<p>Ukrajina je danas optužila Moskvu za "ratni zločin" nakon što su ruski dronovi pogodili vojnu bolnicu u Harkivu u okviru napada u kojima su, prema tamošnjim vlastima, poginule dvije osobe.</p>
<p>U napadima u Harkivu pogođeni su i tržni centar, stambeni blok i druge mete, prenosi Slobodna Evropa.</p>
<p>Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju za "kršenje normi međunarodnog humanitarnog prava" tokom napada, koji je osudio kao "namjerno, ciljano granatiranje".</p>
<p>U saopštenju se navodi da su među žrtvama vojnici na liječenju u medicinskom centru.</p>
<p>Sat vremena prije napada na Harkiv, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev očekuje snažan odgovor zapadnih zemalja na skoro svakodnevne napade ruskih dronova.</p>
<p>- Naši partneri treba jasno da razumiju: ovi udari nijesu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina optužuje Rusiju za ratni zločin poslije napada na vojnu bolnicu

<p>Izražavamo oštar protest zbog promocije monografije o <b>Pavlu Bulatoviću</b> u Javnoj ustanovi Kulturno-informativni centar „Zeta". Ovaj događaj predstavlja pokušaj rehabilitacije i glorifikacije osobe koja je naredila najmanje jedan ratni zločin - Deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore - poručilo je više od 20 nevladinih organizacija.</p>
<p>Javno odavanje počasti Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i ministru odbrane SRJ, kako su podvukli, vrijeđa žrtve i njihove porodice, kao i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike.&nbsp;</p>
<p>Oni navode da se time direktno doprinosi institucionalnoj rehabilitaciji ratnih zločinaca i negiranju odgovornosti za zločine počinjene pod njegovom komandom.<br/>
<br/>
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio direktni nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je bez zakonskog osnova uhapsila i predala Vojsci Republike Srpske najmanje 66 osoba, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu <a href="http://www.sudovi.me/" target="_blank">www.sudovi.me</a>) - naveli su u reagovanju.</p>
<p>Ovo nijesu, ističu, spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen jer je ubijen u atentatu 2000. godine ne znači, smatraju oni, da nije bio odgovoran.<br/>
<br/>
- Međutim, ne prećutkuje se samo njegova uloga u zločinu Deportacija, već i period u kojem je obavljao funkciju ministra odbrane SRJ (1993–2000). Tokom njegovog mandata, pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je "ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu - naglasili su u saopštenju. <br/>
<br/>
Ovakvi događaji nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve – oni su, dodaju u nevladinom sektoru, opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti.<br/>
<br/>
- Smatramo da je dužnost svakog odgovornog pojedinca i institucije da se protive bilo kakvoj glorifikaciji ratnih zločinaca - zaključili su u NVO sektoru.&nbsp;</p>
<p>Potpisnici saopštenja su:<br/>
<br/>
Akcija za ljudska prava (HRA)<br/>
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje<br/>
Antifašisti Cetinja<br/>
Asocijacija Spektra<br/>
Centar za građansko obrazovanje (CGO)<br/>
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)<br/>
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG)<br/>
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)<br/>
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)<br/>
Centar za ženska prava (CŽP)<br/>
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro<br/>
Crnogorski ženski lobi<br/>
Crnogorski PEN centar<br/>
Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava<br/>
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja<br/>
Društvo crnogorskih izdavača<br/>
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj<br/>
Institut za medije Crne Gore<br/>
Juventas<br/>
Prima<br/>
Sigurna ženska kuća<br/>
Udruženje LBTQ žena „Stana“<br/>
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“<br/>
Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT</p>

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

<p>Na političkoj sceni u Crnoj Gori mnogo je paradoksa i laži - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije <b>Novak Adžić</b>.</p>
<p>On je, na društvenoj mreži Iks (X), naveo da partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore.</p>
<p>- Partije vlasti nikako da podrže ono što se od Crne Gore traži u procesu pristupanja EU, a to je otkrivanje, krivične istrage i procesuisanje ratnih &nbsp;zločina i zločinaca iz Crne Gore na tlu eks Jugoslavije iz Crne Gore u ratovima 1991-1999 - istakao je Adžić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1887823632635711686%3Ft%3DqB27wwOCb3yXC7Ajqg-fMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore

<p>Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) je saopšteno da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog.</p>
<p>Predmeti su, kako su kazali, dodijeljeni u rad specijalnim tužiocima koji su godišnjem rasporedom poslova specijalizovani za krivična djela ratnih zločina.</p>
<p>- U novoformiranim predmetima su obrazovani i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove - ističe se u saopštenju SDT.</p>
<p>Dodaju da je Novović, prije ponovnog formiranja krivičnih predmeta, donio planove postupanja u vezi sa predmetima ratnih zločina koji su u fazi izviđaja ili istrage, odnosno u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine, a kojima je uredio mjere i aktivnosti koje će SDT preduzimati sa ciljem donošenja tužilačkih odluka u što kraćem roku, odnosno razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje na osnovu raspoloživih i eventualno novih dokaza.</p>
<p>- Donošenjem planova postupanja, u čijoj izradi je učestovala i radna grupa koju je obrazovao i kojom je rukovodio glavni specijalni tužilac, Specijalno državno tužilaštvo je započelo sa ispunjavanjem obaveza u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024. - 2027. godine i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024.-2025. godine - zaključili su u SDT.</p>

Ponovo formirani predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici, Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog

<p>Vrhovni državni tužilac (VDT) <b>Milorad Marković </b>i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine <b>Milanko Kajganić</b> potpisali su, u Sarajevu, Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u krivičnim postupcima za ratne zločine.</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva, potpisanim dokumentom predviđa se brža i efikasnija saradnja u predmetima ratnih zločina, kao i organizovanje svjedočenja i učešća u postupcima za svjedoke, žrtve i oštećene u predmetima za ratne zločine koji se procesuiraju u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a u kojima učestvuju svjedoci i oštećeni koji žive i borave u drugoj državi.</p>
<p>- Tokom sastanka, u okviru kog je potpisan Sporazum, Marković i glavni tužilac Kajganić pozdravili su odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - navodi se u saopštenju.</p>

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

<p>Sudski Mehanizam u Hagu saopštio je da je odbio zahtjev Sredoja Lukića, osuđenog za ratne zločine nad muslimanima u Višegradu 1992, da bude prijevremeno oslobođen pošto je izdržao dvije trećine kazne od 27 godina zatvora.</p>
<p>Odbijanje Lukićevog zahtjeva da bude prijevremeno oslobođen, predsjednica Mehanizma Grasijela Gati Santana obrazložila je velikom težinom njegovih zločina i Lukićevim propustom da pokaže dovoljne znake da je rehabilitovan, prenosi Beta.</p>
<p>Lukića je Haški tribunal 2012. pravosnažno proglasio krivim za pomaganje i podržavanje ubistva i spaljivanja najmanje 59 muslimanskih civila u višegradskoj Pionirskoj ulici, 14. juna 1992. godine, i ubistava na obali Drine i mučenja u selu Uzamnica.</p>
<p>Osuđen je zbog progona, ubistva i okrutnog postupanja kao zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.</p>
<p>Dvije trećine kazne Lukić je izdržao 12. septembra 2023.</p>
<p>Iako su je vlasti Norveške, u kojoj Lukić izdržava kaznu, obavijestile da se on primjereno ponaša, sudija Santana naglasila je da dobro ponašanje u zatvoru, samo po sebi, ne može biti znak rehabilitacije osobe osuđene za neke od najgnusnijih međunarodnih zločina.</p>
<p>- Lukić pokazuje veoma ograničeno prihvatanje odgovornosti za zločine za koje je osuđen...On i dalje tvrdi da je nevin i kaže da ima alibi i da ne zna zbog čega je osuđen - konstatovala je predsjednica Mehanizma, citirajući razgovore osuđenika sa psihologom i psihijatrom.</p>
<p>Sudija Santana podvukla je i da je Lukić "vrdao i bio neodređen o zločinima za koje je osuđen", kao i da "smatra da je pogrešno osuđen".&nbsp;</p>
<p>To, kako piše u odluci, ukazuje na manjak iskrenog kajanja i odgovornosti za zločine.</p>
<p>U pritvoru Haškog tribunala Lukić je od 2005. godine, a na izdržavanje kazne u Norvešku je bio upućen 2013.</p>
<p>Zajedno sa Sredojem Lukićem, za zločine u Višegradu, kao glavni počinilac bio je na doživotnu kaznu osuđen njegov rođak Milan Lukić.</p>
<p>Milan Lukić bio je, istom presudom, proglašen krivim i za ubistvo i spaljivanje 60 muslimana u kući naselju Bikavac 26. juna 1992. godine.</p>
<p>Lukići su bili lideri paravojne formacije zvane "Beli orlovi", "Četnički osvetnici" ili "Obrenovačka grupa".</p>

Haški sud odbio da prijevremeno oslobodi Sredoja Lukića, osuđenog za zločine u Višegradu

<p>Jedan od ključnih uslova za uspjeh u procesuiranju ratnih zločina na prostorima Zapadnog Balkana jeste izgradnja partnerskih odnosa i bliske saradnje između državnih tužilaštava regiona i međunarodnih institucija čiji je fokus na prevenciji i kažnjavanju ratnih zločina - poručio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom regionalne konferencije o ratnim zločinima koju je u Podgorici organizovalo Vrhovno državno tužilaštvo u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske unije (EU).</p>
<p>Dvodnevna konferencija koja je organizovana sa ciljem unapređenja saradnje i obezbjeđivanja razmjene iskustava između tužilaca regiona, sa fokusom na regionalnu saradnju u procesuiranju ratnih zločina, okupila je više od 30 učesnika iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.</p>
<p>&nbsp;Marković je, kako se navodi u saopštenju, izrazio zadovoljstvo što je konferencija organizovana neposredno nakon javnog predstavljanja Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024-2027 i pratećeg Akcionog plana za 2024-2025. godinu kojima se obezbjeđuje proaktivan sistemski pristup u procesuiranju ovih krivičnih djela.</p>
<p>&nbsp;- Bitan segment Strategije jeste i unapređenje međunarodne saradnje kako na regionalnom nivou, tako i sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove. Ova konferencija je značajna ne samo zbog razmijene iskustava i najboljih praksi, već i zbog planiranja dalje aktivnosti na zajedničkom radu u istraživanju i procesuiranu krivičnih djela ratnih zločina - istakao je Marković.</p>
<p>U radu konferencije učestvovao je i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Serž Bramerc<b>, </b>koji je naglasio važnost kontinuirane regionalne saradnje i izrazio uvjerenje da će konferencija biti pokretač za prevazilaženje poteškoća sa kojima se u svom radu susrijeću državna tužilaštva.</p>
<p>&nbsp;Anika Palo<b>, </b>predstavnica Sektora za vladavinu prava, sigurnost, migracije i pomirenje Generalnog direktorata EU za susjedstvo i pregovore o proširenju, podsjetila je da je Evropska komisija više puta ukazivala na važnost unapređenja regionalne saradnje u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, kao jednog od prioriteta EU.</p>
<p>&nbsp;- Ovo je pretočeno i u privremene kriterijume za dvije zemlje koje trenutno pregovaraju o pristupanju EU – Srbije i Crne Gore. Pružanje pravde žrtvama ratnih zločina, rješavanje slučajeva nestalih osoba i pouzdano utvrđivanje činjenica o događajima iz prošlosti na regionalnom nivou – važna su pitanja kojima se treba baviti. U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, negiranju bilo kojeg oblika ratnih zločina ili veličanju ratnih zločinaca. Zbog toga je važno da regionalni tužioci kontinuirano i zajedno rade, kao i da aktivno koriste dostupne međunarodne alate za pravosudnu saradnju. Dok su EU i drugi međunarodni akteri već pokazali nedvosmislenu podršku, stvarni pokretači napretka na ovom polju su pravosudne institucije u regionu - poručila je Palo.</p>
<p><b>&nbsp;</b>Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je UNDP, kako u Crnoj Gori, tako i na Zapadnom Balkanu i šire, aktivno uključen u sprovođenje inicijativa koje imaju za cilj jačanje vladavine prava i podršku vladama u procesu reforme pravosuđa.</p>
<p>&nbsp;- Od 2015. godine, a posebno od 2019. godine, UNDP omogućava regionalnu saradnju među tužilaštvima na Zapadnom Balkanu. Sada je trenutak da se osvrnemo na dosadašnji napredak i napravimo korake ka unapređenju saradnje, posebno kad je u pitanju koordinacija u sprovođenju istraga, rješavanju zaostalih predmeta, kao i procesuiranju zločina seksualnog nasilja tokom sukoba. U svemu ovome ne smijemo zaboraviti na izuzetno važan faktor, a to je protok vremena. Ovaj skup još jedan je pokazatelj da smo usmjereni ka zajedničkom cilju – a to je izgradnja pravednih, inkluzivnih i mirnih društava, u skladu sa globalnim ciljevima održivog razvoja - poručila je Paniklova.</p>
<p>&nbsp;Nakon skupa u Sarajevu prošle godine, ovo je druga konferencija tužilaca koja je organizovana u okviru regionalnog projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Projekat je fokusiran na aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu i jačanje vladavine prava, podržavajući pravosudne i organe za sprovođenje zakona u procesuiranju predmeta ratnih zločina na nacionalnom nivou i poboljšanje uslova za regionalnu saradnju.</p>

Marković: Do uspjeha u procesuiranju ratnih zločina izgradnjom partnerskih odnosa i bliske saradnje između tužilaštava regiona

<p>U Crnoj Gori evidentan je novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, <b>Serž Bramerc</b>.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, Bramerc, koji boravi u posjeti Crnoj Gori, to je rekao na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i resornim ministrom<b> Ervinom Ibrahimovićem</b>.<br/>
<br/>
On je kazao da je zadovoljan saradnjom sa crnogorskim institucijama i odnosom prema radu, misiji i ciljevima međunarodnih krivičnih tribunala.<br/>
<br/>
- Kazao je da je evidentan novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Bramerc je poručio da je Mehanizam spreman da pruži svu potrebnu ekspertsku i tehničku podršku u cilju jačanja administrativnih kapaciteta, a što će doprinijeti i ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa s Evropskom unijom (EU).<br/>
<br/>
On je pozdravio napredak ka punopravnom članstvu u Uniji, prvenstveno dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), koji predstavlja i potvrdu posvećenosti Crne Gore reformama u ključnim poglavljima.<br/>
<br/>
Ibrahimović je kazao da je Crna Gora privržena poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i da u kontinuitetu sarađuje sa Rezidualnim mehanizmom.<br/>
<br/>
- Vjerujem da je u interesu regiona i međunarodne zajednice u cjelini da Mehanizam u potpunosti ispuni svoju misiju - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je kazao, rad Haškog tribunala dao je značajan doprinos zadovoljenju pravde za žrtve i njihove porodice i suočavanju sa prošlošću zemalja bivše Jugoslavije.<br/>
<br/>
Ibrahimović je nagaslio predstoji još mnogo posla, ali da ratni zločini ne zastarijevaju i da se u procesuiranju svih počinjenih zločina mora istrajati.<br/>
<br/>
On je podsjetio i na kontinuirane napore Crne Gore na planu jačanja vladavine prava, reforme pravosuđa, jačanja nacionalnih kapaciteta za procesuiranje svih oblika krivičnih djela, uključujući ratne zločine.<br/>
<br/>
- Procesuiranje ratnih zločina dio je pregovaračkog okvira za članstvo u EU, kroz poglavlje 23, a nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, ovo pitanje je i dio zaključnih mjerila za ovo poglavlje - istakao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Navodi se da je na sastanku razgovarano i o opasnostima koje sa sobom nose trendovi poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u regionu.<br/>
<br/>
- Sagovornici su ocijenili da je suočavanje sa prošlošću, kroz individualizaciju krivice, procesuiranje zločina i izgradnju kulture sjećanja, jedini siguran put za dalji razvoj i prosperitet država bivše Jugoslavije - kaže se u saopštenju.</p>

Bramerc: Novi zamah u procesuiranju ratnih zločina

<p>Neophodnost suočavanja sa prošlošću, uspostavljanje i jačanje principa vladavine prava, nameće Državnom tužilastvu obavezu da unaprijedi postupanje i intenzivira rasvjetljavanje slučajeva ratnih zločina i upravo zato je Vrhovno državno tužilaštvo izradilo i usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se odnosi na period od 2024. do 2027. godine - kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.</p>
<p>On je, prilikom predstavljanja ovog dokumenta, koji je uz prateći Akcioni plan od 2024. do 2025. izrađen uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), rekao da je riječ o kvalitetnom, sveobuhvatnom dokumentu koji se fokusira na četiri strateška cilja.</p>
<p>- To su unapređenje efikasnosti istraga, zaštitu i podršku žrtvama i svjedocima, poboljšanje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih lica, kao i povećanje transparentnosti prilikom postupanja u predmetima ratnih zločina - naveo je Marković.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Za izradu dokumenta vrhovni državni tužilac formirao je Radnu grupu u čiji rad je bio uključen nevladin sektor.</p>
<p>&nbsp;Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naglasio je da će Specijalno državno tužilaštvo, kao tužilaštvo nadležno za postupanje u predmetima ratnih zločina, &nbsp;Strategiju sprovoditi s ciljem unapređenja istraživanja ratnih zločina i postizanja pravde u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Izrada i primjena detaljnog Akcionog plana obezbijediće efikasnu i koordinisanu primjenu Strategije, što je od ključne važnosti za uspjeh ovog poduhvata, jer suština nije u donošenju samog strateškog dokumenta, već u tome da donese konkretne rezultate i napredak, a Specijalno državno tužilaštvo će svojim postupanjem osigurati da se ova Strategija sprovede na način koji će unaprijediti istraživanje ratnih zločina i dovesti do konkretnih rezultata - naveo je Novović.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri istakao je da Strategija može označiti korak naprijed u poboljšanju efikasnosti istraga ratnih zločina i unapređenju pravde za žrtve i njihove porodice.</p>
<p>&nbsp;- Sprovođenje strategije, uz efikasno praćenje i evaluaciju, biće ključno za postizanje ovih ciljeva. Jedno od završnih mjerila u Poglavlju 23 odnosi se na postupanje zemlje u vezi sa ratnim zločinima. Da bi ispunila ovo ključno mjerilo, Crna Gora mora uspostaviti kredibilan i održiv bilans rezultata u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima ratnih zločina, uz punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, kao i obezbijediti pristup pravdi i reparacije za žrtve. Konstruktivna regionalna saradnja takođe je od suštinskog značaja za rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba - kazao je Seri.</p>
<p>&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, naglasila je posvećenost UNDP-a jačanju regionalne saradnje među pravosudnim i organima za sprovođenje zakona, koji igraju ključnu ulogu u ovim procesima, ističući i važnu ulogu civilnog sektora. Podsjetila je da je kroz regionalnu inicijativu EU i UNDP-a podržano pet projekata NVO-a iz Crne Gore fokusiranih na tranzicionu pravdu, pomirenje, suočavanje s prošlošću i pružanje direktne podrške žrtvama i svjedocima ratnih zločina.</p>
<p>- Ova inicijativa odražava dvije decenije saradnje između EU i UNDP-a. Strategija za istraživanje ratnih zločina još jedna je važna karika sveobuhvatnog rada koja povezuje ove složene, ali neophodne procese. Ovaj dokument je više od pravnog okvira, jer stvara prostor za izgradnju jačih, inkluzivnijih institucija i njegovanje kulture sjećanja, kako se zločini iz prošlosti nikada ne bi ponovili. Samo na ovaj način možemo napredovati ka mirnijem, pravednijem i otpornijem svijetu - poručila je Paniklova.</p>
<p>Javno predstavljanje Strategije organizovano je u okviru regionalnog projekta,,Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Projekat podržava aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu, jačanja vladavine prava i društvene otpornosti i kohezije, te pristupanja Evropskoj uniji, razvoja i održivog mira u regionu.</p>

Strategija za istraživanje ratnih zločina osnov za intenziviranje procesuiranja

<p>Navijači crnogorske fudbalske reprezentacije, koji su otputovali u Plzen kako bi bodrili naše "Sokole" u &nbsp;trećem kolu kvalifikacija za Mundijal protiv Češke, pokazali su još jednom da osim sportskog duha sa sobom nose i prepoznatljiv crnogorski humor i vedrinu.</p>
<p>Tokom boravka u Plzenu, crnogorski navijači su naišli na svadbenu povorku lokalnih mladenaca. Umjesto da samo posmatraju, naši navijači su spontano zapjevali tradicionalne crnogorske svadbene pjesme, stvarajući autentičnu balkansku atmosferu na češkim ulicama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dc6ov_t2e--g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Najljepši trenutak zabilježen na video-snimku bio je kada su se svatovi iz Češke pridružili našim navijačima, pljeskajući u ritmu i pjevajući sa osmijehom, iako su im riječi bile nepoznate. Veselje je tako poprimilo međunarodni karakter, pretvorivši običan susret u simpatičan i srdačan trenutak kulturne razmjene.</p>
<p>Ovaj prizor još jednom potvrđuje da sport povezuje ljude, ali i da Crnogorci, gdje god da se nađu, znaju kako da stvore atmosferu – bilo na stadionu, bilo na ulici u susretu sa nepoznatim svatovima.</p>
<p>Video se ubrzano širi društvenim mrežama, izazivajući oduševljenje i osmijehe – i kod Crnogoraca, i kod Čeha.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F0EHJAx-jkgg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(Video) Crnogorski navijači u Plzenu zapjevali na svadbi naše pjesme – Česi ih oduševljeno prihvatili

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> sastao se danas sa predsjednikom Republike Estonije Nj. E. <b>Alarom Karisom</b>, u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori, saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine.</p>
<p>Tokom srdačnog razgovora, klako navode, predsjednik Karis je ponovio snažnu podršku Estonije evropskim integracijama Crne Gore, istakavši da će njegova zemlja ostati posvećen partner na tom putu. Predsjednik Mandić izrazio je zahvalnost na toj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa državama članicama Evropske unije koje dijele iste demokratske vrijednosti.</p>
<p>Sagovornici su razgovarali o mogućnostima produbljivanja bilateralne saradnje, posebno u oblasti obrazovanja, s akcentom na iskustva Estonije u okviru međunarodnog PISA testiranja, gdje se ta zemlja već duže vrijeme svrstava među vodeće u Evropi.</p>
<p>Takođe, dodaju, značajan segment razgovora bio je posvećen razvoju i primjeni vještačke inteligencije. U tom kontekstu, razmatrana je mogućnost organizovanja uzajamnih posjeta na nivou generalnih sekretara parlamenata, kako bi stručne službe i kabineti imali priliku da se direktno upoznaju sa inovativnim digitalnim rješenjima implementiranim u estonskom zakonodavnom sistemu.</p>
<p>- Na kraju sastanka, predsjednik Karis uputio je zvaničan poziv predsjedniku Mandiću da posjeti Estoniju, što je sa zahvalnošću prihvaćeno - zaključuje se u saopštenju kabineta.</p>

Mandić sa predsjednikom Estonije: Podrška evropskom putu Crne Gore i saradnja u oblasti obrazovanja i vještačke inteligencije

<p>Unapređenje sajber bezbjednosti i digitalizacije nije samo tehnološki, već i demokratski iskorak, poručeno je sa sastanka ministra javne uprave <b>Maraša Dukaja</b> i predsjednika Estonije <b>Alara Karisa</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave (MJU), Dukaj je danas ugostio Karisa i predstavio mu potencijale Vladinog bezbjednosno operativnog centra, G-SOC, a.</p>
<p>Dukaj je, kako se navodi, u dobrodošlici govorio o izazovima Crne Gore od sajber napada 2022. godine do danas, kao i o unapređenju sajber bezbjednosti za relativno kratko vrijeme.</p>
<p>On je istakao da je podrška Estonije i drugih međunarodnih prijatelja bila od presudnog značaja.</p>
<p>„Sajber napad je bio veliki izazov, ali i prilika za unapređenje, koju smo iskoristiti na pravi način“, naglasio je Dukaj.</p>
<p>On je rekao da je uvjeren da, u oblasti sajber bezbjednosti, Crna Gora može biti ravnopravan partner.</p>
<p>„U svijetu koji se sve više oslanja na digitalne tehnologije, nastavak našeg partnerskog odnosa je od suštinskog značaja za jačanje bezbjednosti i zaštitu podataka“, kazao je Dukaj.</p>
<p>On je zahvalio na prestižnoj nagradi "Partner godine 2025“. koju je Mju dobilo od e-Governance Academy I čija je važnost, kako je naveo, utoliko veća što dolazi iz Estonije, svjetske sile za oblast sajber bezbjednosti.</p>
<p>„Ova nagrada je za nas je potvrda dobrih rezultata, postignutih posvećenim i stručnim radom, ali i poruka da idemo u pravom smjeru“, naglasio je Dukaj.</p>
<p>Karis je, kako se navodi u saopštenju, iskazao zadovoljstvo potencijalima Vladinog bezbjednosno operativnog centra kao i cjelokupnim napretkom koji je Crna Gora ostvarila od sajber napada do danas.</p>
<p>„Sagovornici su poslali zajedničku poruku da unapređenje sajber bezbjednosti i digitalizacije nije samo tehnološki već i demokratski iskorak, te da je saradnja najbolji put da se postignu najsavremeniji standardi“, kaže se u saopštenju.</p>

Dukaj - Karis: Unapređenje sajber bezbjednosti tehnološki i demokratski iskorak

<p>Odnos između javne uprave i realnog sektora je međuzavisan, zbog čega je neophodno da zajedno rade na jačanju i prilagođavanju savremenim zahtjevima, kao i da funkcionišu kao partneri koji pružaju međusobnu podršku i doprinose održivom razvoju i napretku društva.</p>
<p>Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj je, tokom posljednjeg panela u okviru konferencije o razvoju ljudskog kapitala, govoreći o atraktivnosti javne uprave kao poslodavca, ukazao na važnost redefinisanja pojma atraktivnosti u kontekstu društvenih i ekonomskih promjena.</p>
<p>On je na panelu pod nazivom Javni i privatni sektor - Rivali ili ne?, podsjetio na tradicionalni stav da je državni posao stabilan, sa sigurnim radnim uslovima, bolovanjem i praznicima, ali i naveo da se informacije danas šire brže nego ikada, što javnoj upravi donosi nove izazove, prenosi PR Centar.</p>
<p>„Iskreno, ja prvi ne vidim šta to javna uprava može ponuditi više od realnog sektora, osim finansiranja“, rekao je Camaj, ali je odbacio percepciju da se u državnoj upravi ne radi, ističući predanost i rad svog tima.</p>
<p>On je naglasio da Uprava za ljudske resurse nije institucija koja samostalno zapošljava, već da je za svako radno mjesto potrebna saglasnost Ministarstva finansija i Vlade, kao i da je 2023. godine zabilježen rast broja kandidata za pozicije u državnoj upravi.</p>
<p>Kao dodatnu poveznicu između realnog i javnog sektora, Camaj je naveo da su svi javni pozivi otvoreni i za kandidate iz realnog sektora, kao i da nije neuobičajeno da stručnjaci iz privatnog sektora budu predavači na obukama državnih službenika, čime se znanje iz realnog sektora prenosi u javnu upravu.</p>
<p>Camaj je ocijenio da je odnos između javne uprave i realnog sektora međuzavisan i da je nužno zajednički raditi na njihovom jačanju i adaptaciji novim zahtjevima vremena.</p>
<p>Suvlasnik Montenegro Stars hotel grupe i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, smatra da mladi radnici najradije biraju rad u državnim institucijama, jer tamo, kako je naveo, nema pritiska i vlada zona komfora.</p>
<p>„Trenutna situacija je takva da na jednu radnu stolicu u državnim službama sjede tri radnika, a većina njih ne radi dovoljno. To dovodi do stagnacije i pada kvaliteta rada”, rekao je Radulović na konferenciju koju su organizovali Savjet stranih investitora (SSICG) i Privredna komora (PKCG).</p>
<p>On je kazao da je u posljednjih pet godina broj zaposlenih u državnim institucijama znatno porastao, a da je situacija danas gora nego ikad.</p>
<p>„Dok ne počnemo rješavati uzroke, nećemo izaći iz ove katastrofalne situacije,“ naglasio je Radulović.</p>
<p>On tvrdi da javno-privatno partnerstvo trenutno ne postoji, jer nema dobre volje, nema stvarne želje za saradnjom i nema meritokratije, „već politokratija odlučuje o svemu“.</p>
<p>„Privatnici su neprijatelji sistema, plaćaju sve obaveze, ali nemaju podršku države. I to nas vodi ka tome da ćemo uskoro imati više stranih radnika nego domaćih, jer oni poštuju radne norme, a mi ne“, poručio je Radulović.</p>
<p>On smatra da država privatnike svake godine više guši, a da oni rade za budžet Crne Gore, a ne za sebe.</p>
<p>Direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić, kazao je da su na konferenciji ove sedmice saopštili da je stopa nezaposlenosti pala na jednocifrenu vrijednost od 9,91 odsto.</p>
<p>On je posebno istakao veliki deficit radne snage u crnogorskoj privredi, naročito u primorskim i centralnim regijama.</p>
<p>„U Budvi, Kotoru, Tivtu, praktično nema ljudi bez zaposlenja, a u Podgorici je stopa nezaposlenosti oko četiri odsto. Sve ispod pet odsto predstavlja deficit radne snage“, objasnio je Perčobić.</p>
<p>On je poručio da je situacija znatno teža na sjeveru Crne Gore, gdje veliki broj ljudi koristi socijalnu pomoć.</p>
<p>„Potrebno je sistemski pristupiti ovom problemu i mijenjati obrazovnu politiku kako bismo bolje usmjerili mlade prema potrebama tržišta rada", kazao je Perčobić.</p>
<p>On je dodao da Zavod aktivno djeluje kroz preventivne mjere, uključujući direktnu saradnju sa poslodavcima, kako bi se ljudi zapošljavali i prije nego što dospiju na evidenciju nezaposlenih, kao i kroz karijerno vođenje i usmjeravanje mladih.</p>
<p>Glavni izvršni direktor QBIK, Balša Čavlović, smatra da bi privatni i državni sektor trebalo da budu partneri i podrška jedni drugima.</p>
<p>„Da bismo procijenili jesmo li rivali, moramo izjednačiti pravila igre. Država i privatni sektor treba da igrati istu igru. Postavljam pitanje, a ne dajem odgovor: da li danas zaista igramo istu igru“, pitao je Čavlović.</p>
<p>On je kazao da u privatnom sektoru nemaju luksuz zapošljavanja „čovjeka više“.</p>
<p>Prema njegovim riječima, trend povećanja broja zaposlenih u državnoj upravi, bez proporcionalnog rasta produktivnosti, nije održiv.</p>

Javni i privatni sektor kao partneri da doprinose razvoju i napretku društva

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Tag: ratni-zlocini