Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević posjetila je danas Centralnu banku Crne Gore (CBCG), gdje se sa guvernerkom Irenom Radović razgovarala o ključnim izazovima i postignućima u pregovaračkom procesu i putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.&nbsp;
Gorčević je predstavila ambicioznu agendu Vlade u vezi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, istakavši odlučnost u ubrzanju evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
- Prepoznavanje napora koje ulažemo od strane evropskih partnera i konkretni pomaci na našem evropskom putu ohrabruju nas da, sa još većom posvećenošću, nastavimo da radimo i ispunjavamo sve preuzete obaveze - kazala je ministarka Gorčević.
Guvernerka Radović je predstavila konkretne korake koje CBCG preduzima u cilju ispunjavanja uslova za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).&nbsp;
- Uz kontinuirani rad na usaglašavanju domaće regulative sa pravnom tekovinom Evropske unije i unapređenje institucionalnih kapaciteta, guvernerka je posebno istakla pomake na polju modernizacije platnog prometa, uključujući nedavno pristupanje Crne Gore SEPA sistemu - saopšteno je iz CBCG-a.
U cilju omogućavanja što skorijeg korišćenja benefita SEPA članstva za građane i privredu, dogovoreno je ubrzanje aktivnosti na usvajanju potrebne regulative.&nbsp;
Ministarka Gorčević i guvernerka Radović pohvalile su dosadašnju saradnju između Vlade i CBCG, ocijenivši je kao primjer zajedničke posvećenosti ključnom cilju – članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević i Radović: Evropske integracije u fokusu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, večeras u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Policijska greška
- Policija privela pogrešne strance zbog napada na Zabjelu.
- Obilježeno 119 godina parlamentarizma u Crnoj Gori.
- Nacrt izvještaja EK o Crnoj Gori pokazao nazadovanje u ključnim pregovaračkim poglavljima.
- Četiri prijave na tender za izgradnju druge dionice autoputa Mateševo-Andrijevica.
Gost Informativne emisije 24 sata je filmski reditelj Branko Baletić.
Emisiju večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Branko Baletić, tema dana - policijska greška

Malo pažljivijem posmatraču biće potpuno jasno da je opasna kleronacistiška ujdurma protiv turskih državljana u Crnoj Gori bila u pripremi kada je Kosovo počelo naoružavati svoju vojsku turskim dronovima i da je u pitanju čisto osvetništvo prema turskom predsjedniku Erdoganu od strane diktatora Vučića, istakla je Ujedinjena crnogorska dijaspora SAD-a.&nbsp;
Prema njihovim riječima, srpski autokrata i klerošovinista Aleksandar Vučic je predugo „žonglirao“ pred međunarodnom javnošću, predstavljajući se kao demokrata i istinski „naprednjak“, kojega u svakodnevnom političkom životu demantuju kriminalne aktivnosti i permanentni pokušaji destabilizacije Regiona, primjerice neuspjeli pokušaj oružane terorističke intervencije na Kosovu uz pomoć Crkve Srbije!
- Ista ta crkva je putem prevarantskih litija, manipulišući opljačkanom crnogorskom sakralnom imovinom pokličem „ne damo svetinje“, na vlast u Crnoj Gori dovela marionetsku, kvislinšku vlast sa jasnim zadatkom da našu državu učini dijelom tzv. srpskog, odnosno ruskog svijeta. Ipak pred međunarodnom javnošću maske polako padaju i protagonisti suludih velikodržavnih ideja, oni koji nijesu presuđeni kao ratni zlikovci u Hagu, smještaju se polako na političko smetlište civilizovanog svijeta, kao što je bio slučaj sa Miloradom Dodikom - navodi se u saopštenju Ujedinjene crnogorske dijaspore SAD.&nbsp;
Crkva Srbije, podvlače, pored brojnih skandala u vezi sa pedofilijom, seksualnim zlostavljanjem, saučesništvom u kriminalnim aktivnostima, kupovina oružja, organizovano podvođenje (trgovina) &nbsp;maloljetnih osoba, o čemu postoje brojni dokazi i sa čim je upoznata međunarodna javnost, predstavlja &nbsp;značajan parapolitički faktor u Regionu!&nbsp;
- Ovoj paravjerskoj organizaciji je data neviđena moć u Srbiji i državama u okruženju. „Upumpavanje“ ksenofobnog straha od prevelikog broja turskih državljana u Crnoj Gori je počelo da dobija institucionalne obrise preko Vučićevih ovdašnjih uslužnih političara da bi ovaj bijes prema Turcima doživio svoju kulminaciju nakon ranjavanja mladog Podgoričanina, koji je iz samo njemu poznatih razloga (kako jasno pokazuje snimak nadzornih kamera) nožem nasrnuo na turske i azerbejdžanske državljane i to prilikom zadobio lakše povrede (otpušten iz bolnice nakon petnaestak minuta) koje su u javnosti predstavljene kao opasne „ubodne rane“! Fitilj na „buretu baruta“ je zapaljen i prijetio je da preraste u masovnu histeriju već viđenu u predvečerje Drugog svjetskog rata a poznatu kao „Kristalna noć“! Svoj ovoj &nbsp;manipulaciji masama su doprinijeli i mediji bliski Crkvi Srbije i srpskoj BIA - naglasili su oni.&nbsp;
Prema njihovim riječima, nije nepoznato da je Crna Gora tokom ratnih dešavanja primila veliki broj izbjeglica, koji su tokom vremena postali „udarna pesnica“ rastakanja i uništavanja crnogorske države.&nbsp;
- Sramno je da srpski huligani i militantna bratstva Crkve Srbije, uz više nego „mekan“ odnos policije prema takvom divljanju, šire vjersku i nacionalnu mržnju - dodali su oni.&nbsp;
Zakon, kako tvrde, ne smije iz legalnih tokova da se pretoči u zakon rulje i ulice i svi oni koji su počinili bilo &nbsp;kakvo protivzakonito djelo, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost trebaju biti zakonski sankcionisani.
- Što ako bi neko počeo primjenjivati ovaj već viđeni sramni model „Turci napolje“ i prema drugim zajednicama, izbjeglicama &nbsp;iz Bosne i Hercegovine, sa Kosova, pa i državljana Srbije, koji ne dobijaju toliki publicitet za silovanja, prebijanja ženskih osoba, pokušaje ubistva, pljačke i sl. uglavnom po našem primorju. Dovoljno se prisjetiti hirotonije Jovana Mićovića u Cetinjskom manastiru, kriminalnih grupa, do zuba naoružanih pripadnika crkvenih bratstava, detektovati ih i među ovim izazivačima nereda, piromanima. Crnogorci i crnogorska nacija ni po čemu ne mogu pripadati ovakvim sramnim huliganskim grupama - zaključuju iz Ujedinjene crnogorske dijaspore SAD-a.&nbsp;

Ujedinjena crnogorska dijaspora SAD: Kleronacistička ujdurma protiv Turaka u Crnoj Gori je Vučićevo osvetništvo prema Erdoganu

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Politički subjekti treba zajednički da rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa svih građana, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na obilježavanju 119 godina od uvođenja parlamentarizma u Crnoj Gori, poručivši da samo u stabilnosti i međusobnom razumijevanju naša država može ostvariti svoju viziju slobodne, pravedne i evropske države Povodom ovog jubileja, Mandić je istakao ponos zbog dugog demokratskog puta koji je naša država prešla od usvajanja Nikoljdanskog ustava 1905. godine i održavanja prve sjednice Narodne skupštine 31. oktobra 1906. godine.&nbsp; On je naglasio da ova svečanost nije samo podsjećanje na slavnu istoriju i bogato nasljeđe crnogorskog parlamentarizma, već i prilika da se reafirmišu temeljne vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora – mir, stabilnost i zajedništvo.&nbsp; Mandić je podsjetio da su upravo te vrijednosti bile i ostale najvažniji uslov očuvanja državnosti i napretka našeg društva. Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, Mandić je poručio da je Skupština u prethodnom periodu dala ključni doprinos napretku u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te izrazio uvjerenje da će do kraja godine biti ispunjeni svi neophodni preduslovi za zatvaranje novih poglavlja. On je naglasio da je to uspjeh cijele Crne Gore i dokaz zrelosti njenog parlamentarizma.&nbsp; Mandić je pozvao sve političke subjekte da zajednički rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa svih građana, poručivši da samo u stabilnosti i međusobnom razumijevanju Crna Gora može ostvariti svoju viziju slobodne, pravedne i evropske države. - Čvrsto sam uvjeren da su i izazovi sa kojima se danas suočavamo i događaji koji su se zbili prethodnih dana, samo prolazna dešavanja koja neće destabilizovati našu zemlju i da ćemo svi izvesti pouke koje su nam potrebne. Prethodnih mjeseci slične scene smo gledali na ulicama najvećih gradova Evropske unije, a njihova demokratija je pronalazila rješenja i adekvatne odgovore. Vjerujem da smo i kao narod i kao država dovoljno zreli da i naša demokratija, koja je još mlada, učini slično u Crnoj Gori. I baš po tim odgovorima će se cijeniti stepen dostignutih demokratskih standarda - zaključio je predsjednik Mandić. Na kraju obraćanja, Mandić je pozvao prisutne da posjete izložbu u holu Skupštine, koja prikazuje originalna dokumenta i arhivsku građu iz 1906. godine, svjedočanstva o prvim koracima parlamentarizma u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151040_34bf026a1e7e74840f6e03ea97c9810afd6424856928b30858ed831f3e475d2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151040_34bf026a1e7e74840f6e03ea97c9810afd6424856928b30858ed831f3e475d2c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dan parlamentarizma"> </figure>  Obilježavanje Dana parlamentarizma upotpunjeno je organizacijom programa „Dan otvorenih vrata“, koji traje do 20 sati.&nbsp; - Tokom cijelog dana, vrata najvišeg zakonodavnog doma bila su otvorena za građane, studente, učenike i sve zainteresovane posjetioce, koji su imali priliku da se neposredno upoznaju sa radom, nadležnostima i istorijatom Skupštine Crne Gore. Kroz organizovane vođene posjete, učesnici su obišli reprezentativne prostorije Skupštine – Plenarnu salu, sale za odbore, zbirku protokolarnih poklona i stalnu umjetničku postavku - navedeno je u saopštenju Skupštine. Tokom programa, građani su kroz otvorenu i neposrednu komunikaciju sa predstavnicima Službe Skupštine Crne Gore imali priliku da se informišu o ulozi parlamenta u demokratskom sistemu, zakonodavnom procesu, kao i o aktivnostima kojima Skupština unapređuje transparentnost, otvorenost i saradnju sa javnošću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151040_4def76b5795878d38146b0a5367f7b7aee1efee2509b12a9cd0343e289f8ea34.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151040_4def76b5795878d38146b0a5367f7b7aee1efee2509b12a9cd0343e289f8ea34" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dan parlamentarizma"> </figure>  Na platou ispred zgrade Skupštine bio je postavljen informativni punkt, gdje su posjetiocima bili dostupni promotivni i edukativni materijali. - Organizacijom Dana otvorenih vrata, Skupština Crne Gore još jednom je potvrdila svoju posvećenost jačanju povjerenja građana, unapređenju transparentnosti rada i afirmaciji demokratskih vrijednosti koje čine temelj savremenog crnogorskog društva. Skupština Crne Gore upućuje zahvalnost svim građanima koji su danas posjetili ovu instituciju i svojim učešćem doprinijeli obilježavanju ovog značajnog jubileja, te poziva javnost da i ubuduće prati i učestvuje u aktivnostima Skupštine koje imaju za cilj dalje jačanje otvorenog i dostupnog parlamenta - poručeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151040_da0f34870833e87fd2ed2ea2462c5fc3158834002c3b5102063a140968af1940.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151040_da0f34870833e87fd2ed2ea2462c5fc3158834002c3b5102063a140968af1940" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dan parlamentarizma"> </figure>  &nbsp;

Mandić: Politički subjekti zajedno da rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa građana

Advokat Darko Maraš, branilac azerbejdžanskog državljanina J.G, kazao je da je utvrđeno da njegov klijent nije bio na Zabjelu 26. oktobra kada se desio incident u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. Tvrdi da je Tužilaštvo svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog.
Viši sud u Podgorici ukinio je večeras pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske J.G. i N.D. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen M.J.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.7126%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-promijenio-odluku-ukinut-pritvor-dvojici-stranaca-ne-postoji-sumnja-za-pokusaj-ubistva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Odbrana je tokom cijelog postupka ukazivala da Jakub Gurbanov nije bio na licu mjesta u kritičnom trenutku, već je bio kod kuće i spavao. Na prijedlog odbrane, sinoć je donijeta naredba o izuzimanju snimaka sa kamera sa zgrade u kojoj moj klijent živi - kazao je advokat Maraš za TV E.
Kamere su izuzete sinoć i na osnovu pregledanih snimaka ustanovljeno je, navodi on, da njegov klijent nije napuštao stan kao što je i tvrdio u svojoj odbrani.&nbsp;
- Danas, oko 20 časova, donijeta je odluka da se mom branjeniku ukine pritvor, kao i drugom osumnjičenom. Tužilaštvo je sve svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog, koji je mog branjenika prepoznao kao osobu koja je učestvovala u ovom incidentu - rekao je za Maraš.

Advokat azerbejdžanskog državljanina: Utvrđeno da moj klijent nije bio na Zabjelu, Tužilaštvo navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Sve što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini — a znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine — rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E bosanskohercegovački pisac i kolumnista Dragan Bursać.
Situacija u Crnoj Gori, kaže Bursać, neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, jer su prisutni identični antibošnjački, antimuslimanski, kako kaže, klerofašistički narativi, u kojima se, preko nekih teorija zavjere, a najčešće kroz narativ o ugroženosti srpskog stanovništva, „spontano” dešava „narod”.
- Fascinantna je ta gotovo iskopiranost načina na koji se to dešava. Svakom čovjeku koji je došao iz Bosne ili Hrvatske trenutno se aktivira PTSP, jer vi vidite, iz sekunde u sekundu, rulju koja ide sa željom da linčuje ljude druge i drugačije — specifično, u ovom slučaju, Turke, građane Turske koji su u Crnoj Gori. To je nešto zastrašujuće, i prosto ne možete da vjerujete da se nakon 35–36 godina takve stvari, takvim intenzitetom i tako brzo, dešavaju tu. Vidimo posljednja tri-četiri dana da događaj prestiže događaj — vidite u jednom trenutku mlade ljude, a onda saznajete da imaju u štekovima bejzbol palice, parole, transparente i prevoz. Vidite da tu nema spontanosti: vidite spaljivanje prodavnica koje drže turski državljani, vidite zapaljene automobile, pa saznate da ti ljudi zapravo i nijesu Turci, osim jednog — da su Azerbejdžanci, i da je došlo do kafanske tuče, provokacija, posjekotina, poderotina, ali ne napada kojim bi bio ugrožen život.I onda vidite transkripciju, kako bih ja rekao — kancelarije — gdje dobijate situaciju da zli Turci ‘idu, ubijaju, spaljuju, pokušavaju da zlostavljaju poštene građane Crne Gore’. Što je potpuno ludilo, što je zastrašujuće - rekao je Bursać.
Evidentan je potpis „kancelarije“, smatra Bursać, sa sjedištem u Beogradu, koji je, kako tvrdi, prisutan nesmanjenom žestinom još od ranih devedesetih godina — i taj obrazac je zastrašujuće isti.
- Ovo što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini. A znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine - istakao je Bursać.
Kaže i da na Balkanu ništa nije slučajno kada se u blizini nalazi Vučićev režim, jer je, kako navodi, obrazac isti — slanje batinaša i isceniranje događaja.
- Kako su ti batinaši obučeni, kako su maskirani, kakvu imaju ‘radnu opremu’ — zovem je radna oprema jer dobar dio batinaša pohađa kojekakve vojne i policijske akademije, i svi imaju iskaznice državne. Kad vidite da je to poprilično slično onome što se dešava na ulicama Podgorice posljednja dva-tri dana - zaključio je Bursać.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjIG0lLMaVr4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: regulativa

Gorčević i Radović: Evropske integracije u fokusu

Informativna emisija "24 sata": Gost Branko Baletić, tema dana - policijska greška

Ujedinjena crnogorska dijaspora SAD: Kleronacistička ujdurma protiv Turaka u Crnoj Gori je Vučićevo osvetništvo prema Erdoganu

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Mandić: Politički subjekti zajedno da rade na jačanju institucija, očuvanju mira i promovisanja interesa građana

PRATITE TVe UŽIVO