U Francuskoj je u toku istraga protiv visokog državnog službenika Kristijana Negra, kojeg više od 240 žena optužuje da ih je godinama drogirao tokom razgovora za posao u Ministarstvu kulture. Žene tvrde da im je u kafu ili čaj potajno dodavao snažan diuretik, a zatim ih vodio u duge šetnje daleko od toaleta, izazivajući nekontrolisanu potrebu za mokrenjem i dovodeći ih u stanje teškog poniženja, piše The Guardian.
Istražni sudija ispituje navode da je Negre tokom devetogodišnjeg perioda sistematski sprovodio ovaj neobični obrazac ponašanja. Nakon što bi žene popile napitak, predlagao bi da se razgovor nastavi u šetnji. Mnoge od njih prisjećaju se osjećaja velike neprijatnosti dok su se borile sa sve jačom potrebom da odu u toalet. Neke od njih nijesu uspjele da ga pronađu na vrijeme, što je na njih ostavilo trajne posljedice.
Slučaj je otkriven 2018. godine, kada ga je kolega prijavio zbog pokušaja fotografisanja nogu jedne službenice. Policija je tada pronašla tabelu u računaru nazvanu „Eksperimenti“, u kojoj je Negre navodno precizno bilježio vrijeme davanja supstance i reakcije žena.
Godinu kasnije bio je suspendovan i stavljen pod zvaničnu istragu zbog niza optužbi — od drogiranja do seksualnog napada. Njegova advokatica nije željela da komentariše slučaj dok je istraga u toku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnouvelleaubefr%2Fstatus%2F1987943340004807088%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987943340004807088%7Ctwgr%5E4d77be67faf00576bc8839dbb3984550339dc337%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice</h2>
Silvi Delezèn, 45-godišnja marketing stručnjakinja, jedna je od žena koje su ga prijavile. Kada ju je Negre 2015. kontaktirao preko LinkedIna i pozvao na razgovor u Pariz, bila je oduševljena.
- Sanjala sam da radim u Ministarstvu kulture - ispričala je.&nbsp;
Međutim, umjesto očekivanog posla, doživjela je iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice.&nbsp;
- Tada nijesam ni znala da ovakav vid napada postoji - rekla je ona.
Tokom razgovora, iz pristojnosti je prihvatila kafu. Negre joj je, tvrdi, predao šolju nakon što se nakratko okrenuo, a zatim predložio šetnju kroz Tilerije.
- Osjećala sam sve jaču potrebu da odem u toalet. Ruke su mi drhtale, srce mi je jako lupalo, znojila sam se i bilo mi je neprijatno. Rekla sam mu da mi je potrebna pauza, ali on je nastavio da hoda - ispričala je ona.
Na kraju je morala da se skloni pored jednog tunela.&nbsp;
- Prišao je, skinuo jaknu i rekao: "Zakloniću vas." Bilo mi je čudno - navela je.
Godinama je krivila sebe, izbjegavala Pariz i odustala od traženja posla.&nbsp;
- Imala sam košmare, izlive bijesa. Prestala sam da tražim posao jer sam mislila da nijesam dovoljno dobra - ispričala je.
Slično iskustvo imala je i Anais de Vos, koja je 2011. kao 28-godišnjakinja bila na razgovoru za posao. Nakon kafe koju joj je pripremio, Negre ju je poveo u šetnju. Kada je rekla da joj je potreban toalet, ignorisao je.&nbsp;
- Pogledao me i rekao: "Treba li ti toalet?" Bila sam zatečena - kazala je ona.
Uspjela je da uđe u jedan kafić, ali je već bilo kasno.
Emili, koja je koristila pseudonim, imala je 29 godina kada ju je 2017. pozvao na razgovor u Strazbur. Nakon što joj je ponudio čaj, odveo ju je u dugu šetnju.&nbsp;
- Rekla sam da moram u toalet, ali on je insistirao da nastavimo. Hodao je veoma sporo... osjećala sam vrtoglavicu - ispričala je ona.
<h2>Pravda koja kasni šest godina</h2>
Šest godina nakon početka istrage, suđenje Kristijanu Negreu još nije zakazano, što žrtvama produžava agoniju.
- Šest godina kasnije i dalje čekamo suđenje — to je zapanjujuće. Ovaj proces nam donosi više stresa nego olakšanja. Pravda ne bi smjela tako da izgleda
Sa tim se slaže i Anais de Vos: „Imamo osjećaj kao da smo drugi put viktimizovane.“
Advokatica nekoliko žena, Luiz Beriò, ističe da ovo nije samo stvar seksualne fantazije.&nbsp;
- Radi se o moći i kontroli nad ženama… kroz poniženje i dominaciju - rekla je, dodajući da dugotrajni postupak predstavlja „sekundarnu viktimizaciju“ od strane pravosuđa.
<h2>Odgovornost sistema</h2>
Dok čeka suđenje, Negreu je dozvoljeno da radi u privatnom sektoru. Iako su neke žene dobile odštetu u građanskoj parnici protiv države, samo Ministarstvo kulture nije proglašeno odgovornim. Sindikat kulture CGT smatra da je u pitanju sistemski propust.
- Želimo da ministarstvo prizna svoju odgovornost kao poslodavac — postojao je sistemski problem koji je omogućio visokom državnom službeniku da se ovako ponaša godinama - saopštili su iz sindikata, podsjećajući da su ranije postojale i druge pritužbe na njega.
Silvi Delezèn, koja danas radi u Lilu, zaključuje jasnom porukom: „Moj prioritet je da se ovo više nikada nikome ne dogodi.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Najviši francuski sud potvrdio je danas presudu bivšem predsjedniku Nikolasu Sarkoziju u slučaju ilegalnog finansiranja njegove predsjedničke kampanje 2012. godine.&nbsp;
Odluka je usledila samo dvije sedmice od Sarkozijevog puštanja iz zatvora dok čeka ishod žalbe u drugom sudskom slučaju povodom finansiranja kampanje, prenosi Rojters.
Sarkozi, koji je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine, osuđen je 2021. i ponovno 2024. za ilegalno finansiranje predsjedničke kampanje.
Nakon njegove žalbe, najviši je sud potvrdio je osudu i kaznu od godinu zatvora, od čega šest mjeseci uslovno.
Advokati Sarkozija rekli su da razmatraju žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Sarkozi je odbacio optužbe da je njegova stranka Republikanci, nekadašnji UMP, 2012. godine potrošila na predizborne skupove dvostruko više od 22,5 miliona eura, koliko dopušta izborni zakon, i zatim unajmila kompaniju za odnose s javnošću da prikrije troškove.

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Peruanski sud je danas osudio bivšeg predsjednika te zemlje Martina Viskaru na 14 godina zatvora zbog učestvovanja u korupcijskoj aferi tokom svog guvernerskog mandata u jednoj pokrajini.
Viskara je osuđen na momentalnu zatvorsku kaznu i devetogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije, a tužioci su zatražili 15 godina zatvora.
Sud je zaključio da je Viskara primao nezakonite isplate od kompanija u zamjenu za dodjelu ugovora za dva velika projekta, sistem za navodnjavanje i izgradnju bolnice, tokom svog mandata guvernera oblasti Mokegva.
Vlasti su optužile Viskaru da je primio oko 611.000 dolara mita od građevinskih kompanija.

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Pokret Samoopredjeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija za kandidata za premijera Kosova na prijevremenim izborima 28. decembra.
Kurti je uložio nekoliko mjeseci napora da obezbijedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade posljednjih mjeseci.
Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog savjeta stranke u Prištini dobio povjerenje svih delegata.
- Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo prijedlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova - rekla je predsjednica Generalnog savjeta stranke Arberie Nagavci.
Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara.
- Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu - rekao je Kurti.
Pokret Samoopredjeljene je pobijedio na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspio da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mjesta za manjinsku vladu.
Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua za premijera na izborima sljedećeg mjeseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao.
Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedjelje raspustila Skupštinu i raspisala prijevremene izbore za 28. decembar.
Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine.
Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrijednih oko 200 miliona eura, državnog budžeta za sljedeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: razgovor-za-posao

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

PRATITE TVe UŽIVO