Gradonačelnica iz glavne turske opozicione partije Ozlem Čerčoglu pridružila se danas predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i njegovoj vladajućoj AK Partiji, u vrijeme kada se opozicija suočava sa represijom u kojoj je pritvoreno 15 gradonačelnika.
Gradonačelnica zapadnog grada Ajdin od 2009. i ranije poslanica Republike narodne partije (CHP), napustila je CHP, navodeći neslaganja sa partijskom upravom.
- Iako smo više puta pokušavali da nađemo rješenja za probleme sa kojima se suočavamo unutar CHP-a, nažalost nismo uspjeli da postignemo dogovor. Više nisam na istom putu kao CHP - napisala je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Kasnije tokom dana, pridružila se AK Partiji na ceremoniji kojoj je prisustvovao Erdogan, zajedno sa troje gradonačelnika svojih opština, koji su takođe napustili CHP.
U posljednjih nekoliko mjeseci pokrenute su talasi istraga protiv opozicionih ličnosti, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, Erdoganova glavnog političkog rivala, pod optužbama za korupciju i veze sa terorizmom.
CHP negira optužbe i smatra ih pokušajem da se ukloni demokratska alternativa, što vlada odbacuje.
Lider CHP-a Ozgur Ozel rekao je novinarima, bez navođenja dokaza, da su zvaničnici AKP-a prijetili Čerčoglu pravnim istragama protiv njene opštine i hapšenjem ukoliko se ne pridruži vladajućoj partiji.
Zamjenik predsjednika AKP-a Hajati Jaziči nazvao je Ozelovu tvrdnju „potpuno neistinitom“.
- Svako ko prekrši zakon ili počini krivično djelo biće na kraju priveden pravdi - rekao je privatnoj televiziji TV 100.
Na ceremoniji, Čerčoglu je takođe odbacila ovu tvrdnju, navodeći da se ne boji nijedne istrage.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Turska opoziciona gradonačelnica učlanjuje se u Erdoganovu partiju

U opsežnoj akciji koja je uzdrmala političku scenu Turske, tokom proteklih devet mjeseci privedeno je više od 500 članova glavne opozicione partije, prema analizi sudskih dokumenata i državnih izvještaja koju je objavio Reuters. Istraga, koju predsjednik Redžep Tajip Erdogan opisuje kao borbu protiv “hobotnice” korupcije, dodatno je ubrzana ovih dana.
Akcija je počela u Istanbulu, a potom se proširila širom zemlje, i isključivo je usmjerena na opštine pod upravom Republikanske narodne partije (CHP), sekularističke partije koju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk, a koja danas predstavlja glavnog protivnika Erdoganovoj vladajućoj Partiji pravde i razvoja (AKP).
Među uhapšenima je 14 izabranih gradonačelnika iz redova CHP-a, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji se u javnosti sve češće pominje kao glavni Erdoganov politički rival. Uz njih, privedeno je i više od 200 partijskih funkcionera i članova. Optuženi se nalaze u pritvoru i čekaju suđenje pod optužbama za korupciju, koje CHP odbacuje kao politički motivisane i neosnovane.
- Ovo je pravni, a ne politički proces. Mi ne učestvujemo ni u jednom njegovom segmentu - rekao je Erdogan poslanicima svoje partije juče u parlamentu. On insistira na tome da je istraga legitimna i neophodna za razbijanje, kako kaže, korumpirane mreže koja seže „i van granica Turske“.
CHP, međutim, tvrdi da je riječ o pokušaju da se slomi demokratska alternativa i učvrsti Erdoganova vlast. Navode da ovakva represija nema presedana u savremenoj demokratskoj istoriji Turske, te je po obimu upoređuju sa političkim čistkama koje su uslijedile nakon vojnih pučeva šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina.
Ertuğrul Gunaj, bivši ministar kulture i turizma koji je bio dio Erdoganovog kabineta od 2007. do 2013. godine, a podnio ostavku nakon masovnih hapšenja poslije protesta u Gezi parku, oštro je kritikovao najnovije akcije, ocijenivši ih kao rezultat političke nesigurnosti, a ne pravne osnove.
- Ove istrage se koriste kao oružje političkog iscrpljivanja, a ne kao objektivna potraga za istinom - rekao je Gunaj za Rojters. On smatra da agresivni napadi na opoziciju odražavaju „paniku i strah koje vladajuća partija osjeća pred naredne izbore“.
Uprkos ozbiljnosti situacije i protestima koji su ranije ove godine izbili širom zemlje, reakcije zapadnih saveznika su ostale prilično mlake. Analitičari to tumače sve većom strateškom važnošću Turske u regionima Bliskog istoka i Evrope.
Dok Erdoganova administracija tvrdi da pravosuđe djeluje nezavisno, advokati pritvorenih zvaničnika ističu da su optužnice zasnovane na lažnim ili tajnim dokazima, što otvara ozbiljna pitanja o pravu na pravično suđenje i urušavanju demokratskih standarda u zemlji.
Situacija i dalje privlači pažnju domaće javnosti i međunarodnih organizacija, dok Erdogan nastavlja da učvršćuje kontrolu uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

500x500

Turska: Uhapšeno više stotina protivnika Erdogana u velikoj antikorupcijskoj akciji

Turske vlasti uhapsile su istaknutog novinara Fatiha Altajlija zbog navodnih prijetnji predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
Državna novinska agencija Anadolija saopštila je da je on ispitivan nakon hapšenja zbog komentara koji je dao nakon nedavne ankete, koja je pokazala da se više od 70 odsto javnosti protivi doživotnom predsjedništvu Erdogana, koji je na vlasti više od dvije decenije.
Na svom Jutjub kanalu, Altajli je rekao da ga rezultat nije iznenadio i da turski narod preferira promjenu vladara.
- Pogledajte istoriju ove zemlje, ovo je zemlja gdje su davljeni sultani kada ih narod nije volio, ili ga nije želio. Ima dosta osmanskih sultana koji su ubijeni ili zadavljeni - napisao je Altajli.
Pritvaranje Altajlija, čiji svakodnevni komentari na Jutjubu privlače stotine hiljada ljudi, dešava se usred široko rasprostranjenog obračuna sa opozicijom. Tokom ispitivanja, Altajli je negirao da je prijetio predsjedniku, prema veb-sajtu Halk TV. Zasad se ne zna da li je pušten na slobodu.
Zvaničnici iz opština koje kontroliše glavna opoziciona Republikanska narodna partija suočili su se sa talasima hapšenja ove godine, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji je pritvoren u martu zbog optužbi za korupciju.

Turske vlasti uhapsile novinara zbog navodnih prijetnji Erdoganu

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je danas, šestog dana rata Izraela protiv Irana, izjavio da Iran ima pravo da se brani od izraelskog bombardovanja.
- Veoma je prirodno, legitimno i legalno da se Iran brani od izraelske brutalnosti i državnog terorizma - rekao je Erdogan, dan pošto je premijera Izraela Benjamina Netanjahua nazvao "najvećom prijetnjom bezbjednosti regiona".
Erdogan je dodao da Turska pažljivo prati "izraelske terorističke napade na Iran" i da su sve njihove "institucije u pripravnosti u vezi sa mogućim posljedicama ovih napada na Tursku".
Dodao je da se Turska sprema "za sve scenarije".
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar mu je na platformi Iks (X) odgovorio da Turska ima "imperijalističke ambicije", posebno prema Siriji.
Erdogan je u ponedjeljak rekao da je naredio turskoj odbrambenoj industriji da poveća proizvodnju raketa srednjeg i dugog dometa da bi "povećala nivo odvraćanja" u vrijeme rata Izraela i Irana.

Erdogan: Iran ima pravo da se brani od Izraela

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je “najveća prijetnja bezbjednosti na Bliskom istoku”, izjavio je sinoć predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u telefonskom razgovoru sa katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom Al-Tanijem.
- Netanjahu je još jednom pokazao da je najveća prijetnja bezbjednosti regiona - rekao je Erdogan, navodi se na u objavi turskog predsjedništva na platformi Iks.
U objavi predsjedništva Turske na toj platformi se kaže da turski predsjednik ima intenzivne diplomatske kontakte u vezi sa sukobima izazvanim izraelskim napadima na Iran i da namjerava da nastavi svoje napore da zaustavi spiralu nasilja.
- Ističući da se ne smije dozvoliti da izraelski napadi zasjene humanitarnu krizu i genocid u Gazi, predsjednik Erdogan je upozorio da se incidenti ne smiju proširiti i na Siriju -navodi se u objavi.

Erdogan: Netanjahu najveća prijetnja bezbjednosti na Bliskom istoku

Turske vlasti naložile su pritvaranje nekoliko članova opozicionih partija u Istanbulu i izvršile racije u opštinama kojima upravlja opozicija, javili su državni mediji.
Državna novinska agencija Anadolija i privatna agencija NTV izvijestile su da su izdati nalozi za pritvor 47 osoba u četiri odvojene istrage o korupciji, a 28 je pritvoreno.
Među pritvorenima je bivši poslanik glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP) Ajkut Erdogdu, gradonačelnici nekoliko okruga u Istanbulu, visoki službenici u opštini Istanbul ili institucijama povezanim sa njom i gradonačelnici dva okruga u južnoj provinciji Adana, prenosi Srna.
Navodi se da je policija takođe pretražila zgrade opština Avdžilar, Bujukčekmedže, Gaziosmanpaša, Sejdan i DŽejhan, čijim je gradonačelnicima naređeno pritvaranje u okviru istrage.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je takođe glavni politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i ima prednost u istraživanju javnog mnjenja, zatvoren je u martu do suđenja zbog optužbi za korupciju i pomaganje terorističkoj grupi, što on sve poriče.
Hapšenje gradonačelnika Imamoglua, iz glavne opozicione Republikanske narodne partije /CHP/, izazvalo je masovne proteste, ekonomske previranja i široke optužbe za uticaj Vlade na pravosuđe. Vlada to poriče i tvrdi da je pravosuđe nezavisno.
Kao odgovor na novi talas pritvaranja, CHP je sazvao hitan sastanak u Istanbulu.
Od Imamogluovog hapšenja, vlasti su pritvorile desetine članova CHP-a, zvaničnika iz opštine Istanbul i drugih opština kojima upravlja CHP. Pristup Imamogluovom nalogu na mreži X takođe je blokiran u Turskoj.
Neke zapadne zemlje, grupe za ljudska prava i CHP više puta su rekli da su operacije antidemokratske i da im je cilj da unište izborne izglede opozicije. Imamoglu i njegova CHP partija su naveli da nema konkretnih dokaza protiv njega.
Ankete javnog mnjenja pokazuju da je podrška javnosti Imamogluu porasla od njegovog hapšenja, povećavajući njegovu prednost nad Erdoganom i pojačavajući stav da će biti Erdoganov glavni rival na sljedećim predsjedničkim izborima, koji se ne održavaju prije 2028. godine.&nbsp;

Burno u Turskoj: Hapse članove opozicije i glavne Erdoganove protivnike

Novi pregovori Rusije i Ukrajine trebalo bi da bude održan u kabinetu administracije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u Istanbulu, rekao je informisani izvor za RIA Novosti.
- Najvjerovatnije će se krug održati ponovo u radnoj kancelariji u Dolmabaheu - rekao je izvor za ruske državne RIA Novosti.
Kancelarija se nalazi u blizini istoimene palate u jednoj od istorijskih četvrti grada.
Novi krug održaće se u ponedjeljak, 2. juna, a na tim će razgovorima Moskva podnijeti memorandum o budućem mirovnom sporazumu.
Sastav ruske delegacije biće isti kao i u prethodnom krugu: predsjednički pomoćnik Vladimir Medinski, zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne obavještajne uprave Glavnog štaba Igor Kostjukov i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Prvi sastanak predstavnika Moskve i Kijeva u tri godine održan je 16. maja. Stranke su se složile predstaviti viziju mogućnosti budućeg primirja i organizirati veliku razmjenu zatvorenika u omjeru 1.000 za 1.000, koja se održala od 23. do 25. maja.
Ukrajina je tokom pregovora zatražila sastanak šefova država. Rusija je to uzela u obzir.
Ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan, koji je nakon Moskve vodio šatl diplomatsku misiju u Kijevu, rekao je da ako se postigne pozitivan rezultat u pregovorima koji bi trebalo da se nastavi u Istanbulu 2. juna, čelnici SAD-a, Rusije i Ukrajine mogli bi se okupiti i okružiti proces pod vodstvom predsjednika Erdogana.

1250x600

1084x550

Idući pregovori Rusije i Ukrajine biće održani u kabinetu Erdogana

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan objavio je danas da je imenovao tim pravnih stručnjaka za izradu novog ustava, za koji kritičari kažu da bi mogao da mu omogući ostanak na vlasti i po isteku mandata 2028. godine.
Erdogan, turski lider od marta 2003. godine, zagovara usvajanje novog ustava tvrdeći da je važeći, koji je napisan poslije vojnog udara 1980. godine, zastario i da i dalje sadrži elemente vojnog uticaja iako je nekoliko puta mijenjan.
- Juče sam odredio 10 pravnih stručnjaka da započnu posao, i sa tim ćemo nastaviti sa pripremama za novi ustav. Za 23 godine smo više puta demonstrirali našu iskrenu namjeru da krunišemo našu demokratiju novim civilnim i slobodarskim ustavom - rekao je Erdogan lokalnim funkcionerima njegove Stranke pravde i razvoja.
Prema Ustavu Turske, Erdogan ne može ponovo da se kandiduje za predsjednika osim ako ne budu raspisani vanredni izbori ili ako ne bude promijenjen pravni okvir. Erdoganovo zalaganje za novi ustav kritičari vide kao mogući put do njegovog reizbora, promjenom odredbe o ograničenju broja mandata.
Erdogan, koji je tokom godina postajao sve autoritarniji lider, negira da želi novi ustav radi ostanka na vlasti.
- Ne želimo novi ustav zbog sebe, već zbog naše zemlje - rekao je Erdogan prošle nedjelje.
Vladajuća Stranka pravde i razvoja i njeni nacionalistički saveznici nemaju dovoljno glasova za donošenje novog ustava. Pojedini analitičari vjeruju da su nedavni napori vlade na okončanju višedecenijskog sukoba sa militantnom Radničkom partijom Kurdistana deo strategije za dobijanje podrške prokurdske Narodne demokratske stranke u parlamentu.
Erdogan se zalaže za donošenje novog ustava u vrijeme kada je njegov glavni rival, popularni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, u zatvoru na osnovu optužbi za korupciju.
Hapšenje Imamoglua 19. marta smatra se politički motivisanim, iako vlada tvrdi da je tursko pravosuđe nezavisno i da nije pod uticajem politike. Taj potez je podstakao masovne proteste čiji učesnici traže oslobađanje Imamoglua i okončanje demokratskog nazadovanja Turske pod Erdoganom.

Erdogan formirao tim za izradu novog ustava

Turska je uhapsila 65 vojnika i policajaca rano u petak, 23. maja, zbog navodnih veza sa pokojnim propovjednikom Fetulahom Gulenom, koji je optužen za organizovanje neuspjelog puča 2016. godine.
Državna novinska agencija Anadolija saopštila je da je uhapšeno 56 aktivnih vojnika turskih oružanih snaga, a da se za još sedam još uvijek traga.
TV Halk je u međuvremenu saopštila da je uhapšeno devet policajaca, "većina njih u Istanbulu".
- U operaciji protiv terorističke organizacije FETO u 36 provincija sa centrom u Istanbulu zarobljeno je 56 od 63 aktivna vojnika za koje su izdate naredbe o pritvoru - saopštila je Anadolija.
FETO ili "Fetulahova teroristička organizacija" je naziv koji Turska daje Gulenovom pokretu Hizmet, koji je nekada imao širok uticaj iz sjenke.
Gulen, koji je preminuo u oktobru prošle godine, nekada je bio bliski saveznik predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana prije nego što su njih dvojica postali ogorčeni neprijatelji. Pobjegao je u Sjedinjene Države 1999. godine i nikada se nije vratio.
Čak i nakon njegove smrti, Turska se zarekla da će progoniti njegove sljedbenike širom svijeta.
Citirajući saopštenje tužilaštva, TV Halk je saopštio da je operacija hapšenja počela u Istanbulu u ranim jutarnjim satima i da je u njoj učestvovali pripadnici vazduhoplovstva, žandarmerije, kopnenih i pomorskih snaga.

Turska uhapsila 65 vojnika i policajaca zbog veza sa Erdoganovim pokojnim neprijateljem

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: redzep-tajip-erdogan