Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Reditelj i član Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Danilo Marunović dobio je poziv da se javi na informativni razgovor u policiju nakon jutrošnje konferencije povodom dodjele najvišeg državnog priznanja negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.
Marunović je to potvrdio Portalu ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukovic-mandic-mora-proglasiti-nezakonitom-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-podnosim-tuzbu-upravnom-sudu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crnogorski naučnici, umjetnici i građanski aktivisti, među kojima je i Marunović, jutros su ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, gdje bi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, sjutra trebalo da uruči najviše državno priznanje, poručili da neće dozvoliti da se činom veleizdaje potiru vrijednosti 13. jula i pozvali građane da sjutra ne dozvole da nagrade budu uručene. Marunović nam je, nakon poziva policije, kazao da sumnja na pokušaj osujećivanja najavljenog protesta.
Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.
O tome je govorio i sam Marunović. On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.
Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.

Anja Ivanović

Marunović pozvan u policiju na informativni razgovor nakon konferencije, sumnja na pokušaj osujećivanja sjutrašnjeg protesta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je ono što je nazvao "vrlo važnim i korisnim razgovorom" sa svojim američkim kolegom Donaldom Trampom u telefonskom razgovoru 4. jula, koji je uslijedio nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev.
Razgovor je bio s velikim nestrpljenjem očekivan jer je uslijedio nakon onoga što je Tramp nazvao razočaravajućim razgovorom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prethodnog dana.
Međutim, nije bilo odmah jasno kakve su, ako ih ima, konkretne rezultate donijeli razgovori Trampa i Zelenskog. Nije bilo neposrednih komentara iz Va[ingtona.
Zelenski je naglasio da su dva lidera razgovarala o protivvazdušnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Vašingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini.
Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protivzračnu odbranu.
- Razgovarali smo o mogućnostima protivvazdušne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na povećanju zaštite neba. Dogovorili smo se o odgovarajućem sastanku naših timova - napisao je Zelenski na Telegramu.
<h2>Ukrajinu napalo 539 dronova</h2>
Pitanje protivvazdušne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu.
Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći do sada u ratu, sa 539 dronova i 11 raketa.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu. Spasioci su izvukli tijelo žrtve iz ruševina uništene zgrade.
Više od 20 ljudi je povrijeđeno u napadima, koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.
Dopisnik ukrajinskog servisa RSE Oleh Haliv posjetio je petospratnu stambenu zgradu sa razbijenim prozorima i rupom od udara u zidu.
- Svi su otišli u sklonište... Vidjeli smo kroz prozor da je sve već bilo u plamenu i eksplodiralo, pa smo i mi otišli dolje. Doslovno 10 minuta kasnije, jedan je pogodio ovu zgradu. Čuli smo ogromnu eksploziju - rekla je stanovnica Rina.
Ruske vlasti su saopštile da je jedna žena poginula u Rostovskoj oblasti uslijed ukrajinskog napada dronom. Rekli su da je Ukrajina oštetila elektroenergetsku infrastrukturu blizu Moskve, te da je povrijeđena jos jedna osoba.
<h2>Tramp "vrlo razočaran" razgovorom s Putinom</h2>
Napadi na Kijev naglasili su poruku koju je Putin prenio Trampu u otprilike jednosatnom telefonskom razgovoru 3. jula da Moskva neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.
- Vrlo sam razočaran razgovorom koji sam danas imao s predsjednikom Putinom, jer mislim da on nije tu, i vrlo sam razočaran. Samo kažem da mislim da on ne namjerava stati, i to je loše - rekao je Tramp.
Politička analitičarka Aleksandra Filipenko rekla je za Current Time: "Ovo je vjerovatno prvi put da čujemo takvo priznanje od Donalda Trampa, jer obično je to hvalisanje, obično je to priča o tome kako je sve prošlo sjajno."
Zelenski je rekao da su njegovi razgovori s Trampom 4. jula takođe pokrivali "sposobnosti odbrambene industrije" i "mogućnosti zajedničke proizvodnje."
Nije dao detalje o tome.
<h2>Još jedna razmjena zatvorenika</h2>
Ranije 4. jula, Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike u okviru tekućeg sporazuma kojim su autobusi puni ratnih zarobljenika prelazili granicu u oba smjera.
Zelenski je objavio slike na Telegramu koje prikazuju vraćene vojnike umotane u ukrajinske zastave.
- Danas se vraćaju naši branitelji koji su branili Ukrajinu u različitim regijama - napisao je, iznad videa koji prikazuje emotivne scene dok povratnici izlaze iz autobusa.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se njihovi vraćeni vojnici trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje će dobiti medicinsku i psihološku podršku.
Nije odmah bilo jasno koliko je ljudi učestvovalo u razmjeni.

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je održi telefonski razgovor s predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom, dok Moskva čeka obavještenje iz Vašingtona da je i ta strana spremna, izjavio je 24. januara portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Tramp je 23. januara rekao da želi da se sretne s Putinom što je prije moguće kako bi osigurao kraj rata s Ukrajinom i izrazio želju da radi na smanjenju nuklearnog oružja, a Kremlj je objavio da je Putin jasno dao do znanja da i on to želi.
Na pitanje hoće li dvojica predsjednika iskoristiti već ovaj prvi Trampov vikend svog drugog predsjedničkog mandata za prvi telefonski razgovor prije eventualnog sastanka uživo, Peskov je rekao da je "Putin spreman".
- Čekamo signale iz Vašingtona. Svi su spremni. Teško je u ovoj situaciji čitati talog kafe. Čim i ako nečega bude, obavijestićemo vas- naveo je.
Tramp, koji se 23. januara obratio Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu putem video veze, rekao je da želi da radi na smanjenju nuklearnog naoružanja, dodajući da misli da bi Rusija i Kina mogle podržati smanjenje sopstvenih oružanih kapaciteta.
- Željeli bismo vidjeti denuklearizaciju. I reći ću vam da se predsjedniku Putinu jako svidjela ideja o smanjenju nuklearne energije. Mislim da bismo ostatak svijeta natjerali da slijedi, a tome bi se pridružila i Kina . rekao je američki predsjednik.
Peskov kaže da je Putin jasno dao do znanja da želi da nastavi pregovore o nuklearnom razoružanju što je prije moguće, ali da bi takvi razgovori trebalo da budu širi nego u prošlosti kako bi obuhvatili nuklearne arsenale drugih zemalja, uključujući Francusku i Britaniju.
- Dakle, ima se o čemu razgovarati, treba razgovarati. Vrijeme je u mnogo čemu izgubljeno. O takvom interesu smo i prije govorili, tako da je lopta u dvorištu SAD-a koji je zaustavio sve sadržajne kontakte s našom zemljom - rekao je portparol Kremlja.
Novi ugovor o smanjenju strateškog naoružanja ili Novi START, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija mogu rasporediti, te raspoređivanje raketa i bombardera s kopna i podmornica za njihovu isporuku, trebalo bi da istekne 5. februara 2026. To je posljednji preostali stub kontrole nuklearnog oružja između dvije najveće svjetske nuklearne sile.
Portparol je komentarisao i Trampovu tvrdnju da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman za postizanje mirovnog sporazuma, podsjetivši da je Zelenski dekretom iz 2022. isključio bilo kakve pregovore s Putinom.
- Kako bi se postigla nagodba, potrebno je održati pregovore. Ali Zelenski je to sam sebi zabranio u sopstvenom dekretu - kazao je Peskov.
Ukrajinski predsjednik je ove sedmice rekao da će biti potrebno najmanje 200.000 evropskih mirovnih snaga kako bi se spriječio novi ruski napad na Ukrajinu nakon sporazuma o prekidu vatre.

Peskov: Putin spreman za razgovor sa Trampom

Njemački kancelar Olaf Šolc pokušao je da, nakon kritika iz Ukrajine i opozicionog tabora, opravda svoj telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak.
- Mislim da je vrlo važno da se Putinu jasno da do znanja da ne može računati s tim da će podrška Njemačke, Evrope i mnogih drugih popustiti - rekao je njemački kancelar Šolc uoči polaska na samit zemalja G20 grupe u Rio de Ženeiru, prenosi N1.
On je još jednom istaknuo da je Putinu dao do znanja da Njemačka neće dopustiti mir koji bi išao nauštrb Ukrajine.
- Bez pristanka Ukrajine neće biti donošene odluke oko ovog rata - rekao je Šolc.
Šolc je objasnio da ga je telefonski razgovor s Putinom u petak, prvi nakon dvije godine, uvjerio da ruski predsjednik nije promijenio svoje stavove u vezi s ratom u Ukrajini, što, kako je rekao, “nije dobra vijest”.
Nakon telefonskog razgovora u petak, zvanični Kijev je kritikovao Šolca navodeći da bi ovakvi potezi mogli pomoći Putinu da iziđe iz izolacije.
Spoljnopolitički portparol opoziciono Hrišćansko-demokratske unije Jirgen Hardt je Šolca optužio da je Putinu pomogao u ostvarenju ovog “propagandnog uspjeha”.

Nakon kritika Šolc pokušao da opravda razgovor s Putinom: "Vrlo je važno da mu se jasno da do znanja…”

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da su vrata njegovog kabineta otvorena za sve građane, a posebno, kako je naglasio, za mještane Botuna.
On je to poručio u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
- Možda nemam čarobni štapić da riješim sve probleme u zemlji, ali imam dobru volju da svakog saslušam i pomognem u mjeri mogućeg - poručio je Milatović.
Zato, kaže, na apel mještana Botuna želi da odgovori pozitivno.
- Ovdje je ključno pitanje da li je tehnički izvodljivo pomjeranje lokacije kolektora za tih par stotina metara koliko predlažu građani Botuna. I ako jeste da li je Glavni grad spreman da to finansijski podrži - dodao je on.
Na ovo pitanje on kaže da odgovor nema, ali dodaje da je u tom pravcu spreman da organizuje razgovor između mještana Botuna i nadležnih službi i preduzeća Glavnog grada koja se bave ovom temom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1845477501079826559%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1845477501079826559%7Ctwgr%5E8cf1e13b888f31bc6f0031de4d5eec3052194469%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vrata mog kabineta otvorena za mještane Botuna, spreman sam da organizujem razgovor sa nadležnima

Norveška policija privela je najstarijeg sina norveške princeze Mete-Marit zbog novih krivičnih optužbi protiv njega uoči početka suđenja u kojem se suočava sa višestrukim optužbama za silovanje i druga krivična djela.
Policija je u saopštenju navela da je dvadesetdevetogodišnji Marijus Borg Hojbi, sin princeze Mete-Marit i pastorak princa Hokona, uhapšen juče, 1. februara zbog sumnje da je nanio tjelesne povrede, vitlao nožem i prekršio zabranu prilaska.
Nakon najnovijih optužbi, policija je saopštila da će tražiti dozvolu od sudije da Hojbi bude u pritvoru naredne četiri sedmice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2018318496522784905&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je do sada bio na slobodi čekajući suđenje po četiri tačke optužnice za silovanje, nasilje u porodici, napad i posjedovanje droge.
Uz 38 tačaka optužnice sa kojima se trenutno suočava, njemu bi mogle biti stavljene na teret nove optužbe.
Hojbi je odbacio krivicu u vezi sa optužbama za silovanje i nasilje u porodici, ali je priznao neka manja krivična djela i planira da pruži detaljno objašnjenje o tome na sudu. Suđenje, koje počinje sutra, trebalo bi da traje do 19. marta.
Slučaj protiv Hojbija počeo je 2024. godine, kada ga je policija osumnjičila za fizički napad na ženu sa kojom je bio u vezi.
Hojbi je u tadašnjoj izjavi za medije priznao da je naneo tjelesne povrede ženskoj osobi dok je bio pod uticajem kokaina i alkohola, te da joj je oštetio stan, prenosi Srna.

Uhapšen sin norveške princeze: Suočava se sa optužbama za silovanje

Vuko Borozan zvanično je novi igrač Ohrida, saopštio je makedonski klub.
Crnogorski reprezentativni lijevi bek potpisao je ugovor koji važi do kraja sezone.
Borozan stiže iz Vardara 1961, a u bogatoj karijeri nastupao je i za klubove poput Vesprema, Zagreba, Lovćena, Metalurga i drugih.
Nakon potpisivanja, Borozan je istakao da je veoma srećan zbog dolaska u ekipu sa velikim ambicijama.
- Mnogo sam srećan što sam potpisao za ekipu sa velikim ambicijama, ekipu koja ima odlične rukometaše. Nakon razgovora sa trenerom Rojevićem i upravom kluba, odlučio sam da nastavim karijeru u Ohridu. Pred nama je mnogo utakmica, a naš tim će napasti sva tri trofeja! Pozdravljam ohridske navijače, grupu Ribari, i nadam se da će nas bodriti u što većem broju kako bismo ostvarili ciljeve kluba- poručio je Borozan.

Vuko Borozan potpisao za Ohrid

Rim je uveo ulaznicu od 2 eura za prilaz čuvenoj Fontani di Trevi, koji je do sada bio besplatan za posjetioce, piše BBC.
Ova naknada ima za cilj da se kontroliše broj turista i obezbijede dodatna sredstva za održavanje spomenika.
Neki turisti su pozdravili ovu mjeru, u nadi da će se smanjiti gužve i poboljšati cjelokupan doživljaj.

Počela naplata prilazu Fontani di Trevi u Rimu

Košarkaši Unikahe daće sve od sebe da treći put uzastopno stignu do trofeja u FIBA Ligi šampiona, a u želji da u završnici sezone ekipe bude još jača, čelnici kluba su u saradnji sa stručnim štabom angažovali Džastina Kobsa, bivšeg igrača Budućnosti, reprezentacije Crne Gore, Cedevita Olimpije...
Kobsu će proces aklimatizacije i prilagođavanja na novu sredinu olakšati Kendrik Peri, takođe bivši bek Budućnosti, koji je nedavno odlučio da se ponovo vrati u sastav reprezentacije Crne Gore i pomogne u kvalifikacijama za Mundobasket.
Iskusni bek koji odlično može da pokriva i poziciju plejmejkera i poziciju realizatora, stavio je paraf na ugovor do kraja sezone, a u Španiju je stigao iz turskog Mersina gdje je počeo sezonu.
Unikaha trenutno zauzima četvrto mjesto u šampionatu Španije, u FIBA Ligi šampiona je stigla do TOP 16 faze, nalazi se u grupi sa ekipama Huventuda, Šalona i Vircburga, a poslije dvije odigrane runde, ekipa iz Malage ima skor 1-1. Unikaha je pobijedila ekipu Vircburga na svom parketu, poražena je od Huventuda u Badaloni, a u narednoj rundi će ugostiti ekipu Šalona. Dvije ekipe iz grupe će izboriti plasman u četvrtfinale.
Kobs je tokom karijere branio boje VEF Rige, Istanbula, Bajerna, Gravlena, Le Mana, Cedevite i Cedevita Olimpije, Budućnosti, Tokija i Mersina. Osvojio je titulu u Francuskoj sa ekipom Le Mana, titulu u Hrvatskoj, dvije titule u Crnoj Gori, duplu krunu u Sloveniji.

Tag: razgovor