Suočavanje s prošlošću nije samo čin pamćenja, već temelj izgradnje povjerenja i pravednijeg društva. Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju, zbog čega je drugi modul Školu tranzicione pravde Centra za građansko obrazovanje (CGO) uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Porodica Klapuh” i “Štrpci”.&nbsp;
Učesnici i učesnice programas u tokom dva dana, 7. i 8. novembra, imali priliku da razgovaraju sa porodicama žrtava i aktivistima. Prvog dana su posjetili Murino, gdje su se kod spomenika žrtvama NATO bombardovanja sastali sa Ivanom Vuletićem iz Udruženja NATO žrtava Murino, o zločinu u Kaluđerskom lazu, na tom mjestu, govorio im profesor i aktivista Haxhi Lajçi, a kod spomenika žrtvama zločina u Štrpcima sa Demirom Ličinom, predstavnikom NVO Štrpci protiv zaborava.
Drugog dana polaznici su posjetili Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, a o zločinu u Bukovici razgovarali su sa politikologom i aktivistom Emirom Pilavom, a dok su o ubistvu porodice Klapuh na mostu Obrada Cicmila u Plužinama govorili predstavnici CGO tima.
Raniji dio studijske posjete obuhvatio je obilazak Centra bezbjednosti Herceg Novi i nekadašnjeg logora “Morinj”.
- Javnosti je poznato da ni nakon toliko godina nije donešena sudska odluka kojom bi se utvrdilo ko su izvršioci zločina nad albanskim civilima u Kaluđerskom lazu, koji su, u proljeće 1999. godine, potražili utočište na području rožajske opštine. Ne znam razlog ćutanja institucija, ali je očigledno da u Crnoj Gori nema istinske riješenosti da se taj zločin rasvijetli i počinioci privedu pravdi - istakao je Haxhi Lajci.
Dodao je da ga obeshrabruje i činjenica da se posljednjih godina u javnom prostoru afirmišu pojedinci i događaji obilježeni zločinima kojih bi se Crna Gora trebalo stidjeti.
- Zato smatram da bi podizanje spomen-obilježja žrtvama bilo više od simboličnog čina i jasan signal da sve nije izgubljeno, da istina ne umire i da postoji spremnost da se suočimo s našom neslavnom prošlošću - kazao je Lajci.
Demir Ličina, sin stradalog u zločinu u Štrpcima, kazao je da mu spomenik u Bijelom Polju predstavlja mjesto gdje može da dođe, u miru sjedne i prisjeti se oca.
- Tu osjećam mir i povezanost s uspomenom na njega - rekao je Ličina, dodajući da i ostali članovi porodica tako imaju priliku da se sjete svojih najmilijih.
Spomen-obilježje za njega, kaže, znači i to da su tu imena ljudi koji su stradali samo zbog svog imena.
- To je bila njihova jedina krivica - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ta imena su važna ne samo za porodice žrtava, već i za Crnu Goru i države regiona.
- To je svjedočanstvo jednog vremena i podsjetnik na stvari koje se nikada više ne bi smjele ponoviti. Važno je da mladi posjećuju spomen-obilježje i shvate da su to nevino stradali ljudi, kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - zaključio je.&nbsp;
Studentkinja Humanističkih studija, Nejla Javorovac, koja je učesnica programa, istakla je značaj studijske posjete u spajanju teorijskog učenja s ličnim doživljajem mjesta sjećanja na događaje iz devedesetih.
- Tokom prvog dijela programa slušali smo važna predavanja. To nam je omogućilo da bolje razumijemo kompleksnost procesa suočavanja s prošlošću. Posjete mjestima stradanja i sjećanja, kao i susreti s ljudima koji čuvaju uspomene na te događaje, ostavili su snažan utisak i podsjetili koliko je važno govoriti o prošlosti odgovorno i empatično, jer takav pristup može biti važna lekcija za pravedniju budućnost - kazala je Javorovac.&nbsp;
Mihana Škretović, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je studijska posjeta Škole tranzicione pravde bila jedinstvena prilika da učesnici i učesnice razgovaraju sa svjedocima i članovima porodica žrtava.
- Njihova svjedočanstva pružila su nam dublji uvid u posljedice ratnih zločina i podsjetila na važnost očuvanja sjećanja. Ovaj modul bio je izuzetno značajan jer smo kroz autentične priče članova porodica ojačali svijest o potrebi za suočavanjem s prošlošću i širenju kulture sjećanja među mladima - kazala je Škretović.
Škola tranzicione pravde je dio projekta “Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Jačanje institucionalnih kapaciteta i primjene međunarodnih standarda važno je za uspješno procesuiranje ratnih zločina - ocijenio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković u okviru konferencije posvećene unapređenju regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Hrvatskoj.
On i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović održali su sastanake sa predstavnicima tužilaštava iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), kako je saopšteno iz Tužilaštva, s ciljem jačanja saradnje i razmjene iskustava u borbi protiv nekažnjivosti.
Tokom sastanka, Marković, Novović i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić razgovarali su sa glavnim tužiocem Mehanizma Seržom Bramercom o daljoj saradnji i pružanju podrške Crnoj Gori u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Novović je naglasio da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u značajnoj mjeri pruža pomoć specijalnim tužiocima prilikom izviđajnog i istražnog postupka, posebno u pogledu prikupljanja dokaza i razmjene informacija.
Bramerc je pohvalio aktivnosti Državnog tužilaštva Crne Gore i rezultate koji su ostvareni u procesuiranju ratnih zločina. Istakao je da Tužilaštvo i Mehanizam imaju odličnu saradnju i da očekuje da će u tom pravcu nastaviti ubuduće.
- Marković i Novović sastali su se i sa Glavnim državnim odvjetnikom Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Ivanom Turudićem kako bi razgovarali o saradnji u konkretnim predmetima. Tom prilikom definisali su način unapređenja postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske 2006.godine - kazali su u tužilaštvu.
Marković i Novović razgovarali su sa predstavnicima tužilaštava iz regiona o zajedničkim aktivnostima na jačanju regionalne saradnje, razmjeni operativnih saznanja, kao i mehanizmima za prevazilaženje izazova u prekograničnim istragama i postupcima.

Marković: Primjena međunarodnih standarda važna za uspješno procesuiranje ratnih zločina

U predmetima ratnih zločina koji su ustupljeni Crnoj Gori imamo uspješno postupanje - poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na Regionalnoj konferenciji tužilaca o saradnji u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Republici Hrvatskoj koja je okupila tužioce i predstavnike pravosudnih institucija iz regiona, kao i međunarodnih organizacija, s ciljem jačanja saradnje i efikasnijeg procesuiranja u ovim predmetima.
Kada je riječ o ustupanju krivičnog gonjenja, rekao je da smatra da bi najefikasnije bilo da se takvi predmeti ustupaju nakon završene istrage ili podizanja optužnice.
Dodao je da vjeruje da će nastavak uspješne regionalne i međunarodne saradnje tužilaštava doprinijeti i ostvarivanju još boljih rezultata u procesuiranju učinilaca krivičnih djela ratnih zločina.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore ostvarilo značajan napredak u oblasti procesuiranja ratnih zločina, naročito kroz unapređenje saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MRMKS), kao i bilateralnu saradnju sa tužilaštvima iz regiona.
- U prethodnom periodu potpisani su bilateralni sporazumi koji se odnose na podršku žrtvama i svjedocima u krivičnim postupcima, a preduzeti su i konkretni koraci ka unapređenju postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim tužilaštvom Republike Hrvatske 2006.godine - istakao je Marković.
VDT je naglasio da su, uprkos izazovima, poput protoka vremena i ograničenih resursa Specijalnog državnog tužilaštva, kroz neposrednu komunikaciju između tužilaštava iz regiona ostvareni konkretni rezultati u procesuiranju ratnih zločina.
- Napredak Crne Gore u ovoj oblasti prepoznala je i Evropska komisija, koja je konstatovala da država gradi kredibilan i održiv bilans u procesuiranju složenih predmeta ratnih zločina - dodao je Marković.
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić predstavila je institucionalna rješenja i iskustva Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u radu sa žrtvama i svjedocima u predmetima ratnih zločina, te govorila o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza prikupljenih u drugim državama.
Konferenciju su organizovali Državno tužilaštvo Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske komisije i drugih međunarodnih partnera.

Marković i Novović na regionalnoj konferenciji o ratnim zločinima: Saradnja tužilaštva ključna za efikasno procesuiranje

Grupa nevladinih organizacija izrazila je snažno protivljenje predlogu da ulica u Podgorici nosi ime Darka Vlahovića, koji je kao pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) poginuo krajem 1991. u Hrvatskoj. Ovo je osma inicijativa u posljednje četiri godine da se ulice ili objekti u Crnoj Gori nazovu po učesnicima ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, piše Radio Slobodna Evropa. Udruženje boraca ratova devedesetih predložilo je Skupštini Podgorice da se Vlahoviću dodijeli ulica kao "istaknutoj ličnosti" za "ispoljeni patriotizam u odbrani otadžbine". Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Radio Slobodna Evropa da je pojam "otadžbina" u ovom slučaju zloupotrijebljen, jer je JNA u tom periodu djelovala kao agresor na teritoriji suverene države Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju. - Riječ je o još jednom aktu institucionalnog revizionizma... Ovakvim predlozima pravda se i relativizuje zločinačka politika rukovodstva tadašnje države, ali se i pokušavaju prepraviti činjenice - ističe Čabarpkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ovaj predlog tek treba da se razmatra na Skupštini Podgorice. Ovo nije jedini predlog koji bi se mogao naći pred podgoričkim poslanicima. Naime, vladajuće Demokrate predložile su da jedna od ulica nosi naziv nekadašnjeg ministra Pavla Bulatovića, koji je, po sudskim spisima, odgovoran za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. Na osnovu iskaza svjedoka i optuženih, po Bulatovićevom naređenju, crnogorska policija je uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka i predala ih Vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića. Preko 80 ih je ubijeno. Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića. Vlast u Podgorici i Crnoj Gori čini koalicija oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. <h2>"Pljevlja kao pokazna vježba"</h2> Davanje imena ulicama po borcima poginulim ratnih 1990-ih "krenulo" je iz Pljevalja, grada na sjeveru zemlje. Vlast u gradu u blizini granice Srbije čini koalicija predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom iz prosrpskog DF. Samo prošle godine preimenovala je četiri ulice. Bez saglasnosti Ministarstva kulture, ulice su dobili pripadnici JNA ili Vojske Jugoslavije koji su stradali u ratnim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Kosovu. - Sada je očito da je sve što se dešavalo u Pljevljima bila pokazna vježba i da je izostanak reakcije institucija podstrek da se ova opasna praksa prenese dalje. I sada je stigla u glavni grad države koja pretenduje da bude sljedeća članica EU - upozorava za RSE Čabarkapa. U ovom gradu je prošle godine otkriven i spomenik pripadniku Vojske Jugoslavije Predragu Leovcu, koji je stradao u sukobima na Košarama, na Kosovu 1999. Otvaranju spomenika prisustvovao je i tadašnji premijer Srbije Miloš Vučević. - Ministarstvo kulture je ljetos – kada je bio aktuelan spomenik ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - navelo da će sve nezakonite spomenike ukloniti, ali ovaj spomenik u Pljevljima nije ni spomenut - ističe Čabarkapa. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o sudbini spomenika u Pljevljima. Prema NVO koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima, oni nisu ispunjavali zakonske uslove da kao 'istaknute ličnosti' dobiju ulice i spomenike. Naime, Zakon o spomen obilježjima propisuje da ga nije dozvoljeno podizati licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu. <h2>Da li i šta Crna Gora dobija od ovakvih poteza?</h2> &nbsp;- Ovakvim potezima se narušavaju i dobrosusjedski odnosi i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, jer su vojnici iz Crne Gore koji su stradali u tim državama dobili svoje ulice - ističe Čabarkapa za RSE. Crna Gora već ima "iskustvo" s narušavanjem odnosa sa susjedima zbog naziva. Naime, odluka kotorskih vlasti da glavni gradski bazen nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću izazvala je prije četiri godine osude Hrvatske. Gopčević je jedan od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je ratnih devedesetih bio čuvar u bokokotorskom logoru Morinj u kome su mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske. Međutim, nije procesuiran. Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju. Ovo je sada jedno u seriji otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zagreb je potom proglasio lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao član EU spriječio Crnu Goru da zatvori pregovaračko poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. <h2>Crna Gora ima svoje heroje iz 90-ih</h2> Sagovornica RSE-a naglašava da Crna Gora ima svoje heroje iz vremena ratnih devedesetih. - To su ljudi poput kontraadmirala Krsta Đurovića i Vladimira Barovića, koji su branili crnogorsko čojstvo i junaštvo. Oni su se snažno protivili napadu na Hrvatsku, dok je crnogorski državni vrh slao mlade momke da ginu u ime osvajačke politike tadašnje države - istakla je Čabarkapa. Dvojica kontraadmirala nisu pristala da, po komandi tadašnje JNA, napadnu Hrvatsku 1991. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Barović izvršio samoubistvo. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su nevladine organizacije HRA i CGO. Skupština Cetinja donijela je ove godine odluku da jedna ulica u tom gradu dobije ime po Krstu Đuroviću.

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

Glavni izvori informacija o devedesetim godinama su porodica, mediji i neposredno okruženje, dok formalno obrazovanje, na žalost, ima marginalnu ulogu - jedan je od zaključaka iz publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/30/devedesete-suocavanje-ili-poricanje/" target="_blank">„Devedesete – suočavanje ili poricanje?“,</a> zasnovane na <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/01/Tranziciona-pravda-.pdf" target="_blank">nalazima istraživanja javnog mnjenja</a> iz januara 2025. godine.
U ovoj publikaciji je napravljen komparativni osvrt na podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2020/03/CGO_Tranziciona-pravda-FF.pdf" target="_blank">2020</a>. i <a href="https://media.cgo-cce.org/2021/05/CGO_Tranziciona-pravda_-izvjestaj-FF.pdf" target="_blank">2021</a>, koji se odnose na opštu populaciju, i podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/09/Muzej-90ih-istrazivanje.pdf" target="_blank">2024. godine</a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. U njoj je, pored ostalog, naglašeno da ohrabruje što su mladi otvoreniji za suočavanje s prošlošću i promjene u obrazovnom pristupu.&nbsp;
Publikacija analizira stavove građana i građanki o ratnim zločinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motiviše donosioce odluka, kao i druge društvene aktere, na jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje procesa suočavanja sa prošlošću.
&nbsp;- Vidjivi su trendovi koji osnažuju društvene podjele, političku instrumentalizaciju prošlosti i izostanak konsenzusa o činjenicama. Većina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zločine, a brine i što određeni narativi negiranja ili relativizacije zločina imaju značajnu podršku - pokazuju nalazi CGO.&nbsp;
Dominantno je uvjerenje (60odsto) je, kažu oni, da su devedesete godine značajne za današnje društvo, a većina ispitanih (54.7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zločina i dalje prisutne.
- Gotovo 72 odsto prepoznaje učešće Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7 odsto) vjeruje da su se ratni zločini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosnažnim sudskim presudama - navode u CGO.
Podaci, kako su kazali, opominju i na duboko nepovjerenje građanstva u institucije kada je riječ o tranzicionoj pravdi - tužilaštvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skupština ocijenjeni su kao najmanje posvećeni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, uživaju najveće povjerenje.
- Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosječne ocjene, a političke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suočavanje s prošlošću ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, što produbljuje podjele i političku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od ključnih kriterijuma - pokazuju podaci CGO.
Nalazi iz 2025. godine, kažu, ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja.
- Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili počinile podjednako teške zločine, paralelno preovlađuje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija činila najteže zločine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci jačanja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kritičko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima - ističu u CGO.
Svijetla tačka tog mračnog perioda bili su, kako navode, antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohuškačkoj politici pružali snažan i hrabar otpor.
- Uprkos njima, crnogorsko društvo još pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i površan institucionalni odgovor. Nepostojanje šire političke, ali i društvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina, doprinijeli su tome da ni više od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera - navode u CGO.
U ovom kontekstu, CGO preporučuje jačanje obrazovnih sadržaja o ratovima devedesetih u školama, sa fokusom na činjenice, odgovornost i ljudska prava.
- Takođe, potrebne su javne kampanje koje afirmišu kulturu sjećanja i osudu ratnih zločina, ali i podstiču unaprjeđenje zakonskog okvira i praksi protiv govora mržnje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno veće uključivanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podrška programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja činjenica - navode u CGO.
Autori publikacije su Ivana Matanović, Marlena Ivanović i Damir Suljević, a urednica Zvezdana Kovač.
Publikacije je objavljena u okviru CGO projekta „Obrazovanje za budućnost - tranziciona pravda za pomirenje“, koji je dio regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autora i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

U Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je, za prvih šest mjeseci ove godine, formirano 18 predmeta ratnih zločina, od kojih je šest završeno, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Iz VDT-a su kazali da je Državno tužilaštvo u tom periodu realizovalo 96,3 odsto aktivnosti predviđenih Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine, što, kako su naveli, predstavlja potvrdu institucionalne posvećenosti procesuiranju ratnih zločina i jačanju pravosudne saradnje u regionu.
- U navedenom periodu u SDT-u formirano je 18 predmeta ratnih zločina, od kojih je 12 u radu, dok je šest predmeta završeno - ističu u saopštenju.
Navodi se da je u četiri od šest završenih predmeta postupano po zamolnicama u okviru međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, jedan predmet je arhiviran službenom zabilješkom, a jedan je dostavljen Višem sudu u Podgorici na nadležno postupanje.
Dodaje se da je iz ranijeg perioda u radu 13 predmeta koji su u fazi izviđaja i jedan koji je u fazi istrage, dok su u dva predmeta podignute optužnice.
Ističe se da je proaktivan pristup procesuiranju ratnih zločina zasnovan na Strategiji za istraživanje ratnih zločina koju je donijelo VDT, prepoznat i od međunarodnih partnera.
Iz VDT-a su podsjetili da je u najnovijem non-pejperu Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 istaknuto da Crna Gora, zahvaljujući unaprijeđenom proaktivnom pristupu tužilačkih organa, nastavlja da gradi kredibilan i održiv bilans u istraživanju, gonjenju i suđenju u predmetima ratnih zločina, uključujući i predmete na visokom nivou.
Kako su rekli, u izvještaju o Sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina za prva dva kvartala ove godine, usvojenom na sjednici VDT-a, detaljno i sveobuhvatno su predstavljene realizovane aktivnosti, uključujući donošenje Plana postupanja za predmete Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i deportacija.
Navodi se da je to urađeno sa ciljem analize pravosnažno okončanih predmeta, preispitivanja raspoložive dokazne građe, eventualnog pribavljanja novih dokaza i razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje.
- Tužilaštvo nastavlja da unapređuje saradnju sa međunarodnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave tranzicionom pravdom i pravdom za žrtve ratnih zločina - zaključili su u saopštenju.

Za pola godine formirano 18 predmeta ratnih zločina

Ukrajina je danas optužila Moskvu za "ratni zločin" nakon što su ruski dronovi pogodili vojnu bolnicu u Harkivu u okviru napada u kojima su, prema tamošnjim vlastima, poginule dvije osobe.
U napadima u Harkivu pogođeni su i tržni centar, stambeni blok i druge mete, prenosi Slobodna Evropa.
Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju za "kršenje normi međunarodnog humanitarnog prava" tokom napada, koji je osudio kao "namjerno, ciljano granatiranje".
U saopštenju se navodi da su među žrtvama vojnici na liječenju u medicinskom centru.
Sat vremena prije napada na Harkiv, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev očekuje snažan odgovor zapadnih zemalja na skoro svakodnevne napade ruskih dronova.
- Naši partneri treba jasno da razumiju: ovi udari nijesu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.

Ukrajina optužuje Rusiju za ratni zločin poslije napada na vojnu bolnicu

Izražavamo oštar protest zbog promocije monografije o Pavlu Bulatoviću u Javnoj ustanovi Kulturno-informativni centar „Zeta". Ovaj događaj predstavlja pokušaj rehabilitacije i glorifikacije osobe koja je naredila najmanje jedan ratni zločin - Deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore - poručilo je više od 20 nevladinih organizacija.
Javno odavanje počasti Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i ministru odbrane SRJ, kako su podvukli, vrijeđa žrtve i njihove porodice, kao i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike.&nbsp;
Oni navode da se time direktno doprinosi institucionalnoj rehabilitaciji ratnih zločinaca i negiranju odgovornosti za zločine počinjene pod njegovom komandom. 
 
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio direktni nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je bez zakonskog osnova uhapsila i predala Vojsci Republike Srpske najmanje 66 osoba, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu <a href="http://www.sudovi.me/" target="_blank">www.sudovi.me</a>) - naveli su u reagovanju.
Ovo nijesu, ističu, spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen jer je ubijen u atentatu 2000. godine ne znači, smatraju oni, da nije bio odgovoran. 
 
- Međutim, ne prećutkuje se samo njegova uloga u zločinu Deportacija, već i period u kojem je obavljao funkciju ministra odbrane SRJ (1993–2000). Tokom njegovog mandata, pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je "ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu - naglasili su u saopštenju. 
 
Ovakvi događaji nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve – oni su, dodaju u nevladinom sektoru, opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti. 
 
- Smatramo da je dužnost svakog odgovornog pojedinca i institucije da se protive bilo kakvoj glorifikaciji ratnih zločinaca - zaključili su u NVO sektoru.&nbsp;
Potpisnici saopštenja su: 
 
Akcija za ljudska prava (HRA) 
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 
Antifašisti Cetinja 
Asocijacija Spektra 
Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG) 
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) 
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) 
Centar za ženska prava (CŽP) 
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro 
Crnogorski ženski lobi 
Crnogorski PEN centar 
Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava 
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Društvo crnogorskih izdavača 
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj 
Institut za medije Crne Gore 
Juventas 
Prima 
Sigurna ženska kuća 
Udruženje LBTQ žena „Stana“ 
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ 
Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

Na političkoj sceni u Crnoj Gori mnogo je paradoksa i laži - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), naveo da partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore.
- Partije vlasti nikako da podrže ono što se od Crne Gore traži u procesu pristupanja EU, a to je otkrivanje, krivične istrage i procesuisanje ratnih &nbsp;zločina i zločinaca iz Crne Gore na tlu eks Jugoslavije iz Crne Gore u ratovima 1991-1999 - istakao je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1887823632635711686%3Ft%3DqB27wwOCb3yXC7Ajqg-fMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) je saopšteno da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog.
Predmeti su, kako su kazali, dodijeljeni u rad specijalnim tužiocima koji su godišnjem rasporedom poslova specijalizovani za krivična djela ratnih zločina.
- U novoformiranim predmetima su obrazovani i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove - ističe se u saopštenju SDT.
Dodaju da je Novović, prije ponovnog formiranja krivičnih predmeta, donio planove postupanja u vezi sa predmetima ratnih zločina koji su u fazi izviđaja ili istrage, odnosno u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine, a kojima je uredio mjere i aktivnosti koje će SDT preduzimati sa ciljem donošenja tužilačkih odluka u što kraćem roku, odnosno razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje na osnovu raspoloživih i eventualno novih dokaza.
- Donošenjem planova postupanja, u čijoj izradi je učestovala i radna grupa koju je obrazovao i kojom je rukovodio glavni specijalni tužilac, Specijalno državno tužilaštvo je započelo sa ispunjavanjem obaveza u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024. - 2027. godine i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024.-2025. godine - zaključili su u SDT.

Ponovo formirani predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici, Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog

Protiv odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Zeti Dušana Radonjića podnijeta je krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Vesku Rašoviću iz koalicije „Za budućnost Zete“.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, postupali su juče u odnosu na prijavu V.R., odbornika u Skupštini Opštine Zeta koji je naveo da je fizički napadnut od strane odbornika D.R., dok su se nalazili u službenim prostorijama Skupštine Opštine Zeta. Ovom prilikom V.R. je zadobio lake tjelesne povrede, dok je svjedok događaja zadobio teške tjelesne povrede u vidu frakture dva prsta - saopšteno je iz policije.
Od Radonjića, Rašovića i svjedoka događaja prikupljena su obavještenja na zapisnik po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je obaviješten o događaju.
- Utvrđeno je da je D.R. fizički napao V.R. zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela, usljed kojeg sukoba je došlo i do povrjeđivanja svjedoka na način što su joj vrata od prostorije u kojoj su se nalazili vinovnici događaja, pritisli šaku usljed guranja ovih lica, te je tom prilikom zadobila povredu dva prsta - kazalis u u policiji.
Nakon uvida u spise predmeta postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama Radonjića stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protivnjega podnese krivična prijava u redovnom postupku.

Zeta: Radonjiću krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Rašoviću

U Splitu je u toku protest Torcide zbog hapšenja maskiranih muškaraca koji su upali na Dane srpske kulture u Gradskom kvartu Blatine. HDZ-ov gradonačelnik Tomislav Šuta dao je Torcidi dozvolu za korišćenje rive, a ministar Davor Božinović poručio je da se protest ne mora prijaviti, iako zakon kaže suprotno.
- Danas smo ovdje jer je kap prelila čašu. Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda u vlastitoj državi, dosta je kriminalizacije mladih koji žele braniti Hrvatsku istinom i ljubavlju. Tražimo ono što je temelj svake uređene države, naročito Ustava i Deklaracije o Domovinskog ratu - rekao je učesnik Domovinskog rata Marko Rogić.
On je istakao da svakodnevno ponavljaju floskulu o antifašizmu kao temelju državnosti i zapitao zašto zvijezda petokraka nije kriminalizovana.
- S druge strane, beskrajno se kriminalizuje pozdrav iz pjesme Bojna Čavoglave. Slobodu ima Rade Šerbedžija i autori memoranduma SANU, ali nemaju je hrvatski branitelji i simboli i istine - rekao je on.
Njihovi zahtjevi su da niko ne smije dobiti hrvatski javni novac osim da potpiše izričito da poštuje Deklaraciju o Domovinskom radu.
- Ne može hrvatski poreski obveznik finansirati one koji pjevaju o popu Đujiću. Ko želi novac hrvatskih građana, mora poštovati istinu o nastanku Hrvatske - rekao je.
Traže javno odricanje od velikosrpske svetosavske ideologije i genocida nad hrvatskim narodom.
- Neka se odreknu Milana Martića, a Pupovcu poručujem da ako može dijeliti lekcije hrvatskom narodu, onda mora osuditi i Milana Martića, koji je raketirao Zagreb i progonio Hrvate. Hrvatska nije nastala na propalim režimima, nego na pomirenju i pobjedi u Domovinskom ratu. A oni koji danas guraju jugoslovenski kulturni prostor kao model, to im neće proći - naveo je on.
Sinoć se, pak, u Zagrebu okupila grupa od 50 do 100 maskiranih muškaraca ispred Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici, gdje su Dani srpske kulture počeli izložbom o Dejanu Medakoviću.
Pjevali su “O Hrvatska, o Hrvatska, nezavisna država” i “Zovi, samo zovi”, a policija ih je legitimisala i pratila u okolnim ulicama.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najoštrije je osudio okupljanje, poručivši da se “večeras u Zagrebu slavila NDH”.
Vlada Hrvatske uvodi posebne mjere zbog incidenata na Danima srpske kulture u Splitu i Zagrebu.
Iz vlade ističu da je policija sinoć u Preradovićevoj ulici u centru Zagreba reagovala odmah i bila na mjestu događaja u vrlo kratkom roku.
Kako nezvanično za Index navodi izvor iz Vlade, dogovoreno je da policija i nadležna tijela preventivno obezbjeđuju događanja predstavnika srpske manjine kako bi se unaprijed odvratile moguće provokacije te spriječili eventualni incidenti ili neredi.

Hiljade ljudi na protestu Torcide u Splitu: Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda u vlastitoj državi

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević osudio je slavljenje "Nezavisne Države Hrvatske" i atmosferu prijetnji na rubu političkog nasilja od strane grupe maskiranih osoba, sinoć u centru Zagreba povodom Dana srpske kulture.
- Zagreb i Hrvatska se ne vole pozivanjem na NDH koja je donijela rasne zakone i sistemski ubijala ljude u koncentracionim logorima jer su druge vjere, nacionalnosti ili političkih stavova - napisao je Tomašević na društvenim mrežama.
On je istakao da niko ne smije da bude iznad zakona.
Više desetina maskiranih muškaraca okupilo se sinoć ispred Srpskog kulturnog centra u Zagreba uoči otvaranja Dana srpske kulture, ali su se ubrzo razišli pošto je stigla specijalna policija.
Okupljeni su otpjevali "Hrvatska, nezavisna država" i "Zovi, samo zovi" . Većina je nosila crnu odjeću, kapuljače na glavi i maske preko lica.
Zagrebačka policija saopštila je da je spriječila moguće protivpravno ponašanje u blizini prostora u centru Zagreba u kojem se otvarala izložba u sklopu Dana srpske kulture.
Policija je navela da će analizirati sve dostupne snimke da bi se utvrdila ima li elemenata protivpravnog ponašanja.
Mediji su javili su neki od učesnika verbalno napali dvije novinarke.
Policija će ubuduće pojačati prisustvo na događajima u organizaciji srpske manjine da bi se spriječili eventualni incidenti.
Okupljanje maskiranih muškaraca u Zagrebu povezuje s nedavnim incidentom u Splitu gde su maskirani muškarci, uglavnom pripadnici navijačke grupe Torcida, spriječili otvaranje kulturnu manifestaciju srpske nacionalne zajednice. Riječ je o Danima srpske kulture u organizaciji "Prosvjete".

Gradonačelnik Zagreba: Hrvatska se ne voli pozivanjem na NDH

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: ratni-zlocini

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Marković: Primjena međunarodnih standarda važna za uspješno procesuiranje ratnih zločina

Marković i Novović na regionalnoj konferenciji o ratnim zločinima: Saradnja tužilaštva ključna za efikasno procesuiranje

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

Za pola godine formirano 18 predmeta ratnih zločina

Ukrajina optužuje Rusiju za ratni zločin poslije napada na vojnu bolnicu

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

Adžić: Partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore

Ponovo formirani predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici, Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Zeta: Radonjiću krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Rašoviću

Hiljade ljudi na protestu Torcide u Splitu: Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda u vlastitoj državi

Gradonačelnik Zagreba: Hrvatska se ne voli pozivanjem na NDH

PRATITE TVe UŽIVO