Američki predsjednik Donald Tramp danas je zatražio od svog turskog kolege Redžepa Tajipa Erdogana da prestane da kupuje rusku naftu, dok ga je primao u Bijeloj kući.
- Želio bih da prestane da kupuje naftu od Rusije - rekao je američki predsjednik, sjedeći sa svojim gostom u Ovalnom kabinetu.
Tramp je rekao da je spreman da ukine američke sankcije protiv turskog odbrambenog sektora "gotovo odmah".
SAD su 2020. godine uvele sankcije Turskoj, uprkos tome što je njihov saveznik u NATO-u, zbog kupovine ruskog sistema protivvazdušne odbrane S-400.
To je Erdoganovo prvo putovanje u Bijelu kuću od 2019. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp zatražio od Erdogana da prestane da kupuje rusku naftu

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se prisutnima na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na samom početku je izrazio nezadovoljstvo što je predsjedniku Palestine Mahmoudu Abasu zabranjen dolazak u Njujork. - Stojimo za ovom govornicom uz 86 miliona ljudi i palestinsku braću i sestre čiji se glasovi pokušavaju utišati. Pozivam sve zemlje koje nijesu učinile do sada to, da priznaju Državu Palestinu. Svrha UN-a je da podržava međunarodni mir i sigurnost. Dok govorimo ovdje, Izrael masakrira civile u Gazi. Broj civila u Gazi prešao je 65.000. Nažalost, broj ljudi koji su i dalje zarobljeni još se ne zna - rekao je Erdogan. Nakon toga, pokazao je fotografiju iz Gaze. - Svako od ovih ljudi je čovjek, ljudsko biće, nevini ljudi. Ljudi se ne ubijaju samo oružjem, već i glađu. U 21. stoljeću, u civilizovanom svijetu, ljudi umiru od gladi. Pokazaću vam fotografiju iz Gaze. Ovo su žene koje drže lonce. Odgovorite mi na pitanje - možemo li imati razlog za ovakvu brutalnost u 2025. godini? Ova sramotna fotografija iz Gaze se ponavlja svaki dan. Podržavam generalnog sekretara UN-a jer stalno skreće pažnju na genocid u Palestini i čestitam mu i ovaj put na tome. UN nije mogao zaštititi ni svoje osoblje u Gazi. Ljudi su ubijeni - naveo je. Poručio je kako se na izraelske prijetnje konačno treba reagovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac" data-rendition-name="original" width="5531" height="3688" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan "> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Richard Drew)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  - Moramo shvatiti sljedeće. Jerusalim je zajedničko mjesto za tri monoteističke religije. Ne možemo više nastaviti s ovim ludilom. Moramo imati primirje u Gazi što je prije moguće. Napadi moraju prestati. Uz Božju pomoć, to će se i desiti. Svako ko šuti, odobrava ovo barbarstvo. Pozivam sve šefove vlada i država. Danas je taj dan, da stanemo uz Palestince i čovječanstvo. Dok vaši stanovnici reaguju na barbarstva u Gazi, pokažite hrabrost da poduzmete akciju na ovom mjestu. Ovo je politika genocida, masovnog ubistva, koja se provodi pod krinkom incidenta od 7. oktobra. Dok se Gaza uništava pod krinkom Hamasa, Zapadna obala, gdje Hamas nije na vlasti, postepeno se okupira, a nevini civili se masakriraju - poručio je Erdogan.&nbsp; Izrael se, kako objašnjava, ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu.&nbsp; - Uz svo dužno poštovanje, ovo je najniža tačka čovječanstva. Ljudska historija nije vidjela takav zločin u posljednjem stoljeću - zaključio je Erdogan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28" data-rendition-name="original" width="5616" height="3744" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan"> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Yuki Iwamura)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

Erdogan na zasijedanju UN-a pokazao fotografije iz Gaze: Ovo je najniža tačka čovječanstva

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan smatra da Hamas nije teroristička organizacija, već pokret otpora. On je to rekao u intervjuu za američku televiziju Fox News.
Izjava dolazi u danima kada se u Njujorku održava Generalna skupština Ujedinjenih nacija gdje je glavna tema priznavanje palestinske države.
Erdogan je kazao i da Hamasu nedostaje oružja i kapaciteta, ali da koristi raspoloživa sredstva kako bi se branio.

Erdogan: Ne smatram Hamas terorističkom organizacijom, već pokretom otpora

Gradonačelnica iz glavne turske opozicione partije Ozlem Čerčoglu pridružila se danas predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i njegovoj vladajućoj AK Partiji, u vrijeme kada se opozicija suočava sa represijom u kojoj je pritvoreno 15 gradonačelnika.
Gradonačelnica zapadnog grada Ajdin od 2009. i ranije poslanica Republike narodne partije (CHP), napustila je CHP, navodeći neslaganja sa partijskom upravom.
- Iako smo više puta pokušavali da nađemo rješenja za probleme sa kojima se suočavamo unutar CHP-a, nažalost nismo uspjeli da postignemo dogovor. Više nisam na istom putu kao CHP - napisala je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Kasnije tokom dana, pridružila se AK Partiji na ceremoniji kojoj je prisustvovao Erdogan, zajedno sa troje gradonačelnika svojih opština, koji su takođe napustili CHP.
U posljednjih nekoliko mjeseci pokrenute su talasi istraga protiv opozicionih ličnosti, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, Erdoganova glavnog političkog rivala, pod optužbama za korupciju i veze sa terorizmom.
CHP negira optužbe i smatra ih pokušajem da se ukloni demokratska alternativa, što vlada odbacuje.
Lider CHP-a Ozgur Ozel rekao je novinarima, bez navođenja dokaza, da su zvaničnici AKP-a prijetili Čerčoglu pravnim istragama protiv njene opštine i hapšenjem ukoliko se ne pridruži vladajućoj partiji.
Zamjenik predsjednika AKP-a Hajati Jaziči nazvao je Ozelovu tvrdnju „potpuno neistinitom“.
- Svako ko prekrši zakon ili počini krivično djelo biće na kraju priveden pravdi - rekao je privatnoj televiziji TV 100.
Na ceremoniji, Čerčoglu je takođe odbacila ovu tvrdnju, navodeći da se ne boji nijedne istrage.

Turska opoziciona gradonačelnica učlanjuje se u Erdoganovu partiju

U opsežnoj akciji koja je uzdrmala političku scenu Turske, tokom proteklih devet mjeseci privedeno je više od 500 članova glavne opozicione partije, prema analizi sudskih dokumenata i državnih izvještaja koju je objavio Reuters. Istraga, koju predsjednik Redžep Tajip Erdogan opisuje kao borbu protiv “hobotnice” korupcije, dodatno je ubrzana ovih dana.
Akcija je počela u Istanbulu, a potom se proširila širom zemlje, i isključivo je usmjerena na opštine pod upravom Republikanske narodne partije (CHP), sekularističke partije koju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk, a koja danas predstavlja glavnog protivnika Erdoganovoj vladajućoj Partiji pravde i razvoja (AKP).
Među uhapšenima je 14 izabranih gradonačelnika iz redova CHP-a, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji se u javnosti sve češće pominje kao glavni Erdoganov politički rival. Uz njih, privedeno je i više od 200 partijskih funkcionera i članova. Optuženi se nalaze u pritvoru i čekaju suđenje pod optužbama za korupciju, koje CHP odbacuje kao politički motivisane i neosnovane.
- Ovo je pravni, a ne politički proces. Mi ne učestvujemo ni u jednom njegovom segmentu - rekao je Erdogan poslanicima svoje partije juče u parlamentu. On insistira na tome da je istraga legitimna i neophodna za razbijanje, kako kaže, korumpirane mreže koja seže „i van granica Turske“.
CHP, međutim, tvrdi da je riječ o pokušaju da se slomi demokratska alternativa i učvrsti Erdoganova vlast. Navode da ovakva represija nema presedana u savremenoj demokratskoj istoriji Turske, te je po obimu upoređuju sa političkim čistkama koje su uslijedile nakon vojnih pučeva šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina.
Ertuğrul Gunaj, bivši ministar kulture i turizma koji je bio dio Erdoganovog kabineta od 2007. do 2013. godine, a podnio ostavku nakon masovnih hapšenja poslije protesta u Gezi parku, oštro je kritikovao najnovije akcije, ocijenivši ih kao rezultat političke nesigurnosti, a ne pravne osnove.
- Ove istrage se koriste kao oružje političkog iscrpljivanja, a ne kao objektivna potraga za istinom - rekao je Gunaj za Rojters. On smatra da agresivni napadi na opoziciju odražavaju „paniku i strah koje vladajuća partija osjeća pred naredne izbore“.
Uprkos ozbiljnosti situacije i protestima koji su ranije ove godine izbili širom zemlje, reakcije zapadnih saveznika su ostale prilično mlake. Analitičari to tumače sve većom strateškom važnošću Turske u regionima Bliskog istoka i Evrope.
Dok Erdoganova administracija tvrdi da pravosuđe djeluje nezavisno, advokati pritvorenih zvaničnika ističu da su optužnice zasnovane na lažnim ili tajnim dokazima, što otvara ozbiljna pitanja o pravu na pravično suđenje i urušavanju demokratskih standarda u zemlji.
Situacija i dalje privlači pažnju domaće javnosti i međunarodnih organizacija, dok Erdogan nastavlja da učvršćuje kontrolu uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Turska: Uhapšeno više stotina protivnika Erdogana u velikoj antikorupcijskoj akciji

Turske vlasti uhapsile su istaknutog novinara Fatiha Altajlija zbog navodnih prijetnji predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
Državna novinska agencija Anadolija saopštila je da je on ispitivan nakon hapšenja zbog komentara koji je dao nakon nedavne ankete, koja je pokazala da se više od 70 odsto javnosti protivi doživotnom predsjedništvu Erdogana, koji je na vlasti više od dvije decenije.
Na svom Jutjub kanalu, Altajli je rekao da ga rezultat nije iznenadio i da turski narod preferira promjenu vladara.
- Pogledajte istoriju ove zemlje, ovo je zemlja gdje su davljeni sultani kada ih narod nije volio, ili ga nije želio. Ima dosta osmanskih sultana koji su ubijeni ili zadavljeni - napisao je Altajli.
Pritvaranje Altajlija, čiji svakodnevni komentari na Jutjubu privlače stotine hiljada ljudi, dešava se usred široko rasprostranjenog obračuna sa opozicijom. Tokom ispitivanja, Altajli je negirao da je prijetio predsjedniku, prema veb-sajtu Halk TV. Zasad se ne zna da li je pušten na slobodu.
Zvaničnici iz opština koje kontroliše glavna opoziciona Republikanska narodna partija suočili su se sa talasima hapšenja ove godine, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji je pritvoren u martu zbog optužbi za korupciju.

Turske vlasti uhapsile novinara zbog navodnih prijetnji Erdoganu

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je danas, šestog dana rata Izraela protiv Irana, izjavio da Iran ima pravo da se brani od izraelskog bombardovanja.
- Veoma je prirodno, legitimno i legalno da se Iran brani od izraelske brutalnosti i državnog terorizma - rekao je Erdogan, dan pošto je premijera Izraela Benjamina Netanjahua nazvao "najvećom prijetnjom bezbjednosti regiona".
Erdogan je dodao da Turska pažljivo prati "izraelske terorističke napade na Iran" i da su sve njihove "institucije u pripravnosti u vezi sa mogućim posljedicama ovih napada na Tursku".
Dodao je da se Turska sprema "za sve scenarije".
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar mu je na platformi Iks (X) odgovorio da Turska ima "imperijalističke ambicije", posebno prema Siriji.
Erdogan je u ponedjeljak rekao da je naredio turskoj odbrambenoj industriji da poveća proizvodnju raketa srednjeg i dugog dometa da bi "povećala nivo odvraćanja" u vrijeme rata Izraela i Irana.

Erdogan: Iran ima pravo da se brani od Izraela

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je “najveća prijetnja bezbjednosti na Bliskom istoku”, izjavio je sinoć predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u telefonskom razgovoru sa katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom Al-Tanijem.
- Netanjahu je još jednom pokazao da je najveća prijetnja bezbjednosti regiona - rekao je Erdogan, navodi se na u objavi turskog predsjedništva na platformi Iks.
U objavi predsjedništva Turske na toj platformi se kaže da turski predsjednik ima intenzivne diplomatske kontakte u vezi sa sukobima izazvanim izraelskim napadima na Iran i da namjerava da nastavi svoje napore da zaustavi spiralu nasilja.
- Ističući da se ne smije dozvoliti da izraelski napadi zasjene humanitarnu krizu i genocid u Gazi, predsjednik Erdogan je upozorio da se incidenti ne smiju proširiti i na Siriju -navodi se u objavi.

Erdogan: Netanjahu najveća prijetnja bezbjednosti na Bliskom istoku

Turske vlasti naložile su pritvaranje nekoliko članova opozicionih partija u Istanbulu i izvršile racije u opštinama kojima upravlja opozicija, javili su državni mediji.
Državna novinska agencija Anadolija i privatna agencija NTV izvijestile su da su izdati nalozi za pritvor 47 osoba u četiri odvojene istrage o korupciji, a 28 je pritvoreno.
Među pritvorenima je bivši poslanik glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP) Ajkut Erdogdu, gradonačelnici nekoliko okruga u Istanbulu, visoki službenici u opštini Istanbul ili institucijama povezanim sa njom i gradonačelnici dva okruga u južnoj provinciji Adana, prenosi Srna.
Navodi se da je policija takođe pretražila zgrade opština Avdžilar, Bujukčekmedže, Gaziosmanpaša, Sejdan i DŽejhan, čijim je gradonačelnicima naređeno pritvaranje u okviru istrage.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je takođe glavni politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i ima prednost u istraživanju javnog mnjenja, zatvoren je u martu do suđenja zbog optužbi za korupciju i pomaganje terorističkoj grupi, što on sve poriče.
Hapšenje gradonačelnika Imamoglua, iz glavne opozicione Republikanske narodne partije /CHP/, izazvalo je masovne proteste, ekonomske previranja i široke optužbe za uticaj Vlade na pravosuđe. Vlada to poriče i tvrdi da je pravosuđe nezavisno.
Kao odgovor na novi talas pritvaranja, CHP je sazvao hitan sastanak u Istanbulu.
Od Imamogluovog hapšenja, vlasti su pritvorile desetine članova CHP-a, zvaničnika iz opštine Istanbul i drugih opština kojima upravlja CHP. Pristup Imamogluovom nalogu na mreži X takođe je blokiran u Turskoj.
Neke zapadne zemlje, grupe za ljudska prava i CHP više puta su rekli da su operacije antidemokratske i da im je cilj da unište izborne izglede opozicije. Imamoglu i njegova CHP partija su naveli da nema konkretnih dokaza protiv njega.
Ankete javnog mnjenja pokazuju da je podrška javnosti Imamogluu porasla od njegovog hapšenja, povećavajući njegovu prednost nad Erdoganom i pojačavajući stav da će biti Erdoganov glavni rival na sljedećim predsjedničkim izborima, koji se ne održavaju prije 2028. godine.&nbsp;

Burno u Turskoj: Hapse članove opozicije i glavne Erdoganove protivnike

Novi pregovori Rusije i Ukrajine trebalo bi da bude održan u kabinetu administracije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u Istanbulu, rekao je informisani izvor za RIA Novosti.
- Najvjerovatnije će se krug održati ponovo u radnoj kancelariji u Dolmabaheu - rekao je izvor za ruske državne RIA Novosti.
Kancelarija se nalazi u blizini istoimene palate u jednoj od istorijskih četvrti grada.
Novi krug održaće se u ponedjeljak, 2. juna, a na tim će razgovorima Moskva podnijeti memorandum o budućem mirovnom sporazumu.
Sastav ruske delegacije biće isti kao i u prethodnom krugu: predsjednički pomoćnik Vladimir Medinski, zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne obavještajne uprave Glavnog štaba Igor Kostjukov i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Prvi sastanak predstavnika Moskve i Kijeva u tri godine održan je 16. maja. Stranke su se složile predstaviti viziju mogućnosti budućeg primirja i organizirati veliku razmjenu zatvorenika u omjeru 1.000 za 1.000, koja se održala od 23. do 25. maja.
Ukrajina je tokom pregovora zatražila sastanak šefova država. Rusija je to uzela u obzir.
Ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan, koji je nakon Moskve vodio šatl diplomatsku misiju u Kijevu, rekao je da ako se postigne pozitivan rezultat u pregovorima koji bi trebalo da se nastavi u Istanbulu 2. juna, čelnici SAD-a, Rusije i Ukrajine mogli bi se okupiti i okružiti proces pod vodstvom predsjednika Erdogana.

Idući pregovori Rusije i Ukrajine biće održani u kabinetu Erdogana

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović uputili su zajedničko saopštenje ambasadorki Češke Janini Hrebíčkovoj: povodom, kako navode, brutalnog napada u tekstu objavljenom u dnevnim novinama i na portalu "Vijesti", pod naslovom „Uređivao državu i medije: Prema Specijalnom državnom tužilaštvu, Mijajlović stvorio mrežu za napad na neistomišljenike“.
Urednici tvrde da su u pomenutom članku objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage koji su, prema riječima advokata, povjerljive prirode, te da se u tekstu iznose neosnovane optužbe da je biznismen Aleksandar Mijajlović tokom više godina kreirao mrežu medija radi uticaja na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji.
- Nikada se u našim dugim novinarskim karijerama ništa slično nije dogodilo u Crnoj Gori. Uređivačke politike naših medija vođene su isključivo temeljnim principima novinarstva – istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna - navodi se u saopštenju.
Pozvali su i nadležne institucije i domaće i međunarodne organizacije da reaguju, ocjenjujući da se radi o „gruboj i neviđenoj zloupotrebi moći“ i pokušaju da se ućutkaju slobodni i kritički mediji.
- Postavljamo pitanje da li u Crnoj Gori još važe osnovni principi slobodnog novinarstva, ako Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom - poručuju potpisnici.
Oni podsjećaju da su zakoni o medijima i Kodeks novinara i dalje na snazi, te da će novinari nastaviti da profesionalno, istinito i vjerodostojno informišu javnost bez obzira na pritiske, prijetnje i pokušaje diskreditacije.

Urednici više crnogorskih medija pisali Hrebičkovoj: Očekujemo da reagujete i odgovorite na ovakvu grubu i neviđenu zloupotrebu moći

Crnogorski film „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, biće prikazan u glavnom takmičarskom programu igranog filma na Međunarodnom filmskom festivalu u San Dijegu, koji se održava od 15. do 19. oktobra 2025.
Selekcija uključuje 24 filma iz cijelog svijeta, odabrana iz više od 3.500 prijava. Festival, sada u svom 24. izdanju, poznat je po predstavljanju značajnih nezavisnih filmova koji pokreću razgovore o društvenim pitanjima, ljudskim pravima, migracijama i drugim važnim temama, kstiče se u saopštenju Filmskog centra Crne Gore.
- Vjerujemo da „Obraz“ predstavlja snažan doprinos kinematografiji koja istražuje ljudski identitet i valere morala, a dosadašnja festivalska putovanja filma potvrđuju njegovu umjetničku vrijednost i međunarodno interesovanje. Izuzetno smo uzbuđeni zbog američke premijere u ovoj prestižnoj selekciji sa nekim od autora koji oblikuju globalnu kinematografiju. Takođe, učešće na ovom festivalu predstavlja izvanrednu priliku za dalju međunarodnu afirmaciju filma, kao i za upoznavanje dalje publike sa pričom koja se bavi balkanskim istorijskim iskustvima, ali i univerzalnim temama -istakao je glavni producenta filma Milorad Radenović.
Film je inspirisan istinitim događajem prema motivima koje je napisao akademik Zuvdija Hodžić. Radnja filma smještena je u period Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori. Priča prati 36 dramatičnih sati u kojima albansko-muslimanski domaćin Nur pruža utočište hrišćanskom djetetu koje bježi od fašističkih progonitelja, suočavajući se sa teškom moralnom dilemom – da li da spasi svoj dom i porodicu ili zaštiti nepoznato dijete druge vjere i nacije.
Međunarodnu glumačku ekipu predvode Edon Rizvanolli u glavnoj ulozi, uz crnogorske glumce Aleksandra Radulovića, Branimira Popovića, Anu Vučković i Zefa Bata Dedivanovića u njegovoj posljednjoj filmskoj ulozi. U filmu igraju i regionalne zvijezde Nikola Ristanovski iz Sjeverne Makedonije, Igor Benčina iz Srbije i Alban Ukaj iz Bosne i Hercegovine. Dječije uloge su povjerene Elezu Adžoviću, Vuku Bulajiću, Merisi Adžović i Hani Pavlović.
Koprodukciju filma čine Galileo production (Crna Gora), Cinnamon Films (Srbija), Embrio (Hrvatska), RTCG, Progressive films i Mogador Film (Njemačka). Film je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, Radio i Televizije Crne Gore i CEKUM-a. 
 
Podsjetimo da je film „Obraz“ crnogorski kandidat za 98. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2025. godini.

Američka premijera crnogorskog filma „Obraz“ na festivalu u San Dijegu

Završeni su radovi na izgradnji nove saobraćajnice sa obostranim parkinzima i trotoarima u ulici Mila Boškovića, iza zgrade “Pivnica”, čime je uži centar grada dobio novi uređeni prostor sa 38 parking mjesta, saopšteno je iz Opštine Bar.
Ukupna vrijednost investicije, koja je realizovana iz budžeta Opštine Bar, iznosi više od 180 hiljada eura.
- Radovima je obuhvaćena izgradnja saobraćajnice ukupne dužine 80 metara, sa obostranim parkinzima, trotoara sa taktilnim stazama, instalacija atmosferske kanalizacione mreže, ali i adekvatno uređenje zelenih površina u cilju očuvanja postojećih višegodišnjih stabala i zelenila na ovom lokalitetu. Uz to, postavljanjem savremenih stubova sa LED svjetiljkama obezbijeđena je dodatna sigurnost i funkcionalnost prostora - navode iz opštine.
Kako su dodali, završetkom ovog projekta obezbjeđeno je značajno uređenje urbanog jezgra grada, budući da su na funkcionalan način riješeni problem nedostatka parking prostora i stvoreni uslovi &nbsp;za bezbjednije odvijanje saobraćaja u dijelu koji gravitira samom gradskom centru, što u krajnjem doprinosu boljem komunalnom redu i kvalitetu života, najprije stanovnika okolnih stambenih objekata, ali i svih građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPERt13GY9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Nova saobraćajnica i parking prostor u centru Bara, vrijednost investicije preko 180 hiljada eura

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa, koji će se održati 8. i 9. oktobra u Belfastu.
U fokusu razgovora, kako je najavljeno iz MVP, biće razmatranje postignutih rezultata i definisanje novih oblasti saradnje u okviru procesa koji podstiče evropsku integraciju i jačanje regionalne saradnje.
- Ministarski sastanak u Belfastu biće prilika za razmjenu mišljenja o zajedničkom odgovoru na aktuelne izazove na ekonomskom, bezbjednosnom i socijalnom planu, promovisanju aktivnosti koje doprinose regionalnoj povezanosti, te afirmaciju naše države kao aktivne učesnice Berlinskog procesa i lidera na putu ka članstvu u EU - ističe se u saopštenju.

Ibrahimović u Belfastu na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: redzep-tajip-erdogan