Denis Pušilin, proruski čelnik regije Doneck, objavio je putem aplikacije telegram kako su ukrajinske snage u noćnom napadu oštetile dvije tamošnje termoelektrane, ostavivši tako brojna naselja bez električne energije.
Zbog napada su zatvorene termoelektrane Zuivska i Starobeševe, a na teren su izašle ekipe za hitne slučajeve kako bi otklonile kvarove.
Samo dan ranije Pušilin je kazao kako su Ukrajinci u napadu dronovima na energetsku infrastrukturu regije bez struje ostavili oko 500,000 osoba.
Ukrajinska strana nije potvrdila ovaj napad. Posljednjih nedjelja Kijev je preduzeo više dalekometnih napada dronovima na energetsku infrastrukturu djelova Donecka koji je pod ruskom kontrolom s ciljem podrivanja ruske sposobnosti za nastavak rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Napadnute termoelektrane u Donjecku, brojna naselja bez struje

Dok ukrajinska vojska vodi teške borbe za odbranu opkoljenog Pokrovska, pritisak jača i na frontu oko 90 kilometara jugozapadno, u Zaporožju.
Južno zapovjedništvo Ukrajine potvrdilo je da su se snage povukle iz malog naselja Rivnopilja, što je još jedno u nizu povlačenja od utorka. Time su ruske trupe stigle na oko 80 kilometara od Zaporožja, jednog od najvećih ukrajinskih gradova. Obje fronte su povezane jer Rusija ima veliku prednost u ljudstvu, dok Ukrajina nema kapacitete da istovremeno brani oba pravca.
Zapovjednik ukrajinskih snaga u Pokrovsku, koji je govorio anonimno, istakao je da bi rusko prodor dublje u grad bio jedan od najtežih izazova u posljednjim mjesecima.&nbsp;
- Pokrovsk je logističko i strateško čvorište. Njegov pad bi otvorio put ka Kramatorsku i Slovjansku- rekao je.
Pad Pokrovska oslabio bi i ukrajinske linije u Zaporožju, ugrozio opskrbne rute i otežao rotaciju rezervi. Istovremeno, Rusija trpi ogromne gubitke.&nbsp;
- Bacaju valove slabo obučenih vojnika. Svaki napad ih košta desetine, ponekad stotine života- tvrdi ukrajinski zapovjednik.
Kako više ruskih trupa ulazi u grad, borbe za visoke zgrade i blokove postaju sve intenzivnije. Napadi iz više pravaca stvaraju rizik od poluokruženja, a logistika je pod stalnim udarom dronova i mina. Magla i loša vidljivost dodatno otežavaju situaciju.
Ipak, ukrajinski zapovjednik poručuje da bi ruska pobjeda mogla biti preskupa: „I ako zauzmu Pokrovsk, to ne znači da će moći lako nastaviti ofanzivu. Mi ih iscrpljujemo svakog dana. Ovo im može postati novi Bahmut – pobjeda koja previše košta.“

Ukrajinske snage pod sve većim pritiskom kod Pokrovska i u Zaporožju

Više od 300 ruskih vojnika prodrlo je u južna predgrađa Pokrovska, koristeći gustu maglu kao zaklon od ukrajinskih bespilotnih letjelica, izvijestio je danas 7. korpus Vazdušno-jurišnih snaga Ukrajine na Telegramu.
- Gubimo Pokrovsk- stiglo je i upozorenje ukrajinskog poslanika u utorak ujutru. Oleksij Gončarenko na Telegramu objavio je neverifikovani video koji prikazuje ruske snage kako pod okriljem magle ulaze u Pokrovsk.
- Rusi su prodrli u grad - napisao je on.
Već nekoliko dana ruska vojska tvrdi da njihove snage napreduju ka centru grada sa dvije strane, opkoljavajući ukrajinske trupe unutar grada, čija se odbrana urušava. Ukrajina je više puta negirala takve izvještaje, opisujući borbe kao „teške“, ali daleko od završenih. Ovaj strateški važan grad nalazi se pod opsadom više od godinu dana, podnoseći glavni udar ruskog napada na istoku Ukrajine.
Gotovo trećina svih bitaka duž linije fronta duge 620 milja (oko 1.000 kilometara) trenutno se vodi u Pokrovsku. Danas Rusija tvrdi da ostvaruje napredak u područjima na istoku Ukrajine.
<h3>Ukrajina: 300 ruskih vojnika sada u Pokrovsku</h3>
Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da se grad Pokrovsk, koji je pod teškim borbama, i dalje nalazi u ukrajinskim rukama, ruske trupe snažno prodiru u nekadašnji željeznički čvor, prenosi Dojče vele (DW).
Navodno su pokušale da uđu u Pokrovsk lakim vozilima, ali su bile odbijene. Ukrajinska vojska saopštila je da se oko 300 ruskih vojnika sada nalazi u Pokrovsku, dodajući da pokušavaju da se probiju ka sjevernim djelovima grada i opkole preostale trupe koje ga brane. Rusija pokušava da zauzme Pokrovsk više od godinu dana, jer se grad nalazi na strateški važnom raskršću, koje bi ruskim snagama omogućilo bazu za dalje prodore u Donjeck.
Grad je u velikoj mjeri razoren. Ako grad padne, to bi predstavljalo veliku pobjedu za Rusiju, sličnu padu Avdijivke u februaru 2024. godine. Napredovanje ka Pokrovsku dolazi nakon ljetnje ofanzive tokom koje je Rusija osvojila male, ali teško izborene djelove teritorije. U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane takođe je saopštilo da ruske snage sada u potpunosti kontrolišu istočni dio Kupjanska u Harkovskoj oblasti.

1084x550

Više od 300 ruskih vojnika ušlo u strateški važan ukrajinski grad Pokrovsk

Jedna osoba stradala je u ukrajinskom napadu dronom u Volgogradskoj oblasti, saopštio je guverner tog regiona Andrej Bočarov.
- Civil, 48-ogodišnji muškarac, poginuo je od šrapnela usljed granatiranja. Naše iskreno saučešće njegovoj porodici i prijateljima- naveo je Bočarov u saopštenju na Telegram kanalu administracije, prenio je Interfaks.
Guverner je dodao da je u napadu pričinjena šteta na stambenim zgradama i vozilima, dok su dijelovi drona koji su pali izazvali požar u industrijskoj zoni u Krasnoarmejskom okrugu.
Požar su, prema njegovim riječima, vatrogasci brzo stavili pod kontrolu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći oborili ukupno 75 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad ruske teritorije.
Prema navodima ministarstva, 49 dronova oboreno je iznad Volgogradske oblasti, sedam iznad Krima, šest iznad Voronješke oblasti, četiri iznad Rostovske, tri iznad Belgorodske, dvije iznad Orlovske, a po jedna letjelica iznad Moskovske, Kurske, Lipecke i Tambovske oblasti.

U Ukrajinskom napadu na rusku teritoriju stradala jedna osoba, oboreno 75 dronova

Turska je spremna da preuzme ulogu posrednika i organizuje četvrti krug mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, kazao je turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan.
&nbsp;On je naveo i da Turska ostaje spremna da pruži sve neophodne uslove kako bi se dijalog nastavio u cilju postizanja trajnog mira.
&nbsp;Fidan je na forumu "TRT World Forum", kako prenosi list Jeni Šafak, naglasio da je Turska spremna da u Istanbulu organizuje samit na najvišem nivou, uz učešće predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
&nbsp;On je podsjetio da Turska održava konstruktivne odnose s obje strane, što je, kako je naveo, ranije omogućilo pokretanje istanbulskog mirovnog procesa, prenosi Tanjug.
&nbsp;- Uspješno smo doprinijeli njihovom povratku za pregovarački sto kroz istanbulski proces- rekao je Fidan, dodajući da su održane tri runde razgovora i sprovedene razmjene zarobljenika.
&nbsp;On je naglasio da Ankara ostaje spremna da pruži sve neophodne uslove kako bi se dijalog između Kijeva i Moskve nastavio u cilju postizanja trajnog mira.
&nbsp;Treći krug pregovora između Ukrajine i Rusije održan je 23. jula u Istanbulu.

Turska spremna da posreduje u novom krugu mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije

Pokazalo se da je samo rat vječna pojava na Bliskom Istoku i da dekadama unazad gledamo povremene erupcije nasilja, a da nema istinske spremnosti za smirenje situacije, kazao je za Televiziju E vojni analitičar Aleksandar Radić.
On je istakao da sporazum o primirju u Gazi, koji je potpisan u Šarm el Šeiku na inicijativu američkog predsjednika Donalda Trampa, ne daje jasne i precizne korake šta dalje. Ni jedna ni druga strana ne znaju šta je konačni izlaz. Izrael je konačno dobio preostale taoce i to pitanje je riješeno, smatra analitičar, ali ističe da je to dalo Natanjahuovoj vladi da postupa dalje kako želi i samo čeka provokaciju Hamasa, koja će se gotovo sigurno desiti, da ponovo pokrene ratna dejstva. Postoji mnogo razloga za pesimizam, i sve će se nastaviti dinamikom koju Izrael odluči.
- Donald Tramp je trenutno jedina brana novom sukobu jer ima interes da on bude taj koji će donijeti mir. On ima zlatni ključ zato što ogromne količine novca koje Amerika upumpava Izraelu, može i da obustavi. Pitanje je šta raditi sa Hamasom, ako oni izvrše provokaciju, u tom slučaju reagovaće Izrael i krug nasilja se nastavlja- kazao je Radić.
To što je Tramp u Izrael poslao potpredsjednika Džej Di Vensa, Radić vidi kao zaštitu američkog integriteta. Bliski Istok poštuje Trampa i američka volja jedina je koja može prekinuti ili barem umanijiti na tolerantan nivo ratna dejstva.
- Primirje u Gazi ne donosi rješenje za rat. Nakon dvije godine nasilja, desetine hiljada žrtava, moralo se pronaći neko rješenje. Problem je što bez međunarodnih garancija- primirje u Gazi je neodrživo. Tek onda kada se uspostavi efikasna kontrola od strane UN-a možemo govoriti o održivosti primirja, kao što je slučaj recimo u Libanu- smatra Radić.
Što se tiče agresije Rusije na Ukrajinu, koja ulazi u četvrtu godinu, Radić smatra da se mir u toj zemlji može postići jedino uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država.
- Jednog dana ćemo saznati koliko je Moskva ohrabrena da nastavi dejstva upravo nakon sastanka sa američkim predjsednikom, koji je bio ljetos. Mjeseci rata iza nas bili su statični, teško je opisati šta se zaista dešavalo, nema pomjeranja linija na frontu i situacija izgleda bezilazno i odavno je zrela za mirovne pregovore- kaže vojni analitičar.
Ističe da konačan mir jeste ozbiljan izazov i zahtijeva od obije strane ozbiljno odricanje, zato što Rusija ne može da zadovolji svoje ambicije- a to su četiri oblasti Ukrajine. S druge strane Ukrajina nema nade da može da izbaci rusku vojsku sa svoje teritorije, i takvo stanje vlada već mjesecima, pa rat više nema smisla, imajući u vidu i ono što se dešava u Kremlju.
- Ruski zahtjev je da Ukrajina napusti i preda četiri anektirane oblasti i da prihvati to kao svršen čin. U ovom trenutku ukrajinska vojska može da drži liniju fronta. Ukrajinci ne vide zašto bi u ovom trenutku predali recimo Slavjansk ruskoj vojsci. Kompromis jeste da se zaustavi rat tamo gdje je sad linija fronta, bez daljih pomjeranja. Vašington će tražiti od Ukrajine da se pomiri sa time da gdje je trenutno ruska vojska, to i ostane pod ruskom kontrolom- kazao je Radić.
Smatra da je sada najvažnije da se pronađe strategijsko rješenje, to je zapravo Putinu u ovom trenutku potrebno. On mora da se vrati u žižu normalnih pregovora i razgovora sa Zapadom- dakle normalizacija trgovine, transporta energenata. Putinu ne treba kompromis na frontu, već rješenje ruskog političkog i ekonomskog statusa.
- Putinov avion će morati da prođe kroz neku od zemalja koje jesu uvele sankcije Rusiji, ali to je pitanje za koje će se naći rješenje jer postoje viši politički interesi i neće se dovesti u pitanje dolazak na sastanak glavnog čovjeka od kojeg zavisi pitanje mira na Istoku Evrope- zaključio je Radić, komentarišući predstojeći sastanak ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

1250x600

Radić: Sporazum o primirju u Gazi bez jasne konstrukcije za dalje korake, stanje na ukrajinskom frontu odavno zrelo za mirovne pregovore

Rusija je u ranim jutarnjim satima pokrenula opsežan raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u nekoliko regija i aktivirajući uzbune za zvazdušnu opasnost širom zemlje.
Ukrajinske vazdušne snage objavile su opšte upozorenje na raketnu prijetnju oko 5:20 po lokalnom vremenu, upozoravajući da je Rusija lansirala bombardere MiG-31. Sat kasnije, Vazdušne snage su objavile da je još jedan ruski MiG-31 poletio s aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu, prenosi Kyiv Independent.&nbsp;
Avioni MiG-31 mogu nositi hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade na mete duboko unutar ukrajinske teritorije.
<h3>Eksplozije u više ukrajinskih gradova</h3>
Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Prema informacijama medijske kuće Suspilne, detonacije su zasad prijavljene u Harkivu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi.
Nakon drugog opšteg upozorenja, eksplozije su zabilježene u Černihivu, a nova serija detonacija čula se u Harkivu. Guverner Černihivske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je izvijestio da je napad pogodio neimenovano preduzeće u gradu.
Napadi su još u toku, a informacije o šteti i žrtvama još nisu dostupne.
<h3>Različite vrste oružja u napadu</h3>
Prema Vazdušnim snagama, u najnovijem ruskom napadu korištene su balističke i krstareće rakete, kao i rojevi dronova tipa Šahed.
Napad dolazi samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp tokom konferencije za novinare u Ovalnoj sobi juče pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane ubijati Ukrajince.
<h3>Predstoji sastanak Trampa i Zelenskog</h3>
Tramp će se sutra sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, gdje će dva čelnika razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za napade na velike udaljenosti, potrebama protivvazdušne odbrane i mogućnosti da SAD Kijevu isporuči rakete Tomahawk.
Rusija je upozorila da bi rakete Tomahawk predstavljale značajnu eskalaciju koja bi zahtijevala agresivan odgovor, dok istovremeno Moskva noć za noći raketama velikog dometa napada ukrajinske gradove i civilne mete.
Moskva pojačava masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, uzrokujući nestanke struje i teška oštećenja kritičnih objekata dok vrijeme postaje sve lošije, a noći duže.
Masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je termoelektranu u gradu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U napadu je poginulo jedno dijete, a 24 osobe su povrijeđene.

Snažan raketni napad na Ukrajinu, odjekuju eksplozije

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je "izvanredno" primirje u Gazi kao nadu da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da posreduje u okončanju ruske invazije na njegovu zemlju.
- Kada se postigne mir za jedan dio svijeta, to donosi više nade za mir u drugim regionima- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
On je dodao da ako su postignuti primirje i mir za Bliski istok, "vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu funkcionisati i za nas, u Ukrajini."
Ukrajina se nalazi pod ruskom invazijom od februara 2024.
Američki predskednik Donald Tramp &nbsp;sugerisao je 12. oktobra da bi mogao da dozvoli da Kijev dobije rakete Tomahavk dugog dometa ako Rusija ne okonča rat protiv Ukrajine, za šta je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi predstavljao veliku eskalaciju.

Zelenski: Sporazum o Gazi donosi nadu Ukrajini

Ukrajinski dronovi i rakete dugog dometa pogodili su veliku rusku fabriku municije, ključni naftni terminal i važno skladište oružja iza linije fronta, saopštili su danas ukrajinski predsjednik i vojska dok Kijev pojačava pritisak na vojnu logistiku Moskve.
Ukrajinski Generalštab saopštio je da je tokom noći pogodio fabriku municije Sverdlov u regionu Nižnji Novgorod na zapadu Rusije, izazvavši višestruke eksplozije i požar. Navodi se da ta fabrika snabdijeva ruske snage avijacijskom i artiljerijskom municijom, avijacijskim bombama i protiv-vazduhoplovnom i protivtenkovskom municijom.
Ukrajina je takođe pogodila naftni terminal na Krimu, izazvavši požar, a i skladište municije ruske 18. kombinovane armije, saopštio je Generalštab.
Ruske vlasti su potvrdile veliki ukrajinski napad dronova iznad 14 ruskih regiona, kao i anektiranog ukrajinskog poluostrva Krim i oko Crnog i Azovskog mora. Ali, nisu dali mnogo detalja osim tvrdnje da je protiv-vazduhoplovna odbrana oborila 251 ukrajinski dron što znači da je to bio jedan od najvećih ukrajinskih baraža na rusku teritoriju od početka rata prije više od tri godine.
Gleb Nikitin, guverner oblasti Nižnji Novgorod, rekao je da je protiv-vazduhoplovna odbrana odbila napad 20 ukrajinskih dronova na lokalnu industrijsku zonu koja uključuje fabriku municije i da nijedan objekat nije oštećen.
Ukrajinski napadi dugog dometa na rafinerije i druga naftna postrojenja doprinijeli su nestašici goriva na ruskim pumpama u avgustu.
Unapređenje domaćeg oružja, posebno dronova, jedan je od glavnih ciljeva ukrajinskih vlasti dok nastoje da se suprotstave ruskoj invaziji i da dosegnu dublje u Rusiju naopadima koji vrše vojni, politički i društveni pritisak na predsjednika Vladimira Putina.
Iako su ruska privreda i vojska mnogo veće od ukrajinske, Kijev je u velikoj mjeri ograničio ruske dobitke na bojnom polju kako bi usporio i rusko napredovanje širom ukrajinskih seoskih područja, jer najsavremenija tehnologija dronova djelimično nadoknađuje nedostatak vojnika.
Nesigurna na kakvu zapadnu vojnu podršku može da računa da bi spriječila dalju rusku invaziju, Ukrajina je brzo razvila svoje kapacitete za proizvodnju odbrambene opreme. Već dijeli svoje znanje o dronovima sa državama EU i razmatra moguću tehnološku i proizvodnu saradnju sa Sjedinjenim Državama.
Ukrajinski zvaničnici bi željeli da Sjedinjene Države isporučuju krstareće rakete Tomahavk kako bi se moglo ciljati više ruskih ciljeva u pozadini.
Ukrajina sve više koristi domaće dronove dugog dometa, rekao je danas njen predsjednik Volodimir Zelenski, a Ukrajina očekuje da će proširiti takve kapacitete ako obezbijedi finansiranje iz inostranstva.
Takođe je naznačio da je Ukrajina koristila sopstvene rakete za napade na rusko tlo.
- Glavna stvar koju treba razumjeti je da je Ukrajina posljednjih dana koristila isključivo oružje ukrajinske proizvodnje, ne samo dronove- rekao je Zelenski tokom konferencije za novinare sa holandskim premijerom Dikom Shofom u Kijevu.
Očekujemo veće kapacitete, ali oni zavise od finansijskih sredstava, rekao je on.
Zelenski je danas rekao da bi rastuća ukrajinska odbrambena industrija mogla da počne da izvozi višak oružja do kraja ove godine, koristeći prihode od toga za kupovinu sofisticiranih sistema koje ne može sama da napravi.
Do kraja ove godine, Ukrajina se nada da će obezbijediti barem polovinu oružja koje je njenim trupama potrebno na prvoj liniji fronta, rekao je Zelenski na Forumu odbrambene industrije u Kijevu.
- Već je na frontu više od 40% oružja koje se koristi oružje proizvedeno u Ukrajini ili sa Ukrajinom- rekao je Zelenski u govoru.
Ukrajina je prošle godine proizvela i isporučila 2,4 miliona granata na liniju fronta, po riječima ukrajinskog lidera.
Ukrajina sada proizvodi 40 samohodnih artiljerijskih sistema "Bogdana" mjesečno, rekao je Zelenski. Poređenja radi u aprilu 2024. proizvodnja je iznosila 10 komada mjesečno.
- Došlo je vrijeme da pokrenemo izvoz našeg ukrajinskog oružja - onih vrsta oružja koje imamo u višku i stoga se mogu izvoziti, kako bi se obezbijedilo finansiranje za one vrste oružja koje su posebno potrebne za odbranu- rekao je Zelenski u govoru, vjerovatno misleći na američke sisteme protiv-vazduhoplovne odbrane „Patriot“.
Rekao je da Ukrajina već ima sporazume o početku izvoza u EU, Sjedinjene Države i na Bliski istok, a kupovina bi mogla da počne do kraja ove godine.

Ukrajina tvrdi da je pogodila rusku fabriku municije, naftni terminal i skladište oružja

Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene u ruskom vazdušnom napadu na jugu Odese, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. 

Ruske snage jutros su izvele napad na jugu Odeske regije, koji je izazvao požar i zahvatio pet komercijalnih objekata prije nego što su ga vatrogasci ugasili. 
 
Zvaničnici su rekli da je oštećeno nekoliko zgrada i više vozila, prenosi Anadolija. 
 
Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju 24. februara 2022. godine i tvrdi da je njen cilj zaštita ljudi u istočnoj regiji Ukrajine. 
 
Od tada su milioni ljudi raseljeni, hiljade su izgubile domove, a stotine medicinskih i obrazovnih ustanova je uništeno.

Najmanje jedna osoba ubijena u ruskom vazdušnom napadu na Odesu

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Zirojević upozorava: EPCG guraju u kolaps, moguće da hoće da je prodaju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Tag: rat-u-ukrajini