kasno u nedjelju odgovorio vlastitim postom: „Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat završimo brzo i pouzdano“ Dodao je da mir „mora biti trajan“, a ne kao poslije ruskog zauzimanja Krima i dijela Donbasa prije osam godina, kada je, kaže, „Putin to iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad“.
Sastanak na Aljasci dao je moguće obrise zaustavljanja rata u Ukrajini, iako nije jasno da li će uslovi biti prihvatljivi za Zelenskog ili Putina.
<h2>Evropski teškaši stižu u Vašington</h2>
 
Planirano je da se Zelenskom u američkoj prijestonici pridruže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tema razgovora biće moguće bezbjednosne garancije koje bi Ukrajini bile potrebne da bi bilo kakav mir sa Rusijom bio trajan. Putin se protivi ulasku Ukrajine u NATO, ali Trampov tim tvrdi da je ruski lider otvoren za dogovor po kojem bi saveznici branili Ukrajinu ako bude napadnuta.
Tramp je o sastanku sa Putinom obavijestio Zelenskog i evropske saveznike, ali su detalji izlazili u fragmentima, što je očigledno nerviralo američkog predsjednika koji nije želio da javno navede uslove kada se pojavio zajedno sa Putinom.
- VELIKI NAPREDAK SA RUSIJOM - objavio je Tramp u nedjelju na mrežama, dok je na svojoj platformi Truth Social dodao: „Imao sam sjajan sastanak na Aljasci.“
Nakon samita na Aljasci, Tramp je izjavio da primirje nije potrebno da bi pregovori o miru počeli – nagla promjena u pravcu koji odgovara Putinu.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da je primirje i dalje moguće, ali da je „najbolji način da se ovaj sukob završi – potpuni mirovni sporazum“.
<h2>O čemu će saveznici razgovarati</h2>
Evropski zvaničnici potvrdili su da je Tramp rekao kako Putin i dalje traži kontrolu nad cijelim Donbasom, iako Ukrajina drži značajan dio te oblasti.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof naveo je da bi SAD i saveznici mogli ponuditi Ukrajini obavezu nalik NATO-u – da je brane u slučaju napada – kao moguću bezbjednosnu garanciju.
- Kako će to biti konstruisano, kako ćemo ga nazvati, kako će biti izgrađeno, koje će garancije biti u njega ugrađene da budu obavezujuće – o tome ćemo narednih dana razgovarati sa našim partnerima iz inostranstva - rekao je Rubio za NBC.
Rubio je na Foks njuzu kazao da bi takva obaveza „bila veoma veliki potez“ od Trampa, te da očekuje da će delegacije „provesti šest, sedam sati razgovarajući o ovim stvarima, možda i više, da bismo došli do nečega konkretnijeg“.
Za Zelenskog će, kako navodi jedan zvaničnik blizak pregovorima, sastanak vjerovatno biti veoma težak. On mora spriječiti scenario u kojem bi bio okrivljen da blokira pregovore o miru odbijanjem Putinovog maksimalističkog zahtjeva za Donbas, što je, prema njegovim riječima, protivustavno i predstavlja osnovu za buduće ruske napade.
Ako se suoči sa pritiskom da prihvati Putinove zahtjeve, Zelenski će morati da se osloni na vještinu koju je više puta pokazao – diplomatsku taktiku. Ukrajinsko rukovodstvo nastoji da organizuje trilateralni sastanak sa Zelenskim, Trampom i Putinom o osjetljivim pitanjima, uključujući teritorijalna.
<h2>Zelenski želi da izbjegne novi skandal u Ovalnoj sobi</h2>
Nakon što je u februaru izdržao javnu tiradu Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenski je radio na popravljanju odnosa sa SAD.
Neprekidna diplomatska komunikacija i kratki susret u aprilu u Vatikanu, na marginama sahrane pape Franja, pomogli su da se preokrene situacija. Tada je Tramp djelovao spremno da razmotri njegove uslove za mir.
Ipak, Tramp kaže da mu je glavni cilj da okonča rat, što ga je nakon sastanka sa Putinom navelo da odbaci potrebu za primirjem.
Evropski saveznici su takođe sarađivali sa Trampom – u julu je dogovoren aranžman po kojem NATO saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu.
Uoči današnjeg sastanka, Makron je naglasio važnost jačanja ukrajinske vojske i potrebu da se Putinu pokaže da Evropa njegove poteze vidi kao prijetnju i drugim državama.
- Ako budemo slabi pred Rusijom danas, spremamo sukobe sutrašnjice koji će pogoditi Ukrajince, a – bez sumnje – mogu pogoditi i nas - rekao je Makron.
<h2>Zelenski stigao u Vašington</h2>
Ukrajinski predsjednik objavio je rano jutros na X-u da je već stigao u Vašington, zahvaljujući se Trampu na pozivu.
- Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat okončamo brzo i pouzdano. I mir mora biti trajan. Ne kao ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela naše istočne teritorije – dijela Donbasa – a Putin je to jednostavno iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane „bezbjednosne garancije“, koje nijesu funkcionisale. Naravno, Krim tada nije smio biti predat, isto kao što Ukrajinci nijesu predali Kijev, Odesu ili Harkov poslije 2022. godine – napisao je Zelenski.
On je istakao da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i nezavisnost izražavajući uvjerenje da će odbraniti Ukrajinu, obezbijediti djelotvorne garancije bezbjednosti i da će ukkrajinski narod „uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podršci i neprocjenjivoj pomoći“.
- Rusija mora okončati ovaj rat, koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i našim evropskim prijateljima natjerati Rusiju na pravi mir – zaključio je Zelenski.

Duško Mihailović

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da će poslati dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Patriot u Ukrajinu – najvjerovatnije putem Evropske unije – dok Kijev, Moskva i ostatak svijeta iščekuju, kako je najavio, "važnu izjavu" o dugotrajnom sukobu.
U komentarima kasno 13. jula, Tramp nije naveo konkretne detalje o planiranim isporukama sistema Patriot Ukrajini, koja već dugo moli za ove sisteme koje smatra ključnim za odbranu svojih gradova od gotovo svakodnevnih ruskih vazdušnih napada.
Takođe je kritikovao Vladimira Putina, što je još jedna u nizu njegovih negativnih izjava o ruskom predsjedniku.
- Poslaćemo im Patriote, koje očajnički trebaju, jer je Putin zaista iznenadio mnoge ljude. Priča lijepo, a onda uveče bombarduje sve… Ne sviđa mi se to- rekao je Tramp novinarima u jednoj američkoj vojnoj bazi nedaleko od Vašingtona.
Kazao je i da će Patriota plaćati Evropska unija
- Mi ništa ne plaćamo, ali ćemo poslati. U suštini, poslaćemo im razne komponente veoma sofisticirane vojne opreme. Oni će nam to platiti 100 posto, i tako to želimo- rekao je Tramp, ne navodeći koje bi zemlje EU bile uključene u tu transakciju.
Vašington je 2. jula objavio da zaustavlja dio isporuka oružja Ukrajini. Međutim, Tramp od tada sve više izražava frustraciju zbog Putinovog odbijanja da pristane na prekid vatre, te je 10. jula izjavio da će SAD poslati dodatno oružje Ukrajini putem NATO zemalja ili drugih evropskih saveznika.
Njemački kancelar Fridrih Merc je 4. jula, u razgovoru s Trampom, iznio mogućnost da Berlin kupi sisteme Patriot iz Vašingtona i zatim ih proslijedi Ukrajini. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius trebao bi 14. jula stići u Vašington na razgovore s američkim zvaničnicima.
Sjedinjene Američke Države su do sada isporučile tri baterije raketnog sistema Patriot Ukrajini, sve tokom administracije predsjednika Džo Bajdena. Patriot je jedan od najnaprednijih sistema protivzračne odbrane na svijetu, sposoban za presretanje balističkih i krstarećih raketa.
Ukrajina je takođe dobila još četiri baterije Patriot: tri iz Njemačke i jednu od grupe evropskih država.

Tramp obećao slanje Patriot sistema Kijevu, nove kritike na račun Putina

Savjet Evropske unije (EU) pripremio je novu uredbu o sankcijama kojom se po prvi put službeno optužuje Rusija za korišćenje CS plina kao metode ratovanja na frontovima u Ukrajini. 
 
U memorandumu s objašnjenjima u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa, zvaničnici EU se pozivaju na dva izvještaja Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), objavljena na zahtjev Ukrajine u novembru prošle i februaru ove godine, kao osnovu za taj potez. 
 
Taj predlog je dio seta sankcija u tri paketa koje EU očekuje da usvoji u narednim danima. Druga dva paketa ciljaju na sajber napade i ruske kampanje destabilizacije u Evropi. Prema internim izvorima EU, četvrti paket sankcija usmjeren je na rusku flotu u sjeni. 
 
Izvještaji dokumentuju navodnu upotrebu CS gasa u Marijivki i Ilinki, u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, tokom ruskih napada prošle godine. 
 
OPCW je svoje izvještaje zasnovao na uzorcima zemljišta i vode, intervjuima sa vojnim osobljem i fotografijama čaura ručnih granata označenih sa „RG-Vo“, što znači ručna granata-toksično sredstvo. 
 
Ruski državni televizijski kanal RT emitovao je snimke ruskih vojnika koji koriste takve ruske granate na bojnom polju. 
 
- U svijetlu ozbiljnosti situacije, u nedostatku vjerodostojnog objašnjenja od Rusije u vezi sa njenom široko prijavljenom upotrebom sredstava za kontrolu nereda, i kako bi se ojačala globalna norma protiv upotrebe hemijskog oružja, EU poziva na pravovremeno pripisivanje dokazane upotrebe sredstava za kontrolu nereda kao metode ratovanja od strane OPCW-a- navodi se u memorandumu. 
 
Lista sankcija EU će uključivati Radiološke, hemijske i biološke odbrambene trupe ruskog Ministarstva odbrane, kao i 27. i 33. naučno-istraživački centar koji su uključeni u razvoj i upotrebu hemijskih agenasa. 
 
CS je suzavac poznat i kao „Lila“. Izaziva ozbiljnu iritaciju očiju, kože i respiratornog trakta. Oni koji dođu u kontakt sa njim gube orijentaciju i mogu se ugušiti. 
 
Formalno, CS se smatra nesmrtonosnim sredstvom za suzbijanje nereda i koristi ga policija u mnogim zemljama. 
 
- Upotreba takvih supstanci kao oružja zabranjena je članom 1 Konvencije o hemijskom oružju- napomenuli su zvaničnici EU. 
 
Prema Ministarstvu odbrane Ukrajine, kapsule sa ovim gasom su takođe pronađene unutar iranskih dronova Šahed, koji su široko korišćeni od Rusije u njenim napadima na Ukrajinu.

EU će formalno optužiti Rusiju za korišćenje hemijskog oružja u Ukrajini

Ruska vojska napala je nekoliko regiona Ukrajine dronovima, a najmanje dvije osobe poginule su u Odesi, saopštile su lokalne vlasti, prenosi agencija Mina. 
 
Vazdušne uzbune aktivirane su u 11 regiona Ukrajine tokom napada kasno sinoć. 
 
Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve u objavi na Telegramu je navela da su u velikom napadu na crnomorsku luku Odesu ubijene dvije osobe i povrijeđeno 15. 
 
Guverner Odeske oblasti Oleh Kiper rekao je na Telegramu da je ruski napad na Odesu oštetio visoke zgrade, kuće, supermarket i školu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Na nekim mjestima su izbili požari koje naši spasioci gase- dodao je Kiper. 
 
On je ranije upozorio na prijetnju napada dronovima, savjetujući stanovnicima Odese i regiona da se sklone. 
 
- Hitne i komunalne službe rade na terenu kako bi otklonile posljedice napada i pružile potrebnu medicinsku pomoć žrtvama- rekao je gradonačelnik Odese Henadi Trukhanov na Telegramu. 
 
Eksplozije su se čule i u sjeveroistočnom gradu Sumiju, a vazdušne uzbune su aktivirane na nekoliko mjesta, uključujući Sumi, Kijev, Harkov, Černihiv, Donjeck, Dnjepropetrovsk i Zaporožje. 
 
Gradonačelnik Harkova Ihor Terekhova objavio je da je dron pogodio granicu između dva okruga u gradu. 
 
Na mjestu udara izbio je požar, a neodređen broj ljudi je povrijeđen. 
 
Terekhova je kasnije izvijestio da je dron pogodio benzinsku stanicu u okrugu Kijev. 
 
Istočni grad Harkov takođe je bio napadnut i, kako je rekao regionalni guverner Oleh Sinjehubov, kao rezultat napada izbio je požar.

Najmanje dvije osobe poginule u ruskom napadu na Odesu

Tijelo ukrajinske novinarke Viktorije Roščine Rusija je vratila u februaru u sklopu razmjene na šumskom putu, među ostacima 757 ukrajinskih žrtava, piše Gardian. U dokumentaciji uz tijelo pisalo je samo "NM SPAS 757", što se tumačilo kao "neidentifikovani muškarac" s teškim oštećenjem srčanih arterija.
Ispostavilo se da se radi o Roščini, 27-godišnjoj novinarki, jednoj od najistaknutijih civilnih zarobljenica od početka ruske invazije. Zarobljena je u ljeto 2023. u blizini nuklearne elektrane Zaporižje, tokom svog četvrtog istraživačkog zadatka u okupiranim teritorijima. Bila je jedina ukrajinska novinarka koja je tada prelazila crtu bojišta kako bi razotkrila rusku blokadu medijskog informisanja.
&nbsp;Roščina je bila zarobljena bez optužnice i bez pristupa advokatu, a njen jedini kontakt s vanjskim svijetom bila je četvorominutna telefonska veza s roditeljima godinu dana nakon nestanka.
Brojni tragovi mučenja
Preliminarna forenzička analiza ukazuje na "brojne tragove mučenja": opekotine na stopalima od elektrošokova, povrede glave i kukova, slomljeno rebro, obrijana kosa i slomljena podjezična kost, povreda povezana s gušenjem. Prilikom razmjene tijelu su nedostajali mozak, oči i grkljan, što dodatno otežava utvrđivanje uzroka smrti.
Istraga ratnih zločina je u toku, a Gardijan i partneri, uključujući Ukrajinsku Pravdu, rekonstruisali su njen posljednji zadatak. Cilj joj je bio razotkriti mrežu tajnih zatvora gdje se civile muči kako bi priznali saradnju s ukrajinskim vlastima.
Roščina je napustila Ukrajinu 25. jula 2023., putujući kroz Poljsku, Litvaniju i Letoniju, ušla je u Rusiju i nastavila prema Melitopolju. Ondje je ubrzo nestala. Njezin otac prijavio je nestanak, a informacije su kasnije potvrdili svjedoci iz zatvora u Taganrogu.
Pala je na 30 kilograma, ostala je nepokretna
Jedna od svjedokinja, njena bivša cimerka iz ćelije, opisala je brutalna mučenja kojima je Roščina bila izložena: elektrošokovi, ubodi nožem, otvorene rane i psihološko zlostavljanje.
Nakon što je premještena u zloglasni dio za pritvor Sizo 2 u Taganrogu, brzo joj se pogoršalo zdravstveno stanje. Prema svjedočanstvima, prestala je jesti, padala je u delirij, bila je iscrpljena i na kraju nepokretna.
Roščinina težina pala je na svega 30 kilograma. Odvedena je u bolnicu pod strogim nadzorom naoružanih čuvara, no nakon nekoliko sedmica vraćena je u zatvor.
&nbsp;"Sama je kriva"
U martu 2024. porodica je konačno primila službenu potvrdu da je živa u obliku kratkog pisma ruskog ministarstva odbrane. Početkom avgusta novinarka je nazvala roditelje i rekla: "Obećali su mi da ću biti doma u oktobru... Volim vas." Bio je to njen oproštaj.
&nbsp;Dana 13. oktobra, kad je grupa od 49 zarobljenika stigla iz Rusije, Roščine nije bilo među njima. Nekoliko dana ranije izvedena je iz ćelije i pripremljena za razmjenu, no nije stigla do dogovorene tačke. Jedan službenik je rekao: "Sama je kriva."
Krajem mjeseca njenom ocu je javljeno da je umrla 19. oktobra. Kada je tijelo napokon vraćeno, bilo je u takvom stanju da identifikacija nije bila moguća bez DNA analize. Na nozi je pronađena etiketa s rukom ispisanim imenom "V.V. Roščina".
Iako je direktor zatvora u Taganrogu više puta tvrdio da ona "nije i nikada nije bila u njihovoj bazi podataka", svjedoci, obdukcija i tragovi mučenja govore suprotno. Njen otac i dalje traži odgovore.
Roščina je 2022. godine, kad je primila nagradu za hrabrost Međunarodne fondacije za žene u medijima, poručila: "Ostali smo vjerni svojoj misiji, prenositi istinu svijetu, suprotstavljajući se ruskoj propagandi. Mnogi novinari su poginuli. Ova nagrada je za njih."

Rusi vratili posmrtne ostatke ukrajinske novinarke: Unakaženo tijelo sa vidljivim tragovima torture

Centar za građansko obrazovanje (CGO) mjesecima bezuspješno pokušava da dođe do osnovnih informacija o troškovima najviših javnih funkcionera i njihovih kabineta – potpredsjednika Vlade (Aleksa Bečić, Momo Koprivica, Budimir Aleksić, Milutin Zogović i Filip Ivanović) i ministra bez portfelja (Milutin Butorović), saopšteno je iz te nevladine organizacije.
Kako se navodi, generalni sekretarijat Vlade uporno krije te podatke, kršeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, zbog čega su podnijete i žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
- Netransparentnost, privilegije i nekontrolisano trošenje su zaštitni znak 44. Vlade Crne Gore - kaže se u saopštenju.
Napominju da Crna Gora ima najbrojniju Vladu u Evropi – 32 člana, sa 7 potpredsjednika i 1 ministrom bez portfelja, uz hiperinflaciju funkcija, preklapanje nadležnosti, netransparentnost, protokolarni i PR aktivizam i desetine hiljada pređenih kilometara službenim vozilima.
- I dalje nema Zakona o Vladi koji bi ograničio političku trgovinu i zloupotrebu javnih resursa, niti novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji bi garantovao veću odgovornost i transparentnost državnih organa - zaključuje se u saopštenju.

CGO: Ne može se do doći do informacija o troškovima najviših javnih funkcionera

Postupci hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosima s crnogorskim vlastima otvorili su prostor za politički manevar predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji sada od Zagreba traži ukidanje zabrane ulaska trojici prosrpskih funkcionera, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću — ocijenio je politički analitičar Davor Đenero, upozoravajući da je takav zahtjev „institucionalno i politički besmislen”.
Podsjetimo, na prekjuče održanoj pres konferenciji predsjednika Crne Gore i Hrvatske Jakova Milatovića i Zorana MIlanović, Milatović je zatražio od svog kolege da Hrvatska ukine zabranu ulaska trojici crnogorskih političara, uz objašnjenje da se zabranama ne postižu dobrosusjedski odnosi.
Politički analitičar Davor Đenero mišljenja je da je Milanović svojim ponašanjem, izjavama o tome kako je nepotrebno proglašenje tri velikosrpska, proruska člana trenutne vladajuće koalicije u Crnoj Gori nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, te srdačnim razgovorom s najozloglašenijim od njih, Andrijom Mandićem, prošle jeseni u Tivtu, dao Milatoviću povoda da intervenira i traži od Vlade RH da im ukine zabranu ulaska.
Prema njegovim riječima, Milanović je u tom susretu „čak nazvao Mandića ”zloćkom” i stvorio utisak prijateljske bliskosti”, čime je, svjesno ili ne, otvorio prostor Milatoviću za politički manevar.
Ipak, Đenero ističe da je takva inicijativa crnogorskog predsjednika „funkcionalno promašena”, jer hrvatski predsjednik „nema ni institucionalnu poziciju, ni moralni autoritet, koji bi mu omogućili da pokreće takve inicijative prema Vladi Republike Hrvatske”.
Đenero dodaje da je Milatovićevo zalaganje za trojicu visokih funkcionera iz prosrpskog Demokratskog fronta dodatno kompromitovano nedavnim incidentom kod nekadašnjeg logora Morinj, kada je, ministar odbrane Dragan Krapović, organizovao vojnu represiju prema pratnji hrvatskog potpredsjednika Vlade i ministra obrane”.
- Milatović je svojim postupcima već izazvao skandal i ranije — zahtjevom da se u sporazum o odšteti za stanovnike Konavala i Dubrovnika, koje su zarobljavale jedinice u kojima je bio i Mandić, uvrsti i pitanje prava crnogorskih ratnih zarobljenika iz vojnog zatvora Lora, iako su ti ljudi učestovali u agresiji na međunarodno priznatu Hrvatsku - podsjeća Đenero u izjavi za Standard.
Prema njegovoj ocjeni, takve inicijative „nemaju nikakve veze s evropskim putem Crne Gore” niti s pokušajem da se „olakša hrvatsko povlačenje rezervi prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31”, nego predstavljaju „ispunjenje obaveza koje Milatović ima prema Beogradu”.

Đenero: Milatovićev zahtjev Hrvatskoj je politička usluga Beogradu, a njegova inicijativa ka Milanoviću politički promašaj

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu odluku o povlačenju iz važnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj smanjenje velikih zaliha plutonijuma iz nuklearnog oružja, preostalog iz hiljada nuklearnih bojevih glava iz perioda Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA), potpisan 2000. godine, obavezao je i SAD i Rusiju da svaka od njih odloži najmanje 34 tone plutonijuma vojnog kvaliteta, količinu za koju su američki zvaničnici rekli da bi bila dovoljna za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Američke Države su preduzele niz novih antiruskih koraka koji su fundamentalno promijenili stratešku ravnotežu koja je postojala u vrijeme sklapanja sporazuma i stvorili dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti - navodi se u ruskom obrazloženju zakona kojim se Moskva povlači iz sporazuma, prenosi Rojters.
Nakon što su obje strane, i Moskva i Vašington, demontirale hiljade bojevih glava poslije Hladnog rata, ostale su im velike zalihe plutonijuma iz nuklearnog oružja, koje su bile skupe za skladištenje i predstavljale potencijalni rizik od širenja oružja.
Cilj sporazuma PMDA je da se plutonijum iz nuklearnog oružja preradi u sigurnije oblike kao što je mješano-oksidno gorivo (MOX) ili da se koristi u brzonaponskim reaktorima za proizvodnju električne energije.
Rusija je 2016. godine suspendovala sprovođenje sporazuma, navodeći kao razlog sankcije SAD i ono što je opisala kao neprijateljske poteze protiv Rusije, širenje NATO-a te promjene u američkom načinu odlaganja plutonijuma.
Tada je Rusija tvrdila da SAD nisu poštovale sporazum jer su, bez ruskog odobrenja, prešle na praksu jednostavnog razblaživanja plutonijuma i njegovog odlaganja.
Rusija i Sjedinjene Države su daleko najveće nuklearne sile na svijetu i zajedno posjeduju oko 8.000 nuklearnih bojevih glava, znatno manje nego 1986. godine, kada ih je bilo čak 73.000, prema podacima Federacije američkih naučnika, podsjeća Rojters.

Rusija se povlači iz sporazuma sa SAD o plutonijumu

Donald Tramp je, prema američkim izvorima, oštro napao Benjamina Netanjahua zbog pesimizma i odugovlačenja: "Dođavola, zašto si uvijek tako negativan?"
Uoči druge godišnjice terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izbijanja rata, u trenutku koji se poklapa s 52. godišnjicom arapsko-izraelskog rata iz 1973., delegacije Izraela i Hamasa stigle su juče u Egipat na razgovore o detaljima predloženog američkog sporazuma o prekidu vatre. Dok svijet gleda prema Šarm el-Šeiku, izraelski posmatrači analiziraju stvarne izglede za mir i jedno ključno pitanje: hoće li rat doista završiti ili će premijer Benjamin Netanjahu ponovno izigrati sporazum i obnoviti sukob, kao što je to činio u prošlosti.
Višefazni proces
Kalil al-Haja, glavni pregovarač Hamasa, stigao je u Egipat na čelu delegacije koja sudjeluje u posrednim pregovorima o sprovođenju plana američkog predsjednika Donalda Trampa. Cilj je pregovora dogovoriti mehanizme prekida vatre, povlačenje izraelskih snaga i razmjenu talaca i zarobljenika. Izraelsku delegaciju predvodi ministar strateških poslova Ron Dermer. Tramp tvrdi da pregovori brzo napreduju, da je 90 odsto dogovora već postignuto, no njegova retorika varira između optimizma i prijetnji, dok Netanjahu, poznat po dvosmislenim izjavama, pokazuje hladan skepticizam. U posljednjem obraćanju izjavio je kako "nije uvjeren da će Hamas osloboditi izraelske vojnike", čime je smanjio očekivanja i poslao signal da ne namjerava olako pristati na kompromis.
Uprkos američkom pritisku, pregovori su složeni. Sporazum predviđa višefazni proces, pri čemu je prva faza – prekid vatre i razmjena talaca i zarobljenika – već naišla na sporne tačke. Izrael je spreman osloboditi 250 palestinskih zatvorenika, ali odbija pustiti vodeće figure poput Marvana Barghoutija, Ahmeda Sadata i Abdulaha Barghoutija. Hamas insistira na jasnim kriterijumima razmjene prema stažu i dobi zatvorenika, dok je Netanjahu izričito obećao da ih nikada neće osloboditi. Hamas zahtijeva i povlačenje izraelskih tenkova iz urbanih područja kako bi se omogućila dostava pomoći. Istovremeno traži da se broj kamiona s humanitarnom pomoći poveća na 400 dnevno, što bi omogućilo djelimično ublažavanje humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze.
Prema američkom portalu Axios, napredak u sprovođenjuTrampovog plana zasad se ocjenjuje pozitivno, a Vašington ulaže maksimalne napore kako bi proces uspio. Američki izaslanici Stiv Vitkof i Jared Kušner trebali bi se pridružiti pregovorima, čime bi se dodatno pojačao pritisak na obje strane. Tramp i njegov državni sekretar Rubio ponavljaju da se radi o ''istorijskoj prilici" i tvrde da su svi ključni elementi dogovoreni. No izraelski list Haaretz upozorava da su prepreke brojne, a Netanjahua mnogi u Izraelu optužuju za prikrivene motive. Vojni analitičar Amos Harel piše da bi Netanjahu mogao sabotirati dogovor kako bi sačuvao vlastitu političku poziciju i pripremio teren za nove izbore, budući da je njegovo političko preživljavanje povezano s nastavkom rata.
Trampov plan predviđa demilitarizaciju Gaze, formiranje privremene administracije pod palestinskim okriljem i isključivanje Hamasa iz političkog života, osim ako se njegovi članovi ne odreknu nasilja i ne predaju oružje. Hamas je voljan sudjelovati u "sveobuhvatnom palestinskom nacionalnom okviru" koji bi odlučivao o budućnosti teritorija, ali odbija potpuno razoružanje. U izraelskim desničarskim krugovima takva mogućnost izaziva bijes. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir izjavio je da "ni pod kojim uslovima Izrael ne može pristati na scenario u kojem Hamas preživljava kao politička sila". Zaprijetio je ostavkom, što bi moglo srušiti Netanjahuovu krhku koaliciju – najdesniju u istoriji Izraela.
Netanjahu se tako našao između snažnog američkog pritiska i političke pobune unutar vlastite vlade. Tramp ga je, prema američkim izvorima, u privatnom razgovoru oštro napao zbog pesimizma i odugovlačenja: "Dođavola, zašto si uvijek tako negativan?" Trampova ljutnja odražava frustraciju Vašingtona zbog izraelskog odugovlačenja jer Bijela kuća želi okončanje rata koje bi predstavljalo vanjskopolitičku pobjedu za američkog predsjednika. Netanjahu, međutim, vidi nastavak rata kao politički spas – produžetak izvanrednog stanja koje mu omogućuje da zadrži kontrolu nad krajnjom desnicom i izbjegne odgovornost za sigurnosni fijasko 7. oktobra 2023. godine.
S druge strane, izraelska javnost sve više gubi strpljenje. Porodice talaca otvoreno optužuju vladu za neuspjeh u oslobađanju njihovih najbližih. Istovremeno, nastavljanje rata moglo bi imati ozbiljne diplomatske posljedice. Saudijska Arabija i Indonezija, koje su razmatrale pridruživanje Abrahamovim sporazumima, vjerojatno bi odustale ako se izraelske operacije u Gazi nastave, čime bi propala američka strategija normalizacije odnosa s Izraelom. Nastavak rata mogao bi dodatno produbiti jaz između Izraela i njegovih zapadnih saveznika, posebno ako civilne žrtve u Gazi nastave rasti.
Radikali diktiraju uslove
Unutarnje napetosti u izraelskoj koaliciji dodatno kompliciraju situaciju. Ministar financija Bezalel Smotrich i Ben-Gvir poručuju da Netanjahu smije sprovesti samo prvu fazu sporazuma, ali bez zaustavljanja vojnih udara. Ako se premijer odluči na kompromis, rizikuje raspad vlade i prevremene izbore; nastavi li rat, riskira gubitak međunarodne potpore i još veći građanski bunt. Hamas, s druge strane, pokušava balansirati između pritiska da pokaže fleksibilnost i potrebe da očuva svoj autoritet među Palestincima, koji u njemu vide jedinu silu sposobnu pružiti otpor izraelskoj okupaciji.
Pregovori u Egiptu možda su posljednja prilika za prekid dvogodišnjeg krvoprolića u Pojasu Gaze. Ipak, ishod zavisi o političkoj volji Benjamina Netanjahua, koji balansira između pritiska saveznika i želje da zadrži vlast održavanjem ratnog stanja, kao i o volji Hamasa da dobrovoljno nestane sa scene. Tramp nastoji iskoristiti trenutak kako bi se prikazao kao mirotvorac, no njegove kontradiktorne izjave i impulsivnost stvaraju dodatnu nestabilnost. Ako dogovor propadne, obje će strane prebacivati krivnju na druge, dok će palestinski civili ponovno snositi najveći teret.

Mirovni sporazum za Gazu označio bi politički kraj i za Hamas i za Netanjahua

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: rat-u-ukrajini