Značajnijih ekonomskih pomaka od smjene vlasti u Crnoj Gori nije bilo. Štoviše, možemo reći da smo nazadovali u samoj strukturi ekonomije. Strukturni problemi su i dalje prisutni, ništa nije učinjeno na polju diverzifikacije ekonomije, dok su pojedini raniji izazovi postali još izraženiji i produbljeni, kazao je u razgovoru za Portal ETV ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Period od kraja avgusta 2020. do danas obilježen je promašenim politikama i izostankom strateškog pristupa. Umjesto diverzifikacije i jačanja realne ekonomije, oslonili smo se na potrošnju i administrativne poteze koji nijesu proizveli novu vrijednost, niti otvorili radna mjesta.&nbsp; Strane investicije su gotovo nestale, infrastrukturni projekti su stali, dok je javni sektor postao glavna konkurencija realnoj ekonomiji. Produktivnost stagnira, cijene rastu, profesionalizacija državnih kompanija nije sprovedena, a uvozno-izvozni bilans dostigao je istorijski minimum. U takvoj situaciji obećanje da ćemo za nekoliko godina postati Luksemburg Balkana i Singapur Evrope zvuči kao utopija, jer im za sada možemo parirati jedino po visini troškova života. Takve politike, smatra Mulešković, guraju Crnu Goru u sve dublju zavisnost od potrošačkog modela, stvarajući iluziju rasta uz trajno urušavanje konkurentnosti i održivosti privrede. <h2>Nazadne reforme</h2> Na početku razgovora za naš portal, Mulešković je konstatovao da je javni sektor postao konkurentniji u odnosu na realnu ekonomiju po pitanju zarada - pruža veću sigurnost, pa samim tim predstavlja dalji problem za razvoj ekonomije.&nbsp; - Takođe, iako statistika pokazuje da je došlo do rasta BDP-a, treba biti veoma obrazriv prilikom analize tih podataka. Rast BDP-a nije prouzrokovan stvaranjem novih ekonomskih vrijednosti, tj. otvaranjem novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji, već isključivo povećanjem potrošnje, koja je produkt reformi koje smo imali 2022. i 2024. – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830200816_f2014d5b57099b1d3f197bb3fa31955afe4b7b973f8e4a7019ccd5ec56df59f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830200816_f2014d5b57099b1d3f197bb3fa31955afe4b7b973f8e4a7019ccd5ec56df59f3" data-rendition-name="original" width="1001" height="563" loading="lazy" alt="Mirza Mulešković"> <figcaption>Mirza Mulešković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, te reforme su donijele negativne efekte... Zarade jesu rasle, ali je, napominje Mulešković, životni standard građana unaprijeđen svega nekoliko procentnih poena u odnosu na prosjek EU. - Tako smo 2019. godine bili na nivou od 50 odsto, danas na 54 odsto što jasno ukazuje da je kompletan rast zarada, koji je bio velik, zanemaren zbog velikog rasta cijena. Samim tim, nijesmo mogli osjetiti neke veće boljitke – istakao je Mulešković. Iz ugla planiranja, Mulešković kaže da imamo ekonomiju sa kojom se ne upravlja strateški, odluke se donose bez konsultacija, suprotno principima transparentnosti, što, kako ističe, stavlja u nepovoljan položaj kompletnu poslovnu zajednicu. Upozorava da su direktne strane investicije u preduzeća i banke u prethodnih pet godina zabilježile pad od preko 70 odsto. - Nekad su direktne strane investicije u strukturi učestvovale sa oko 35-40 odsto. U prvih šest mjeseci 2025. godine taj procenat je 8,5 odsto. To jasno ukazuje da Crna Gora nije prepoznata kao kod investitora kao destinacija u koju treba ulagati – napominje Mulešković. Naš sagovornik naglašava da je Crna Gora imala pozitivan efekat od rata u Ukrajini po pitanju povećanja BDP-a, jer u našoj zemlji od 2022. godine živi i radi više od 100.000 stranaca koji su povećali potrošnju. S druge strane, svjedočimo rastu cijena koje je proisteklo iz administrativnog povećavanja zarada. Mulešković upozorava da se ne mogu povećavati zarade bez rasta ekonomskih vrijednosti i produktivnosti.&nbsp; - Produktivnost crnogorske ekonomije se nije povećala, tako je bilo za očekivati da se desi sve ovo. Mogli smo sve često čuti da ćemo u ovih nekoliko godina postati Luksemburg Balkana i Singapur Evrope. Uspjeli smo u jednom - da postanemo Luksemburg i Singapur samo po pitanju cijena. To je rezultat takvih politika i to je bilo za očekivati jer su se te reforme sprovele bez ikakve ekonomske analize, strateškog upravljanja – dodaje Mulešković. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Upozorava i da ovaj tip reformi ne daju kratkoročne efekte, već će se njihovi negativni uticaji vidjeti i i osjetiti u narednom periodu.&nbsp; - Crna Gora je sa tim reformama prešla u sistem upravljanja ekonomijom potrošačkog društva, što znači da kompletna ekonomija i javne finansije zavise od potrošnje. Ukoliko imate bilo kakav problem sa potrošnjom imate problem sa javnim finansijama – pojasnio je ekonomski analitičar. Mulešković poručuje da ne treba zaboraviti da je u prethodnih pola godine udvostručen dug privrednih subjekata, da je povećan broj blokiranih preduzeća, te da se otvoreno krše principi zapošljavanja u javnom sektoru. To, ističe on, jasno govori da se ne vodi računa o realnoj ekonomiji i da postoji problem sa upravljanjem. Prema njegovim riječima, nije se ništa uradilo po pitanju profesionalizacije menadžmenta državnih kompanija, već su se nastavile stare prakse i produbile sa novim modalitetima koji negativno utiču na konkurentnost crnogorske privrede. Takođe, u prvih šest mjeseci pokrivenost uvozom i izvozom je na istorijskom minimumu, svega 13,6 odsto. Jasno je, ističe Mulešković, da se ništa nije uradilo po pitanju jačanja crnogorskog proizvoda, već svjedočimo regresiji. - Sa ovakvim načinom upravljanja velika količina novca izlazi iz zemlje, a manja ulazi što ne daje mogućnost ekonomskog rasta i razvoja i smanjuje mogućnost dodatnih investicija i ulaganja u tehnološki napredak koji je neophodan za Crnu Goru – stava je Mulešković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052615054_bc72d9b0168bc385eeaf72be02fca059788a98633641b5e81eafe4f609e87a51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052615054_bc72d9b0168bc385eeaf72be02fca059788a98633641b5e81eafe4f609e87a51" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="novac"> </figure>  <h2>Bez strateških investicija</h2> Mulešković podsjeća i da u prethodnom poludecenijskom periodu Crna Gora nije imala nijednu stratešku investiciju, osim otvaranja prve dionice auto-puta Bar-Boljare 2022, a čiji ja je gradnja počela 2015. godine. - Do danas nijesu zaključeni ugovori o realizaciji infrastrukturnih projekata, što znači da smo i u tom dijelu imali stagnaciju – napominje Mulešković. Podsjetio je i na zatvaranje državnih kompanija, naglašavajući da je cijeli postupak mogao biti sproveden drugačije.&nbsp; - Imali smo otvaranje firmi čiji je cilj bio unaprijeđenje rada državnih organa, a kao rezultat smo za godinu dana dobili trošak jer nijesu uspjele da obave makar jednu analizu poslovanja crnogorskih preduzeća koja su u vlasništvu. Bilo je dosta stvari koje nijesu implementirane na pravi način. Veliki problem je nestrateško upravljanje ekonomijom, kao i to što se prilikom donošenja odluka ne rade ekonomske analize, projekcije, analize rizika kako bi država i ekonomija mogle lakše da reaguju na sve ono što mogu biti negativne posljedice – dodao je naš sagovornik. <h2>Talas protesta logičan slijed događaja</h2> Kada se reforme sprovode po modelu kakav imamo u Crnoj Gori - izjednačavanjem zarada bez sistemskog pristupa, prirodan je slijed događaja talas protesta i zahtjeva radnika. - Imate takvu situaciju da su određenim zaposlenima u javnoj upravi i državnim preduzećima zarade po nekoliko hiljada eura, dok su s druge strane dominantno zarade ostale minimalne od 600 ili 800 eura. Samim tim se stvara osjećaj nezadovoljstva i očekujete da imate svakodnevne zahtjeve – istakao je Mulešković. Konstatuje da je problem trebalo riješiti sistemski, tako da reforme povećaju plate i penzije u skladu sa radom i doprinosom, a ne sve svoditi na isti nivo. - Reprekusije ovakvih politika će se vidjeti u dugom roku i rano je pričati da li imamo stabilne javne finansije. Znaćemo to nakon svih reformi kad dođe do stabilizacije samog tržišta i vidjećemo koliko smo unaprijedli crnogorsku ekonomiju, a strah me je da nismo puno – zaključuje Mulešković. <h2>Cjenovno nekonkurentni</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Mulešković kaže da se i prošloj i ovoj sezoni pogrešno pristupilo. Ove godine, dodaje, u ljetnju sezonu smo ušli još nepripremljeniji, suočeni s nizom izazova - od loše infrastrukture do neuređenih plaža.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607110616_94c6d93ddc68fbf0a3788f32c94f4ad7591b89faf0d9803430a3afb8b2825c6d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250607110616_94c6d93ddc68fbf0a3788f32c94f4ad7591b89faf0d9803430a3afb8b2825c6d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Crnogorske plaže 6. jun 2025."> <figcaption>Stanje na crnogorskim plažama u junu ove godine(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption> </figure>  - Uvijek upozoravam da podatke o broju turista i noćenja u posljednje tri godine moramo uzimati sa rezervom jer smo u turiste uračunavali strance koji su došli ovdje da žive i borave zbog rata Ukrajini. Kada su dobili papire više se nijesu tretirali kao turisti, pa smo dobili pad u broju noćenja. Treba biti pažljiv i po pitanju tranzitnih turista – kazao je Mulešković. Dodaje da smo strateški pomogli razvoj ekonomije Albanije sa odlukom da povećamo aerodromske takse i tako prebacili putnike iz Crne Gore u tu zemlju. - Samim tim smo svi zajedno učestvovali u izgradnji aerodroma u Tirani i razvoja turizma i ekonomije te zemlje. S druge strane, dobili smo sve ono što su najveći problemi crnogorske privrede, a to su loša infrastruktura i nedovoljna avio-povezanost – ocijenio je naš sagovornik. Zbog svih politika na nacionalnom nivou Crna Gora je, napominje Mulešković, postala cjenovno nekonkurentna.&nbsp; - Zbog migracija radnika i svih problema sa kojima se suočavaju turistički poslenici, zbog rasta troškova, komunalija i svega onoga što prati njihovo poslovanje - cjenovna politika ne iznenađuje. Ona nije dobra za građane Crne Gore, ne možemo očekivati da budemo konkurentni i dugoročno ne može donijeti koristi crnogorskom turizmu. Da smo povećali cijene, ali uz to unaprijedili infrastukturu i kvalitet usluge i ponudu tek onda bi mogli da govorimo da smo konkurentni – dodao je Mulešković. On podsjeća da javne finansije zavise od turizma i da je teško očekivati veći prihod ove godine. Poručuje da treba sačekati septembar i oktobar sa podacima kako bi dobili jasnu sliku šta je realizovano od planiranog.&nbsp; - Ovo su jasne lekcije na kojima treba da učimo jer već je trebalo da se počne sa planiranjem sljedeće turističke sezone. Međutim, to treba da se desi saradnjom svih relevantnih institucija i privrednika. Ono što je karakteristično za prethodnih pet godina je da je upravo taj proces konsultacija sa privredom i privrednim udruženjima bio nedovoljno razvijen, pa samim tim i imamo odluke koje su na snazi u Crnoj Gori – ocijenio je Mulešković. <h2>Realna ekonomija za novu vrijednost</h2> Da bi se popravila ekonomska slika države, Mulešković preporučuje tri ključna poteza koja bi Vlada trebalo da povuče, a jedan od njih je reforma javne uprave i preusmjeravanje dominantnih sredstava - 717 miliona za plate u javnom sektoru i svega 280 miliona za kapitalni budžet - u infrastrukturne projekte i investicije koje otvaraju nova radna mjesta u realnoj ekonomiji.&nbsp; - Treba se vratiti strateškom upravljanju ekonomije, povezati institucije i konačno otpočeti njihovu saradnju koje nema u posljednje vrijeme. Takođe, kreirati listu prioritetnih projekata i sektora gdje Crna Gora ima potencijal i na taj način poslati poruku investitorima da je država otvorena za investicije u određenim oblastima. Nužan je povratak održivim politikama, transparentnom donošenju odluka i dugoročnom planiranju. Ne možete povećati poreze, dažbine, ili mijenjati određene zakonske odredbe sredinom godine jer se tako privrednim subjektima stvara neizvjesnost, netransparentnost i ugrožava njihovo poslovanje – objašnjava Mulešković Sagovornik Portala ETV smatra i da treba izdvojiti veća sredstva za subvencionisanje i podršku privrednih subjekata, otvaranje novih posebno onih kojima su u fokusu žene, mladi, poljoprivrednici. Na taj način će se, ocjenjuje, aktivirati i oni manje razvijeni djelovi Crne Gore, posebno sjever.&nbsp; Ipak, svjestan je da je sve navedene ideje teško implementirati ako se ne bude dalje radilo na razvoju infrastrukture.&nbsp; - Često možemo čuti da sjever ima velike potencijale, posebno u oblasti turizma i poljoprivrede, a stanje na terenu je takvo da više od 60 odsto domaćinstava nema dobru putnu infrastrukturu, kako bi se došlo do njih. Upravo to su problemi koji zahtijevaju akciju. Moramo se osloboditi sistema da je država najveći poslodavac i treba da shvatimo da je realna ekonomija ona koja stvara novu ekonomsku vrijednost, koja unapređuje kvalitet života, koja treba i mora da bude okosnica razvoja jednog društva – zaključio je Mulešković.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora postala obećani Luksemburg i Singapur, ali samo po troškovima života

Transportna zajednica, regionalno tijelo koje prati i podržava usklađivanje zakonodavstva u oblasti saobraćaja sa pravnom tekovinom Evropske unije, saopštilo je da je Crna Gora je ostvarila značajan napredak na svom evropskom putu usvajanjem dvije važne zakonske reforme u sektoru saobraćaja.
- Novi Zakon o željeznici donosi nezavisnost, transparentnost i tržišnu konkurenciju u željeznički sektor. Zakon predviđa osnivanje nezavisne Željezničke agencije, pravičan pristup infrastrukturi i otvaranje tržišta za konkurenciju, usklađujući nacionalno zakonodavstvo sa ključnim EU direktivama - navodi se u saopštenju.
Time se, cijene oni, jačaju transparentnost, bezbjednost i obaveze javne usluge, a Crna Gora gradi temelje modernog, efikasnog i konkurentnog željezničkog sistema.
Izmjene Zakona o prevozu opasnih materija omogućavaju, podvlače oni, sigurnije, EU-usaglašene procedure za drumski i unutrašnji prevoz opasnih materija.
- Ove izmjene usklađuju nacionalna pravila sa evropskim direktivama koje propisuju jedinstvene kontrole i nadzor, čime se značajno doprinosi bezbjednijem transportu i daljoj integraciji u evropski saobraćajni prostor - istakli su u Transportnoj zajednici.
Transportna zajednica (Transport Community) je međunarodna organizacija uspostavljena između EU i zemalja Zapadnog Balkana s ciljem integracije transportnih tržišta, unaprjeđenja bezbjednosti, interoperabilnosti i ekološke održivosti saobraćaja.
Ona pruža tehničku podršku, prati napredak reformi i podstiče regionalnu saradnju u skladu sa evropskim standardima.

Portal ETV

Transportna zajednica: Napravljen važan korak na evropskom putu - Crna Gora usvojila dvije ključne zakonske reforme u sektoru saobraćaja

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

1250x600

1084x550

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je poslije susreta sa srpskim zvaničnicima da je njena poruka vlastima u Beogradu jasna - da na putu ka EU politički lideri moraju da sprovedu neophodne reforme i da jasno odrede strateški pravac.
- Želim da vidim Srbiju kako napreduje ka Evropskoj uniji. Da bi se to ostvarilo, politički lideri moraju da sprovedu neophodne reforme i da jasno odrede strateški pravac - navela je Kalas u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkajakallas%2Fstatus%2F1925501554624266531%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1925501554624266531%7Ctwgr%5E3d9047ed86f0965b2b30a1d9472f5c4904b62301%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To se, kako je dodala, najbolje postiže obnavljanjem povjerenja i doslednošću u primjeni demokratskih principa.

Kalas: Politički lideri u Srbiji moraju da sprovedu neophodne reforme i jasno odrede strateški pravac

Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Na predstojećem kongresu dobićemo i novi sastav Glavnog odbora, a nakon toga i novo predsjedništvo. Time ćemo u potpunosti zaokružiti kadrovske promjene. Usvojićemo i novi program i na taj način odgovoriti u odnosu na ono čemu trenutno svjedočimo - institucionalnoj razgradnji koja prijeti da pređe u anarhiju - poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na jučerašnjoj tribini u Kotoru.
Predstojećim kongresom zaokružuju, kaže on, četvorogodišnji ciklus reformi.
- U prethodne četiri godine uradili smo mnogo na reformi naše partije. Sproveli smo prve neposredne unutarpartijske izbore na svim nivoima – od predsjednika i potpredsjednika partije do predsjednika opštinskih odbora. Zanovili smo našu kadrovsku ponudu na svim nivoima uz dobro odmjeren balans između iskusnih i mladih ljudi - naveo je on.
&nbsp;Zadatak u narednom periodu je, kaže on, da Demokratska partija socijalista izmijeni način svog djelovanja.
- Moramo biti efikasniji i prilagođeniji onom što je aktuelni politički trenutak. Moramo reagovati brže i izmijeniti metodologiju rada u izbornim kampanjama. To je ono čemu ćemo biti posvećeni u narednom periodu kako bi u potpunosti bilo prilagođeni aktuelnim političkim prilikama - ocijenio je Živković.
Generalni sekretar Aleksandar Bogdanović komentarisao je predloženi Program i rekao da nije bilo jednostavno izaći sa programskom ponudom adekvatnom ovom trenutku.
- U prethodnih pet godina prisustvovali smo ruiniranju svih oblasti društvenog djelovanja. Ekonomija je u rasulu, javne finansije su takve da iznosi sve češćih zaduženja dostižu milijarde, bezbjednosni sektor je u potpunosti razbijen, a sve institucije doživjele su ozbiljno nazadovanje. Izašli smo sa Program koji ima za cilj dvije stvari: da sanira podstojeći haos i vrati stvari u pređašnje strane sa jedne, i omogući razvoj i napredak sa druge strane - naveo je on.
Zato su, kaže, koncipirali program u 10 tačaka kojim su obuhvatili sve oblasti i segmente života u Crnoj Gori.
Šef Kluba poslanika te partije Andrija Nikolić kazao je da su poslanici u Skupštini Crne Gore opravdali povjerenje partije i crnogorske javnosti, te da je rad poslaničkog kluba jedan od glavnih razloga za rast rejtinga Demokratske partije socijalista.
- Pokazali smo odlučnost u odbrani državnih interesa i pokazali kvalitet nove generacije naše partije. Naš rad prepoznali su građani, pa je Demokratska partija socijalista prethodnu godinu završila sa procentom od 28 odsto do 29 odsto podrške, odnosno nekoliko procenata više nego godinu dana ranije na parlamentarnim izborima - rekao je Nikolić.
Ipak, kaže da ih to još ne zadovoljava.
- Moramo nastaviti sa istim pristupom i u stalnoj komunikaciji sa građanima u svakom kraju Crne Gore ubjeđivati ih u ispravnost naše politike - zaključio je Nikolić.

Živković: Zaokružićemo kadrovske promjene u DPS i odgovoriti na institucionalnu razgradnju koja prijeti da pređe u anarhiju

Velimir Furtula imenovan je za v.d. pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala.
To je učinjeno u okviru reformi koje sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
- Vjerujemo da će ovo rješenje ministra unutrašnjih poslova, donijeto na predlog v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, stvoriti pretpostavke za uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva u pravcu pune operativnosti i efikasnosti u radu policije - poručili su u resoru kojim rukovodi Danilo Šaranović.
Velimir Furtula je službenik Sektora za borbu protiv kriminala.
- Posjeduje bogato iskustvo u poslovima iz oblasti kriminaliteta, što će vjerujemo biti ključno za doprinos realizaciji ključnih prioriteta u radu Uprave policije. Završio je Višu školu unutrašnjih poslova u Zemunu, a potom i Fakultet za civilnu bezbjednost - kazali su u MUP-u.
Dodaju da je pokrivao poslove u oblastima suzbijanja krijimčarenja narkotika, sprečavanja i otkrivanja najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata, kako na nivou odjeljenja bezbjednosti, tako i na nivou Sektora za borbu protiv kiminala.
- Obavljao je i poslove koordinatora za otkrivanje napada na predstavnike medija i njihovu imovinu, dok je do današnjeg imenovanja obavljao poslove rukovodioca Grupe za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata i krivičnih djela napada na novinare i njihovu imovinu u Sektoru za borbu protiv kriminala. Takođe, Furtula je završio više specijalističkih obuka u organizaciji DEA i FBI, kao i dvije međunarodne policijske akademije ILEA - ističu u MUP-u.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, poručuju oni, ostaje posvećeno izgradnji profesionalne, odgovorne i transparentne službe, koja će štititi prava i bezbjednost svih građana Crne Gore.

Velimir Furtula postavljen za v.d. pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala

Advokat i bivši predsjednik Advokatske komore advokat Zdravko Begović je, sumirajući rezultate tokom prethodne godine po pitanju reforme pravosuđa, istakao da oni nijesu na zadovoljavajućem nivou. Naglašava da nadležni državni organi moraju u najskorije vrijeme riješiti sistemske probleme vezane za formiranje Specijalnog suda, popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta i poboljšanja uslova za rad tužilaca i sudija.
Begović smatra da se pod hitno mora nešto konkretno učiniti povodom izgradnje zgrade pravosuđa, u kojoj bi se mogla na adekvatan i bezbjedan način obavljati vrlo važna suđenja i krivični postupci koji su prioritetni.
- Iskren da budem nisam baš previše zadovoljan rezultatima tokom protekle 2024. godine. Prije svega zbog činjenice što u sudskom sistemu nedostaje više od 60 sudija, a nedostatak toliko velikog broja sudija mora imati za posljedicu neefikasan rad sudova - kazao je Begović za Portal RTCG.
Podsjeća na činjenicu da skoro četiri godine nismo imali predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, što je, kako kaže, umnogome doprinijelo da stanje u sudovima bude lošije od očekivanog.
- Naravno ne možemo zaboraviti ni činjenicu da su prostorni kapaciteti, posebno u Višem sudu u Podgorici neadekvatni, te da iz tih razloga objektivno nije bilo moguće zakazivati glavne pretrese u rokovima koje predviđa zakon. Sve to, uz činjenicu da je tužilaštvo dostavilo veliki broj optužnica u kojima se pojavljuje veliki broj okrivljenih, je dovelo do toga da u predmetima organizovanog kriminala imamo mali broj prvostepenih presuda, a o pravosnažnim i da ne govorimo - ukazuje Begović.
Tužilaštvo je, kaže Begović, pokazalo visok stepen energičnosti i namjere da borba protiv organizovanog kriminalani korupcije bude prioritet uz činjenicu da je veliki broj tih optužnica podignut na osnovu materijala koji je dostavljen putem Interpola.
Upitan da li je Crnoj Gori neophodna Palata pravde, Begović smatra da se pod hitno, mora nešto konkretno učiniti povodom njene izgradnje.
- Mora se napraviti dobar projekat, adekvatna lokacija i krenuti intenzivno u izgradnju zgrade pravosuđa, u kojoj bi se mogla na jedan adekvatan i bezbijedan način obavljati vrlo važna suđenja i krivični postupci koji su prioritetni - istakao je on.
Naglašava da su posljednjih četiri godine, četiri ministra pravde Crne Gore smatrali da je to jedan od njihovih primarnih zadataka, budući da ne postoje elementarni prostorni kapaciteti u kojima bi se mogli održavati glavni pretresi u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, u kojima je optužen veliki broj lica.
Međutim, kako dodaje Begović, sve je ostalo na priči, bez konkretnih rezultata.
- Od navodne “Palate pravde” u stvarnosti nema ništa, pa se iz tih razloga, u nedostatku adekvatnog prostora, glavni pretresi odlažu na period od 30 do 40 , neki put i više dana, usljed čega nemamo suđenje u razumnom roku - zaključuje Begović.

Begović: Nedostaje više od 60 sudija, odatle i neefikasnost sudova

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozdravlja inicijativu opozicije ka parlamentarnoj većini za uspostavljanje konstruktivnog dijaloga i efikasnog rada parlamenta.
- Obnavljanje rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i zajednički rad vlasti i opozicije na zatvaranju poglavlja 23 i 24, što je navedeno u zahtjevima opozicije, svakako je visoko na agendi ubrzanog puta Crne Gore ka Evropskoj uniji - naveo je Spajić u saopštenju za javnost.
On je, kako je kazao, potpuno saglasan i sa stavom da izmjene Ustava i Zakona o dvojnom državljanstvu neće doći bez najšireg konsenzusa, što je i dio platforme “Barometar 26”, koju su podržale sve članice vladajuće većine, a koja je i dalje na stolu opozicije.
- Sa druge strane, pozivam opoziciju da ocjenu usklađenosti postupanja Ustavnog odbora prepusti nadležnim institucijama, u skladu sa nadležnostima crnogorskih sudova - zaključio je &nbsp;Spajić.

Spajić: Pozdravljam inicijativu opozicije za zajednički rad na reformama, izmjena Zakona o dvojnom državljanstvu nema bez najšireg konsenzusa

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

Treće izdanje „Race for the Cure“ ove godine će biti održano 19. oktobra na brdu Gorica, a sva sredstva prikupljena za učešće na trci, šetnji ili kupovinom majica idu kao podrška ženama oboljelim od karcinoma dojke.
- Ove godine je to kupovina stolica za hemoterapiju u Institutu za onkologiju, čime će se uveliko smanjiti gužve i čekanja - saopštila je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, predsjednica Udruženja NVO Brini o sebi - Ivona Dabetić.
NVO Brini o sebi je nosilac licence za organizaciju događaja Race for the Cure. Dobili su je od The Pink Europe organizacije.
- Pored 25 zemalja, Race of the Cure se organizuje i u Crnoj Gori. Ove godine je 19. oktobra na brdu Gorica, pa su pripreme vrlo intenzivne, jer postoji puno aspekata organizacije o kojima se mora voditi računa. S obzirom na to da je koncept takav da se prijavljuju i individualci, i da se prijavljuju i timovi, što znači da imamo brojne kompanije i institucije koje organizuju svoje timove i preko nas ih registruju na platformu - rekla je Dabetić.
Podsjeća da sredstva koja se prikupe za učešće na trci ili šetnji opredjeljuju se za podršku ženama koje se liječe od karcinoma dojke.&nbsp;
- Ove godine smo u saradnji sa Institutom za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore usaglasili da će prikupljena sredstva biti opredijeljena za kupovinu opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju KCCG. Svake godine smo u komunikaciji sa Institutom za onkologiju donosili tu odluku, tu uglavnom bude direktorica Instituta za onkologiju, prosto porazgovaramo na koji način bismo mogli najbolje da pružimo podršku tim ženama. Prošle godine je to bila psihofizička podrška koja je njima izuzetno važna i organizovali smo predivne radionice psihološke podrške, to su bile grupne radionice kojima su one stvarno bile dobrodošle i koje su im u značajnoj mjeri pomogle da prevaziđu taj izuzetno stresan period kroz koji prolaze - istakla je Dabetić.
Naglašava da se registracija vrši preko globalnog web sajta <a href="http://www.raceforthecure.eu/" target="_blank">www.raceforthecure.eu</a> gdje su i objavljene cijene učešća da Race for the Cure.
- Cijena za šetnju je pet eura, cijena registracije za trku je 15 eura, mislim da još danas do kraja dana postoji mogućnost i majice događaja, to su sredstva koja se doniraju za podršku ženama - zaključila je Dabetić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DksT99ryADJY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Race for the Cure“ 19. oktobra na brdu Gorica: Prikupljena sredstva biće opredijeljena za kupovinu opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju

U Ulcinju je počela realizacija projekta „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“, čiji je cilj unapređenje kvaliteta života djece sa smetnjama i poteškoćama u razvoju kroz terapiju uz pomoć konja. Projekat su pokrenuli Konjički klub Budućnost i Konjički klub Kadina iz Podgorice, uz podršku kompanije Eagle Hills Montenegro i više partnerskih organizacija.
Tokom projekta biće obučeno pet zaposlenih iz Dnevnog centra Sirena u Ulcinju, koji će steći stručne kvalifikacije za izvođenje hiporehabilitacije. Kako je na pres konferenciji istakla specijalistkinja primijenjene fizioterapije Iva Tomković, ova terapijska metoda doprinosi poboljšanju motoričkih funkcija, koordinacije, emocionalnog stanja i samopouzdanja djece, dok kontakt sa konjima jača socijalne vještine i osjećaj postignuća.
Specijalistkinja Saša Milunović dodala je da projekat ima i širu društvenu misiju – da skrene pažnju na potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica, kao i da podstakne njihovo prihvatanje kao ravnopravnih članova zajednice. Tokom sprovođenja aktivnosti planirano je 100 hipoterapijskih tretmana za 20 mališana iz Ulcinja i Podgorice, koje će voditi instruktori Nađa Pavićević i Borko Nedović.
Iz kompanije Eagle Hills Montenegro poručili su da projekat zaslužuje punu podršku i da će nastaviti da učestvuju u njegovim narednim fazama.
„Iskreno sam srećna što smo podržali ovaj projekat. Hiporehabilitacija djeci donosi ogromne benefite, a nama svima podsjetnik koliko je važno ulagati u zajednicu. Radujemo se narednim radionicama i susretima na Velikoj plaži, koji će, sigurna sam, biti nezaboravni trenuci za djecu i sve nas“, izjavila je Ana Martinović, direktorica komunikacija i institucionalne saradnje Eagle Hills Montenegro.
U projektu učestvuje i JU Dnevni centar Sirena iz Ulcinja, ustanova koja već godinama doprinosi inkluziji djece sa smetnjama u razvoju.
„Kao majka dječaka iz spektra autizma, mogu posvjedočiti koliko je rada, stručnosti i ljubavi potrebno za njihovu integraciju. Hipoterapija je izuzetno korisna i zahvalni smo što smo dio projekta ‘Srcem zajedno’“, kazala je Salija Mećikukić iz Dnevnog centra Sirena.
Autorke programa su Marina Vidojević, diplomirana defektološkinja i direktorka Ustanove za djecu i mlade „Sremčica“ iz Beograda, i dr Milijana Lazarević, doktor defektoloških nauka, dok stručni tim čine defektolozi i fizioterapeuti iz Crne Gore i Srbije.
Projekat „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“ predstavlja primjer uspješne saradnje stručnjaka, institucija i društveno odgovornih kompanija, sa zajedničkim ciljem – da se djeci sa smetnjama u razvoju pruži šansa za bolji, ispunjeniji i srećniji život.

Eagle Hills Montenegro podržao projekat „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“ u Ulcinju

Jovan Jovanović i Mirjana Radović dva su kandidata za sudije Ustavnog suda koje će matični odbor predložiti Skupštini Crne Gore za glasanje.
Za kandidaturu Jovanovića glasalo je osam poslanika na Ustavnom odboru, a Radović je podržalo sedam.
Osim njih, kandidati za sudije bili su Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović i Milva Prelević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović je saopštio da oni neće podržati nikakvo rješenje koje za sudiju Ustavnog suda ne predviđa nekoga od predstavnika bošnjačkog naroda.&nbsp;
- Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - naveo je on.
Adrović je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1363%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-sjetili-ste-se-da-dolazi-ursula-fon-der-lajen-pa-treba-reci-da-je-pokrenuta-inicijativa-za-popunu-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor izabrao kandidate: Jovan Jovanović i Mirjana Radović biće predloženi za sudije Ustavnog suda

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Tag: reforme