Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od užurbano sazvanog sastanka danas u Bijeloj kući, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi sa izuzetnom grupom evropskih lidera da američkom predsjedniku Donaldu Trampu pokaže jedinstven front protiv Rusije.
Evropski politički „teškaši“ ostali su po strani tokom Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka, a sada nastoje da zaštite Ukrajinu i kontinent od mogućeg širenja ruske agresije.
Dolaskom u grupi žele da izbjegnu debakle poput februarskog sastanka u Ovalnoj sobi, kada je Tramp ukorio Zelenskog da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku vojnu pomoć. Susret je ujedno i test odnosa Amerike sa njenim najbližim saveznicima, nakon što su Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatili Trampovo povećanje carina djelimično zato što su željeli njegovu podršku oko Ukrajine.
Današnje okupljanje znak je i napretka i moguće zabrinutosti poslije sastanka na Aljasci, jer mnogi evropski lideri stižu u Vašington sa jasnim ciljem – da zaštite interese Ukrajine, u rijetkom i snažnom pokazivanju diplomatske sile.
- Važno je da Amerika pristane da radi sa Evropom na obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a time i za čitavu Evropu - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ipak, uoči sastanka, Tramp je prebacio odgovornost na Zelenskog da pristane na ustupke i sugerisao da Ukrajina ne može povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što je pokrenulo sukob koji je prerastao u širu invaziju 2022.
- Predsjednik Zelenski može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori - napisao je Tramp sinoć na društvenim mrežama.&nbsp;
- Sjetite se kako je počelo. Nema povratka na Obamin poklon Krima (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikad ne mijenjaju!!! – napisao je Tramp.
Zelenski je kasno u nedjelju odgovorio vlastitim postom: „Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat završimo brzo i pouzdano“ Dodao je da mir „mora biti trajan“, a ne kao poslije ruskog zauzimanja Krima i dijela Donbasa prije osam godina, kada je, kaže, „Putin to iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad“.
Sastanak na Aljasci dao je moguće obrise zaustavljanja rata u Ukrajini, iako nije jasno da li će uslovi biti prihvatljivi za Zelenskog ili Putina.
<h2>Evropski teškaši stižu u Vašington</h2>
 
Planirano je da se Zelenskom u američkoj prijestonici pridruže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tema razgovora biće moguće bezbjednosne garancije koje bi Ukrajini bile potrebne da bi bilo kakav mir sa Rusijom bio trajan. Putin se protivi ulasku Ukrajine u NATO, ali Trampov tim tvrdi da je ruski lider otvoren za dogovor po kojem bi saveznici branili Ukrajinu ako bude napadnuta.
Tramp je o sastanku sa Putinom obavijestio Zelenskog i evropske saveznike, ali su detalji izlazili u fragmentima, što je očigledno nerviralo američkog predsjednika koji nije želio da javno navede uslove kada se pojavio zajedno sa Putinom.
- VELIKI NAPREDAK SA RUSIJOM - objavio je Tramp u nedjelju na mrežama, dok je na svojoj platformi Truth Social dodao: „Imao sam sjajan sastanak na Aljasci.“
Nakon samita na Aljasci, Tramp je izjavio da primirje nije potrebno da bi pregovori o miru počeli – nagla promjena u pravcu koji odgovara Putinu.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da je primirje i dalje moguće, ali da je „najbolji način da se ovaj sukob završi – potpuni mirovni sporazum“.
<h2>O čemu će saveznici razgovarati</h2>
Evropski zvaničnici potvrdili su da je Tramp rekao kako Putin i dalje traži kontrolu nad cijelim Donbasom, iako Ukrajina drži značajan dio te oblasti.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof naveo je da bi SAD i saveznici mogli ponuditi Ukrajini obavezu nalik NATO-u – da je brane u slučaju napada – kao moguću bezbjednosnu garanciju.
- Kako će to biti konstruisano, kako ćemo ga nazvati, kako će biti izgrađeno, koje će garancije biti u njega ugrađene da budu obavezujuće – o tome ćemo narednih dana razgovarati sa našim partnerima iz inostranstva - rekao je Rubio za NBC.
Rubio je na Foks njuzu kazao da bi takva obaveza „bila veoma veliki potez“ od Trampa, te da očekuje da će delegacije „provesti šest, sedam sati razgovarajući o ovim stvarima, možda i više, da bismo došli do nečega konkretnijeg“.
Za Zelenskog će, kako navodi jedan zvaničnik blizak pregovorima, sastanak vjerovatno biti veoma težak. On mora spriječiti scenario u kojem bi bio okrivljen da blokira pregovore o miru odbijanjem Putinovog maksimalističkog zahtjeva za Donbas, što je, prema njegovim riječima, protivustavno i predstavlja osnovu za buduće ruske napade.
Ako se suoči sa pritiskom da prihvati Putinove zahtjeve, Zelenski će morati da se osloni na vještinu koju je više puta pokazao – diplomatsku taktiku. Ukrajinsko rukovodstvo nastoji da organizuje trilateralni sastanak sa Zelenskim, Trampom i Putinom o osjetljivim pitanjima, uključujući teritorijalna.
<h2>Zelenski želi da izbjegne novi skandal u Ovalnoj sobi</h2>
Nakon što je u februaru izdržao javnu tiradu Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenski je radio na popravljanju odnosa sa SAD.
Neprekidna diplomatska komunikacija i kratki susret u aprilu u Vatikanu, na marginama sahrane pape Franja, pomogli su da se preokrene situacija. Tada je Tramp djelovao spremno da razmotri njegove uslove za mir.
Ipak, Tramp kaže da mu je glavni cilj da okonča rat, što ga je nakon sastanka sa Putinom navelo da odbaci potrebu za primirjem.
Evropski saveznici su takođe sarađivali sa Trampom – u julu je dogovoren aranžman po kojem NATO saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu.
Uoči današnjeg sastanka, Makron je naglasio važnost jačanja ukrajinske vojske i potrebu da se Putinu pokaže da Evropa njegove poteze vidi kao prijetnju i drugim državama.
- Ako budemo slabi pred Rusijom danas, spremamo sukobe sutrašnjice koji će pogoditi Ukrajince, a – bez sumnje – mogu pogoditi i nas - rekao je Makron.
<h2>Zelenski stigao u Vašington</h2>
Ukrajinski predsjednik objavio je rano jutros na X-u da je već stigao u Vašington, zahvaljujući se Trampu na pozivu.
- Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat okončamo brzo i pouzdano. I mir mora biti trajan. Ne kao ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela naše istočne teritorije – dijela Donbasa – a Putin je to jednostavno iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane „bezbjednosne garancije“, koje nijesu funkcionisale. Naravno, Krim tada nije smio biti predat, isto kao što Ukrajinci nijesu predali Kijev, Odesu ili Harkov poslije 2022. godine – napisao je Zelenski.
On je istakao da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i nezavisnost izražavajući uvjerenje da će odbraniti Ukrajinu, obezbijediti djelotvorne garancije bezbjednosti i da će ukkrajinski narod „uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podršci i neprocjenjivoj pomoći“.
- Rusija mora okončati ovaj rat, koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i našim evropskim prijateljima natjerati Rusiju na pravi mir – zaključio je Zelenski.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da će poslati dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Patriot u Ukrajinu – najvjerovatnije putem Evropske unije – dok Kijev, Moskva i ostatak svijeta iščekuju, kako je najavio, "važnu izjavu" o dugotrajnom sukobu.
U komentarima kasno 13. jula, Tramp nije naveo konkretne detalje o planiranim isporukama sistema Patriot Ukrajini, koja već dugo moli za ove sisteme koje smatra ključnim za odbranu svojih gradova od gotovo svakodnevnih ruskih vazdušnih napada.
Takođe je kritikovao Vladimira Putina, što je još jedna u nizu njegovih negativnih izjava o ruskom predsjedniku.
- Poslaćemo im Patriote, koje očajnički trebaju, jer je Putin zaista iznenadio mnoge ljude. Priča lijepo, a onda uveče bombarduje sve… Ne sviđa mi se to- rekao je Tramp novinarima u jednoj američkoj vojnoj bazi nedaleko od Vašingtona.
Kazao je i da će Patriota plaćati Evropska unija
- Mi ništa ne plaćamo, ali ćemo poslati. U suštini, poslaćemo im razne komponente veoma sofisticirane vojne opreme. Oni će nam to platiti 100 posto, i tako to želimo- rekao je Tramp, ne navodeći koje bi zemlje EU bile uključene u tu transakciju.
Vašington je 2. jula objavio da zaustavlja dio isporuka oružja Ukrajini. Međutim, Tramp od tada sve više izražava frustraciju zbog Putinovog odbijanja da pristane na prekid vatre, te je 10. jula izjavio da će SAD poslati dodatno oružje Ukrajini putem NATO zemalja ili drugih evropskih saveznika.
Njemački kancelar Fridrih Merc je 4. jula, u razgovoru s Trampom, iznio mogućnost da Berlin kupi sisteme Patriot iz Vašingtona i zatim ih proslijedi Ukrajini. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius trebao bi 14. jula stići u Vašington na razgovore s američkim zvaničnicima.
Sjedinjene Američke Države su do sada isporučile tri baterije raketnog sistema Patriot Ukrajini, sve tokom administracije predsjednika Džo Bajdena. Patriot je jedan od najnaprednijih sistema protivzračne odbrane na svijetu, sposoban za presretanje balističkih i krstarećih raketa.
Ukrajina je takođe dobila još četiri baterije Patriot: tri iz Njemačke i jednu od grupe evropskih država.

Portal ETV

Tramp obećao slanje Patriot sistema Kijevu, nove kritike na račun Putina

Savjet Evropske unije (EU) pripremio je novu uredbu o sankcijama kojom se po prvi put službeno optužuje Rusija za korišćenje CS plina kao metode ratovanja na frontovima u Ukrajini. 
 
U memorandumu s objašnjenjima u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa, zvaničnici EU se pozivaju na dva izvještaja Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), objavljena na zahtjev Ukrajine u novembru prošle i februaru ove godine, kao osnovu za taj potez. 
 
Taj predlog je dio seta sankcija u tri paketa koje EU očekuje da usvoji u narednim danima. Druga dva paketa ciljaju na sajber napade i ruske kampanje destabilizacije u Evropi. Prema internim izvorima EU, četvrti paket sankcija usmjeren je na rusku flotu u sjeni. 
 
Izvještaji dokumentuju navodnu upotrebu CS gasa u Marijivki i Ilinki, u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, tokom ruskih napada prošle godine. 
 
OPCW je svoje izvještaje zasnovao na uzorcima zemljišta i vode, intervjuima sa vojnim osobljem i fotografijama čaura ručnih granata označenih sa „RG-Vo“, što znači ručna granata-toksično sredstvo. 
 
Ruski državni televizijski kanal RT emitovao je snimke ruskih vojnika koji koriste takve ruske granate na bojnom polju. 
 
- U svijetlu ozbiljnosti situacije, u nedostatku vjerodostojnog objašnjenja od Rusije u vezi sa njenom široko prijavljenom upotrebom sredstava za kontrolu nereda, i kako bi se ojačala globalna norma protiv upotrebe hemijskog oružja, EU poziva na pravovremeno pripisivanje dokazane upotrebe sredstava za kontrolu nereda kao metode ratovanja od strane OPCW-a- navodi se u memorandumu. 
 
Lista sankcija EU će uključivati Radiološke, hemijske i biološke odbrambene trupe ruskog Ministarstva odbrane, kao i 27. i 33. naučno-istraživački centar koji su uključeni u razvoj i upotrebu hemijskih agenasa. 
 
CS je suzavac poznat i kao „Lila“. Izaziva ozbiljnu iritaciju očiju, kože i respiratornog trakta. Oni koji dođu u kontakt sa njim gube orijentaciju i mogu se ugušiti. 
 
Formalno, CS se smatra nesmrtonosnim sredstvom za suzbijanje nereda i koristi ga policija u mnogim zemljama. 
 
- Upotreba takvih supstanci kao oružja zabranjena je članom 1 Konvencije o hemijskom oružju- napomenuli su zvaničnici EU. 
 
Prema Ministarstvu odbrane Ukrajine, kapsule sa ovim gasom su takođe pronađene unutar iranskih dronova Šahed, koji su široko korišćeni od Rusije u njenim napadima na Ukrajinu.

1250x600

EU će formalno optužiti Rusiju za korišćenje hemijskog oružja u Ukrajini

Ruska vojska napala je nekoliko regiona Ukrajine dronovima, a najmanje dvije osobe poginule su u Odesi, saopštile su lokalne vlasti, prenosi agencija Mina. 
 
Vazdušne uzbune aktivirane su u 11 regiona Ukrajine tokom napada kasno sinoć. 
 
Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve u objavi na Telegramu je navela da su u velikom napadu na crnomorsku luku Odesu ubijene dvije osobe i povrijeđeno 15. 
 
Guverner Odeske oblasti Oleh Kiper rekao je na Telegramu da je ruski napad na Odesu oštetio visoke zgrade, kuće, supermarket i školu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Na nekim mjestima su izbili požari koje naši spasioci gase- dodao je Kiper. 
 
On je ranije upozorio na prijetnju napada dronovima, savjetujući stanovnicima Odese i regiona da se sklone. 
 
- Hitne i komunalne službe rade na terenu kako bi otklonile posljedice napada i pružile potrebnu medicinsku pomoć žrtvama- rekao je gradonačelnik Odese Henadi Trukhanov na Telegramu. 
 
Eksplozije su se čule i u sjeveroistočnom gradu Sumiju, a vazdušne uzbune su aktivirane na nekoliko mjesta, uključujući Sumi, Kijev, Harkov, Černihiv, Donjeck, Dnjepropetrovsk i Zaporožje. 
 
Gradonačelnik Harkova Ihor Terekhova objavio je da je dron pogodio granicu između dva okruga u gradu. 
 
Na mjestu udara izbio je požar, a neodređen broj ljudi je povrijeđen. 
 
Terekhova je kasnije izvijestio da je dron pogodio benzinsku stanicu u okrugu Kijev. 
 
Istočni grad Harkov takođe je bio napadnut i, kako je rekao regionalni guverner Oleh Sinjehubov, kao rezultat napada izbio je požar.

Najmanje dvije osobe poginule u ruskom napadu na Odesu

Tijelo ukrajinske novinarke Viktorije Roščine Rusija je vratila u februaru u sklopu razmjene na šumskom putu, među ostacima 757 ukrajinskih žrtava, piše Gardian. U dokumentaciji uz tijelo pisalo je samo "NM SPAS 757", što se tumačilo kao "neidentifikovani muškarac" s teškim oštećenjem srčanih arterija.
Ispostavilo se da se radi o Roščini, 27-godišnjoj novinarki, jednoj od najistaknutijih civilnih zarobljenica od početka ruske invazije. Zarobljena je u ljeto 2023. u blizini nuklearne elektrane Zaporižje, tokom svog četvrtog istraživačkog zadatka u okupiranim teritorijima. Bila je jedina ukrajinska novinarka koja je tada prelazila crtu bojišta kako bi razotkrila rusku blokadu medijskog informisanja.
&nbsp;Roščina je bila zarobljena bez optužnice i bez pristupa advokatu, a njen jedini kontakt s vanjskim svijetom bila je četvorominutna telefonska veza s roditeljima godinu dana nakon nestanka.
Brojni tragovi mučenja
Preliminarna forenzička analiza ukazuje na "brojne tragove mučenja": opekotine na stopalima od elektrošokova, povrede glave i kukova, slomljeno rebro, obrijana kosa i slomljena podjezična kost, povreda povezana s gušenjem. Prilikom razmjene tijelu su nedostajali mozak, oči i grkljan, što dodatno otežava utvrđivanje uzroka smrti.
Istraga ratnih zločina je u toku, a Gardijan i partneri, uključujući Ukrajinsku Pravdu, rekonstruisali su njen posljednji zadatak. Cilj joj je bio razotkriti mrežu tajnih zatvora gdje se civile muči kako bi priznali saradnju s ukrajinskim vlastima.
Roščina je napustila Ukrajinu 25. jula 2023., putujući kroz Poljsku, Litvaniju i Letoniju, ušla je u Rusiju i nastavila prema Melitopolju. Ondje je ubrzo nestala. Njezin otac prijavio je nestanak, a informacije su kasnije potvrdili svjedoci iz zatvora u Taganrogu.
Pala je na 30 kilograma, ostala je nepokretna
Jedna od svjedokinja, njena bivša cimerka iz ćelije, opisala je brutalna mučenja kojima je Roščina bila izložena: elektrošokovi, ubodi nožem, otvorene rane i psihološko zlostavljanje.
Nakon što je premještena u zloglasni dio za pritvor Sizo 2 u Taganrogu, brzo joj se pogoršalo zdravstveno stanje. Prema svjedočanstvima, prestala je jesti, padala je u delirij, bila je iscrpljena i na kraju nepokretna.
Roščinina težina pala je na svega 30 kilograma. Odvedena je u bolnicu pod strogim nadzorom naoružanih čuvara, no nakon nekoliko sedmica vraćena je u zatvor.
&nbsp;"Sama je kriva"
U martu 2024. porodica je konačno primila službenu potvrdu da je živa u obliku kratkog pisma ruskog ministarstva odbrane. Početkom avgusta novinarka je nazvala roditelje i rekla: "Obećali su mi da ću biti doma u oktobru... Volim vas." Bio je to njen oproštaj.
&nbsp;Dana 13. oktobra, kad je grupa od 49 zarobljenika stigla iz Rusije, Roščine nije bilo među njima. Nekoliko dana ranije izvedena je iz ćelije i pripremljena za razmjenu, no nije stigla do dogovorene tačke. Jedan službenik je rekao: "Sama je kriva."
Krajem mjeseca njenom ocu je javljeno da je umrla 19. oktobra. Kada je tijelo napokon vraćeno, bilo je u takvom stanju da identifikacija nije bila moguća bez DNA analize. Na nozi je pronađena etiketa s rukom ispisanim imenom "V.V. Roščina".
Iako je direktor zatvora u Taganrogu više puta tvrdio da ona "nije i nikada nije bila u njihovoj bazi podataka", svjedoci, obdukcija i tragovi mučenja govore suprotno. Njen otac i dalje traži odgovore.
Roščina je 2022. godine, kad je primila nagradu za hrabrost Međunarodne fondacije za žene u medijima, poručila: "Ostali smo vjerni svojoj misiji, prenositi istinu svijetu, suprotstavljajući se ruskoj propagandi. Mnogi novinari su poginuli. Ova nagrada je za njih."

Rusi vratili posmrtne ostatke ukrajinske novinarke: Unakaženo tijelo sa vidljivim tragovima torture

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je predlog Kijeva da se jednostrano trodnevno primirje, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio za početak maja, produži na 30 dana, prenosi Mina. 
 
Peskov je kazao da je Moskva vidjela ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da prvo treba razjasniti niz pitanja. 
 
- Bez odgovora na ta pitanja, teško je sklopiti dugoročno primirje- rekao je Peskov, dodajući da je to Putinovo stajalište. 
 
Putin je u ponedjeljak najavio jednostrano primirje od 8. do 11. maja koje bi se poklopilo s godišnjom Paradom pobjede na Crvenom trgu u Moskvi, kojom se obilježava kraj Drugog svjetskog rata. 
 
Peskov je opisao objavu o trodnevnom primirju kao “gest dobre volje”, dok je Zelenski rekao da je Putinova deklaracija o prekidu vatre još jedan pokušaj manipulacije.

Moskva odbacila prijedlog Kijeva za proglašenje jednomjesečnog primirja

Ova nedjelja biće ključna u određivanju da li su Rusija i Ukrajina spremne da postignu sporazum o okončanju rata, kazao je danas šef američke diplomatije Marko Rubio. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp vrši intenzivan pritisak da se što prije postigne prekid neprijateljstava u Ukrajini i pokazuje sve veće znake nestrpljenja prema Kijevu i Moskvi.
Tramp se u subotu u Rimu sastao sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, na marginama sahrane poglavara Rimokatoličke crkvem pape Franja, i izrazio sumnju u spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da riješi sukob u Ukrajini.
- Blizu smo (sporazuma), ali ne dovoljno blizu. Mislim da će ova nedjelja biti ključna. Moraćemo da odlučimo da li želimo da nastavimo da budemo uključeni u ovaj poduhvat ili je vrijeme da se fokusiramo na druga pitanja koja su podjednako važna, ili čak i važnija, u nekim slučajevima- rekao je Marko Rubio u intervjuu za američku televizijsku mrežu En Bi Si.
&nbsp;Prema njegovim riječima, postoje „razlozi za optimizam, ali i razlozi za realizam“ u pogledu šanse za postizanje sporazuma, tri godine posle početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Rubio je ponovio da „nema vojnog rješenja za ovaj rat“.
- Jedino rješenje za ovaj rat je dogovoreno rješenje u kojem će svaka strana morati da napravi ustupke- dodao je Rubio.

Rubio: Ova nedjelja ključna za rješavanje sukoba u Ukrajini

Ukrajinska vojska odbacila je tvrdnje Moskve da su ruske snage potpuno povratile kontrolu nad regionom Kursk i saopštila da "nastavlja operaciju" u pograničnim oblastima.
- Neprijateljska izjava o porazu ukrajinskih snaga je taktika propagande i ništa više. Ne postoji opasnost da naše trupe budu opkoljene, ali situacija je teška - saopštio je načelnik ukrajinskog generalštaba.

Ukrajina odbacila tvrdnje Moskve da je Rusija zauzela Kursk

Američki predsjednik Donald Tramp ublažio je upozorenje državnog sekretara Marka Rubija da je strpljenje Vašingtona u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini pri kraju i nije želio da kaže da li postoji krajnji rok za to.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je Rubio u pravu, ali je pokazao više optimizma oko izgleda za postizanje dogovora - na pitanje kada bi tačno SAD mogle odustati od pokušaja da se dođe do mira, Tramp je rekao da nema određenog roka, ali da želi to brzo da riješe.
- Ako, iz nekog razloga, jedna od dvije strane to veoma oteža, reći ćemo: ‘glupi ste, užasni ste ljudi’ i odustaćemo, ali se nadam da to nećemo morati da uradimo - rekao je Tramp.
On nije želio da kaže da li je spreman da potpuno odustane od pregovora i da li bi, u tom slučaju, nastavio vojno da podržava Ukrajinu.
- I dalje mislim da imamo stvarno dobre šanse da ostvarimo mir - rekao je Tramp.

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Ukrajinske snage napale su stalnu bazu ruske 448. raketne brigade u Kurskoj oblasti, za koju Kijev tvrdi da je odgovorna za nedavni smrtonosni raketni napad na sjeveroistočni ukrajinski grad Sumi. 
 
U saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane navodi se da su napad izvele jedinice Snaga za bespilotne sisteme Oružanih snaga Ukrajine, Specijalne operativne snage i Sigurnosna služba Ukrajine, u koordinaciji s ostalim vojnim orgranima države, javlja Anadolija. 
 
Napadnuta lokacija, kako se dodaje, povezana je s osobama koje su „počinile ratne zločine nad narodom Ukrajine“, uključujući napad na Sumi 13. aprila. 
 
- Lokacija 448. raketne brigade je pogođena, a zabilježene su i sekundarne detonacije- navodi se u saopštenju i dodaje da je procjena štete u toku. 
 
Poručuje se da će svaka ruska vojna jedinica i pojedinac koji su učestvovali u granatiranju ukrajinskih gradova i civila bitti identifikovani i kažnjeni. 
 
U međuvremenu, vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti, Aleksandar Hinštajn, kazao je da se ekipe za vanredne situacije još bave posljedicama ukrajinskih napada dronovima. 
 
On je izvijestio o oštećenju tri stambene zgrade, uključujući urušene stropove i izgorjele unutrašnjosti, kao i o uništenju ili oštećenju 37 privatnih kuća – od kojih je pet potpuno izgorjelo u požaru.

Ukrajina napala bazu ruske raketne brigade u Kursku za koju tvrdi da je odgovorna za nedavni raketni napad na grad Sumi

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: rat-u-ukrajini

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Tramp obećao slanje Patriot sistema Kijevu, nove kritike na račun Putina

EU će formalno optužiti Rusiju za korišćenje hemijskog oružja u Ukrajini

Najmanje dvije osobe poginule u ruskom napadu na Odesu

Rusi vratili posmrtne ostatke ukrajinske novinarke: Unakaženo tijelo sa vidljivim tragovima torture

Moskva odbacila prijedlog Kijeva za proglašenje jednomjesečnog primirja

Rubio: Ova nedjelja ključna za rješavanje sukoba u Ukrajini

Ukrajina odbacila tvrdnje Moskve da je Rusija zauzela Kursk

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Ukrajina napala bazu ruske raketne brigade u Kursku za koju tvrdi da je odgovorna za nedavni raketni napad na grad Sumi

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

PRATITE TVe UŽIVO