Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Đokaj poručio je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da se završi višegodišnji proces razgraničenja između Glavnog grada i Opštine Tuzi, ističući da očekuje veću institucionalnu odgovornost svih uključenih strana.
- Ovaj proces traje već skoro sedam godina i moramo ga shvatiti ozbiljnije. Mislim da je dosta bilo bježanja od institucionalne odgovornosti. Tražim da se glasnije čuje zahtjev za odgovornošću od strane svih predstavnika, posebno Glavnog grada, jer moramo ići korak po korak – a prvi i najbitniji korak je dogovor oko formule podjele imovine - kazao je Đokaj.
Podsjetio je da je početkom godine održan sastanak sa predstavnicima sve tri lokalne samouprave – Podgorice, Tuzi i Zete – na kojem je dogovorena dinamika rada odbora i izražena volja svih strana da se proces završi efikasno.
- Najveća problematika je podjela imovine, kako pokretne, tako i nepokretne. Predstavnici opštine Tuzi su zatražili 15 odsto imovine Glavnog grada, pozivajući se na teritorijalni obuhvat iz vremena zajedničke opštine. Za ovakav zahtjev potrebno je vrijeme i analize, ali ne možemo u nedogled odlagati donošenje odluka - naglasio je on.
Đokaj je upozorio da aktuelni protesti u Zeti i Tuzima, na granicama lokalnih samouprava, direktno pokazuju posljedice neefikasnosti rada organizacionog odbora.
- Nakon nekoliko pokušaja da održimo sastanke tokom ljeta, i dalje nismo dobili konkretan odgovor. Ako predstavnici lokalnih samouprava ne pokažu spremnost, Ministarstvo javne uprave će obavijestiti Vladu o trenutnom stanju, a dalje je na Vladi da odluči da li će se ići u arbitražu ili ne - saopštio je državni sekretar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đokaj: Krajnje vrijeme za razgraničenje Podgorice i Tuzi

Mještani udaljenih naselja Zete od Nove godine nemaju prevoz do Golubovaca i Podgorice. Direktor preduzeća BTC Zeta Janko Bulatović za Portal RTCG objašnjava da Opština nije produžila ugovor o unutrašnjem saobraćaju koji je istekao krajem prošle godine i da zbog toga njihovi autobusi voze samo na relaciji Podgorica-Golubovci. Iz Opštine nijesu odgovorili na naša pitanja zbog čega nije produžen ugovor i kada će građani ponovo moći da koriste prevoz.
Građanka Marija Đurković kaže da je nedostatak prevoza otežao njen i život njenih komšija od početka godine.
- Da javni prevoz nije značajan, ne bi u svim razvijenim zemljama svijeta bio organizovan na način da na svakih par minuta imate prevoz od grada ka periferiji ili susjednoj opštini. Ja, kao neko ko je u radnom odnosu u Podgorici i kao neko ko svaki dan putuje javnim prevozom na posao, ako se ne pojavim pet dana uzastopno na svoje radno mjesto, po Zakonu o radu Crne Gore automatski dobijam otkaz. Ovakvom odlukom mi je ugroženo pravo na egzistenciju- kaže ona.
Pisala je Opštini Zeta i prevozniku, međutim, ostala je bez odgovora.
- Problem su i stariji ljudi koji žive sami i koji nemaju mogućnost da pođu do Doma zdravlja. Ovdje se otvara beskonačan broj problema koji našu Opštinu ne interesuje, a valjda su oni ti koji treba da rade u interesu građana. Zeta ima preko 16.000 stanovnika, postoji veliki broj građana koji zivi u naseljima koja nisu Golubovci i koji nemaju mogućnost da se prevezu do grada- kaže Đurković.
Direktor BTC Janko Bulatović je saopštio da linija Podgorica-Golubovci funkcioniše nesmetano, ali da to nije slučaj od Golubovaca do naselja u unutrašnjosti Zete.
- Krajem godine istekao je ugovor sa Opštinom Zeta o unutrašnjem prevozu, zbog toga smo prestali da vozimo do naselja kao što su Bijelo Polje, Mataguži... Ne znam zašto još nije produžen, ali pretpostavljam da će to biti riješeno u skorije vrijeme- naveo je Bulatović.
Mještani su načuli da će autobusi početi da funkcionišu s početkom drugog polugođa, što ih je dodatno zabrinulo, jer već razmišljaju šta će biti tokom ljetnjeg raspusta koji traje dva mjeseca.
Bulatović je objasnio da đaci imaju poseban prevoz od kuće do škole. Na pitanje Portala da li ćee vratiti novac građanima koji su kupili mjesečne karte, Bulatović je kazao da ovog mjeseca nijesu prodate mjesečne karte osim na relaciji Golubovci-Podgorica.
Inače, cijena mjesečne karte je 45 eura, a cijena prevoza u jednom pravcu je od 1.80 do 2.20 eura.

Zetska naselja bez gradskog prevoza, nije produžen ugovor sa prevoznikom

Na putevima u višim predjelima Crne Gore jutros ima poledice i snijega, upozorili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
&nbsp;Oni su kazali da na dionicama duz klisura I usjeka ima sitnijih odrona i vizačima savjetovali da voze oprezno.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledi na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

AMSCG: Oprezno zbog poledice u višim predjelima

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej-Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, kao i američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg ostrva na svijetu, piše BBC.
Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.
<h3>Ozbiljne poruke</h3>
Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti „na lakši ili teži način“, a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu da se čini kao da traje godinama.
- Željela bih da podstaknem Donalda Trampa da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Mi nijesmo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju- rekla je Ameli Zib, skidajući debele rukavice od kako bi gestovima naglasila svoje riječi.
Jedna stanovnica, Marija, sa svojom sedmonedjeljnom bebom u naručju, kazala je: „Brinem za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje.“
- Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena- izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnisok Rask.&nbsp;
<h3>Geopolitičke napetosti</h3>
Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Američke Države. Grenland je poluautonomna teritorija Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ukoliko bi SAD silom preuzele kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza. To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-evropskim odnosima, već narušenim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski lideri istovremeno pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani, posebno zbog podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali još nije jasno kako Vašington namjerava da pristupi sastanku – kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da će ga, ukoliko ga ne preuzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.
<h3>Vojne inicijative NATO-a</h3>
Imajući to u vidu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, započele su izradu vojnih prijedloga za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim naporima.
- Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske mora biti bolje zaštićen- izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. „Jednostavno želimo da zajedno unaprijedimo bezbjednosnu situaciju na Grenlandu.“
Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Senzburg, pozvao je na što skorije stacioniranje makar jedne evropske brigade na Grenlandu. Naglasio je da će Njemačka „snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu“, te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla značajne strateške prednosti. Britanska vlada takođe vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.
<h3>Formiranje „arktičke straže“</h3>
Razgovori su još u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali se razmatra raspoređivanje trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga jeste formiranje pomorske NATO „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih gasovoda i internet-kablova, koji su ranjivi na hibridne napade.
- Mnogo više se može učiniti na Arktiku- kazala je Oana Lungešku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica Instituta RUSI. „Ne očekujem da će Velika Britanija ili Njemačka poslati veliki broj vojnika na Grenland, ali bi mogle intenzivirati vojne vježbe u regionu ili proširiti postojeće. Arktik je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao strateški prioritet NATO-a, ali je potrebno učiniti više.“
<h3>Strateški značaj ostrva</h3>
Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne, te Rusije i Evrope s druge strane. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao još tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da padne u ruke nacističke Njemačke.
Nakon rata, SAD su pokušale da kupe Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Dvije zemlje su kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. godine potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u omogućava održavanje vojnih baza na ostrvu. Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su smanjile svoje prisustvo, zadržavši samo jednu vojnu bazu – Pitufik Spejs Bejs, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.
<h3>Presudan sastanak</h3>
SAD su zatražile od Danske da ojača nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za bezbjednost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ostaje pitanje da li će prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Bijelu kuću.
- Ovonedjeljni sastanak je apsolutno ključan- kazala je Džulijen Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. „Mislim da će predstavljati prekretnicu – u jednom ili drugom smjeru. Pravo pitanje je da li će ovi prijedlozi zadovoljiti Bijelu kuću, koja djeluje odlučnija u namjeri da proširi američku teritoriju nego da se zaista posveti bezbjednosti Grenlanda.“
<h3>Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost</h3>
Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći procenat – čak 85 odsto, prema anketama – protivi se ideji da postanu Amerikanci.
Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da se njegova zemlja suočava s ozbiljnom geopolitičkom krizom i dodao: „Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, mi biramo Dansku.“
Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp ostaje nepredvidiv faktor, smatra Sara Olvig iz Grenlandskog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku. „Sve će zavisiti od predsjednika“, rekla je. „A on je veoma nepredvidiv. Ako SAD silom preuzmu Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih.“
- To bi bio kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo- poruke su,
Ishod sastanka, zakazanog za srijedu, pažljivo će pratiti i Rusija i Kina – vjerovatno podjednako pomno kao i sami stanovnici Grenlanda.

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam, najviša dnevna od dva do 14 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, sa više sunca i toplije, do 14 stepeni

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

Tag: razgranicenje-opstina

Đokaj: Krajnje vrijeme za razgraničenje Podgorice i Tuzi

Zetska naselja bez gradskog prevoza, nije produžen ugovor sa prevoznikom

AMSCG: Oprezno zbog poledice u višim predjelima

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

Danas promjenljivo oblačno, sa više sunca i toplije, do 14 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO