Izborna prava za manjine, osobe sa invaliditetom i druge ranjive kategorije, kao i otvorene liste, direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika, te izmjene Zakona o predsjedniku trebalo bi da budu prioriteti nastavka rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - smatra poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, koji je ujedno i kopredsjedavajući tim parlamentarnim radnim tijelom.
Rakočević je, u izjavi za Pobjedu, ocijenio važnim i čišćenje biračkog spiska, ali i upozorio da je razgovor o tom pitanju sa aktuelnom vlašću iluzoran.
- Jer je ta vlast dio regionalnog inženjeringa čija je centrala u Beogradu i koji se koristi za ostvarivanje političke podrške na izborima - istakao je Rakočević.
Dodao je da radne grupe Odbora rade na rješenjima i da se nada da će do kraja decembra ostvariti rezultate koji bi značili zaokruživanje reforme.
- Vremena ima, ako bude političke volje, makar za najvažnije aspekte zakona - poručio je poslanik DPS-a.
Rakočević pojašnjava da tehnički postoji dovoljno vremena da se usvoje izmjene izbornog zakonodavstva, ali i da je glavni problem nedostatak političke volje među partijama.
Ako se ne postigne konsenzus, najavljuje da će Odbor tražiti produženje roka rada jer, kako kaže, ova tema mora ostati prioritet sve dok sve partije ne prihvate principe pune izborne demokratije ili ne iznesu opravdane argumente protiv predloženih rješenja.
Rakočević podsjeća da je vlast ipak prihvatila najvažniji dio izborne reforme i da je prva faza, uprkos opstrukcijama, uspješno završena, što je bilo ključno za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji.
Druga faza je, naglašava Rakočević, jednako važna, jer promjene poput otvorenih lista i direktnog izbora gradonačelnika nijesu, kako kaže, samo zahtjevi EU, već i reforme koje Crna Gora mora sama da prepozna kao nužne.
- To su koraci kojima građanima obezbjeđujemo punu izbornu demokratiju - poručuje Rakočević.
On je podsjetio da su u prvoj fazi procesa donesena najvažnija rješenja za jačanje izborne demokratije.
To, kako je kazao, znači da politički subjekti moraju sveobuhvatnije izvještavati nadležne institucije o korišćenju finansijskih sredstava u kampanji i za redovan rad.
Rakočević podsjeća da su uvedeni lokalni izbori u jednom danu, predviđeno formiranje nezavisne i nepartijske Centralne izborne komisije, kao i učešće najmanje 40 odsto žena na izbornim listama.
- To su najvažniji među brojnim segmentima unapređenja izbornog sistema - naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, vremena ima dovoljno da se i posao koji se odnosi na otvorene liste i direktan izbor gradonačelnika okonča do kraja godine.
- Ipak, mislim da ne postoji politička volja da se taj posao realizuje. DPS će insistirati da dođemo do otvorenih listi i direktnog izbora predsjednika opština i dva gradonačelnika -poručio je Rakočević.
Ti modeli bi, kako je naveo, u najkraćem, podrazumijevali da građani sami biraju kandidate na partijskim listama za koje smatraju da će ih najbolje predstavljati, odnosno da direktno
biraju kandidate za predsjednike opština i gradonačelnike, bez neizvjesnosti ko će biti na čelu grada nakon završenih izbora.
- To je suština demokratije i ne mogu ni zamisliti obrazloženje kojim bi se ove dvije reforme odbacile - dodao je Rakočević.
On je kazao da se u radnim grupama Odbora već razgovara na te teme i da će do kraja godine rasprava biti javna na Odboru.
Na pitanje na osnovu čega zaključuje da u vladajućoj većini ne postoji spremnost da se ovaj proces završi, Rakočević odgovara da nedovoljnu spremnost za otvaranje listi i direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika prepoznaje u izjavama predstavnika određenih političkih partija u, kako navodi, rijetkim prilikama kada govore o izbornoj reformi i to uglavnom na konferencijama civilnog sektora.
- Sasvim sam siguran da je u pitanju nedostatak političke volje određenih političkih partija da se izlože volji građana o njihovom radu, kroz otvorene liste. To je ključni segment reforme, a ujedno pitanje o kojem ne postoji saglasnost. Kad je u pitanju ostatak izborne reforme, očekujem da će i vlast i opozicija postići konsenzus - dodao je on.
Rakočević kaže i da ne smatra da je etapno usvajanje zakonskih rješenja pogrešno, ali da očekuje da će radne grupe iskoristiti sav raspoloživi rok kako bi pripremile konačne prijedloge.
- Čim budu gotovi nacrti, pozvaću radne grupe da ih upute Odboru - ističe on i dodaje da vjeruje da će zakoni stići u paketu, pred sam kraj procesa.
Rakočević je podsjetio da je Komisija za izbor novih članova CIK-a formirana i da očekuje da će uskoro objaviti javni poziv. Kako ističe, cilj je da se kroz taj proces obezbijede kvalitetne prijave, kako bi se CIK kompletirao članovima koji imaju pun integritet, nezavisnost i profesionalne kapacitete.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Reforme na čekanju zbog političkih kalkulacija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Predsjednik Udruženja penzionera „Za život dostojan čovjeka“ Dragoljub Janković ocijenio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da se penzioneri osjećaju prevareno, jer njihove penzije gube vrijednost, dok se najavljena reforma penzijskog sistema ne sprovodi.
- Penzioneri osjećaju da su prevareni na neki način jer njihove penzije vrijede sve manje i manje. Zamrznutost usklađivanja je predviđena na dvije godine, a s obzirom ne samo na zvanično iskazanu inflaciju, nego i onu prikrivenu – koja se odnosi na rast cijena hrane i drugih potrepština – poruka je da neke političke strukture interesuju samo kratkoročni efekti, i to određenog broja penzionera od kojih očekuju neku glasačku lojalnost. U tom smislu ja vidim trenutnu situaciju - kazao je Janković.
Prema njegovim riječima, oko 70.000 penzionera oštećeno je za po 76 eura mjesečno zbog odluke o zamrzavanju usklađivanja minimalnih penzija. Odluka je, kako kaže, donijeta bez analize stvarnog stanja i bez jasne strategije za unapređenje penzijskog sistema.
- Urađeno je samo podizanje penzije za određeni broj lica, ali se nijesu uzele u obzir i ostale penzije, i u tome je glavni problem - istakao je Janković.
Janković upozorava da je narušen osnovni princip penzijskog sistema – da visina penzije zavisi od dužine staža i iznosa uplaćenih doprinosa.
- Dešava se da su penzioneri koji su imali duži radni staž izjednačeni sa onima koji su imali kraći, ili da su oni koji su izdvajali više, jer su imali veće plate, sada izjednačeni sa onima koji su izdvajali manje. Na taj način je u suštini poremećen sam Zakon o penzijskom osiguranju - dodao je on.
Minimalna penzija od 450 eura u početku je, kako kaže, imala pozitivan efekat, ali je vremenom izgubila na realnoj vrijednosti zbog rasta cijena i izostanka redovnih usklađivanja.
- Oko 15.000 penzionera ušlo je u kategoriju sa minimalnom penzijom, a nijesu ranije bili u toj kategoriji. Da su ostali van nje i imali redovna usklađivanja, danas bi imali veću penziju - kazao je Janković.
On ističe da je i sam obračun usklađivanja problematičan jer se, kako tvrdi, „metodološki ne radi konzistentno, kako zakon predviđa“.
Janković smatra da su svi problemi koji se gomilaju posljedica izostanka reformi penzijskog sistema, i podsjeća da su ranije najave Vlade o reformama ostale neispunjene.
- Očigledno je da je poremećaj jako velik i zahvata praktično sve penzionere. Mislim da se ono što je bilo nagovješteno od strane same Vlade – da će se pristupiti reformi penzijskog sistema – nekako zaboravilo - zaključio je Janković.

Janković: Penzije vrijede sve manje, reforma zaboravljena

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

1250x600

1084x550

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: reforma