Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Zeta saopštio je da se ovih dana dijele razglednice pravljene novcem građana, a koje nijesu dio kampanje usmjerene na bolju informisanost Zećana o tome što je postrojenje za tretman otpadnih voda, koje su posljedice i benefiti koje to postrojenje donosi, a sve u cilju da nepristrasno prosudite što je za vas bolje. - Umjesto toga smo dobili pozdrav iz pakla u kom stanuje politika Milana Kneževića i njegovih prevara i obmana koji, koristeći na najprizemniji način zetsku muku i nevolju, za koju je u najvećam dijelu sam odgovoran, pokušava još jednom da izvuče političku korist za svoju partiju - saopšteno je iz DPS-a Zeta. Ova razglednica je, navode u toj partiji, zapravo izvinjenje i oslobađanje od odgovornosti svih onih koji se već duže od pet godina nalaze na pozicijama odlučivanja za sve procese vezane za kolektor, za one koji su sproveli u djelo projekat koji traje preko 20 godina "i koji, mimo bezvrijedne priče, nijesu uradili ama baš ništa da bilo što od onoga čime zavaravaju građane promijene. Uostalom, kao ni u slučaju razgraničenja, koje prati ista priča i isto alarmiranje javnosti, sve to dok ste u prilici da vršite vlast i u Zeti i u Podgorici i na državnom nivou. Rezultat je naravno – nula, iako sve zavisi samo od njih".&nbsp; - Morala bi ova razglednica biti mnogo većeg formata kako bi se na njoj našli koalicioni partneri i intimusi Milana Kneževića, od ministra Mitrovića koji je urgirao da se proces intezivira, preko Mandića i Spajića, Radunovića, Injac i Mujovića, Nišavića i mnogih drugih. Dakle, po razglednici koju građani Zete dobijaju ovih dana, trenutno, nikakav problem ne predstavljaju gradonačelnik Mujović, direktor Vodovoda Nišavić &nbsp;kao i podrška DNP-a svima njima. Problem je isključivo DPS, koji nije na vlasti skoro šest godina - ističe se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161252_45829737b93c8404cefb1ae901c9a8a7d35df0841b607fe715c5244f1c1b9c35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161252_45829737b93c8404cefb1ae901c9a8a7d35df0841b607fe715c5244f1c1b9c35" data-rendition-name="original" width="1235" height="1019" loading="lazy" alt="DPS Zeta"> </figure>  Ova razglednica bi, dodaju u zetskom DPS-u, svakako morala podsjetiti na odluke za koje su glasali svi ministri u Vladi pa i oni iz redova DNP-a kao što je PUP Podgorica, "kako potvrdi Kneževićev premijer Spajić prije par dana u Parlamentu".&nbsp; - Da pojednostavimo Zećanima, svi oni su formalno dali saglasnost na izgradnju ovog postrojenja. Ali ne, važno je odgovornost vratiti na one koji su kod “istinitog i principijelnog” Milana Kneževića davno stvorili kompleks niže vrijednosti pa ih zbog toga smatra najvećim oponentima i krivcima za sve živo. Kao da nije bilo vremena da se eventualne greške, ukoliko to one i jesu, isprave za proteklih pet godina - ističe se u saopštenju DPS-u Zeta. Možda je, navode u toj partiji, bilo prostora i da se makar razmisli ako ne i mudro prihvate ponude koje su učinjene, a ticale su se sanacije bazena crvenog mulja, priključenja gornje Zete na kolektor, obeštećenja potencijalno ugroženih domaćinstava.&nbsp; - Ukoliko nije bilo prostora i volje za to, vjerovatno je ovih skoro šest godina bilo prosora da “borci” za najbolje interese Zete obezbijede drugu lokaciju i naprave bolji plan. Za Kneževića je to neprihvatljivo jer tu nema političkig profita, ali je ključno pitanje da li će biti odgovornosti prema tim ljudima ukoliko se sjutra kolektor ipak sagradi, a ništa od gore navedenog ne bude sprovedeno - naglašeno je u saopštenju. U zetskom DPS-u pitaju je li dovoljno da se sjutra legne ispred bagera, bude “uhapšen” i abolira odgovornosti, a da mještani Botuna ostanu kratkih rukava od vlasti čiji je konstituent, iako nebitan, DNP i Milan Knežević!? - Na kraju, građani Zete će prepoznati da je prvi jahač apokalipse na razglednici zapravo isti Knežević a pored njega i ostali učesnici prevarnog sastanka sa Satlerom, koji ovu situaciju zloupotrebljava zarad svojih političkih interesa, a da su potpisani sa poleđine razglednice, bivši gradonačelnici Podgorice, zaslužni za preko 70 miliona direktnih investicija u infrastrukturu i razvoj Zete - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

DPS Zeta: Razglednice plaćene novcem građana kruže Zetom, pismo iz pakla u kom stanuje politika Kneževića

Predsjednici SAD-a i Venecuele, Donald Tramp i Nikolas Maduro, razgovarali su telefonom usred ogromnih tenzija između ove dvije države, a Miami Herald je otkrio detalje ponude koju je Washington napravio.
Kako piše ovaj američki medij, Maduro je od Trampa dobio garanciju da će njegova porodica i on biti sigurni u SAD-u, ali samo ako on napusti Venecuelu.
Ipak, kako tvrdi Miami Herald citirajući izvore bliske situaciji, Maduro je ovu ponudu odbio, tražeći da se garancije prošire na globalni nivo, uz amnestiju za sve navodne zločine njegovog režima.
Ovu globalnu amnestiju je američka strana odmah odbila.
S druge strane, Maduro je ponudio "slobodne izbore", dok bi on i njegovi saradnici zadržali kontrolu nad oružanim snagama Venecuele, što su Amerikanci 1991. godine ponudili Violeti Chamorro, tadašnjoj liderki Nikaragve.
Pored toga, problem je bio i u tajmingu. Kako piše Miami Herald, Maduro je tražio više vremena za provedbu dogovora, dok su u Vašingtonu insistirali na tome da odmah podnese ostavku i, zajedno sa suprugom i sinom, napusti zemlju.
Prema pisanju Miami Heralda, direktnu liniju komunikacije između Trumpa i Madura su kao posrednici osigurali Katar, Turska i Brazil.
Ovo je bio jedini razgovor Trampa i Madura od početka tenzija između SAD-a i Venecuele, te je nakon njega postalo jasno da ova dva lidera, kao i pregovarački timovi u obje zemlje, imaju još mnogo posla jer stoje na potpuno različitim stranama.

Otkriveni detalji pregovora: Maduro odbio da napusti Venecuelu, želi i dalje kontrolisati vojsku

Na obilježavanju godišnjice Pljevaljske bitke, održanoj danas na Stražici, predsjednik UBNOR-a Cetinje i član Glavnog odbora SUBNOR-a Crne Gore Borislav Pravilović poručio je da je obaveza savremenog Crnogorca da čuva istinu o antifašističkoj borbi i žrtvi generacija koje su se borile za slobodu.
Pravilović je kazao da je velika čast govoriti „ispred svjetionika slobode“, mjesta koje, kako je istakao, simbolizuje hrabrost i istrajnost generacija koje su branile ideale savremene Crne Gore.
<h2>Podsjećanje na heroizam iz 1941.</h2>
Pravilović je naglasio da je Pljevaljska bitka bila jedna od najvećih i najznačajnijih partizanskih operacija na Balkanu tokom 1941. godine, prva velika bitka nakon 13. jula i Košćela, koja je najavila teške dane za Crnu Goru i narode tadašnje Jugoslavije.
U napadu na italijanski garnizon u Pljevljima, 1. decembra 1941, učestvovalo je oko 4.000 boraca Narodnooslobodilačkog pokreta. Snage su bile raspoređene u devet bataljona – Lovćenski, Jezersko-šaranski, Uskočko-drobnjački, Komski, Zetski, kao i bataljoni Peko Pavlović, Bijeli Pavle, Bajo Pivljanin i 18. oktobar. Sa njima su se, kako je podsjetio, borile i bjelopoljska, mileševska i pljevaljska četa.
Kako je istakao, tom prilikom život je izgubilo 238 boraca, dok je 270 ranjeno. U danima koji su uslijedili, okupator je strijeljao još 159 nedužnih civila Pljevaljskog sreza. Čak 106 učesnika te bitke kasnije je proglašeno narodnim herojima.
- Pljevaljska bitka ostaje jedan od najčistijih primjera kako se hrabrošću i ponosom brani sloboda i rodna gruda - rekao je Pravilović.
<h2>Očuvanje antifašističkog nasljeđa</h2>
Pravilović je poručio da je današnje društvo dužno da čuva sjećanje na partizane, patriote i proletere Pljevaljske bitke.
- Da uporno i jasno podsjećamona veličinu njihove žrtvei čistotu njihove ideje, kako bismo nadahnuli nove generacije u vremenukada su nam hrabrost , razum i principijelnostpotrebniji nego ikad. Vrijednostiza koje su se borili-pravda, sloboda i antifašizam –vrijednosti su koje moramo prenositi i čuvati - poručio je on.
Ujedno, kako je dodao, dužnost je naša da u vremenu podjelai dezinformacija budemo glas razuma i jedinstva.&nbsp;
- Da budemo oni koji spajaju, a ne oni koji dijele. Samo društvo koje poštuje svoju prošlost može graditi sigurnu i pravednu budućnost - poručio je Pravilović.
U ime cetinjskog UBNOR-a posebno je odao počast 82 Cetinjana koji su položili živote na ovom mjestu, za bolje sjutra naše i generacija koje dolaze.
<h2>Poruka onima koji relativizuju istoriju</h2>
U govoru se oštro usprotivio pokušajima istorijskog revizionizma.
- Poručujemo svima koji pokušavajuda prekrajaju istoriju, izjednačavaju žrtve i zločince, antifašiste i fašiste, svima koji pod izgovorom „pomirenja“ pokušavaju da dignu spomenike koljačima i krvnicima našeg naroda – da antifašizam nema alternativu.I da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo građanski karakter Crne Gore i njen evropski i euroatlantski put. Slava i hvala učesnicima Pljevaljske bitke. Slava i hvala svim poginulim borcima! Da je vječna Crna Gora! - zakljuio je Pravilović.

UBNOR Cetinje na obilježavanju godišnjice Pljevljske bitke; Pravilović: Antifašizam nema alternativu

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport šljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekološke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
- Ovaj tehnološki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu - navodi se u saopštenju.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;
- Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama - rekli su iz EPCG.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada.
TE je u nedjelju puštena u pogon nakon kompleksnih, višemjesečnih radova na završnoj fazi ekološke rekonstrukcije i modernizacije, čiji je cilj usklađivanje poslovanja sa savremenim evropskim standardima zaštite životne sredine i produženje radnog vijeka postrojenja.

Nastavak kontrole kvaliteta u TE Pljevlja radi osiguranja stabilnog i sigurnog rada

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: razglednice

DPS Zeta: Razglednice plaćene novcem građana kruže Zetom, pismo iz pakla u kom stanuje politika Kneževića

Otkriveni detalji pregovora: Maduro odbio da napusti Venecuelu, želi i dalje kontrolisati vojsku

DPS Zeta: Razglednice plaćene novcem građana kruže Zetom, pismo iz pakla u kom stanuje politika Kneževića

UBNOR Cetinje na obilježavanju godišnjice Pljevljske bitke; Pravilović: Antifašizam nema alternativu

Nastavak kontrole kvaliteta u TE Pljevlja radi osiguranja stabilnog i sigurnog rada

PRATITE TVe UŽIVO