Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) izdala je Jugopetrolu licencu za obavljanje djelatnosti transporta naftnih derivata transportnim sredstvima.
Odbor REGAGEN-a je odluku donio na sjednici u četvrtak.
Licenca se izdaje na period od 1. oktobra ove godine do 30. septembra 2035. godine.
- Imalac licence je dužan da, ako namjerava da nastavi sa obavljanjem licencirane djelatnosti i nakon isteka važenja licence, podnese zahtjev za ponovno izdavanje, 60 dana prije isteka važenja - navodi se u odluci regulatora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jugopetrolu licenca za transport naftnih derivata

Evropska komisija zatražila je od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora Odbora Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN) i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici, saopštili su listu "Dan" iz Delegacije Evropske unije (DEU) u Crnoj Gori.
Skupština je prošle sedmice izglasala za predsjednika Odbora REGAGEN-a Veljka Vasiljevića, a za članove tog tijela Momira Škopelju i Milicu Petrović Simonović.
To su uradili na predlog Administrativnog odbora, iako su im i Energetska zajednica i DEU pisali i ukazivali da konkurs nije u skladu sa zahtjevima ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana.
- U aprilu 2025. godine, Delegacija EU je obavijestila Skupštinu da javni poziv objavljen 21. januara 2025. godine, koji se odnosi na imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, nije definisao kriterijume za njihov izbor i imenovanje, te stoga nije bio u skladu sa zahtjevima Ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana. Evropska komisija je zatražila od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici - kazali su iz DEU, na čijem čelu je Johan Satler.

500x500

1250x600

1084x550

EU će ispitati izbor Odbora REGAGEN-a

Veljko Vasiljević izabran je za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a Milica Petrović-Simonović i Momir Škopelja za članove.
Njihov izbor podržalo je 38 poslanika, a &nbsp;četiri su bila uzdržana.
Administrativni odbor je Skupštini predložio ova imenovanja, a prijedlog je 10. aprila stavljen u skupštinsku proceduru.
Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

Iznos povećanja cijena struje tokom sljedeće godine može ali i ne mora biti konačan, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6827%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fod-januara-struja-skuplja-3-41-odsto-za-skoro-sva-domacinstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.
Mugoša kaže da Elektroprivreda (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti regulatorne agencije ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Prema tome, kako kaže Mugoša, ovo može ali i ne mora da bude konačno povećanje cijene struje tokom 2025. godine.
- Ovo je posebno važno ako se zna da će zbog ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od aprila do polovine novembra 2025. nastati deficit električne energije iz razloga što će TEP biti u planiranom zastoju. Nedostajuća količina električne energije u tom periodu biće po planu, prema navodima resornog ministra, nadomještena kupovinom odnosno uvozom električne energije - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Iznos povećanja cijena struje ne mora biti konačan

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), za 20 godina postojanja, etablirala se kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, poručio je ministar energetike Saša Mujovic. 
 
On je to kazao na obilježavanju 20 godina rada Regulatorne agencije i predstavljanju monografije „20 godina regulacije u Crnoj Gori“. 
 
- Regulatorna agencija se, za 20 godina postojanja, etablirala kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, kao katalizator procesa u energetici u Crnoj Gori i kao naše povezno tkivo sa Evropom i evropskim energetskim trendovima - rekao je Mujović. 
 
Kako je dodao, osnivanjem Regulatorne agencije nastupilo je novo vrijeme, a ona je vjesnik promjene i transformacije elektroenergetskog sektora. 
 
- Dugo smo imali taj tradicionalni, monopolistički, vertikalno orijentisan i organizovani elektroenergetski sistem - kazao je Mujović. 
 
On je naveo da da takav sistem ima svoje velike prednosti u određenom vremenskom intervalu. 
 
- U periodu kada se sistem gradio, kada su se gradili kapitalni energetski objekti i kada se vodila borba da do svakog potrošača, nevezano da li je na selu ili gradu, dospije električna energija - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da su, umjesto monopolističkog, dobili deregulisani sistem. 
 
- Sa vrlo strogom ambicijom da do svakog potrošača dobijemo kvalitetnu električnu energiju i da ta isporučena energija bude po, što je moguće, nižoj cijeni - naveo je Mujović. 
 
Prema njegovim riječima, ta plemenita ideja zahtijevala je one koji su bili kadri reformisati sektor i koji su bili sposobni razbiti monopol. 
 
- Prenosni distributivni sistem jedne zemlje predstavlju glavnu transvezalu elektroenergetskog sistema - rekao je Mujović. 
 
On je kazao da se REGAGEN prepoznaje kao izuzetno kredibilni partner Ministarstva energetike. 
 
Predsjedavajući Odbora REGAGEN Branislav Prelević regao je da je ona institucionalna memorija energetskog i komunalnog sektora Crne Gore. 
 
On je ukazao na značaj nezavisnosti Regulatorne agencije. 
 
Prelević je rekao da je REGAGEN pouzdani i cijenjeni partner svih regionalnih i evropskih institucija iz oblasti energetike, a od 2016. godine i regulisanih komunalnih djelatnosti. 
 
Kako je istkao, Monografija sabira sve važne činjenice, kao i sve one koji simbolizuju partnere bez kojih bi i rezultati tokom dvadeset godina bili skromni. 
 
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovsku kazao je da su u proteklih 20 godina bili na zajedničkom putovanju. 
 
- Putovanju koje je počelo osnivanjem regulatornog tijela u Crnoj Gori, ali i potpisivanjem ugovora u Atini 2005. godine - rekao je Larkovski, navodeći da je to bilo dugo putovanje koje je započelo drugim paketom liberalizacije Evropske unije. 
 
On je kazao da su te godine rezultirale uspostavom tržišta električne energije, ali i da su one obilježene povećanom regionalnom saradnjom između Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana, kao i susjednih zemalja Evropske unije. 
 
Bivši predsjednik REGAGEN Branko Kotri rekao je da je, u protekle dvije decenije, kako se sektor mijenjao, evoluiralo i regulatorni okvir, nastojeći da podstakne kontinuirani razvoj sistema i tržišta. 
 
- Dvadesetogodišnjim radom REGAGEN se pozicionirala kao institucija bez koje se ne može zamisliti funkcionisanje energetskog sektora Crne Gore - kazao je Kotri. 
 
On je istakao da Monografija prikazuje razvoj i izgradnju Regulatorne agencija, za šta su, kako je naveo, zaslužni svi oni koji su realizovali poslove, razvijali je, doprinosili njenom radu. 
 
- Jer uspjeh ili neuspjeh svake institucije zavisi od kadrova koji tu instituciju čine - kazao je Kotri.

Mujović: REGAGEN jedna od ključnih institucija energetskog sektora

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, ostvarivši najznačajniji rezultat u dosadašnjoj karijeri i osvajajući svoje prvo pojedinačno evropsko odličje.
Bakić je večeras u polufinalu kategorije S10 savladao Poljaka Igora Mištala sa 3:1 (11:9, 11:6, 6:11, 11:8). Prije toga je u četvrtfinalu eliminisao Španca Marlona Lopeza maksimalnim rezultatom 3:0 (11:8, 11:3, 11:3).
Današnji nastupi bili su najbolja izdanja crnogorskog reprezentativca do sada – dva uvjerljiva trijumfa i igra na nivou evropske elite. U polufinalu je pokazao zrelost i mirnoću u ključnim trenucima, a u četvrtom setu, pri vođstvu Mištala 8:4, vezao je sedam poena i ovjerio plasman u finale.
- Nevjerovatan uspjeh, još nijesam ni svjestan da sam u finalu Evropskog prvenstva. Četvrtfinale je najteži meč na turniru, jer odlučuje o medalji. U polufinalu sam bio rasterećen i to se vidjelo. Mištal i ja smo imali dosta međusobnih duela, ovoga puta sam bio bolji - kazao je Bakić.
U borbi za zlato čeka ga neprikosnoveni Patrik Čajnovski – aktuelni evropski, svjetski i paraolimpijski šampion, koji je u polufinalu savladao Matea Bohasa 3:1.
- Finale protiv Čajnovskog je ogroman izazov. Daću sve od sebe i pokušaću da uživam koliko je moguće. Nadam se dobroj igri - poručio je Bakić.
Finalni meč biće odigran sjutra, u 12.30 časova.
Bakić je prethodno prolaz u četvrtfinale obezbijedio kao drugi u grupi – nakon poraza od Francuza Bohasa 3:1 i ubjedljive pobjede nad Njemcem Vagnerom 3:0. Ranije je već osvojio ekipnu bronzu (2018), i to u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Četvrtfinalu i polufinalu prisustvovala je i ambasadorka Crne Gore u Danskoj, Snežana Radović.

Bakić u velikom finalu Evropskog prvenstva: Najveći uspjeh karijere

Prije godinu dana na današnji dan, dogodio se napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti, poslije čega su ubrzo uslijedile blokade fakulteta širom Srbije.
Studenti u blokadi FDU i građani okupili su se u 11.30 kod zgrade fakulteta. Tokom šetnje, išli su do do Opštine Novi Beograd, Savskog trga, Palate pravde, Mostara, a posljednja lokacija je bila zgrada Radio televizije Srbije (RTS).
"Godinu dana nakon napada na studente FDU-a i dalje niko nije odgovarao. Zato ćemo u subotu proći pored svake institucije koja je odgovorna za to. Godinu dana, isti zahtjev", naveli su studenti u pozivu na društvenoj mreži Instagram.
Studenti su na protestu u Nišu okupljenima poručili da se niko nije nadao da će protesti trajati ovoliko dugo, ali da su oni ipak promijenili istoriju Srbije.
Poručili su da su se i večeras okupili kako bi pokazali da za godinu dana vlast nije izbrisala snagu, niti ugasili volju studenata u borbi za pravdu, kao i da ih “sila neće ućutkati”.
“Nećemo stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen, sve dok pravda ne bude dostižna za svakoga, a ne privilegija za pojedince”, poručio je student.
Kako javlja reporter N1 iz Niša, nakon govora studenata ispred prostorija SNS, u toku protesta šetnja do TC Delta gdje će biti održano 16 minuta tišine za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Nakon odavanja počasti predviđen je kraj protesta.

Održani protesti u Beogradu i Nišu: Studenti poručili da neće stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen

Vikend izdanje popularne emisije „Jutro sa Majom“ &nbsp;donosi nova inspirativna gostovanja i emotivne priče koje podstiču na razmišljanje.
Ovonedjeljni panelisti su Željka Mirković, novinarka, i Jelena Jovetić, pjesnikinja, a program donosi bogat i raznolik sadržaj:
Boris Isaković, jedan od najznačajnijih glumaca regionalne scene, govori o tome zašto „gluma nije profesija, već moralna obaveza“.
Lena Bogdanović, glumica, najavljuje gostovanje pozorišta „Boško Buha“ sa predstavom „Tvoje i moje“.
Iskra Zeković i Milo Perović, glumci, donose priču o velikoj ljubavi Vladimira i Kosare u triptihu „Dukljanski knjaz“ Momčila Zekovića.
Marija Zogović, prva Crnogorka koja je osvojila Ama Dablam – jedan od najljepših i najopasnijih vrhova Himalaja – govori o iskustvu koje mijenja život.
Emisija „Jutro sa Majom“ i ovog vikenda kombinuje umjetnost, kulturu, sport, inspiraciju i motivaciju, donoseći gledocima raznolik i sadržajan početak dana.
Emisija se emituje vikendom u 9sati &nbsp;na Televiziji E.

„Jutro sa Majom“: Inspirativni razgovori, velike životne priče i posebni gosti

Nova epizoda vikend-izdanja jutarnjeg programa Budilnik stiže ove nedjelje u 8 časova, uz aktuelne teme, inspirativne sagovornike i sadržaje koji otvaraju važna društvena pitanja.
Voditeljka emisije donosi tri razgovora koji će, svaki na svoj način, osvijetliti izazove i potencijale našeg društva:
- Između institucija i stvarnog života – kako osnažiti djecu i mlade za samostalan put - u razgovoru sa Andrijanom Radović, o sistemskoj i porodičnoj podršci mladima.
- Zeta pod lupom EU stručnjaka: potencijali, rizici i put ka zaštiti - analiza koju donosi Dušan Jelić iz Hrvatske.
- Kad hrabrost pređe s oca na kćerku - lična i profesionalna priča Sofije Kiković, najmlađe sutkinje u Crnoj Gori.
Budilnik vikendom je program koji spaja aktuelnost, edukaciju i motivaciju — zato budite uz TV E u nedjelju od osam sati.

Nedjeljno izdanje „Budilnika“ donosi tri snažne priče i važna društvena pitanja

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: regagen