Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom u subotu s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, naglašavajući važnost održavanja otvorenih kanala dijaloga između SAD-a i Venecuele te izražavajući nadu u smanjenje napetosti između ove dvije zemlje.
Prema izvorima iz turskog predsjedništva, razgovor je obuhvatio bilateralne odnose između Turske i Venecuele, kao i regionalna pitanja. Erdoganov poziv dolazi u trenutku dok su odnosi između Karakasa i Vašingtona i dalje napeti, a SAD su uvele ekonomske sankcije Venecueli.
Turska i Venecuela razvijaju sve bliže odnose od 2016. godine, uprkos minimalnoj interakciji tokom decenija nakon uspostavljanja diplomatskih veza 1950. godine.
Odnos je karakterizovan, kako analitičari navode, zajedničkim frustracijama dva lidera zbog zapadnih politika i američkih sankcija.
"Turkish Airlines" je u decembru 2016. godine pokrenuo direktne letove koji povezuju Istanbul i Karakas preko Havane, dok su ekonomska partnerstva između zemalja rasla.
Izvoz zlata iz Venecuele u Tursku porastao je sa nule na 900 miliona dolara u prvih devet mjeseci 2018. godine, a Rojters je izvijestio da je te godine iz Venecuele u Istanbul transportovano 23 tone rudnog zlata.
Ankara se pojavila kao ključni podržavalac Madura tokom predsjedničke krize u Venecueli, podržavajući ga u odnosu na lidera opozicije Huana Guaidoa. Kada je Guaido pokušao preuzeti predsjednička ovlašćenja 2019. godine, Erdogan je osudio taj potez putem društvenih mreža, navodeći da samo demokratski izbori mogu odrediti kako se zemlja upravlja.
Turski predsjednik posjetio je Karakas u decembru 2018. godine, čineći ga jednim od rijetkih značajnih svjetskih lidera koji su putovali u Venecuelu tokom političkih previranja.

Erdogan razgovarao s Madurom, pružio mu podršku tokom sukoba sa SAD-om

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedjeljak je osudio napade dronovima na naftne tankere koji su plovili prema Rusiji u blizini turske obale Crnog mora, za koje je Ukrajina preuzela odgovornost, nazvavši ih zabrinjavajućom eskalacijom koja rat dovodi u turske vode.
- Ni pod kojim okolnostima ne možemo prihvatiti ove napade, koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, okoline i živote u našoj isključivoj ekonomskoj zoni - rekao je Erdogan nakon sastanka kabineta u Ankari, misleći na područje Crnog mora gdje Turska ima posebna prava nad prirodnim resursima prema međunarodnom pravu.
Komentari su uslijedili nakon napada ukrajinskih mornaričkih dronovima u petak naveče na dva tankera povezana s Rusijom, Kairos i Virat, dok su plovili prema ruskoj luci Novorosijsk kako bi utovarili naftu za izvoz.
<h2>"Flota u sjenci"</h2>
Brodovi, opisani u bazama podataka o sankcijama otvorenog koda kao dio ruske "flote u sjenci" koja se koristi za zaobilaženje zapadnih naftnih ograničenja, pogođeni su u brzom slijedu kod sjeverne obale Turske, izazvavši požare, ali nije bilo prijavljenih žrtava.
U subotu je portparol turskog ministarstva vanjskih poslova Oncu Keceli izjavio da su se napadi dogodili unutar turske ekskluzivne ekonomske zone i da "predstavljaju ozbiljne rizike za plovidbu, živote, imovinu i sigurnost okoline u regiji".&nbsp;
Dodao je da je Ankara započela razgovore s "relevantnim stranama" kako bi spriječila širenje sukoba preko Crnog mora i zaštitila turske ekonomske interese.
<h2>Tankeri bili legitimne mete ukrajinskim snagama</h2>
Ukrajinske sigurnosne službe kažu da su u operaciji koristile domaće mornaričke dronove Sea Baby, predstavljajući tankere kao legitimne mete povezane s ruskim prihodima od nafte, koji pomažu u finansiranju invazije velikih razmjera pokrenute 2022. godine.
Kijev je pozvao zapadne vlade da djeluju protiv "flote u sjenci" i prešao je s napada na rafinerije na ruskom teritoriju na napade na brodove na moru u nastojanju da ograniči izvozne kapacitete Moskve, prenosi "Turkish Minute".

Erdogan napade dronovima naziva "zabrinjavajućom eskalacijom"

Turski sud osudio je uglednog nezavisnog novinara Fatija Altajlija na četiri godine i dva mjeseca zatvora, zbog komentara u kojima je kritikovao vlast predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, prenijela je državna televizija TRT.
Presuda dolazi u trenutku šireg pritiska na opozicione ličnosti u Turskoj tokom protekle godine, uključujući i hapšenje gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamolua u martu, koji negira sve optužbe za korupciju.
Altajli, koji na YouTubeu ima više od 1,5 miliona pretplatnika, bio je u pritvoru sve do suđenja u junu, a teretili su ga zbog videa u kojem je govorio o anketi prema kojoj se većina građana protivi ideji da Erdogan vlada doživotno.
U tom snimku Altajli se pozvao na osmansku historiju, rekavši da su Turci u prošlosti "ubili" ili "utopili" vladare koje više nisu željeli na vlasti. Erdoganov saradnik Oktaj Saral tada je naveo da su Altajlijevi komentari "otišli predaleko".
Istanbulski sud saopštio je da se Altajli proglašava krivim zbog "prijetnje predsjedniku" i da ostaje u zatvoru, prenosi TRT.
Na ročištu je Altajli odbacio optužbe, navodeći da nije imao namjeru prijetiti Erdoganu te je zatražio oslobađanje, prema navodima turskih medija.
Njegov advokat Erinč Sagkan, koji je ujedno i predsjednik Unije turskih odvjetničkih komora, kazao je da je presuda potpuno "nezakonita" i da krši osnovne slobode, te najavio žalbu.
- Presuda predstavlja zastrašivanje cijele štampe i može postati alat za ugnjetavanje svih disidentskih glasova - izjavio je Sagkan ispred suda.
Organizacije civilnog društva već godinama upozoravaju na ozbiljna ograničenja medijskih sloboda u Turskoj. Reporteri bez granica rangirali su zemlju na 158. mjesto od 180 država u Indeksu slobode medija za 2024. godinu.

Novinar osuđen na četiri godine zatvora zbog komentara o Erdoganu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je u ponedjeljak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Ankara spremna da obnovi svoju ulogu posrednika i podržati sve diplomatske inicijative koje bi mogle približiti Moskvu i Kijev direktnom dijalogu.
Tokom telefonskog razgovora dvojice lidera, Erdogan je naglasio da je Turska spremna da ponudi „svu moguću pomoć“ u naporima za uspostavljanje pravednog i trajnog mira.
Kako se navodi u saopštenju Kremlja, Erdogan je ponovo izrazio spremnost da Istanbul posluži kao platforma za nove pregovore – kao što je bio slučaj u ranim fazama rata, kada je Turska ugostila tri kruga direktnih razgovora delegacija Rusije i Ukrajine. Ti sastanci, iako bez većeg diplomatskog proboja, doveli su do jedine značajnije konkretne odluke – razmjene ratnih zarobljenika.
Dvojica predsjednika saglasila su se da će pojačati kontakte o ukrajinskom pitanju na različitim nivoima. Erdogan je ponovio da će Ankara „nastaviti svoje napore“ kako bi se rat okončao „na pravedan i trajan način“, ističući da Turska ostaje jedna od rijetkih država koja održava komunikacione kanale otvorenim s obje zaraćene strane.
Prema navodima Direkcije za komunikacije Republike Turske, razgovor Erdogana i Putina obuhvatio je i šira regionalna i globalna pitanja, ali fokus je ponovo bio na traganju za putem ka miru, u trenutku kada se rat u Ukrajini nalazi u jednoj od najneizvjesnijih faza od 2022. godine.

Hoće li Erdogan pomiriti Ruse i Ukrajince: "Spremni smo da ponudimo svu moguću pomoć"

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Turski tužioci zatražili su potencijalnu kaznu zatvora od više od 2.000 godina za gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Podsjećamo, Imamoglu je uhapšen u martu i suočava se s optužbama za korupciju koje on i njegova glavna opoziciona stranka poriču.
Optužnicom se Imamoglu i 401 drugih osoba terete za učešće u mreži korupcije koja je navodno prouzrokovala štetu državi od 160 milijardi lira (3,81 milijardi dolara) tokom perioda od 10 godina.
Stotine članova i izabranih lidera Imamogluove glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) suočavaju se s nizom optužbi za korupciju u obračunu koji stranka naziva politiziranim i antidemokratskim.
Imamoglu važi za najvećeg protivnika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Njegovo hapšenje u martu izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina i dovelo do naglog pada turske lire.
Od Imamogluovog hapšenja, deseci zvaničnika iz općina pod kontrolom CHP-a suočili su se s talasima hapšenja u sklopu istraga o navodnom namještanju konkursa i podmićivanju.
Imamoglu je optužio pravosuđe da djeluje pod pritiskom vlade.

Tužilaštvo traži više od 2.000 godina zatvora za glavnog Erdoganovog rivala Imamoglua

Njemački kancelar Fridrih Merc vidi Tursku kao bliskog partnera Evropske unije i želi da razvija bilateralne ekonomske odnose, uključujući i sektor transporta, rekao je danas tokom svoje prve zvanične posjete toj zemlji.
- Lično ja, kao i njemačka vlada, vidimo Tursku kao bliskog partnera Evropske unije. Želimo da nastavimo da olakšavamo put ka Evropi - rekao je Merc na konferenciji za novinare sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
On je dodao da su razgovarali o migracijama i da žele da postignu dalji napredak u povratku osoba kojima je odbijen azil.
Erdogan je tokom zajedničke konferencije za medije kritikovao Njemačku zbog, kako je rekao, njenog neznanja o „genocidu“, gladi i napadima Izraela u Gazi.
On je rekao da Izrael posjeduje nuklearno i drugo oružje kojim prijeti i koristi protiv Gaze, dok palestinska militantna grupa Hamas nema ništa od toga. Dodao je da je Izrael ponovo napao Gazu u posljednjih nekoliko dana, uprkos primirju u enklavi.
- Zar Njemačka ovo ne vidi? - upitao je, dodajući da je humanitarna dužnost Turske, Njemačke i drugih zemalja da okončaju glad i masakre u Gazi.

Merc vidi Tursku kao bliskog partnera EU; Erdogan: Zar Njemačka ne vidi genocid Izraela u Gazi?

Isporuka turskih dronova-kamikaza Kosovu dovela je do nove, kratkotrajne krize u već napetim odnosima Beograda i Prištine, ali i do oštre izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na račun politike Ankare.
Iako je samo dan kasnije predsjednik Vučić ublažio retoriku, ova kriza je pokazala kakva je pozicija Turske i njene politike u regionu.
Turska je posljednjih godina povećala izvoz na Balkan, ali su ugovori iz oblasti vojske i odbrane sa različitim zemljama dospjeli u centar medijske pažnje.
Stručnjaci tvrde da ovakvi potezi predstavljaju značajno odstupanje od politike „meke moći“ usmjerene na kulturnu diplomatiju, koja je bila primjenjivana do prije jedne decenije.
BBC na turskom istraživao je kako se politika ove zemlje prema Balkanu promijenila posljednjih godina.
<h2>Sporazumi o odbrani umjesto stipendija za obrazovanje</h2>
Albanija, Kosovo, Rumunija i Srbija su među desetinama zemalja sa kojima je Turska nedavno proširila mrežu izvoza naoružanih bespilotnih letjelica.
Slično tome, Turska širi saradnju u ovoj oblasti potpisivanjem okvirnih vojnih sporazuma sa brojnim balkanskim zemljama.
Jedan od najznačajnijih takvih sporazuma bio je onaj potpisan 2024. godine između kompanije Otokar, koja posluje u okviru Koç Holdinga, i rumunskog Ministarstva odbrane, za tender za oklopna vozila vrijedan približno 857 miliona eura.
Neki stručnjaci smatraju da je ovaj razvoj događaja „značajna prekretnica u turskoj politici na Balkanu u posljednjoj deceniji“.
Tokom premijerskog mandata Ahmeta Davutoğlua, između 2014. i 2016. godine, na Balkanu se sprovodila politika „meke moći“ koja je davala prioritet kulturnim i vjerskim vezama.
Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, rekao je za BBC na turskom da je nakon pokušaja puča 2016. godine, koji je uslijedio poslije Davutoğluovog odlaska, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan „postao lice lične diplomatije“ i počeo da naglašava ekonomska ulaganja.
„Postoji više naznaka da Turska kroz bezbjednosnu saradnju i vojnu industriju pokušava da stekne isti uticaj koji je ranije imala kroz škole i stipendije“, kaže Vuksanović.
„To je trenutna filozofija turskih političara: davanje stipendija studentima za učenje turskog jezika je u redu, ali ako imate lokalnu odbrambenu saradnju, to stvara mnogo veći i jači politički uticaj.“
<h2>„Turska želi da bude efikasan i vidljiv akter u svakoj oblasti“</h2>
Turska saradnja na Balkanu nije ograničena samo na odbranu.
Mehmet Ugur Ekindži, istraživač u Fondaciji SETA, kaže da „tržište oblikuje investicije“.
„Turske kompanije ulaze na Balkan u oblastima u kojima su jake i imaju mogućnosti“, kaže on. Ekindži ističe da su turske kompanije uključene u projekat auto-puta Beograd–Sarajevo, gasovoda u Rumuniji, te brojne putne, željezničke i građevinske projekte u regionu.
„Ankara želi da bude uticajan i vidljiv akter u svakoj oblasti u regionu.
 Što više turskih kompanija posluje u regionu, to će veće biti ekonomsko prisustvo i vidljivost Turske“, komentariše on.
Ekindži naglašava da turske kompanije posluju i u oblastima transporta, rudarstva, bankarstva, turizma, energetike, zdravstva i telekomunikacija.
<h2>Bilateralni odnosi su toliko važni da se razlike brzo rješavaju</h2>
Napetosti između Srbije i Kosova su u srži turske politike na Balkanu.
Turska i Srbija vode dijametralno suprotne politike kada je riječ o Kosovu, što može dovesti do nestabilnosti u odnosima između Ankare i Beograda.
Napetosti na Kosovu između većinskog albanskog stanovništva i manjinskih Srba prisutne su dugo vremena.
Kosovo je u februaru 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije.
Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Kosovo.
Danas Kosovo priznaje više od 100 zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države i neke članice Evropske unije.
Srbija, uz podršku moćnog saveznika Rusije, ne priznaje Kosovo. Isto važi i za većinu etničkih Srba na Kosovu.
Turska nastavlja da njeguje bliske odnose sa Kosovom u različitim oblastima – od odbrane do kulture.
Takođe podržava pravo Kosova da osnuje sopstvenu vojsku kroz razne sporazume.
Kao dio dogovora Ankare i Prištine, nedavno je objavljeno da će Mašinska i hemijska industrija (MKE) osnovati pogon za proizvodnju metaka na Kosovu, sa godišnjim kapacitetom od 20 miliona jedinica.
 Završetak projekta planiran je za 2026. godinu.
Ekindži smatra da su bespilotne letjelice Skydagger, koje je Kosovo kupilo od Turske, dio ovog šireg trenda.
„Kosovo, čija bezbjednost u velikoj mjeri zavisi od NATO-a (KFOR), vidi Srbiju kao značajnu prijetnju.
 Stoga želi brzo da osnuje sopstvenu vojsku i to u skladu sa NATO standardima.“
Srbija, koja ne priznaje Kosovo, reaguje na ovakva dešavanja. Beograd je 2023. godine objavio da odustaje od kupovine turskih bespilotnih letjelica tokom slične krize.
„To je zato što se svaki potez Kosova da ojača vlastitu odbranu i bezbjednost – koliko god bio normalan i razuman za nezavisnu državu – prikazuje kao prijetnja Srbiji“, kaže za BBC na turskom Armend Bekaj, viši istraživač za studije mira i sukoba na Univerzitetu u Upsali.
<h2>„Srbija će uvijek ostati u centru“</h2>
Ipak, za razliku od nekih ranijih događaja, napetosti do sada nisu prouzrokovale trajnu štetu odnosima.
Tokom posjete Beogradu 2024. godine, Erdoğan je izjavio da dvije zemlje doživljavaju „zlatno doba“ u odnosima.
„S obzirom na teškoće sa kojima se Vučić trenutno suočava u domaćoj i spoljnoj politici, ne očekuje se da će napustiti dijalog i saradnju sa Turskom“, kazao je Ekindži.
Vuk Vuksanović ističe da su „bilateralni odnosi i dalje toliko važni da se razlike brzo rješavaju“.
„U Bosni i Hercegovini često postoji osjećaj razočaranja što Beograd dobija investicije, uprkos porukama o bliskosti iz Turske.
 Međutim, za Tursku, Srbija ostaje ključna zemlja na Balkanu i, uprkos svim problemima, vjerovatno ekonomski najfunkcionalnija među susjedima. Stoga će uvijek ostati u centru pažnje.“
Vuksanović podsjeća da Turska želi da poveća uticaj na Balkanu.
„To znači da [Turci] ne mogu da zanemare Albance, kao ni Srbe – a samim tim ni isporuku dronova.
 Zato trgovina i odnosi predstavljaju vrlo čudnu mješavinu ljubavi i mržnje.“
<h2>Erdoğanova prednost je što može da razgovara sa svima</h2>
Neki stručnjaci smatraju da je Erdoğanov stil vođenja države jedna od najvećih prednosti Turske u ovom regionu, gdje su prisutni i zapadni i ruski uticaj.
„Najveća prednost Turske na Balkanu je to što je Erdoğan lider orijentisan ka ciljevima i što može da komunicira sa svima.
 Može da sklapa sporazume sa svakom etničkom i vjerskom grupom pojedinačno, kako želi.“
Vuksanović smatra da je višestruka politika Turske – koja sarađuje i sa Zapadom i sa Rusijom – takođe „privlačna“ zemljama poput Srbije.
Srpska spoljnopolitička doktrina sa „četiri stuba“ promoviše uravnoteženu saradnju sa svim geopolitičkim akterima.
<h2>„Etničke i vjerske napetosti zahtijevaju oprez“</h2>
Etničke i vjerske napetosti u regionu predstavljaju jednu od najznačajnijih linija razdora za zemlje poput Turske, ocjenjuju stručnjaci.
„Problemi u regionu zahtijevaju od Turske da djeluje osjetljivo i uravnoteženo u odnosima.
 Kao i u nedavnim dešavanjima, angažovanje jedne strane može izazvati reakciju druge“, kaže Mehmet Ugur Ekindži.
Vuk Vuksanović opisuje rizike sa kojima se Turska suočava u tom pogledu.
„Ako Turska ode predaleko u podsticanju verzije političkog islama ili nacionalizma koju, na primjer, većinski hrišćanske zemlje Balkana ne odobravaju, mogla bi da se suoči sa rizikom da Grčka, Bugarska, Srbija i druge zemlje počnu da sarađuju protiv nje.“
<h2>Turska sebe vidi kao dio Balkana</h2>
U spoljnoj politici, Turska sebe definiše kao dio Balkana i ističe da preduzima korake za očuvanje mira.
Predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Kosova prisustvovali su Balkanskoj mirovnoj konferenciji održanoj u Istanbulu 26. jula.
U saopštenju nakon sastanka, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je:
„Okupili smo se da pronađemo balkanska rješenja za balkanske probleme i da razvijemo konkretne projekte. Razgovarali smo o regionalnim pitanjima.“
<h2>Zabrinutost zbog vjerske radikalizacije</h2>
Radikalizacija, naročito među mladim muslimanima, predstavlja veliku zabrinutost za neke balkanske zemlje.
Tokom građanskog rata u Siriji, Kosovo je bilo među zemljama sa najvećim brojem boraca ISIS-a po glavi stanovnika u Evropi.
Prema istraživanju Ujedinjenih nacija iz 2017. godine, skoro 70 odsto stanovnika Kosova vjerovalo je da u njihovom društvu postoji problem radikalizacije.
Skoro četvrtina ispitanih rekla je da poznaje nekoga ko je bio radikalizovan.
Armend Bekaj kaže da ta zabrinutost i danas postoji i da nije ograničena samo na Kosovo.
„Postoji bojazan da vjerske inicijative koje potiču ili imaju podršku iz Turske mogu dovesti do radikalizacije mladih ljudi u zemljama poput Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine“, kaže on.
Ekindži tvrdi da turska ulaganja u vjerske projekte imaju suprotan efekat.
„Danas se Turska smatra važnim regionalnim akterom, posebno u pogledu ekonomije i bezbjednosti.
 Aktivnosti restauracije se pozitivno posmatraju jer doprinose očuvanju istorijskog nasljeđa regiona, a podrška vjerskim institucijama vidi se kao pozitivan korak u sprječavanju radikalnih pokreta.“

Koliko se promijenila politika Turske na Balkanu

"U centru pažnje je bilateralni razgovor sa gospodinom Erdoganom". To je, manje-više, sve što je jedan portparol Vlade u Berlinu bio spreman da kaže o boravku kancelara Fridriha Merca (69) u Turskoj ove srijede i četvrtka. Biće to prva kancelarska posjeta Merca domaćinu Redžepu Tajipu Erdoganu (71), piše Dojče vele.
Više puta su se njih dvojica sretali na marginama većih samita, recimo u maju u Tirani. Turska je važna članica NATO, ali vrlo udaljena od članstva u EU.
Merc je novajlija u poslovima upravljanja državom, dok je Erdogan u tome prekaljen. Dočekivao je prve posjete i prošlog kancelara Olafa Šolca i Angele Merkel davne 2006. godine.
Svo to troje kancelara bili su iz raznih razloga upućeni na Tursku. Merkel kako bi prevladala izbjegličku krizu 2015. godine, Šolc poslije ruske invazije na cijelu teritoriju Ukrajine u februaru 2022. Sada i Merc, jer računa na posredovanje Turske u Ukrajini i Gazi.
<h2>Druga vremena</h2>
Uloge su se bitno promijenile tokom decenija. Legendarni kancelar Helmut Kol (vladao od 1982. do 1998.) išao je u Tursku tek poslije tri godine mandata. Gerhard Šreder (1998-2005.) tek poslije pet i po godina.
Protivljenje Njemačke obilježilo je Turske napore za pridruživanje EU. Pristupanje je zatraženo još 1999, a formalni pregovori počeli su 2005. godine, ali nisu daleko odmakli.
Koordinate njemačke politike prema Turskoj su sada bitno drukčije, kaže Jašar Ajdin iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP). Kaže, u posljednje vrijeme su odnosi Berlina i Ankare „pragmatični“ i utemeljeni logikom geopolitike i moći.
Početak je, kaže Ajdin za Dojče vele, izbjeglički dil kancelarke Merkel o kojem se mnogo pričalo u Njemačkoj 2016. godine. Erdogan je trebalo da zaustavi slobodan prolaz izbjeglica iz Turske ka Grčkoj i Bugarskoj, u zamjenu za milijarde iz fondova EU i izgled za ukidanje viza za turske građane.
Takav odnos se nastavio oko rata u Ukrajini.&nbsp;
- To je "ja tebi, ti meni" - kaže Ajdin.&nbsp;
Odnosi su, kaže, drukčije nego u vremena kancelara Kola koji je zastupao recimo ograničenja u prodaji oružja Turskoj.
Dolazak Merca se, kaže Ajdin, uklapa u signale moći predsjednika Erdogana. U ponedjeljak ga je pohodio britanski premijer Kir Starmer, koji se pride odrekao susreta sa predstavnicima opozicione kemalističke CHP, iako je u pitanju sestrinska stranka britanskih laburista. Svečano je sa Erdoganom potpisao ugovor o nabavci dvadeset vojnih aviona Jurofajtera od Britanije.
Njemačka je pak bitna za Tursku kao najveća zemlja EU u kojoj živi tri miliona turskih migranata, te je i najveće izvozno tržište za Tursku. Erdogan se, smatra Ajdin, nada modernizaciji carinske unije sa EU.
<h2>Kraj otvorenih kritika</h2>
Posebno su njemački Demohrišćani vazda bili kritični prema Turskoj zbog uticaja koje ova ima na turske migrante u Njemačkoj. Dalje, jer turske vlasti kod kuće guše opoziciju. I doskorašnja zelena šefica diplomatije Analena Berbok više puta je oštro kritikovala Erdogana i izazivala reakciju Ankare.
U vladajućim krugovima u Berlinu čulo se ovih dana da Mercova posjeta ima veze sa ekonomijom, migracijama i bezbjednošću. U to paše i što je svega jedanaest dana ranije u Ankari bio ministar spoljnih poslova Johan Vadeful - i on, kao i Merc, demohrišćanin.
Vadeful je potcrtavao značaj Turske kao partnera i saveznika u NATO. Pričalo se o ratovima u Ukrajini i Gazi. Kritičkih tonova skoro da nije bilo.&nbsp;
- Želimo apdejt carinske unije, želimo viznu liberalizaciju. Želimo načelno pozitivnu agendu - rekao je Vadeful.
Moguće da je to fon na kojem će i Merc nastaviti.

Merc u Turskoj: Sad je neko drugo vrijeme

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: redzep-tajip-erdogan