Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da radi na nastavku razmjene 1.200 ukrajinskih zatvorenika s Rusijom.
- Računamo na nastavak razmjena. Mnogi sastanci, pregovori i pozivi sada su posvećeni ovome - kazao je Zelenski.
Šef Savjeta bezbjednosti Rustem Umerov rekao je u subotu da je održao konsultacije u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz podršku kijevskih partnera, o nastavku procesa razmjene.
- Kao rezultat ovih pregovora, strane su se složile da se vrate Istanbulskim sporazumima. Ovo se odnosi na oslobađanje 1.200 Ukrajinaca - rekao je Umerov.
Dodao je da će se konsultacije održati u bliskoj budućnosti kako bi se odlučilo o proceduralnim i organizacijskim detaljima procesa.
- Radimo bez prestanka kako bi Ukrajinci koji se vraćaju iz zarobljeništva mogli proslaviti Novu godinu i Božić kod kuće - za porodičnim stolom i sa svojim voljenima - izjavio je Umerov.
Nije bilo neposrednih komentara iz Moskve na izjave Ukrajine.
Istanbulski sporazumi su dogovori o razmjeni zatvorenika postignuti uz posredovanje Turske 2022. godine, a kojima se utvrđuju pravila za velike, koordinirane razmjene između Rusije i Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina u važnim pregovorima: Uskoro bi mogli razmijeniti 1.200 zatvorenika s Rusijom

Rusija i Ukrajina razmijenile su danas po 146 ratnih zarobljenika nakon posredovanja Ujedinjenih Arapskih Emirata, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Svi oslobođeni Rusi nalaze se u Bjelorusiji gdje im se pruža psihološka i medicinska pomoć.
U saopštenju se navodi da je Ukrajina vratila u Moskvu osam ruskih državljana, stanovnika Kurske oblasti, prenosi Srna.

1084x550

Moskva i Kijev razmijenili po 146 zarobljenika

Datum treće runde rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu biće određen nakon završetka razmjene ratnih zarobljenika, kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
On je, na konferenciji za novinare u Moskvi, rekao da su trenutno Moskva i Kijev angažovani na sprovođenju humanitarnih sporazuma postignutih tokom druge runde direktnih pregovora u Istanbulu 2. juna.
- Nakon što se završe sve dogovorene procedure, uključujući razmjene, biće vrijeme da se odrede datumi za treću rundu - naveo je Peskov, prenosi Anadolija.
Nakon druge runde pregovora u Istanbulu 2. juna, Rusija i Ukrajina su se dogovorile o razmjeni zarobljenika na osnovu formule "hiljadu za hiljadu", kao i o povratku teško bolesnih i vojnika mlađih od 25 godina.
Peskov je rekao da je Moskva i dalje zainteresovana da Vašington nastavi svoje posredničke napore u rješavanju ukrajinskog sukoba.
Komentarišući izjave američkog izaslanika Stiva Vitkofa, koji je kazao da se nada da će situacija oko Irana doprinijeti rješavanju sukoba u Ukrajini, Peskov je rekao da su te dvije situacije "inherentno neuporedive".
- Izbijanje sukoba i izraelski napadi na Iran bili su potpuno ničim izazvani. Što se tiče početka specijalne vojne operacije, prethodnik ovoga je dobro poznat svima - naglasio je Peskov.
On je dodao da pristup "mir kroz snagu" vjerovatno nije primjenjiv na Rusiju i da njegova primjena neće omogućiti postizanje bilo kakvih ciljeva.
Komentirišući izjave evropskih političara o ruskoj "prijetnji", Peskov je rekao da Zapad koristi izmišljenu prijetnju koju predstavlja Rusija kako bi izvukao novac od svojih poreskih obveznika.
- Ovo je metod koji se koristi za opravdanje daljnjeg finansiranja naoružavanja Ukrajine - rekao je Peskov.

Peskov: Treća runda pregovora nakon razmjene ratnih zarobljenika

Rusija je predala Ukrajini tijela još 1,2 hiljade ukrajinskih vojnika poginulih u ratu s Rusijom, u okviru sporazuma o razmjeni ratnih zarobljenika i mrtvih, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Kako piše Rojters, u nekoliko razmjena ovog mjeseca, Ukrajina je preuzela više od 4,8 hiljada tijela.
- U okviru sporazuma u Istanbulu, nastavlja se repatrijacija tijela preminulih. Danas je ruska strana predala Ukrajini još 1,2 hiljade tijela - rekao je ukrajinski ministar odbrane, Rustem Umerov.
On je kazao da slijedi zahtjevan proces identifikacije, nakon kog će porodice preminulih vojnika dobiti odgovore.
Ruske državne novinske agencije TASS i RIA izvijestile su o posljednjoj primopredaji ukrajinskih vojnika, navodeći da Moskva nije primila tijelo nijednog ruskog vojnika zauzvrat.
Prema sporazumu postignutom u Istanbulu, Kijev i Moskva su se saglasili da predaju do šest hiljada tijela i da razmijene bolesne i teško ranjene ratne zarobljenike, kao i one mlađe od 25 godina.
Rusija je do sada izvijestila da je zauzvrat primila ukupno samo 27 ruskih vojnika.

Rusija predala 1,2 hiljade tijela ukrajinskih vojnika poginulih u ratu

Rusija i Ukrajina razmijenile su prvu grupu ratnih zarobljenika, uključujući mlađe od 25 godina, saopštili su u danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i rusko ministarstvo obrane. 
 
- Razmjena je počela i u narednim danima će se obaviti u nekoliko faza -napisao je Zelenski na Telegramu, dodajući da dio razmijenjenih čine teško ranjeni i mlađi od 25 godina. 
 
To je prva grupa koja je razmijenjena nakon druge runde pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu 2. juna, prenosi Hina. 
 
Dvije strane pristale su razmijeniti najmanje 1,2 hiljade ratnih zarobljenika na svakoj strani, prvenstveno mlađe borce i teško ranjene, kao i vratiti na hiljade tijela vojnika poginulih u ratu. 
 
Rusko ministarstvo obrane nije navelo koliko je ratnih zarobljenika razmijenjeno, ali je potvrdilo da su obje strane razmijenile jednaki broj vojnog osoblja. 
 
Zvaničnik Kremlja Vladimir Medinski ranije je rekao da je Ukrajini bila predata prva lista s imenima 640 ratnih zarobljenika.

Rusija i Ukrajina razmijenile prvu grupu ratnih zarobljenika

Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu po hiljadu ratnih zarobljenika nakon prvih direktnih razgovora u posljednje tri godine, održanih danas u Istanbulu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov kazao je da su se Ukrajina i Rusija složile da razmijene po hiljadu ratnih zarobljenika.
On je kazao da je datum određen, ali nije javno objavljen.
Prema riječima Umerova, na sastanku je razgovarano o potencijalnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, a uskoro će biti objavljena i moguća nova runda razgovora.
Delegacije Ukrajine i Rusije su takođe, kako je kazao, razgovarali o mogućem prekidu vatre, u "svim modalitetima".
Šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao je takođe da će se razmjena zarobljenika održati u "narednim danima", a uključivaće "hiljadu za hiljadu".
On je naveo da je Rusija "primila na znanje" zahtjev Ukrajine za direktne razgovore Putina i Zelenskog, dodajući da će svaka od dvije zaraćene zemlje "predstaviti svoju viziju mogućeg budućeg prekida vatre".
Ovo su bili prvi direktni mirovni pregovori od onih neuspjelih koji su se vodili sedmicama nakon što je Rusija pokrenula invaziju na svog susjeda u februaru 2022. godine.

Ukrajina i Rusija dogovorile razmjenu zarobljenika

Rusija i Ukrajina danas su razmijenili po 246 ratnih zarobljenika, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenio je Tass.
Kao rezultat pregovaračkog procesa iz Ukrajine je vraćeno 246 ruskih vojnika, a oslobođen je isti broj ukrajinskih vojnika. Kao gest dobre volje, Kijevu je predat i 31 ranjenik, dok je u Rusiju prebačeno 15 ruskih vojnika kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, navodi se u saopštenju.
Ističe se da se ruski vojnici koji su se vratili iz zarobljeništva nalaze se na teritoriji Bjelorusije, gdje dobijaju pomoć i omogućen im je razgovor sa članovima porodice, a biće prevezeni u Rusiju na liječenje i rehabilitaciju.
Pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika posredovali su Ujedinjeni Arapski Emirati.

Rusija i Ukrajina razmijenile po 246 ratnih zarobljenika

Palestinski Hamas predao je noćas tijela četiri izraelska taoca Crvenom krstu u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, samo nekoliko dana pred kraj prve faze sporazuma o primirju u pojasu Gaze.
Izraelski bezbjednosni zvaničnik potvrdio je da je Hamas predao tijela talaca Crvenom krstu.
Izrael je objavio da su tijela predata uz pomoć egipatskih posrednika preko izraelskog prelaza i da je počeo proces identifikacije. Otprilike u isto vrijeme konvoj Crvenog krsta je sa nekoliko desetina oslobođenih palestinskih zatvorenika napusio izraelski zatvor Ofer i uputio se ka gradu Beitunija na Zapadnoj obali gdje su ih čekale stotine ljudi.
Prijatelji i porodice su pozdravili oslobođenje palestinskih zatvorenika. Zatvorenici su nosili majice izraelske zatvorske službe, a neki su ih skinuli i zapalili čim su stigli.
Nekoliko sati kasnije autobusi sa stotinama palestinskih zatvorenika stigli su u Kan Junis u Gazi, a neki od njih su ljubili zemlju kada su izašli iz autobusa.
Sa najnovijom razmjenom ispunjene su obaveze obje strane prema prvoj fazi sporazuma o primirju koji je počeo da se primjenjuje 19. januara a tokom koje je Hamas predao 33 taoca, uključujući osam tijela, u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika.
Izrael je odložio oslobađanje više od 600 palestinskih talaca od subote iz protesta zbog, kako je ocijenio, svirepog ophođenja prema izraelskim taocima kada ih je Hamas predavao u okviru planirane razmjene prema sporazumu o primirju.
Juče je iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua rečeno da će najnovija predaja tijela talaca biti sprovedena bez ceremonije, za razliku od prethodnih oslobađanja talaca i predaja koje su bile režirane ispred velike mase ljudi. Izrael, kao i Crveni krst i UN zvaničnici, nazvali su te ceremonije ponižavajućim za taoce.
Među onima koji je trebalo rano jutros da napuste izraelke zatvore su stotine ljudi uhapšenih u Gazi i držanih zvbog sumnji na militantno ponašanje poslije napada Hamasa na Izrael 7. otobra 2023. godine, a koji su mjesecima držani u zatvoru bez optužnica.
Mđu njima je 445 muškaraca, 21 mlada osoba i jedna žena, prema spiskovima koje su dali paletsinski zvaničnici.
U ovoj rundi razmjene samo 50 Palestinaca oslobođeno je u okupiranu Zapadnu obalu i istočni Jerusalim. Desetine zatvorenika osuđenih na doživotni zatvor zbog napada na Izraelce biće izgnani van palestinskih teritorija i odvedeni u Egipat, makar privremeno, odnosno dok ih ne prihvate druge zemlje.
Prva faza primirja od šest nedjelja ističe 1. marta. Pregovori o drugoj fazi, kada treba da se pregovara o oslobađanju preostalih talaca koje drži Hamas i potpuni kraj rata, trebalo je da počnu početkom februara.
Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Bliski istok Stiv Vitkof je rekao da se zalaže za to da sve strane počnu pregovore o drugoj fazi pregovora.

Hamas predao tijela četiri Izraelca u zamjenu za stotine zatvorenih Palestinaca

Rusija i Ukrajina su danas izvršili razmjenu 150 ratnih zarobljenika sa svake strane, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Moskvi.
Navedeno je da su ruski zarobljenici oslobođeni na teritoriji Bjelorusije i da će biti prebačeni u Rusiju.
Ujedinjeni Arapski Emirati su bili posrednici u razmjeni, saopšteno je u Moskvi, javlja Rojters.

Rusija i Ukrajina razmijenili ratne zarobljenike

Ujedinjeni svjetski koledži su za Crnu Goru opredijelili pet stipendija za školsku 2026/2027. i 2027/2028. godinu za treći i četvrti razred gimnazije/srednje škole gimnazijskog tipa, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Crnogorskim učenicima su na raspolaganju stipendije u nekoliko obrazovnih ustanova:
<ul>
 <li>UWC - UWC Adriatic (Duino, Italija) - osnovan 1982. godine, prvi je UWC koji je osnovan u zemlji u kojoj se ne govori engleski jezik. Nalazi se u slikovitom primorskom selu Duino, na raskrsnici germanske, latinske i slovenske kulture. Koledž okuplja učenike iz više od 80 zemalja i promoviše kulturnu raznovrsnost. Pored UWC obrazovanja, učenici imaju priliku da nauče više o italijanskom kulturnom nasljeđu, dok muzička akademija u sklopu koledža omogućava izučavanje različitih žanrova i saradnju s profesionalnim muzičarima.</li>
 <li>UWC - UWC Mostar (Mostar, Bosna i Hercegovina) - osnovan je 2006. godine sa jasnim ciljem da doprinese rekonstrukciji postkonfliktnog društva. Koledž obrazuje učenike na način da uče o međusobnim kulturnim razlikama, istovremeno promovišući jednakost, toleranciju i kritičko razmišljanje. Interakcija učenika sa lokalnom zajednicom je suština UWC Mostara. Učenici i osoblje godišnje organizuju projekte i događaje otvorene za mostarsku zajednicu i šire.</li>
 <li>UWC - UWC Changshu China (Changshu, NR Kina) - osnovan je 2015. godine kao prvi UWC na kopnu Kine, na inicijativu bivšeg učenika UWC-a, Marka Jiapenga Vanga. Učenici koji pohađaju ovaj koledž imaju priliku da se upoznaju sa kineskim kulturnim nasljeđem, jer izučavaju barem jedan kurs kineskog jezika, književnosti i kulture. Značajna pažnja se posvećuje i očuvanju životne sredine, pa su učenici uključeni u aktivnosti poput reciklaže, organskog uzgoja i zaštite močvara.</li>
 <li>UWC Robert Bosch (Freiburg, Njemačka) - osnovan je 2014. godine sa posebnim fokusom na održivost. Škola se nalazi u „zelenom gradu“ Freiburgu, koji ima dugu istoriju ekološkog aktivizma i održivog upravljanja gradom, nove zgrade na kampusu su izgrađene po visokim standardima energetske efikasnosti, a škola je od samog početka imala važnu ulogu koordinatora održivosti. Učenici mogu imati koristi od njegovog kulturnog života jer kampus odlikuje raznolikost sa oko 90 nacionalnosti koje govore više od 60 jezika.</li>
</ul>
Detalji konkursa <a href="https://www.gov.me/clanak/stipendije-ujedinjenih-svjetskih-koledza-za-skolsku-2026-2027-i-2027-2028-godinu">nalaze se ovdje.</a>

Ujedinjeni svjetski koledži za Crnu Goru opredijelili pet stipendija

Igrač iz Belgije osvojio je džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri Euromillions, saopštila je danas belgijska Nacionalna lutrija.
Izvučena je dobitna kombinacija brojeva 2, 8, 13, 29 i 49, sa dopunskim brojevima 2 i 11, prenosi dnevnik "Brasels tajms", navodeći da identitet pobjednika koji je osvojio 142.433.804 eura nije otkriven.
Ovo nije prvi veliki dobitak u Belgiji u posljednjih nekoliko mjeseci, jer je prošlog septembra jedan belgijski igrač takođe osvojio džekpot, koji je tada iznosio oko 130 miliona eura.

Belgijanac osvojio džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri "Euromillions"

Kandidatkinja Demokratske stranke za gradonačelnicu Majamija Ejlin Higins pobijedila je na gradskim izborima, čime je ta stranka prvi put poslije skoro tri decenije preuzela kontrolu u tom gradu, prenijeli su danas američki mediji.
Higins, bivša komesarka okruga Majami-Dejd, osvojila je 59 odsto glasova, naspram 41 odsto koliko je dobio kandidat republikanaca Emilio Gonzales, biznismen i bivši gradski menadžer koga je podržao predsednik SAD Donald Tramp, prenosi NBC.
Gonzales je u utorak uveče priznao poraz, saopšteno je iz njegovog izbornog štaba.
"Večeras su građani Majamija ispisali istoriju. Zajedno smo okrenuli novu stranicu posle više godina haosa i korupcije i otvorili vrata novoj eri za naš grad – eri u kojoj će vladati etičko, odgovorno rukovodstvo koje donosi stvarne rezultate za građane", izjavila je sinoć Higins.
Demokrate su pobedile na izborima za gradonačelnika Majamija prvi put posle skoro 30 godina - poslednji put je jedan demokrata bio izabran za gradonačelnika 1997. godine.
Oba kandidata su svoju kampanju bazirala na raskidu sa prethodnim gradskim administracijama u Majamiju i na rešavanju ekonomskih briga, nudeći različita rešenja, ali je trka u poslednjim nedeljama poprimila i nacionalni karakter. Ishod je zavisio od dobro poznatih tema koje će igrati veliku ulogu na izborima 2026. godine, kao što su pristupačnost stambenih prostora, oslabljeni politički položaj predsednika Donalda Trampa i njegova kontroverzna agenda masovnih deportacija u gradu sa značajnom hispano populacijom.

Pobjeda demokrata na izborima za gradonačelnika Majamija

Dvanaestoro ljudi poginulo je u požaru u stambenoj zgradi u južnom kineskom gradu Šantou, javila je državna novinska agencija Sinhua.
Požar je izbio u utorak u 21.20 sati po lokalnom vremenu u četvorosprtatnici i ugašen je oko 40 minuta kasnije, navodi Sinhua.
Istraga o uzroku požara je u toku.
Incident se dogodio nakon što se broj poginulih u najsmrtonosnijem požaru u Hongkongu u popeo na 160. Požar je podstakao pozive kineskih zvaničnika da se uklone bezbjednosni rizici u stambenoj industriji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcatchupbites%2Fstatus%2F1998646812052435132%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1998646812052435132%7Ctwgr%5E9e958489dafaeac5a2f2736649cc3adecb9af9b6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kina je prošlog mjeseca takođe najavila sveobuhvatnu inspekciju standarda zaštite od požara u visokim zgradama širom zemlje nakon smrtonosnog požara u Hongkongu.
Požar u Šantouu posljednji je u nizu sličnih smrtonosnih incidenata širom zemlje posljednjih godina.
U aprilu je 20 ljudi poginulo u požaru koji je izbio u domu za starije osobe u sjevernoj pokrajini Hebej. Nekoliko nedjelja kasnije, u požaru u restoranu na sjeveroistoku Kine poginule su 22 osobe.

U požaru u stambenoj zgradi na jugu Kine poginulo 20 ljudi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: razmjena-zarobljenika