Albanski državljanin R.O. (59) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je policija utvrdila da su na kolima „VW Touran“ njemačke registarske oznake koje pripadaju drugom vozilu.
- Utvrđeno je nepoklapanje broja šasije vozila sa brojem navedenim u saobraćajnoj dozvoli - dodali su u policiji.
R.O. je, nakon sprovedene kriminalističke obrade, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
- Imenovani će danas, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Albanski državljanin uhapšen jer je vozio kola sa tuđom registracijom

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

1250x600

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

U Crnoj Gori svakodnevno saobraća više od 306.000 vozila sa domaćim tablicama, a evidentiran je i značaj porast broja registracija tokom 2024. godine. Takav trend dodatno opterećuje inače nedovoljno razvijenu putnu mrežu i infrastrukturu, pogotovo u urbanim sredinama, i utiče na bezbjednost u saobraćaju.
To pokazuju podaci iz Izvještaja o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima iz prošle godine, a koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
<h2>Najviše registracija u Podgorici</h2>
Broj registrovanih motornih i priključnih vozila u Crnoj Gori na kraju 2024. godine iznosio je 306.665 vozila, 21.392 više u odnosu na 2023. U toku 2024. godine u Crnoj Gori prvi put je registrovano 36.870 motornih i priključnih vozila, što je više od 5,5 hiljada u odnosu na 2023. &nbsp;
Registrovano je 2.498 motocikala, 28.891 putničkih automobila, 146 autobusa, 2.950 teretnih vozila, 581 specijalno i radno vozilo, 247 vučnih vozila, 1.055 priključnih vozila i 502 traktora 502.&nbsp;
Najviše po prvi put registrovanih motornih i priključnih vozila bilo je u Podgorici 12.377, zatim u Nikšiću 3.414, Baru 2.847, Budvi 2.264, Bijelom Polju 2.051...
U Izvještaju se konstatuje i da primijetna tendencija porasta broja vozila koja iz drugih država dolaze u Crnu Goru. Najveći broj vozila sa stranih registarskih područja u Crnu Goru dolazio je u toku ljetnjih mjeseci.
U toku 2024. na našim graničnim prelazima registrovan je prelazak 7.178.972 vozila, što je 7,1 &nbsp;odsto više nego u 2023. Najveći promet &nbsp;registrovan je na graničnim prelazima Sukobin, Dobrakovo, Debeli Brijeg, Božaj i Sitnica.
<h2>Neispunjeni bezbjednosni kriterijumi</h2>
Kada je u pitanju stanje saobraćajnica u Crnoj Gori, u Izvještaju za prošlu godinu se navodi da većina ne zadovoljavaju bezbjednosne kriterijume i zahtjeve modernog saobraćaja, niti su predviđene i projektovane da prime i opsluže broj i vrste vozila koja su svakodnevno u upotrebi u Crnoj Gori.&nbsp;
Povećane saobraćajne gužve, pa čak i povremeni ''saobraćajni kolapsi'' osim na magistralnim putevima karakteristični su i za gradove i to u prvom redu Podgoricu i Nikšić tokom cijele godine i pogotovu u saobraćajnim špicevima.&nbsp;
Pored toga, sve veći problem u posljednje vrijeme predstavlja nedostatak mjesta za parkiranje, što je naročito karakteristično za veće urbane sredine i turistička mjesta u toku sezona.&nbsp;
<h2>Gužve na naplatnim rampama</h2>
- Saobraćajne gužve i nepregledne kolone vozila su i prošle godine bile karakteristika svih primorskih gradova i magistralnih puteva koji vode ka njima za vrijeme turističke sezone, naročito u vrijeme kad su smjene turista, kad turisti idu ili se vraćaju sa plaža, kao i u vrijeme održavanja raznih kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija. Pristupi zimskim ski centrima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 bili su zbog neadekvatnih saobraćajnica i nedostatka potrebnog broja parking mjesta, pogotovo u dane vikenda, veoma otežani pa čak i onemogućeni - istaknuto je u dokumentu.
Saobraćajne gužve su bile prisutne i na pojedinim djelovima relativno novih i savremenih saobraćajnica, prvenstveno na pristupnim putevima auto-putu i naplatnim rampama, kako auto-putu ''Princeza Ksenija'' tako i tunelu ''Sozina''.&nbsp;

Tamara Klikovac

Crnogorski putevi ne prate tempo: Svakodnevno na ulicama 306.000 vozila, saobraćajnice preopterećene

Okupljanja posljednjih dana ostavljaju utisak da je zaštita životne sredine najmanje što brine jer isplivavaju druga pitanja kroz inicijative za izmjenu Ustava, promjenu identitetskih pitanja koje tretira Ustav, ali i kroz poruke sa protesta - ocijenio je advokat Veselin Radulović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, naglasio da će se već na narednom kolegijumu predsjednika Skupštine naći prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima - koji predviđa rigoroznije kazne za organizatore neprijavljenih skupova koji ometaju saobraćaj i blokiraju ključnu infrastrukturu.
Političari ne rade ništa, kaže Radulović, na primjeni postojećeg Zakona o javnim okupljanjima koji je, smatra on, dovoljno adekvatan i dovoljno dobar da kada bi se primjenjivao doslovno ne bi građani suočavali sa problemima, kao što je to slučaj posljednjih dana.&nbsp;
- Čini se da svaki slučaj politički iskorištava onako kako odgovara partijama, pa tamo gdje im se čini da im to može donijeti korist to komentarišu na ovaj ili onaj način, tamo gdje im se čini da im može možda nanijeti određenu političku štetu imamo kao u ovim slučajevima jedan krug političkih partija i funkcionera koji ćute, ne oglašavaju se i ne rade ništa. Svaki javni skup treba posmatrati posebno, tako bi trebalo i policija da radi - da procjenjuje da li postoje uslovi za održavanje nekog skupa ili da postoje uslovi da se on u određenom momentu ograniči, zabrani ili prekine - rekao je Radulović.
Smatra da je policija pod jakim političkim uticajem partije koja rukovodi bezbjednosnim sektorom i zbog toga se ne rješavaju problemi oko protesta, a Vlada, dodaje on, ne želi i ne zna da riješi taj problem.
Naglašava da je lako uočljiva politička zloupotreba ljudi koji protestuju, pa treba uzeti u razmatranje povod, razlog za okupljanje i u kojim okolnostima se to okupljanje vrši, na koji način se organizuje i kakva se poruka šalje.&nbsp;
- Podsjetiću da ta priča o izgradnji kolektora u Botunu nije od juče, čini mi se da se nekih dvije decenije zna, barem javnost zna da je ta lokacija određena za izgradnju toga postrojenja i onda se logično mora postaviti pitanje zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije, čini se da danas taj razgovor više nema smisla jer je kompletna procedura završena, da li je ona sprovedena onako kako je trebalo i da li je to bilo dovoljno transparentno sasvim sam siguran da nije, ali opet ponavljam zašto se nije reagovalo u vrijeme kada je moglo da se razgovara o promjeni lokacije i kada je možda ta lokacija mogla da se promijeni - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Radulović: Zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije ?

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Ugrožavanje sigurnosti je krivično djelo zbog kojeg će odgovarati Cetinjanka Z.D. koja godinama ne živi u Prijestonici, a koja je, preko društvene mreže Fejsbuk, uputila užasne prijetnje Cetinjaninu Milu Ivaniševiću, ali je, kako se ispostavilo, u kontinuitetu prijetila i drugim građankama i građanima iz ovoga grada.
- Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici obaviještena je o navedenom događaju i da je naložila službenicima Uprave policije da podnesu krivičnu prijavu protiv lica Z. D. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti - kratko su jutros odgovorili iz Tužilaštva.
Z. D. je, kako smo pisali, rođena Cetinjanka, arhitektica po obrazovanju, školovana i u inostranstvu, bliska Crkvi Srbije, a u Podgorici je angažovana u projektu gradnje jednog vjersko-obarzovnog objekta.
Ona je u morbidnim glasovnim porukama koje je 9. januara uputila Ivaniševiću, pored ostalog, prijetila: „Cetinjani na jade će vam dani doći“, „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“, „kači, kači zastve bando, pa ću ti ih sve usta nabiti i ugušit te s njima“, „ne znate vi ni za boga, neki inat komunistički ćerate pašče jedno“, „i sad ovo prenesi po kafićima po Cetinju neko će me poznat pa mi dođite na kuću, da otključam puštim i nema izlaska, živ ne izlaziš“...
Ivanišević je iste večeri podnio prijavu policiji, a o svemu je obavijestio i organizaciju Centar za građanska prava.
- Napominjem da se osjećam ugroženo, da kod mene postoji bojazan od toga da se ne desi nova Medovina ili novi 01. 01. 2025 – rekao je Ivanišević u policiji.
Z. D. su građani odmah identifikovali, o čemu je Centar za građanska prava obavijestio centinjsko tužilaštvo, a policija je za njom raspisala lokalnu potjernicu. Ona je saslušana u subotu 17. januara.
Z. D. je sa svoga Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ prijetila Ivaniševiću, ali i mnogim Cetinjankama i Cetinjanima.
Dva-tri dana pošto je Ivanišević podnio policiji krivičnu prijavu ona je izbrisala skoro sve objave i fotografije sa svoga Fejsbuk naloga.
Kako smo pislai, u jednoj od objava koje je ostavila, a koja datira iz 2023. piše: „Jesam. I odlično je to. Gospod je moja zastava. Oba roditelja upokojena u Bogu, sad da fizički umrem, misiju sam obavila. Dps rodbinu prekrižila, komplet sve. I licemjerne isto. Crna ovca bijele kose“...
Iz Centra za građanska prava saopštili su 10. januara da „u gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23. naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao 'izolovani incidenti' ili 'lični sukobi'“.
- Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije - instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor - upozorili su tada iz CGP.

Tag: registracija

Albanski državljanin uhapšen jer je vozio kola sa tuđom registracijom

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Crnogorski putevi ne prate tempo: Svakodnevno na ulicama 306.000 vozila, saobraćajnice preopterećene

Albanski državljanin uhapšen jer je vozio kola sa tuđom registracijom

Radulović: Zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije ?

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Cetinjanka koja je upućivala morbidne prijetnje odgovaraće za ugrožavanje sigurnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO