Ustupak koji je Evropska komisija napravila, kada je odlučila da niz propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru, po svemu sudeći neće se ponoviti kada je u pitanju isplata sredstava iz Plana rasta Evropske unije.
To proizilazi iz pregleda obaveza Crne Gore iz Reformske agende za period od 2024. do 2027. godine.
Naime, da bi Crnoj Gori do kraja ove godine bila isplaćena prva tranša od nepunih 30 miliona eura iz Plana rasta, neophodno je realizovati niz reformi, među kojima se kao najvažnija ističe imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu.
Da sa ovim, ali i sličnim pitanjima više neće biti kompromisa potvrđuje i napomena istaknuta u Reformskoj agendi.
- Važno je napomenuti da je Regulativom (EU) 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan predviđen takozvani mehanizam fleksibilnosti. To podrazumijeva da se, u izuzetnom slučaju neispunjenosti, koraci kojima je rok dospijeća za implementaciju kraj 2024. godine mogu primijeniti tokom naredne dvije godine, a koraci planirani za svaki naredni polugodišnji period mogu implementirati sa dodatnih godinu dana produženog roka. Međutim, ovakva vrsta fleksibilnosti predviđa da se zahtjev za isplatu sredstava može podnijeti tek po ispunjenju koraka tokom ovog dodatnog perioda - piše u dokumentu Vlade.
Ovakav razvoj situacije u Akciji za ljudska prava (HRA) vide kao zabrinjavajući.
Direktorica te nevladine organizacije Tea Gorjanc-Prelević ističe kako se u pravilo pretvorilo ono što je smjelo da bude samo kratkoročno rješenje.
- Vrhovni sud Crne Gore je u v.d. stanju već četvrtu godinu, iako je Venecijanska komisija posebno naglasila Crnoj Gori da takvo stanje može da postoji sasvim izuzetno i kratkoročno, a ne kao pravilo, u što se kod nas pretvorilo. Osam puta su propali oglasi za izbor. Deveti oglas je raspisan u julu ove godine i od tada se glasanje za kandidate u Vrhovnom sudu proizvoljno odlaže. Ušli smo u novembar, a glasanje još nije zakazano. Izbor predsjednika Vrhovnog suda se izbjegava već godinama. Sada je ovaj proces pod velikom pažnjom javnosti, tako da očekujem da do tog izbora dođe u najkraćem mogućem roku - od nedjelju dana - kazala je Gorjanc Prelević za Pobjedu.
Kako je istakla, nova pravila o glasanju u Vrhovnom sudu sada omogućavaju da taj sud uputi adekvatne kandidate Sudskom savjetu koji u krajnjem obavlja izbor.
- Ako se to ponovo ne desi, moraćemo konstatovati da su opstrukcije grupe pojedinaca moćnije od državnog interesa. U tom slučaju bi se zakon morao hitno promijeniti i omogućiti da sam Sudski savjet sprovodi izbor predsjednika Vrhovnog suda. Istovremeno bi SDT morao da istraži kako i zašto su organizovane sve dosadašnje opstrukcije - istakla je ona.
Podsjećanja radi, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je nedavno kako će Crnoj Gori do kraja godine biti isplaćena prva tranša sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Isplatu 29,5 miliona eura najavio je, nakon usaglašavanja Reformske agende sa EU, i Bojan Vujović direktor Direktorata za Evropske fondove, rekavši da pomenuti iznos čini sedam odsto ukupnog iznosa novca koji je Evropska komisija opredijelila za našu zemlju.
<h2>OPSTRUKCIJE OČIGLEDNE, UPITAN ZAVRŠETAK PROCESA</h2>
Sudije Vrhovnog suda izmijenile su 18. oktobra Poslovnik o radu Opšte sjednice. Time je regulisano da ako se za izbor predsjednika prijavi i kandidat koji nije sudija Vrhovnog suda, što je sada ponovo slučaj, onda kandidat koji je sudija Vrhovnog suda ne učestvuje u glasanju, a ukupan broj sudija od kojeg se računa većina se umanjuje za glas tog sudije.
- Međutim, zadržan je stav da se kao ukupan broj glasova računa broj sistematizovanih sudijskih mjesta u Vrhovnom sudu, a ne faktički broj sudija kojih tamo ima, a koji je za dva manji, tako da je ponovo otežano postizanje potrebne većine - objašnjava Tea Gorjanc-Prelević.
Pravnik Veselin Radulović ovakav potez vidi kao potrebu za prolongiranjem procesa od strane sudija Vrhovnog suda koji, kako kaže, od samog početka svjesno opstruiraju čitav proces.
- U junu se čekalo da se izmijeni Zakon o sudskom savjetu i sudijama. Sada su isti oni zbog kojih se zakon mijenjao tražili izmjenu poslovnika o radu. Njima očigledno ne odgovara da neko pokrene reforme u Vrhovnom sudu - ocijenio je Radulović za Pobjedu.
On kaže da je sasvim siguran da će i dalje grupa sudija opstruirati izbor čelne osobe crnogorskog pravosuđa.
- Oni koji opstruiraju izbog predsjednika ulaze u zonu krivične odgovornosti. Nažalost mi nemamo institucije da reaguju na to. Zato i imamo ovakve procese i dešava nam se sve ovo. Pravosuđe je očigledno pod kontrolom nekih kadrova koji su ga i doveli u ovakvo stanje i sada pokušavaju spriječiti reforme - smatra Radulović.
Kako je kazao da bi bilo dobro da se čitav proces završi do kraja godine, ali i dodaje da postoje strepnje da li će se to i dogoditi.
<h2>NOVI NEUSPJEH PONIZIO BI DRŽAVU</h2>
Da su opstrukcije neupitne, saglasna je i Gorjanc-Prelević koja kaže da na to jasno ukazuje odbijanje čak petoro sudija da glasaju za ponuđene kandidate koji su ispunjavali uslove.
Za nju to nije iznenađenje, pogotovo kada se, kako kaže, uzme u obzir da je sudstvo generalno pod sumnjom o protivpravnim uticajima posebno jer je bivša, veoma uticajna trinaestogodišnja predsjednica Vrhovnog suda za to i optužena.
- Ipak se nadam da će nedavne izmjene zakona (koje su uvele prostu umjesto dvotrećinske većine i glasanje u drugom krugu), i pomenute izmjene Poslovnika pomoći da se negativan uticaj nekako prevaziđe, jer se sam od sebe neće povući. Propast i devetog pokušaja izbora bi svakako značio dalje ponižavanje države i opšteg interesa da se sudski sistem normalizuje - smatra Gorjanc-Prelević.
Napominje i da bi takav slijed događaja izazvao veliku pažnju država članica EU.
- One će na kraju glasati o tome da li jednu takvu državu žele kao ravnopravnu članicu u svom društvu. Sprovođenje pravde je jedna od osnovnih funkcija države, koja se u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj krizi prije svega jer još nema osobe na čelu Vrhovnog suda koja bi sudstvu mogla da vrati i ažurnost i povjerenje - zaključila je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bez predsjednika Vrhovnog suda nema ni 30 miliona iz EU

U skladu sa reformama koje su planirane i na osnovu ispunjavanja koraka koji su predviđeni će se dobijati tranše iz Plana za rast za Zapadni Balkan, a novac će biti iskorišten za velike i važne projekte - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović.
Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prva tranša za Crnu Goru bi trebalo da bude u iznosu od oko 26 miliona eura. Tim Planom je za Crnu Goru predviđeno skoro 400 miliona eura, a novac će biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.&nbsp;
Reformska agenda je jedan od mehanizama koji jasno opredeljuje volju i želju Evropske unije i Evropske komisije, da, kako kaže Zeenović, pruže ruku podrške građanima Crne Gore.
- Znamo u ovom trenutku, da, nakon, što se sve formalnosti završe i potpiše, usvoji sporazum koji predviđa pristupanje Crne Gore tom instrumentu, onda može da se krene i sa tom prvom tranšom, koja jedina neće biti uslovljena ispunjavanjem svih onih koraka koji su predviđeni za ovaj kvartal, za posljednji kvartal 2024.godine, očekujemo je do kraja godine i ona će iznositi nešto oko sedam odsto u odnosu na kompletan iznos, i ona će biti opredijeljena za projekte predviđene za taj kvartal - rekao je Zenović.
Projekti koji su predviđeni Reformskom agendom se, kako je objasnio, uglavnom odnose na obrazovanje, zdravstvo, nove škole, vrtiće, važne medicinske ustanove. Riječ je takođe, kako je rekao, i o projektima koji se odnose na digitalizaciju i poboljšanje cjelokupne komunikacione infrastrukture.&nbsp;
- Govorimo o velikim infrastrukturnim projektima koji su vezani za kompletnu strategiju saobraćajne mreže u Crnoj Gori, i ostali projekti koji su životno važni za građane Crne Gore - naveo je Zenović.
Novac od Reformske agende biće uplaćivan na poseban račun u okviru sistema državnog trezora, podsjeća on, koji je specijalno za tu namjenu otvorilo Ministarstvo finansija, sa druge strane, i AFKOS i Državna revizorska institucija će, kako je kazao, biti uključeni u cijeli proces.
- Ukoliko bude bilo potrebe, i Evropski revizorski sud može slati revizore u zemlje da utvrde da li je kompletna procedura ispoštovana do kraja. Ne postoji gotovo ni teorijska šansa da ovaj novac koji je opredijeljen ojačavanju crnogorske ekonomije, poboljšanju života građanki i građana Crne Gore , da na bilo koji način bude zloupotrijebljen - naglasio je Zenović.
Reforme, objasnio je on, sadrže sto trideset koraka i definisane su u četiri oblasti - preduzetništvo, reforme koje tiču ljudskog kapitala, zelene i digitalne tranzicije, i one, kako je rekao, iz najvažnije oblasti, vladavine prava.
- Tih sto trideset koraka su podijeljeni na kvartale, tako da znamo da u ovom kvartalu imamo četrnaest koraka, i upravo ćemo dobiti ovu tranšu, u iznosu od sedam posto od ukupnog novca. Do kraja drugog kvartala 2025. godine imamo jedanaest koraka i predviđenih nekih 22 miliona eura, do četvrtog kvartala imamo trideset tri koraka u različitim oblastima. Reforme koje se ne sprovedu u zadanom vremenu neće biti nagrađene na ovaj način. Sve države kandidati imaju vrlo jasan način da prate ovu tabelu, u tabeli su jasno naznačene reforme, rokovi i koliko ta reforma nosi konkretne podrške o kojoj govorimo - rekao je Zenović.
Najizazovnije su one reforme, objasnio je on, koje građani percipiraju kao najneophodnije, a to su reforme u pravosudnom sistemu.
- Govorimo o cijelom antikorupcijskom sistemu, koji treba da postoji u državi, da bi on bio funkcionalan. &nbsp;O tome da đaci ne treba da idu u škole u pet smjena, da socijalna pomoć treba da ide onima kojima je zaista potrebna, i da njima bude veća i snažnija, a ne da bude zloupotrebljena. Govorimo o reformama u jako složenom sistemu, koje, nažalost, do sada nijesmo mogli ili nijesmo htjeli da uradimo. Tako da će ovo biti test i za ovu sadašnju političku elitu, da reforme koje znače promjene u cjelokupnom društvenom sistemu i da život u Crnoj Gori bude bolji, lakši i sličniji prosjeku života u Evropskoj uniji, na kraju sprovedemo i za to dobijemo pomoć Evropske unije - zaključio je Zenović.

Zenović: Do kraja godine stiže prvi novac od Reformske agende

Naporan rad tima Ministarstva javne uprave rezultirao je usvajanjem reforme koja će omogućiti bezbjedan pristup i razvoj svih elektronskih usluga na centralnom i lokalnom nivou, za naše građane i privredu, saopšteno je iz tog resora povodom toga što je Evropska komisija danas odobrila Reformsku agendu za Crnu Goru.
Kako su rekli iz resora Marasha Dukaja, ambiciozni planovi Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore, iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti ovim postaju izvjesni. 
- Ovo je izuzetno pozitivna vijest za našu državu - konstatovano je u saopštenju.

MJU: Ambiciozni planovi iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti postaju izvjesni

Premijer Milojko Spajić kazao je da je današnjom odlukom Evropske komisije da odobri Reformsku agendu i zvanično obezbijeđeno 383,5 miliona eura podrške Crnoj Gori.
- U narednom trogodišnjem periodu ova sredstva biće značajan podsticaj društvenoj transformaciji i izgradnji infrastrukture što će, siguran sam, uz reforme koje ćemo sprovesti Crnu Goru učiniti spremnom za članstvo 2028. godine - poručio je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1849081786808025177&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.

Spajić: Značajan podsticaj društvenoj transformaciji i izgradnji infrastrukture

Evropska komisija odobrila je danas Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.
- U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada Zapadnog Balkana obavezuje se na društveno-ekonomske i temeljne reforme koje će poduzeti kako bi podstakli rast i približavanje EU u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine - navodi se u saopštenju EK.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen rekla je da je impresionirana radom partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama.
- To pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta. To je naša mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana našoj i da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na našem jedinstvenom tržištu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji - poručila je ona.
Reformske agende se fokusiraju na reforme u prioritetnim oblastima - vladavini prava, upravljanju, digitalnoj i zelenoj tranziciji, razvoju ljudskog kapitala i poslovnog okruženja.
Pored toga, svaka država je predložila listu investicija koje će se finansirati u okviru Instrumenta, a koje su ključne za socio-ekonomski rast, a koje će biti odobrene u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.

EK: Odobrena Reformska agenda, Crna Gora korak bliže tranši od 26 miliona

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da je su predstavnici država članica Evropske unije na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) dali podršku crnogorskoj Reformskoj agendi kojom će Crna Gora, kako je rekla, pristupiti sredstvima od preko 380 miliona eura.&nbsp;
Nakon što Evropska komisija odobri reformske agende Crna Gora će, napominje Gorčević, dobiti prvu tranšu od 2️9 miliona eura već do kraja godine.&nbsp;
Gorčević je rekla da je današnjom odlukom potvrđeno da je Vlada razvila izvodljiv plan implementacije i kvalitetan sadržaj reformi.&nbsp;
- Upućujem čestitke svim kandidatima sa Zapadnog Balkana čije su agende dobile podršku i sa kojima smo blisko i konstruktivno sarađivali kroz niz ministarskih sastanaka i samite lidera - poručila je Gorčević na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1844778512990802216&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević o podršci članica EU reformskoj agendi: Crnoj Gori više od 380.000 eura

Države članice EU na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) dale su pozitivnu odluku o Reformskoj agendi Crne Gore, saznaje RTCG u Briselu.
Nakon pozitivne odluke IPA odbora, Evropska komisija (EK) odobriće reformske agende, a potom i zaključiti ugovore o olakšicama i kreditima sa svakim od korisnika.
Iz Evropske komisije prethodno je objavljeno da će Crna Gora dobiti 383,5 miliona eura iz ovog mehanizma podrške, koji će zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Od ukupnog iznosa, 110 miliona će biti bespovratna sredstva, a ostatak se obezbjeđuje kroz povoljne kredite.
Usvajanje reformske agende uslov je za isplatu prve rate od 29 miliona eura, što je sedam odsto ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Crnoj Gori, dok će se ostatak isplaćivati u šest polugodišnjih tranši i biće uslovljen rezultatima u sprovođenju reformi.
Pored Crne Gore, zemljle članice EU dale su zeleno svjetlo za reformske agende Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, dok Bosna i Hercegovina još nije dostavila potpunu agendu.
Reformski programi obuhvataju socio-ekonomske aspekte i oblast temeljnih prava.

Članice EU dale zeleno svjetlo za reformsku agendu Crne Gore

Vlada planira uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa legalizacije i zaustavljanja bespravne gradnje, navodi se u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. godine, koju je Vlada nedavno usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kako se naglšava u dokumentu, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja.
Napominje se i da je rješavanje neovlašćenih objekata složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekološkim standardima, prenosi RTCG.
- Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rješavanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez poštovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, što otežava efikasno korišćenje zemljišta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice - piše u dokumentu Vlade.
<h2>Razvijati jasne kriterijume za legalizaciju</h2>
Kako se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje opšteg blagostanja.
- Zakonska usklađenost je od suštinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao što su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rješava neizvjesnosti u vezi sa vlasništvom nad imovinom, olakšava transakcije imovine i poboljšava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podnošenja zahtjeva - precizirali su iz Vlade.
Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integrišu nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, poboljšaju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovišu inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori.
- Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saopštiti - ističe se u dokumentu.
Javne rasprave, naglašava se, su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni.
- Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skupština. Drugo, posebna Agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javnošću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vještinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava - ukazano je.
Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od suštinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.
- Ove kampanje treba da koriste različite medijske platforme i da uključuju sastanke zajednice u oblastima sa izrazitom neovlašćenom gradnjom. Trebalo bi razviti pojednostavljen i lak za korišćenje onlajn sistem prijavljivanja kako bi se olakšalo podnošenje zahtjeva za legalizaciju i praćenje njihovog napretka. Službe za pomoć ili centri za podršku mogu pomoći vlasnicima nekretnina kroz sam proces - navodi se u dokumentu Reformske agende.
<h2>Planiran detaljan pregled prijave</h2>
Proces legalizacije uključuje detaljan pregled prijave od strane Agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima.
- Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim strukturama treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i poboljšanje su od ključne važnosti. Periodične revizije kriterijuma i procesa legalizacije treba da se sprovode na osnovu povratnih informacija i rezultata, uz usklađivanja po potrebi kako bi se poboljšala efikasnost i pravičnost - dodaje se.
Implementacija ovih koraka će omogućiti Crnoj Gori da efikasno upravlja neovlašćenim strukturama, osiguravajući da one pozitivno doprinose urbanom razvoju, dok istovremeno ispunjavaju zakonske, sigurnosne i ekološke zahtjeve.
<h2>Crna Gora dobija 383,5 miliona eura od EU</h2>
Vlada Crne Gore krajem septembra je usvojila Reformsku agendu, koja podrazumijeva niz reformi koje će država sprovoditi, i na kraju krajeva dobiti određeni iznos novca za te reforme.
Crna Gora je dobila 383,5 miliona eura od EU a tu je 110 miliona bespovratnih sredstava, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira - piše između ostalog u Vladinom dokumentu.

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

Predsjednik Vrhovnog suda biće izabran do kraja godine, dok će Skupština do decembra 2025. završiti sveobuhvatnu izbornu reformu, iako je ranije bilo predviđeno da taj posao bude okončan do kraja ove godine. Skupština bi do juna 2026. godine trebalo da usvoji izmjene Zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Svi ti rokovi navode se u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027, koju je Vlada juče usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na Oblast politike: temeljna prava i vladavina prava, navodi se da je potrebno da Skupština usvoji novi, sveobuhvatni i harmonizovani pravni okvir za sprovođenje izbora usvojen,u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i ODIHR-a, kao i Savjeta Evrope.
Kako se navodi u dokumentu zadatak Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu je i dalja dogradnja i izmjena opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, koja podrazumijeva: definisanje predloga kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama i definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu.
Rok za sveobuhvatan pregled izbornog pravnog okvira i sprovođenje preporuka ODIHR-a je decembar 2025.
Kako stoju u dokumentu aktivnosti koje iz toga proizilaze su: revidirano, usvojeno i objavljeno zakonodavstvo koje se odnosi na preporuke ODIHR-a i Savjeta Evrope, Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u vezi profesionalizacije Državne izborne komisije, kao i jačanje nezavisnosti izbornih komisija.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu radiće na izmenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o registrima prebivališta i boravišta.
Podsjetimo, u Odluci o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predviđeno je da Odbor završi posao do kraja ove godine.
Drugi korak su izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, što kako se navodi u Reformskoj agendi treba da bude završeno do juna 2026. godine.
<h2>O pravosuđu…</h2>
U dijelu koji se odnosi na pravosuđe, navodi se da je rok da imenovanje predsjednika Vrhovnog suda decembar ove godine.
Naredni korak su izmjene Ustava, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupa država Vijeća za borbu protiv korupcije (GRECO).
Rok za to je, kako se navodi, jun 2025. godine.
Rok za puno sprovođenje sistema imenovanja, vrednovanja rada i napredovanja sudija i javnih tužilaca u skladu sa izmijenjenim Zakonom o sudskom savjetu i sudijama i Zakonom o državnom tužilaštvu, je decembar 2027.
<ul><li>0share</li><li></ul>

Planirana izmjena zakona o predsjedniku, čelnik Vrhovnog suda do kraja godine

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da je Vlada na današnjoj sjednici usvojila reformsku agendu - plana rasta.&nbsp;
- Riječ je o reformama na koje se Crna Gora obavezala zaključno sa 2027. godinom. Crna Gora je dobila 383.5 miliona.. A 178,5 miliona planira se za budžetsku podršku, a ostali novac za infrastrukturne projekte - kazala je Gorčević na pres konferenciji za medije.&nbsp;
Planirano je, dodaje, da se sedam odsto novca dodijeli na početku sprovođenja samog plana rasta.&nbsp;
- Izrada reformske agende traje od novembra prošle godine. Vlada je usvojila prvi i drugi nacrt i danas time zaokružujemo ovu priču - poručila je Gorčević.
Nastaviće, kaže, reforme kroz vladavinu prava, poslovno okruženje...&nbsp;
- Reformska agenda koja je danas usvojena na Vladi je samo prvi korak. Nakon toga slijedi primjena, pa tranše koje cemo dobojati svakih pola godine u skladu sa ispunjenim obavezama - navela je Gorčević.
Biće, dodaje, neophodno oformiti koordinaciono tijelo koje će morati da prati primjenu, reformu i onda raspolagati novcem EU, kao i praćenjem tranši.

Gorčević: Usvojena reformska agenda plana rasta, 178.5 miliona za budžetsku podršku a ostali novac za infrastrukturne projekte

Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Iako je već svima jasno, kako građanima Nikšića, tako i svim relevantnim akterima, da će Evropski savez biti ključni faktor za formiranje lokalne vlasti u Nikšiću, sinoćna debata na RTCG-u je dodatno potvrdila da je politička konkurencija zabrinuta i da se nalazi u potpunoj panici - poručio je na press konferenciji nosilac liste Ivan Radojičić.&nbsp;
Poručio je da su politički protivnici shvatili da se vlast u Nikšiću neće formirati bez Evropskog saveza.&nbsp;
- Nakon što su se upoznali sa rezultatima najnovijih istraživanja, postalo je očigledno da njihov glavni problem nije ni njihov rejting, ni njihova politička snaga, već nezaustavljivi rast Evropskog saveza. Jasno je da politički protivnici shvataju da se vlast u Nikšiću bez nas jednostavno neće formirati. To izaziva strah, koji je, nažalost, rezultirao neviđenim napadima na mene i Evropski savez - kazao je on.&nbsp;
Sada je, poručuje Radojičić, u potpunosti jasno da građani na lokalnim izborima biraju uzmeđu dvije vizije.&nbsp;
- Jedne &nbsp;nacionalističke, klerikalne, antievropske, koju simbolizuje Kovačević, i druge- građanske, sekularne, antifašističke, evropske, koju simbolizujemo Evropski savez i ja. Svjedoci smo besprizornog udruženog napada na nas, u kojem su učestvovali politički akteri za koje do sinoć nismo ni mogli zamisliti da bi mogli da udruže snage, a još manje na ovakav način – prljavim, nepristojnim i neistinitim metodama - kazao je nosilac liste Evropskog saveza.&nbsp;
Svjesni su, poručuje, da će se oni koristiti ovakvim metodama, ako ne i gorim, do samih izbora, što medijski, što terenski, ali neće uspjeti u tim namjerama, jer građani Nikšića znaju da je Evropski savez najčistiji izbor.
- Ipak, građani Nikšića zaslužuju da imaju sve relevantne informacije i odgovore na pitanja o tome ko je ko u ovoj političkoj utakmici. Zbog toga pozivam Marka Kovačevića i Nemanju Vukovića, kao koordinatora i predvodnike ove prljave kampanje, na javno sučeljavanje - kazao je Radojičić.
Kako je istakao, &nbsp;on ih &nbsp;poziva da biraju vrijeme, mjesto , uslove i moderatora.
- Pozivam ih da izaberu bilo koje vrijeme i mjesto do utorka, u uslovima koje će oni kontrolisati, sa moderatorima po svom izboru. Cilj ovog sučeljavanja je da građanima Nikšića jasno pokažemo ko zaista radi na štetu grada, zloupotrebljava resurse i sprečava razvoj, a ko ima jasnu ideju, čistu biografiju i snagu da vodi Nikšić ka napretku- poručio je Radojičić.
Ako su voljni da prihvate ovaj poziv, ističe, iz ES su spremni da preuzmu organizaciju sučeljavanja, u potpunosti prema njihovim uslovima. &nbsp;
- Ponovo ću naglasiti – debata može biti održana bilo gdje, bilo kada, osim u Beogradu, jer trenutno nemam vremena za putovanja. Nikšić zaslužuje odgovor na sva pitanja, a mi smo na to uvijek i svuda spremni - zaključio je on.&nbsp;

Radojičić: Vladajuća većina u panici jer građani biraju između dvije jasne vizije

Podgoričanin Vanja Đurišić danas je oko 11 sati i 50 minuta ispred Osnovnog suda prijetio i vrijeđao advokata Nikolu Martinovića, koji ga je nakon toga prijavio Osnovnom državnom tužilaštvu. &nbsp; Sve se dešavalo dok je novinarka Portala ETV pokušala da fotografiše Martinovića i advokata Borivoja Borovića kada su ulazili u zgadu Osnovnog suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCbqcAhhsgoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokatu Martinoviću obratio se Đurišić pitanjem - da li ste vi advokat Martinović - &nbsp;a nakon potvrdnog odgovora, Đurišić je povišenim tonom rekao da mu advokat ne pominje porodicu, uz riječi - ,,sram te bilo". Na Martinovićev upit o tome ko mu je i kada pominjao porodicu, Đurišić je, nervozno, opet povišenim tonom, kazao da to advokat ,,slučajno više nikad ne uradi”. Nakon toga je Martinoviću zaprijetio ,,da će mu pokazati” i da će se ,,obračunati" sa njim. U jednom trenutku Đurišić se pokušao unijeti u lice Martinoviću, ali je između njih je stalo sudsko obezbjeđenje. Advokat Zdravko Begović, kada je izlazio iz Suda čuo je galamu i upozorio Đurišića da se tako ne ponaša i da se udalji. Advokat Martinović kazao je za Portal ETV da je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Vanje Đurišića. Pred tužiocem Dinom Lukačom ispričao je što se događalo ispred Osnovnog suda, konstatujući da Đurišića ,,jedino zna iz novina”, da ga nikada nije zastupao i da nijesu imali bilo kakvih ličnih ili poslovnih kontakata. Vanja Đurišić je široj crnogorskoj javnosti postao poznat sredinom 2018. godine kada je zajedno sa porodicm u više navrata blokirao za saobraćaj Jerevansku ulicu u podgoričkom naselju Zabjelo. Porodica Đurišić je tada ogradila oko hiljadu kvadrata ulice, za koje su tvrdili da je zemljište njihovo vlasništvo i poručivali da će ogradu ukloniti tek kada počne proces eksproprijacije zemljišta. Đurišić je i 2017 prošle godine u više navrata blokirao Jerevansku ulicu, a najduža blokada trajala je oko dva mjeseca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine"> <figcaption>ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Svojevremeno je izdržao i kaznu od 121 dan zatvora, kada je prekopao zemlju i prekinuo optičke kablove Crnogorskog telekoma, zbog čega je oko 800 domaćinstava na Zabjelu ostalo bez interneta, fiksnog telefona i kablovske televizije. Đurišiće je u protestima politički podržavao Demokratski front, politička grupacija koju je predvodio Andrija Mandić. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Vanja Đurišić je pokrenuo spor protiv Glavnog grada, koji traje više godina. Prodica Đurišić zahtijeva da se trajno upišu kao njegovo i vlasništvo dvije parcele na Zebjelu, koje su svojevremeno država Crna Gora oduzela od njihovog oca Sava. &nbsp;

Đurišić prijetio advokatu Martinoviću, kazao da će se obračunati sa njim

Crna Gora je pouzdana saveznica, a jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, gdje su razmatrana ključna pitanja Alijanse, u susret predstojećem Samitu u Hagu.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, istakao snažnu posvećenost Crne Gore zajedničkim vrijednostima i aktivnostima, te posebno ukazao na važnost očuvanja bezbjednosti Zapadnog Balkana, kao regiona od strateškog značaja za Alijansu.
- Izuzetno smo ponosni što će krajem aprila, Crna Gora biti domaćin NATO Samita mladih, koji će otvoriti zamjenica generalnog sekretara Radmila Šekerinska. To je još jedna potvrda našeg odgovornog članstva i posvećenosti snaženju pozicije Crne Gore u Alijansi, kao i sprovođenju NATO politika - poručio je Ibrahimović.
U fokusu razgovora bilo je jačanje evroatlantske solidarnosti i jedinstva, sa posebnim osvrtom na povećanje izdvajanja za odvraćanje i odbranu, kao ključnom konceptu za očuvanje mira u Evropi i Sjevernoj Americi u posljednjih 76 godina.
Bilo je riječi i o Ukrajini, a saveznice su potvrdile spremnost za pronalaženje rješenja koje bi vodilo pravednom i trajnom miru, uz dugoročne bezbjednosne garancije od strane Evrope i SAD-a.
U kontekstu globalnih bezbjednosnih izazova, razgovarali su sa partnerima iz indopacifičkog regiona, a razmotreni su i načini produbljivanja saradnje sa Južnim susjedstvom, koja će biti dodatno osnažena otvaranjem NATO kancelarije u Amanu.
Tokom prethodna dva dana u Briselu, Ibrahimović je imao kraći susret sa državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom, te razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, kao i kolegama, šefovima diplomatija Ujedinjenog kraljevstva Dejvidom Lamijem, Luksemburga Havijerom Betelom i Slovenije Tanjom Fajon.

Ibrahimović na NATO ministarskom sastanku: Crna Gora pouzdana saveznica, jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: reformska-agenda