Voda u Podgorici će od 1. januara 2025. godine ipak poskupiti 15 centi po kubiku, kako je predviđeno cjenovnikom za narednu godinu koji je na prijedlog Vodovoda formirala Regulatorna agencija za energetiku ali nije potvrdila Skupština Glavnog grada, piše Dan.
Do zaokreta, da se cjenovnik može primjenjivati i bez potvrde Skupštine, došlo je nakon tumačenja pravnog tima preduzeća Vodovod i Zajednice opština Crne Gore koji se pozivaju na Zakon o komunalnim djelatnostima koji ne prepoznaje situaciju „skraćenje mandata Skupštini“.
Skupštini Glavnog grada skraćen je mandat 26. jula, a rok u kojem mora da se održi sjednica na kojoj bi se dala saglasnost za nove cijene je 90 dana od dana podnošenja zahtjeva. Taj zahtjev upućen je 14. avgusta i rok je isticao 12. novembra. Sjednica gradskog parlamenta zakazana je za 11. novembar ali nije održana zbog nedostatka kvoruma.
Najave za povećanje cijena vode nisu naišle na odobravanje premijera Milojka Spajića koji je početkom novembra saopštio da „neće dozvoliti povećanje cijena vode gdje god je PES uključen u vršenju vlasti, neće imati podršku nijedan Vodovod.
Na sajtu Vodovoda juče je objavljeno saopštenje za građane da će se od 1. januara naredne godine primjenjivati nove cijene vode.
Po novom cjenovniku izjednačavaju se fizička i pravna lica. Kada je u pitanju javno vodosnabdijevanje, „start“ na računu iznosiće 0,99 eura po korisniku, dok je varijabilni dio iznositi 0,52 eura po kubiku.
Kada je u pitanju prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda „start“ na računu iznosiće 0,30 eura po korisniku, dok će varijabilni dio cijene iznositi 0,19 eura po kubiku. Prečišćavanje komunalnih otpadnih voda koštaće 0,17 eura po kubiku, a isporuka vode drugom izvršiocu koštaće 0,04 eura po kubiku.
- Privredno društvo Vodovod i kanalizacija je dužno da od 1.1.2025. godine primjenjuje novi cjenovnik usluga, izrađen po metodologiji za utvrđivanje cijena regulisanih komunalnih djelatnosti koju je propisala Regulatorna agencija za energetiku. Nova cijena se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio cijene, potrošači će plaćati nezavisno od potrošnje, dok će se varijabilnim dijelom cijene obračunati količina utrošene vode, odnosno, količina prikupljene, odvedene i prečišćene otpadne vode. Cijena prečišćavanja otpadnih voda ima samo svoj varijabilni dio i ista je za sve kategorije potrošača - objavljeno je na sajtu Vodovoda.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić za Dan navodi da primjenom novih cijena od 1. januara preduzeće neće biti u gubitku 3,7 miliona eura bez uračunatog PDV-a kako su bile i projekcije, pa samim tim ni Glavni grad neće imati obavezu da pomogne preduzeću.
- Od 1. januara naredne godine kubik vode biće veći za 15 centi. Tumačenje smo dobili od naše pravne službe, konsultovali smo i pravni tim Zajednice opštine, ali i kolege iz drugih opština, prije svega kolega iz Vodovoda Mojkovca i Rožaja koji su u sličnoj situaciji. Njihova odluka se nije razmatrala u predviđenom roku od 90 dana i oni će poskupiti na isti način što je u skladu sa zakonom - naveo je Nišavić.
Nišavić objašnjava što predviđa zakon.
- Ušli smo u tumačenje zakona i došli do infromacija da Skupština Glavnog grada nije raspuštena već je došlo do skraćenja mandata. Zakon o komunalnim djelatnostima predviđa da se preporučene cijene od strane Regulatorne agencije moraju poštovati ukoliko se usvoje ili ukoliko u roku od 90 dana Skupština Glavnog grada ne postupi u skladu sa zakonom i ne razmatra odluku - naveo je on.
Prema njegovim riječima Skupština Glavnog grada nije raspuštena jer po Zakonu o lokalnoj samoupravi nju raspušta samo Vlada, već joj je skraćen mandat što Zakon o komunalnim djelatnostima ne prepoznaje.
- Zbog toga smo dužni da poštujemo odluku odbora direktora, shodno regulatoru i da cijene primjenjujemo od 1. januara naredne godine. Ako se u roku od 90 dana, iz opravdanih razloga ne održi sjednica, ili se cjenovnik ne razmatra na sjednici mi smo u obavezi da automatski primjenjujemo predložene cijene - tvrdi Nišavić.
<h2>Cijene se formiraju na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima</h2>
Cijenu vode u Crnoj Gori na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima iz 2018. godine reguliše Regulatorna agencija za energetiku. To čine od 2020. godine na osnovu usvojene metodologije. Ranije, dakle prije ovog zakona, to su činile lokalne samouprave. Prema proceduri Vodovod pošalje zahtjev RAE, oni odobre, vrate i ta se dokumentacija dostavlja gradonačelniku, a iz te institucije Skupštini Glavnog grada kao osnivaču Vodovoda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podgorica: Od 1. januara voda ipak skuplja 15 centi po kubiku

Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane od januara 2025. godine - poručio je premijer Milojko Spajić za Javni servis.
On je, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025. poskupila struja, održao sastanak sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimirom Ivanovićem i direktorom Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivanom Asanovićem.
- Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga - istakao je Spajić, prenosi Portal RTCG.
Napomenuo je da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
- Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima - kazao je Spajić.
Ministar energetike Saša Mujović za RTNK je kazao je da je nakon današnjeg sastanka dogovoreno da će omogućiti subvencije građanima. Za to su objašnjava Mujović, sredstva nađena u rezervi budžeta.
- Potrošači čija je potrošnja do 500 KW biće subvencionisani, a takvih je u Crnoj Gori 80%, u narednih pola godine imaće tu subvenciju. U tom periodu računamo i da ćemo oboriti inflaciju - kazao je Mujović.
Nakon pada inflacije kako objašnjava Mujović, prestale bi subencije i onda bi stupilo na snagu to povećanje od 3,4% koje je donijela Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
Mujović ističe da je riječ o nezavisnom tijelu, te da u tom smislu Vlada Crne Gore nema mogućnosti da utiče na odluke REGAGEN-a.
REAGAGEN je saopštila da će cijene elekrične energije, od januara 2025. godine biti veće za 3,4 % za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom. U tu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 01. novembra naveo da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

1250x600

Spajić: Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku od januara 2025.

Magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića prohodni su za saobraćaj, saopštili su iz Opštine Danilovgrad, dodajući da očekuju da će se nastaviti trend pada vodostaja rijeke Zete.
Iz Opštine Danilovgrad su rekli da je zbog nešto povoljnijih meteoroloških uslova i prekida padavina tokom prethodne noći došlo do značajnog pada vodostaja rijeke Zete, koji je danas niži za pola metra.
Time su se, kako su kazali, stekli uslovi za otvaranje pojedinih puteva, na kojima se sada saobraća u uobičajenom režimu.
- Prohodan je most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica, put Bandići Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan - naveli su iz Opštine Danilovgrad u objavi na Fejsbuku.
Iz te lokalne samouprave su rekli da i dalje ostaju neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Frutak, most Dobro Polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno.
- Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se preporuka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima - naveli su iz Opštine Danilovgrad.
Oni su kazali da građani informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1G4o6o5UGc%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prohodna magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

S&amp;P 500 i Dow Jones Industrial Average zabilježili su u srijedu nove istorijske intraday rekorde, nadovezujući se na snažan početak godine, iako je rast izgubio na zamahu.
Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je porastao 0,3 odsto na rekordno visoki nivo, dok je Dow, koji uključuje 30 dionica, pao 329 bodova, odnosno 0,7 odsto, nakon što je ranije tokom sesije porastao više od 150 bodova, odnosno 0,3 odsto, dosegnuvši novi najviši nivo. Nasdaq Composite dobio je 0,4 odsto.
Dionice rafinerija nafte Valero Energy i Marathon Petroleum bile su među dobitnicima dana, dobivši tri odsto, odnosno više od jedan odsto, nakon što su izvori za CNBC rekli da će prodaja nafte iz Venecuele nastaviti na neodređeno vrijeme i da će sankcije biti smanjene, prenosi SEEbiz.
Nasuprot tome, cijene sirove nafte pale su nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da će privremene vlasti u Venecueli predati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čak 50 miliona barela nafte, što je podstaklo zabrinutost zbog povećanja ponude nafte.
„Nedostatak značajnih promjena cijene barela sirove nafte glas je povjerenja da smo još daleko od toga da smo ograničeni s gledišta ponude i potražnje“, rekao je viši menadžer portfelja u Globalt Investmentsu, Keith Buchanan.
&nbsp;Dok su cijene nafte produžile gubitke od utorka, dionice su porasle prethodnog trgovačkog dana jer su investitori, čini se, zanemarili zabrinutost zbog američkog napada na Venecuelu tokom vikenda.
„Ono što se dogodilo u Južnoj Americi nije promijenilo izglede za rast u SAD-u s gledišta tržišta kapitala“, rekao je i Buchanan.&nbsp;
U srijedu su dionice banaka takođe vratile dio svojih snažnih dobitaka s početka godine. JPMorgan, Bank of America i Wells Fargo bili su ključni zaostaci, svaki s padom od više od dva odsto.

Naftni sektor u plusu

Godišnja inflacija u eurozoni za decembar, prema prelimiranim podacima, pala je sa novembarskih 2,1 na dva odsto, objavio je Eurostat.
&nbsp;Cijene usluga su porasle 3,4 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na 3,5 odsto u novembru, a cijene energije su pale značajno bržim tempom, 1,9 odsto međugodišnje naspram novembarskog pada za 0,5 odsto, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kada su u pitanju hrana, alkohol i duvan, cijene su porasle 2,6 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na novembarskih 2,4 odsto, a cijene industrijskih proizvoda osim energije 0,4 odsto, usporivši u odnosu na međugodišnju stopu mjerenu prošlog mjeseca od 0,5 odsto.
&nbsp;Godišnja stopa bazne inflacije u eurozoni smanjena je u decembru na 2,3 odsto, u odnosu na novembarskih 2,4 odsto.
&nbsp;Među najvećim privredama u eurozoni, najznačajnija promjena primijetna je u Njemačkoj, gdje je porast godišnje stope inflacije usporila sa 2,6 odsto izmjerenih u novembru na dva odsto, kako pokazuju preliminarni decembarski nalazi mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP).
&nbsp;Francuska bilježi neznatno usporavanje godišnje stope inflacije koja u decembru iznosi 0,8 odsto, u poređenju sa 0,7 odsto zabilježenih u novembru i oktobru. Godišnja stopa inflacije porasla je u Italiji sa 1,1 odsto na 1,2, dok je u Španiji sa 3,2 odsto pala na tri odsto.
&nbsp;Najviše godišnje stopa inflacije u eurozoni na osnovu preliminarnih podataka za decembar bilježe se u Slovačkoj i Estoniji i iznose 4,1 odsto, dok je najniža stopa od 0,1 odsto zabilježena na Kipru, objavio je Eurostat.

Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno smanjena na dva odsto u decembru

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation