Njemačka riskira dugoročni ekonomski pad ako se brzo ne sprovedu strukturne reforme, upozorio je čelnik glavne trgovinske komore zemlje, navodeći slabi rast, pad ulaganja i rastući gubitak radnih mjesta kao ključne negativne faktore.
- Ako se ne pozabavimo strukturnim izazovima i ne sprovedemo prave reforme, male su šanse da ponovo postignemo održiv i snažan rast - rekao je predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), Peter Adrian.
On je dodao da bi, ako privreda nastavi da stagnira, Njemačka mogla početi da zaostaje na međunarodnom nivou.
Adrian je upozorio da dugotrajna slabost najveće evropske ekonomije "smanjuje fiskalni prostor za manevriranje savezne vlade".
Njemačka ekonomska aktivnost smanjila se 2023. i prošle godine, a ove se godine predviđa minimalni rast te se ne očekuje značajniji oporavak u narednoj godini.
- Samo smo u industriji izgubili 170 hiljada radnih mjesta u jednoj godini - kazao je Adrian.
Kapitalna ulaganja pala su na nivou iz 2015, a predsjednik DIHK-a tumači to kao da je Njemačka izgubila cijelu deceniju u kontekstu ulaganja.
Prema Adrianu, investiciona aktivnost ključni je pokazatelj poslovnog povjerenja i očekivanja budućeg rasta, a njemačko investiciono okruženje više nije međunarodno konkurentno.
Naveo je industrije koje proizvode osnovne materijale, a koje se bore s visokim troškovima energije, kao i automobilski i dobavljački sektor.
Mašinstvo, još jedan ključni stub njemačke industrije, pogođen je slabim industrijskim ulaganjima i neizvjesnošću trgovinske politike, uključujući i mogućnost za povećanje američkih carina.
- Visoki troškovi rada u Njemačkoj dodatno opterećuju kompanije - istakao je Adrian.
Komentirajući obećanje kancelara Friedricha Merza o sprovođenju dalekosežnih reformi ekonomije i sistema socijalne zaštite, Adrian je rekao da se čini da vladajuća koalicija želi da podstakne promjene, ali je muči unutrašnji otpor.
- Često se jedan od koalicionih partnera nečemu protivi, ali za sve nas bi bilo poželjno da se odgovorni sada udruže i rade na ozbiljnim reformama, jer bi ponovo pokretanje ekonomije trebalo biti svačiji zajednički interes - rekao je predsjednik DIHK-a.
On je pozvao vladu da predloži planirano smanjenje poreza na dobit poduzeća planirano za 2028. godinu i smanji poreze na električnu energiju za sve korisnike na evropski minimalni nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka bez brzih reformi riskira ekonomski pad

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ostaje posvećeno reformama koje će doprinijeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, poručili su iz tog Vladinog resora, dok viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ističe da je dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja.
Iz MPNI su rekli da su svjesni važnosti povjerenja javnosti u obrazovni sistem i da ih raduje činjenica da su građani u posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da 63,9 odsto građana vjeruje u obrazovni sistem, prepoznali trud i zalaganje Ministarstva i značajne rezultate koje su postigli na unapređenju sistema u prethodne dvije godine. 
- Vjerujemo da je transparentnost u radu, informisanje javnosti i uključivanje stručne javnosti u donošenje odluka u značajnoj mjeri doprinjelo jačanju povjerenja građana u obrazovni sistem - kazali su iz MPNI agenciji MINA.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su u prethodnom periodu značajna sredstva izdvojena za unapređenje obrazovne infrastrukture, koja podrazumjeva rekonstrukcije i adaptacije objekata, kao i izgradnju novih obrazovno-vaspitnih ustanova. 
- Ministarstvo je poseban akcenat stavilo na značaj kontinuiranog ulaganja u razvoj obrazovnih programa, jačanje kompetencija prosvjetnih radnika i unapređenje nastavnih materijala, kao i izmjenu zakonske regulative koja će u znčajnoj mjeri unaprijediti sistem obrazovanja - dodali su iz MPNI.
Kaluđerović je agenciji MINA rekla da su vidljivi određeni pomaci u resoru prosvjete, dodajući da je, nakon izazova koje je donio period pandemije i više promjena obrazovnih vlasti od 2020. godine, bilo ključno stabilizovati sistem, uz jasnu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta obrazovanja.
- Treba podsjetiti da suštinska poboljšanja ne proizlaze iz čestih izmjena propisa, već iz njihove dosljedne primjene. Praksa najbolje pokazuje koliko je određena norma kvalitetna i funkcionalna - rekla je Kaluđerović, navodeći da su često mijenjani i dobri propisi, ne zato što su bili loši, već zato što se nijesu sprovodili u punom kapacitetu, pa očekivana poboljšanja u obrazovnom procesu nijesu mogla biti postignuta.
Ona je navela da, za razliku od nekih prethodnika, revanšizam izgleda nije pristup kojim se rukovodi sadašnja resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, već se više pažnje posvećuje objektivnim kriterijumima i stabilizaciji sistema.
- Ministarstvo je ponovo aktiviralo ranije započete, ali i pokrenulo nove infrastrukturne projekte. Vjerujem da građani takav pristup i konkretne aktivnosti prepoznaju kao neke od razloga za veće povjerenje u Ministarstvo i Jakšić Stojanović, iako su svjesni da još postoji značajan prostor za unapređenje obrazovnog sistema - rekla je Kaluđerović.
Upitana koji su ključni razlozi zbog kojih dio građana i dalje nema povjerenje u obrazovni sistem, uprkos povoljnoj percepciji Ministarstva, Kaluđerović je odgovorila da sistem čini široka mreža ustanova čiji rad nadzire MPNI i da, nažalost, upravljački segment sistema, a posljedično i nastavni proces, još nije zasnovan na meritokratiji, već je u velikoj mjeri pod uticajem partitokratije.
- Složenost političke strukture odražava se i na mrežu obrazovnih institucija. Partije vlasti imaju svoj udio u rukovodećim funkcijama, uključujući direktore škola, rukovodioce zavoda, domova učenika i studenata, prosvjetne inspektore - kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, različiti politički stavovi rukovodilaca dovode do neslaganja i nedostatka međuinstitucionalne saradnje, što negativno utiče na funkcionisanje sistema i smanjuje povjerenje građana u njega.
Kaluđerović je istakla da su roditelji sve zabrinutiji za bezbjednost svoje djece zbog porasta vršnjačkog nasilja u školama, ali i zbog činjenice da njihove pritužbe često ostaju bez adekvatne reakcije i epiloga. 
- To doprinosi percepciji da obrazovni sistem nije dovoljno efikasan niti pouzdan. Ovi problemi se nadovezuju i na nedovoljno uspješno sprovedene reforme obrazovnog sistema, što ga čini još manje otpornim, ali i manje sposobnim da proizvodi kvalitet i garantuje sigurnost - ocijenila je Kaluđerović.
Iz MPNI su, govoreći o povjerenju u nastavno osoblje, rekli da predstavnici Ministarstva održavaju redovne mjesečne sastanke sa direktorima osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, na kojima se razmatraju pitanja organizacije obrazovno-vaspitnog procesa. 
Oni su istakli da kroz razne obuke nastavnika rade na jačanju njihovih kompetencija, kako bi kvalitet nastave i okruženja u kojem rade bio što kvalitetniji. 
- Ministarstvo i u narednom periodu ostaje posvećeno reformama, uključujući unapređenje nastavnih planova i programa, povećanje ulaganja u obuku i profesionalni razvoj nastavnika, i poboljšanje uslova rada u školama. Te reforme će, sigurni smo, doprinjeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem - rekli su iz MPNI. 
Kako su naveli, kroz participativne procese žele da osnaže sve aktere u obrazovanju da zajedno kreiraju reforme koje će direktno uticati na kvalitet nastave i unaprijediti radne uslove u školama. 
- Naš cilj je da obrazovni sistem jednako bude dostupan za svakog učenika - poručili su iz MPNI.
Kaluđerović je, upitana šta bi trebalo da država i rukovodioci obrazovnog sistema urade po pitanju povjerenja u taj sistem, kazala da bi, da bi se povećalo povjerenje građana u obrazovni sistem, obrazovne vlasti treba da preduzmu niz konkretnih, transparentnih i strateških koraka. 
- Prvo, neophodno je učiniti javno dostupnom bazu podataka o nastavnom kadru u školama, koja bi sadržala imena nastavnika, studijski program i univerzitet na kojem su stekli diplome, godine studija i prosječnu ocjenu, godine staža i broj obuka - rekla je Kaluđerović. 
Kako je navela, građanima bi se tako omogućilo da sagledaju kvalitet i stručnost nastavnika, što je ključno za vraćanje povjerenja u obrazovni proces. 
Kaluđerović je istakla da je posebno značajno transparentno prikazati i diplome sa sumnjivih fakulteta u okruženju, čija se zakonitost rada preispituje u pravosudnim postupcima.
- Kvalitetan i kompetentan kadar sa snažnim akademskim i profesionalnim referencama utiče ne samo na kvalitet nastave, već i na motivisanost nastavnika da koriste savremene metode i postojeće mehanizme podrške - kazala je Kaluđerović. 
Ona je naglasila da formalno obrazovanje dugo stagnira i da dominira učenje napamet zarad ocjena, a nastavnici često nijesu osposobljeni da gradivo približe učenicima na razumljiv, praktičan i moderan način. 
Prema riječima Kaluđerović, mnogi najuspješniji mladi odlaze u inostranstvo i postižu izvrsne rezultate, dodajući da bi država trebalo da razvije strategije i programe koji omogućavaju zadržavanje talenata i njihovo uključivanje u obrazovni i naučni sistem, a jedan od načina su stipendije za izvrsnost.
- Fokus obrazovne politike mora biti na transparentnosti, jačanju kvaliteta nastavnog kadra, modernizaciji metoda i stvaranju uslova u kojima učenici zaista uče, eksperimentišu i razvijaju vještine. Tek tada će povjerenje građana početi da raste, a obrazovni sistem postati temelj razvoja društva - rekla je Kaluđerović.
Ona je istakla da je neophodno dosljedno poštovanje odluka Prosvjetne inspekcije i da, kada inspekcija utvrdi nezakonitosti u radu direktora javne ustanove i predloži njegovo razrješenje, ministar mora postupiti isključivo prema nalazu inspekcije, bez mogućnosti preispitivanja. 
- Dosljedna primjena zakona je najjači temelj za vraćanje povjerenja - istakla je Kaluđerović.
Ona je naglasila da Ministarstvo mora efikasno i pravovremeno postupati po pritužbama zaposlenih, roditelja i drugih građana, dodajući da radni sporovi zahtijevaju hitnu reakciju, a zaštita prava djeteta još bržu.
Kaluđerović smatra da je dobro što je raspisan Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za 2025/26. godinu, sa fondom od 500 hiljada eura, navodeći da je to prilika da se provjeri transparentnost i profesionalnost u radu Ministarstva. 
Ona je ocijenila da MPNI mora vratiti prestiž nastavničkog poziva i dokazati da nastava predstavlja profesionalni proces u kojem primat imaju isključivo nastavnici i profesori.
- Njihova stručna autonomija i profesionalna snaga moraju biti iznad administrativnih struktura u školama - istakla je Kaluđerović.
Kako je rekla, obnova povjerenja u obrazovni sistem zahtijeva da svaki nastavnik i profesor ima diplomu stečenu znanjem i zalaganjem, kao i da radi neselektivno, nezavisno i nepristrasno. 
Iz MPNI su, govoreći o borbi protiv vršnjačkog nasilja, ocijenili da ona zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih društvenih aktera - obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog društva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Oni su istakli da je tim MPNI od samog početka djelovanja ozbiljno pristupio rješavanju izazova kada je ta tema u pitanju i da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – fizičko, psihičko, seksualno, emočionalno i digitalno. 
- U skladu sa istim zakonoam, roditelji su jasno prepoznati kao aktivni partneri u obrazovno-vaspitnom pročesu, sa obavezom da prate ponašanje djece, sarađuju sa školom i osiguravaju redovno pohađanje nastave - rekli su iz MPNI.
Kako su naveli, s ciljem preventivnog djelovanja, Ministarstvo je početkom godine izmijenilo Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe čime je povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u obrazovno – vaspitnim ustanovama. 
- Njihov zadatak je da edukuju učenike da jačaju socio – emocionalne kompetencije kako bi stvorili otvorene, otporne i samostalne ličnosti koje su spremne da se izbore sa određenim situacijama i da donose odluke kojima ih prevazilaze - dodali su iz MPNI.
Oni su rekli da je dodatno školama na raspolaganju Protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i vandalizma. 
Iz MPNI su podsjetili da su na njihovu inicijativu školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli i odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Oni su dodali da su od početka školske 2024/25 godine u školama uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih i 44 srednje škole angažovani zaštitari. 
- Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja u svim školskim objektima postavljen je video nadzor, a i škole koje su prepoznale potrebu da se školska dvorišta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika, dobile su podršku za realizaciju tih aktivnosti - rekli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz niz projekata i programa, koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike, navodeći da je u funkciji i besplatna telefonska linija u MPNI za prijavu vršnjačkog nasilja.
Kaluđerović je, govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala da je ono ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori i da direktno utiče na povjerenje u obrazovni sistem, a na šta ukazuju i istraživanja CGO-a. 
- Ono odražava stanje u zajednici, a sukobi među učenicima sve češće prerastaju u ozbiljne incidente, pa čak i pokušaje teških krivičnih djela. Do toga dolazi i jer mnoge ustanove ne reaguju pravovremeno i ne sprovode svoje obaveze - istakla je Kaluđerović.
Kako je navela, nalazi Prosvjetne inspekcije pokazuju da timovi za prevenciju nasilja i vandalizma u školama ne funkcionišu na propisan način. 
- Umjesto da se sastaju najmanje dva puta mjesečno, mnogi to rade rijetko, ili se uopšte ne sastaju. Time se zanemaruje jedan od ključnih mehanizama zaštite djece, koji bi značajno doprinio prevenciji i suzbijanju nasilja - kazala je Kaluđerović.
Ona je naglasila da svi akteri u obrazovnom procesu imaju odgovornost u suzbijanju nasilja.
Prema riječima Kaluđerović, direktor škole, kao član Tima za zaštitu djece, mora redovno preduzimati preventivne mjere i postupati u svim slučajevima nasilja i vandalizma i da, ako to ne čini ažurno i odgovorno, postoji osnov za njegovu smjenu.
- Posvećen rad Timova za zaštitu djece od nasilja značajno bi smanjio procenat nasilja i vandalizma, naročito u školama sa velikim brojem učenika - dodala je Kaluđerović.
Kako je rekla, i roditelji i zajednica moraju biti aktivno uključeni, jer škola sama ne može riješiti problem sa dubljim društvenim uzrocima. 
Iz MPNI su kazali da je Strategijom za reformu obrazovanja (2025-2035) definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. 
Oni su naveli da će, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz taj projekat unaprijediti kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
- Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada - rekli su iz MPNI i dodali da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. 
Iz MPNI su poručili da je kvalitetno obrazovanje ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima.

MPNI: Posvećeni smo reformama; Kaluđerović: Dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja

Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o proširenju pokazao je da je EK ozbiljna u vezi sa otvaranjem vrata za nove članove do isteka svog petogodišnjeg mandata krajem 2029. godine.
Izvještaj od 4. novembra, prvi objavljen otkako je nova Komisija preuzela dužnost krajem prošle godine, osmišljen je da procijeni napredak (ili nedostatke) deset zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), među kojima su i šest država Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija) te Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Turska.
Radio Slobodna Evropa (RSE) došao je do nacrta dokumenta planiranog za usvajanje na sastanku u Briselu 16. decembra 2025. Savjeta za opšte poslove EU koji sadrži zaključke o proširenju.
Navedeni zaključci dokumenta, između ostalog, podcrtavaju geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu.
Napominje se da proces proširenja mora biti održan na osnovu Kopenhaških kriterijuma (kriterijumi za pristupanje), uspostavljenih principa i metodologije.
Savjet poziva zemlje kandidate da iskoriste trenutnu priliku i da preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali put ka EU.
U nacrtu dokumenta istaknuto je da će napredak svih partnera koji teže pridruživanju nastaviti da se procjenjuje na osnovu njihovih zasluga.
Isto tako, nacrt dokumenta ističe da usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje ključni aspekt procesa integracije i snažan izraz strateškog izbora partnera.
Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa ovim EU politikama, uključujući i restriktivne mjere.
Pojedinačno, u aneksu nacrta dokumenta se navodi individualni napredak i stanje u državama članicama iz kojeg se posebno izdvaja:
<h2>Crna Gora</h2>
Savjet je pozdravio značajan napredak Crne Gore na njenom reformskom putu ka EU članstvu sa otvorena sva 33 poglavlja i 12 privremeno zatvorenih, kako stoji u nacrtu dokumenta.
Ističe se da se Crna Gora podstiče da dalje unaprijedi sprovođenje završnih kriterijuma, posebno za poglavlja o vladavini prava (poglavlja 23 i 24).
Crna Gora mora da nastavi napredak na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave.
Dokument navodi kako EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete te da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Uočen je napredak po pitanju politike azila i upravljanje migracijama dok se ističe potreba za punim usklađivanjem sa EU viznim politikama.
U vezi ekonomske politike, Savjet podstiče Crnu Goru da implementira reforme, smanji javni dug i nastavi sa naporima za jačanje finansijske uprave i transparentnosti.
<h2>Srbija</h2>
Draft dokumenta u aneksu koji se tiče Srbije ističe da se pozdravlja to što EU inegracije ostaju i dalje strateški cilj i očekuje da se ovo jasnije odrazi u politici Srbije "i u riječima, ali i u djelima".
Pojašnjavajući ovaj stav piše da "to uključuje demonstriranje snažne političke volje i dosljednosti u sprovođenju reformi vezanih za EU i objektivno i nedvosmisleno komuniciranje o EU".
Savjet konstatuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenim 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i privremeno zatvorenim dva poglavlja.
Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupni tempo pregovora o pristupanju.
Dokument takođe navodi da Savjet uzima u obzir domaće masovne proteste izazvane urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, što je bio uzrok smrti 16 ljudi te navodi da iako je sloboda okupljanja generalno bila obezbijeđena, podsjeća na potrebu da se ona ojača i da se osigura bezbjednost novinara.
- Izvještaji o nasilju i prekomjernoj upotrebi sile tokom nekih od tih protesta zahtijevaju nepristrasne i temeljne istrage. Savjet poziva Srbiju da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju u društvu stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane strane, uključujući civilno društvo - piše u nacrtu dokumenta.
Takođe se ističe važnost regionalne saradnje po pitanju rješavanja ratnih zločina.
Istaknuta je zabrinutorst Savjeta u vezi sticanja prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva po ubrzanoj proceduri, što predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik za EU.
<h2>Bosna i Hercegovina</h2>
U nacrtu dokumenta piše da nakon odluke Evropskog savjeta iz marta 2024. godine o otvaranju pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), Savjet očekuje da će BiH preduzeti sve relevantne korake s ciljem usvajanja okvira za pregovore.
Potrebni su dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU, kako je Savjet podržao 2019. godine.
Savjet napominje da je dinamika reformi i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU i sprovedu neophodne reforme. Kao prioritetno pitanje, BiH treba da usvoji novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i da imenuje glavnog pregovarača.
BiH takođe treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU i hitno imenuje nacionalnog koordinatora za predpristupne (IPA) fondove.
Pozdravljeno je obnavljanje mandata EUFOR Altea, koja nastavlja da igra ključnu ulogu u podršci vlastima u BiH u održavanju sigurnog okruženja za sve građane.
Ponovo je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i podršku misiji visokog predstavnika i njegove Kancelarije.
<h2>Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija</h2>
U odnosu na druge tri države Zapadnog Balkana, nacrt dokumenta ističe napredak Albanije i podvlači potebu za više rada na vladavini prava.
Po pitanju Kosova naglašen je ograničeni napredak u reformama tokom perioda izvještavanja, te se poziva na uspostavljanje međupartijske saradnje kako bi se ubrzale reforme.
Navodi se da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali se takođe ističe zabrinutost zbog dugotrajnog političkog zastoja nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. i očekuje dobro sproveden i inkluzivan izborni proces uoči prijevremenih opštih izbora 28. decembra 2025. godine.
Savjet priznaje napredak postignut u upravljanju migracijama i poziva Kosovo da se brzo uskladi sa viznom politikom EU.
Nacrt dokumenta takođe ističe podršku dijalogu sa Srbijom kao i konstruktivni pristup regionalnoj saradnji.
U odnosu na Sjevernu Makedoniju, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja dok se u nacrtu dokumenta podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i sprovođenja bilateralnih sporazuma "u dobroj vjeri", uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
<h2>Ukrajina, Moldavija Gruzija i Turska</h2>
U pogledu Turske nacrt dokumenta ukazuje na negativne trendove po pitanju demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.
Gruzija se u dokumentu susrela sa osudama zbog anti-EU narativa koje šire gruzijske vlasti koje se pozivaju da oslobode oslobode provizorno zatvorene političare, novinare i aktiviste.
Za Moldaviju se pozdravlja potvrđen politilčki mandat proevropskoj vladi nakon referenduma o EU članstvu 20. oktobra 2024. kao i nedavni (septembar 2025.) parlamentari izbori koji su potvrdili posvećenost EU integracijama.
Savjet za opšte poslove EU potvrdio je podršku Ukrajini i osudio agresiju Rusije. Nacrt dokumenta navodi da će EU nastaviti da pruža političku, finansijsku, ekonomsku humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini.
Po pitanju borbe protiv korupcije, Savjet je istakao važnost nezavisnih i efikasnih institucija u ovoj državi.
Kako su i ranje naveli zvaničnici u Briselu proširenje EU je ponovo postalo aktuelno, što se očekuje da će biti potvrđeno i na sastanku 16. decembra Savjeta za opšte poslove kada će se razmatrati zaključci nacrta dokumenta koji se baziraju na izvještaju Komisije o proširenju.
Ideja je da države članice EU jednoglasno odobre tekst dokumenta u koji je RSE imao uvid.
U godišnjem izvještaju za 2025. godinu navodi se da je "ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, proširenje realna mogućnost" i da se cio proces "sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina".
Promjena tempa ima veze sa invazijom Rusije na Ukrajinu, pokrenutom 2022. godine, pri čemu je šefica inostrane politike EU Kaja Kalas primijetila da "geopolitičke promjene jasno govore u prilog proširenja. Proširenje nije nešto što je lijepo; to je nužnost ako želimo da budemo jači igrač na svjetskoj sceni".

Nacrt godišnjeg izvještaja EK: Crna Gora da poboljša rezultat u istragama i gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou

Predsjedavajući Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, Anton Hojfrajter kazao je da se mogućnost članstva u EU sa privremenim ograničavanjem prava veta ozbiljno razmatra kao opcija za zemlje kandidate uključujući i Crnu Goru.
- Dugo vremena smo se pretvarali da želimo proširenje, a zemlje su se pretvarale da se reformišu. Ali zemlje poput Crne Gore i Albanije sada se zaista reformišu, i reformišu se veoma velikom brzinom, takođe Moldavija i Ukrajina. Dakle, mislim da će Crna Gora biti spremna za kratko vrijeme - ocijenio je Hojfrajter.
Dodaje da velike reforme nijesu potrebne kako bi EU prihvatila Crnu Goru.
- To je tako mala zemlja. Njena poljoprivreda je mala, kao i broj stanovnika. Imamo samo jedan pravi problem, a to je veto. Pa zašto ne bismo napravili (pristupni) Ugovor sa Crnom Gorom - možete biti punopravni član Evropske unije sa jednim izuzetkom. Potpisaćete Ugovor da nećete koristiti svoje pravo veta sve dok ga ne reformišemo - kazao je Hojfrajter na Forumu o vanjskoj politici u Berlinu čiji je organizator Koerber-Stiftung.
To bi se, kako ističe, na određeni način moglo protumačiti kao da postoje zemlje članice prvog i drugog reda, ali očekuje da će ovo ograničenje biti prihvatljivo za zemlje kandidate koje žele da postanu punopravne članice.
- Neće biti srećni ali to je znak da se možemo proširiti i poslati poruku zemljama poput Srbije i Vučića da smo u mogućnosti to da uradimo. To bi takođe bio dobar znak za Moldaviju i Ukrajinu.. Ja sam zaista za veoma pragmatično rješenje - kazao je Hojfrajter.
On naglašava i da je nemoguće nametnuti rješenje da se o svim pitanjima u EU odlučuje kvalifikovanom većinom, i iznosi predlog da veto bude validan kada četiri zemlje članice stave veto na isto pitanje.
- U našem je interesu da nemamo više sivih zona unutar Evrope. I zato je naš geopolitički interes da se Evropa proširi - zaključio je Hojfrajter.

Prijedlog iz Berlina: U EU, ali privremeno bez prava veta

Predstavnici Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) učestvovali su na 24. Godišnjoj profesionalnoj konferenciji EPAC/EACN, održanoj u Hagu, gdje je ozvaničeno da će Crna Gora krajem 2026. godine biti domaćin jubilarnog 25. izdanja konferencije i Generalne skupštine ove evropske mreže.
Iz ASK-a poručuju da je domaćinstvo ovog foruma, jednog od najznačajnijih u Evropi u oblasti borbe protiv korupcije i jačanja integriteta institucija, snažna potvrda reformskih procesa u Crnoj Gori.
– Ovo nije samo priznanje institucijama – ovo je priznanje Crnoj Gori kao modernoj, pouzdanoj i evropskoj državi koja ubrzano podiže standarde dobrog upravljanja, navode iz ASK-a.
Šta znači za građane Crne Gore?
• Jačanje međunarodnog povjerenja 
 – Evropski partneri prepoznaju naš jasni reformski kurs i posvećenost vladavini prava, ističu iz Agencije.
• Brže usvajanje savremenih antikorupcijskih standarda 
 Konferencija će omogućiti razmjenu najboljih evropskih praksi, što će doprinijeti efikasnijem nadzoru i prevenciji korupcije.
• Vidljiv napredak u evropskim integracijama 
 Događaj dolazi u trenutku ključnom za zatvaranje najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja.
• Poruka mladima da mogu graditi budućnost u Crnoj Gori 
 – Gradimo društvo u kojem pravila važe za sve, a mladi imaju jednake šanse, poručuju iz ASK-a.
Dvostruki jubilej
<ol>
 <li>&nbsp;godina obilježava:</li>
</ol>
• 25 godina EPAC/EACN mreže 
 • 10 godina ASK-a
Crna Gora će, kako naglašavaju, spojiti jubileje i poslati poruku o sistemskoj izgradnji integriteta i odgovornosti u javnom sektoru.
– Konferencija će biti organizovana u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, uz veliku institucionalnu vidljivost Crne Gore kao regionalnog lidera reformi, navode iz ASK-a.
Očekuje se učešće predstavnika ključnih evropskih institucija i eksperata, sa panelima posvećenim finansiranju politike, digitalnim rizicima i unapređenju dobrog upravljanja.
Zahvalnost partnerima
– Odluka EPAC/EACN zajednice potvrđuje da je Crna Gora pouzdan i kredibilan partner u evropskoj borbi protiv korupcije, ističu iz Agencije.
Agencija za sprečavanje korupcije je nacionalni koordinator aktivnosti u okviru EPAC-a, a domaćinstvom naredne konferencije, kako navode, dodatno učvršćuje svoj položaj i otvara novu stranicu međunarodne saradnje.

ASK: Potvrda reformi i jačanja međunarodnog povjerenja u institucije

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje ono na čemu Ministarstvo finansija predano radi a to je konkretan, mjerljiv i sveobuhvatan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, saopštili su iz tog resora.
Evropska komisija je prepoznala Ministarstvo finansija kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi, sa zapaženim rezultatima u gotovo svim poglavljima za koja je ovaj resor nadležan.
- Ovaj Izvještaj je potvrda da su reforme koje sprovodimo sistemske, održive i strateški usmjerene ka stvaranju moderne, stabilne i konkurentne ekonomije, ekonomije koja je spremna za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su.
Ministarstvo finansija ima jednu od najznačajnijih uloga u pregovaračkom procesu, sa direktnom nadležnošću u čak 11 poglavlja, i sa aktivnim učešćem u gotovo svim ostalima. Ističu da je u većini poglavlja evidentiran dobar ili veoma dobar napredak, što jasno potvrđuje da je ekonomski stub evropske integracije Crne Gore čvrsto postavljen.
- Evropska komisija je prepoznala napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, naročito u dijelu unapređenja fiskalne discipline i reforme sistema javnih finansija. Ministarstvo finansija ostaje posvećeno jačanju fiskalne odgovornosti, funkcionalnosti Fiskalnog savjeta i daljem usklađivanju sa najboljim praksama Evropske unije - stoji u saopštenju MF.
U proteklih godinu dana, Ministarstvo finansija je sprovelo jednu od najsveobuhvatnijih reformskih faza u novijoj istoriji. Usvojeno je 16 novih zakona koji se odnose na poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala i 9 – Finansijske usluge.
- Ove reforme ne predstavljaju samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, već su suštinski reformski iskorak koji postavlja temelje za konkurentnije, sigurnije i atraktivnije tržište kapitala i finansijskih usluga.
Veliki iskorak ostvaren je i pristupanjem Crne Gore Jedinstvenom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), čime su crnogorski građani i privreda dobili mogućnost bržih, sigurnijih i jeftinijih transakcija u eurima, u potpunosti ravnopravno sa članicama EU. Ovaj potez dodatno jača konkurentnost i integraciju crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski prostor - kazali su iz tog resora.
Evropska komisija je posebno pohvalila poglavlje 32 – Finansijski nadzor, gdje je Crna Gora ostvarila veoma dobar napredak.
- Ministarstvo finansija je u proteklih šest mjeseci sprovelo niz mjera u tom pravcu, izmeðu ostalog usvojen je Zakon o unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru, pripremljena je i usvojena nova Metodologija unutrašnje revizije, definisana &nbsp;je mapa puta za jačanje upravljačke odgovornosti i sprovedene su obuke za jačanje kapaciteta u državnim preduzećima - navodi se.
Ove aktivnosti stvaraju temelje za transparentnije upravljanje javnim sredstvima i povećavaju povjerenje građana i investitora.
Ministarstvo finansija bilježi i značajan uspjeh u okviru poglavlja 29 – Carinska unija, gdje je Crna Gora pristupila Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Od 1. novembra 2025. godine, tranzit robe sa članicama EU biće brži, jeftiniji i sigurniji zahvaljujući uvođenju Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).
- Ovim potezom, Crna Gora postaje dio velike evropske mreže koja povezuje njenu privredu sa tržištem od preko 450 miliona potrošača - precizirali su.
Ministarstvo finansija nastavlja da predvodi reformske procese koji jačaju ekonomsku stabilnost, fiskalnu odgovornost i otpornost crnogorskih finansija.
- Svaki novi korak u procesu evropskih integracija potvrđuje da Crna Gora ne ide putem reformi samo zato što je to dio agende, već zato što zna da je to put ka sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
Uspjeh Ministarstva finansija je uspjeh cijele države. Naš evropski put nije samo politička odluka, to je ekonomska strategija koja vodi ka većem standardu građana i boljoj budućnosti za sve - zaključili su iz MF.

Ministarstvo finansija: Prepoznati smo kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da Crna Gora ne koristi u dovoljnoj mjeri potencijale koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan, ključni finansijski instrument Evropske unije za period 2024–2027, kojim se podržavaju reforme, ekonomski razvoj i ukupno približavanje zemalja regiona Uniji. EU je kroz ovaj Instrument opredijelila ukupno šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana, od čega bi Crnoj Gori trebalo da pripadne ukupno 383,5 miliona eura, i to 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredita sa vrlo povoljnim kamatama. Dio tih sredstava se uplaćuje direktno u budžet, dok se ostatak isplaćuje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO) za konkretne razvojne projekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  U CGO-u podsjećaju da su isplate planirane dva puta godišnje, uz strogo praćenje realizacije <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, koja obuhvata oko 130 kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Nakon njenog usvajanja, u septembru 2024. i dobijanja odobrenja Evropske komisije, Crna Gora je primila avans od 26,8 miliona eura, dok se preostala sredstva isplaćuju etapno, po osnovu ispunjenih reformskih koraka. - Svaki ispunjeni reformski korak donosi pravo na određeni iznos finansijske podrške, često u visini i od nekoliko miliona eura. Budući da je dio ukupne podrške već obezbijeđen kroz avansna sredstva, iz svake naknadne isplate se odbija odgovarajući iznos, kako bi se spriječilo dvostruko evidentiranje istih sredstava - kazao je Ivan Kašćelan, asistent na projektima u CGO-u. Međutim, napominje da Crna Gora ne izvršava obaveze predviđenom dinamikom, zbog čega gubi pravo na puni iznos sredstava planiranih za taj ciklus. U dosadašnje dvije tranše, ostvarila je pravo samo na djelimičan iznos podrške. - <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/3891e8f0-c197-4b91-bcf8-e994c64fecf3_en?filename=COMMISSION%20IMPLEMENTING%20DECISION%20approving%20the%20first%20release%20of%20funds%20to%20Montenegro%20under%20the%20Reform%20and%20Growth%20Facility%20for%20the%20Western%20Balkans.pdf" target="_blank">Prva tranša</a> se odnosila na mjere sprovedene u okviru prvog izvještajnog perioda, do 28. februara 2025. godine, koji je uključivao 14 planiranih koraka, od čega je po ocjeni Komisije Crna Gora ispunila samo 7, iako je Vlada tvrdila da je u potpunosti ispunjeno 10. Preostalih sedam aktivnosti je ostalo da se ispuni u narednom periodu sa rokom od 24 mjeseca. Zbog toga je, od planiranih 29 miliona eura, Crna Gora oslobodila samo 10,2 miliona eura (preciznije, vrijednost ispunjenih koraka je iznosila oko 11 miliona, od čega je oduzeto 0,83 miliona na račun prethodno isplaćenog avansa) - podsjeća Kašćelan. U drugom izvještajnom periodu, dodaje on, od 11 planiranih koraka Evropska komisije je utvrdila da je Crna Gora realizovala samo 3 za koja je isplaćeno oko 4 miliona, od mogućih oko 22,5 miliona eura za svih 11 koraka. Dodatno su ispunjena 2 koraka iz prethodnog ciklusa, čime je Crna Gora kroz <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a0c5817f-ea89-4f04-b69b-44c0b7888ae2_en?filename=RGF%20Payment%20Annex%20Montenegro.pdf" target="_blank">drugu tranšu</a> ukupno oslobodila 8,1 milion eura (i u ovoj tranši je oduzeto oko 0.5 miliona eura na račun prethodno isplaćenih avansnih sredstava).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  - Dakle, Crna Gora je do sad povukla 18,3 miliona eura (od ukupne sume od 19,7 miliona eura za kompletirane reforme oduzeto je oko 1,6 miliona eura iz prethodno uplaćenog avansa), što čini svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera (52,1 milion eura) planiranih za ovaj period. Treba napomenuti da ova sredstva nijesu trajno izgubljena, jer se rok za sprovođenje reformi može produžiti, ali ovako spora dinamika reformi i očigledna neučinkovitost nadležnih institucija ozbiljno kompromituju kredibilitet zemlje u sprovođenju preuzetih obaveza - istakao je Kašćelan Uz postojeći zaostatak od 13 neispunjenih koraka, jer je do sada završeno samo 12 od 25 planiranih reformi, i obaveze za sprovođenje narednog, vrlo obimnog, ciklusa od 32 reforme do kraja godine, Crna Gora se, napominje Kašćelan, suočava sa ozbiljnim rizikom da ne ispuni ključne obaveze iz ovog Instrumenta. - Ukupno gledano, uključujući postojeći zaostatak i obaveze iz narednog izvještajnog perioda, do kraja godine, odnosno za svega nekoliko mjeseci, potrebno je realizovati čak 55 reformskih koraka - kazao je on. CGO naglašava da su inicijative poput Plana rasta za zapadni Balkan od izuzetnog značaja za evropske integracije i ekonomski razvoj Crne Gore, te upozorava da odnos Vlade prema njima naglašava izostanak političke volje, strateške posvećenosti i institucionalne odgovornosti.&nbsp; - Procenat od svega 38 odsto iskorišćenih sredstava jasno odražava stvarni prioritet aktuelne vlasti prema reformama - mnogo retorike, a premalo stvarnih rezultata - zaključio je Kašćelan.

CGO: Do kraja godine potrebno realizovati čak 55 reformskih koraka, to CG košta evropskog novca i kredibiliteta

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da postoji scenario da njegova zemlja uđe u Evropsku uniju (EU) 2027. bez prava glasa, u okviru scenarija vezanog za mirovni plan za Ukrajinu, prenosi Beta.
- Postoji ideja koja se sve glasnije čuje u i oko Brisela, a ona uključuje mirovni plan za Ukrajinu, u kojem bi u praksi integracija Ukrajine, a sa ciljem buduće rekonstrukcije, unutar EU, bila na bržoj putanji. To bi bilo neprincipijelno prema Zapadnom Balkanu i postoje dva scenarija. Dobro je što smo u oba scenarija- rekao je Mickoski, a prenijeli lokalni mediji.
Premijer Sjeverne Makedonije je dodao da postoje dva obavezna uslova – zajednička spoljna i bezbjednosna politika i vladavina prava.
Na pitanje da li uslovi uključuju ustavne izmjene radi uvođenje Bugara u Ustav, Mickoski je rekao je da “pretpostavlja da će tako biti, jer je to usvojila prethodna vlada”.
- Ova integracija će se dogoditi 2027. godine. Drugi uslov je da se tome pridruže i druge zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Moldavija. Ovo se čuje u Briselu, ovo se čuje u Minhenu, ali zavisi od mnogih parametara, od mirovnog plana za Ukrajinu, od konsenzusa o mogućem mirovnom sporazumu i tako dalje. Svijet se dinamično mijenja i nastaviće da se mijenja, moramo biti pametni, predvidjeti te promjene i prilagoditi se- rekao je Mickoski.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo “prvu fazu” pregovora sa EU, ali da bi prešlo u “drugu fazu” i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira, tražeći garancije da će to biti posljednji bilateralni zahtjev Sofije.
Vlade Bugarske odbijaju da pregovaraju sa Sjevernom Makedonijom o ublažavanju uslova pod kojima Skoplje može da počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

U Albaniji je održan novi antivladin protest koji je protekao uz napetosti i sukobe s policijom, javlja Anadolu.
Protest opozicije održan je na 35. godišnjicu rušenja spomenika bivšem diktatoru Enveru Hodži, koja se obilježava 20. februara, uz zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Organizovala ga je Demokratska stranka (PD) uz podršku drugih opozicionih stranaka ispred sjedišta Vlade Albanije u Tirani.
Protestnici su bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva prema zgradi Vlade, pri čemu je tokom nereda izbio požar u vanjskom dijelu objekta. Policija je odgovorila vodenim topovima.
Predsjednik Demokratske stranke i bivši premijer Sali Beriša izjavio je da su oni istinska opozicija i da će spasiti Albaniju.&nbsp;
- Slobodna Albanija, Albanija slobodnih građana proglasiće krađu građana teškim zločinom. Kazniće dvostruko više one dužnosnike koji pobjegnu- poručio je Beriša.
Nakon njegovog obraćanja, protest se premjestio ispred zgrade plenarne dvorane Skupštine Albanije, gdje su sukobi nastavili.&nbsp;
Protestanti su ponovo bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, a policija je reagovala suzavcem i vodenim topovima. Suzavac je zahvatio i vanjski prostor džamije u blizini parlamenta, zbog čega su se neki protestanti sklonili kako bi izbjegli dim, dok su vjernici obavljali vjerske obrede u džamiji.
Organizatori tvrde da je tokom sukoba bilo i povrijeđenih
Opozicija takođe traži ostavku zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Balluku, optužene za kršenje ravnopravnosti učesnika u javnim konkursima.
U proteklim mjesecima u Albaniji je održano više antivladinih protesta, a opozicione stranke najavile su njihov nastavak.

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Kini biće održana od 31. marta do 2. aprila, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće.
Tramp je nedavno potvrdio planove da ovog proljeća posjeti Kinu, navodeći da se raduje susretu sa ineskim kolegom Si Đinpingom.
Tramp je izjavio da njegova zemlja ima veoma dobre odnose sa Kinom i da su i njegovi lični odnosi sa kineskim liderom dobri.
Ukupno se očekuje da će lideri Sjedinjenih Američkih Država i Kine imati četiri lična susreta tokom 2026. godine: Trampovu planiranu posjetu Kini, mogući susret na teritoriji SAD, samit G20 u Majamiju i moguću Trampovu posjetu samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu.

Tramp u Kini od 31. marta do 2. aprila

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: reforme