Premijer Crne Gore Milojko Spajić saopštio je da će dinastija Petrović Njegoš do kraja godine biti u potpunosti rehabilitovana.
- Vjerujem da je interes čitavog društva da gajimo i podstičemo našu sjajnu tradiciju, kakvu ima vrlo mali broj evropskih zemalja. Državnost Crne Gore je neraskidivo povezana sa našom krunom iz 1910. godine, kao i priznanjem velikih sila iz 19. vijeka - naveo je Spajić na mreži X.
Nakon premijerove objave na društvenim mrežama, medijima je dostavljeno i sopštenje iz njegovog kabineta u kojem se navodi da je Vlada Crne Gore spremna da uradi sve kako bi konačno na adekvatan način bio regulisan status crnogorske kraljevske dinastije Petrović Njegoš.
Navodi se da je to Spajić &nbsp;saopštio na sastanku sa princom Nikolom.
Dodaje se da u prethodnih 13 godina nijesu ispunjene sve zakonske obaveze prema dinastiji, pa je premijer Spajić istakao da bi trebalo saradnjom Vlade i Skupštine do kraja godine stvoriti uslove da se uspješno okonča proces započet još 2004.
U saopštenju se navodi da je na sastanku razgovarano i o brojnim prilikama da princ Nikola i dinastija Petrović nastave sa diplomatskim aktivnostima kod evropskih kraljevskih porodica, bitnim za uspješan završetak EU puta.
- Moja unučad imaju 15 godina i pravo je vrijeme da se povežu sa Crnom Gorom i našim sunarodnicima. Na ovaj način će se pojačati osjećaj posvećenosti Crne Gore dinastiji, a ovo će biti jasna potvrda da ova Vlada želi da riješi za nas vrlo važno pitanje - kazao je princ Nikola Petrović Njegoš, navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Dinastija Petrović Njegoš biće rehabilitovana do kraja godine

Inicijativa za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, koju je prošle sedmice crnogorskim parlamentarcima uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čini se da za sada nije privukla značajnu reakciju javnosti i opozicionih političara.
Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić za list kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.
Portparol Demokratske Crne Gore Mitar Paunović je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.
- Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok - dodali su u odgovoru Pobjedi.
Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.
- Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon - zaključuje se u odgovoru Paunovića.
Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a Budimir Aleksić, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.
- Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje - kazao je Aleksić.
On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.
Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.
Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

Pacijenti čiju rehabilitaciju finansira Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije u Institutu Igalo jer im je udvostručena participacija. To za Novski portal kaže izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, komentarišući objave u medijima posljednjih dana da pacijenti, osiguranici Fonda zdravstva, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40 odsto troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju.
U menadžmentu se, ipak, plaše da bi nerazumijevanje značajnog broja osiguranika FZO koji imaju pravo na rehabilitaciju, bez učešća u troškovima, moglo &nbsp;dovesti do toga da jedan dio njih odustane.
- Time bi značajno umanjili perspektivu ozdravljenja, koju im omogućuje naš zdravstveni sistem u okviru Instituta Igalo. Naime, imajući u vidu da su od 1.11.2024. konačno, nakon više od 30 godina insistiranja, &nbsp;cijene za usluge koje pruža Institut Igalo osiguranicima FZO, usklađene sa onim što je realna cijena koštanja, došlo je i do povećanja iznosa koje plaćaju, prema našem iskustvu, uglavnom 2 kategorije pacijenata. Oni nemaju preko 10% učešća u ukupnom broju korisnika - navodi Kovačević.
Pojašnjava da su to kardiološki pacijenti sa ugrađenim stentom – koji nisu penzioneri i fizijatrijski – sa dijagnozom fraktura lumbalnih pršljenova.
- Ostale kategorije (drugi fizijatrijski, &nbsp;djeca, kardio, nepokretni i teže pokretni pacijenti) ne plaćaju, ili je ta uplata minorna. Sa druge strane, s obzirom na to da Institut Igalo ne može da utiče na iznos fakture za te dvije kategorije pacijenata, te da je to učešće određeno Pravilnikom, mi smo još od početka novembra odlučili, da bismo olakšali i tim korisnicima izdatke, da ponudimo plaćanje njihovog učešća na 3-5 rata - rekao je Kovačević.
Takođe, iz Instituta su, napominje Kovačević, pokrenuli inicijativu ka resornom Ministartvu da se Pravilnik izmjeni kako bi se u budućnosti ukinulo učešće i za tih 10% pacijenata sa navedenim djagnozama.
- Naišli smo na razumjevanje sa njihove strane, tako da se nadamo pozitvnom ishodu. Ono stop nam je posebno stalo jeste to da svi građani koji imaju pravo da u okviru sistema zdravstvene zaštitete dobiju rehabilitaciju u Institutu Igalo to pravo i iskoriste. &nbsp;Zbog toga svi koji imaju dilemu mogu da se informišu u našoj pozivnoj službi (svakog radnog dana od 7-15h) putem mobilnih telefona na brojeve 063/211-330; 063/211-313; 069/330-111 i 069/330-113): ili putem meila: rehabilitacija@igalospa.com - zaključio je Kovačević.

Kovačević: Pacijenti ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije zbog participacije

Većinom glasova odbornika danas je u SO Nikšić usvojen rebalans budžeta za ovu godinu. Odlukom o budžetu Opštine Nikšić za 2025. godinu budžet je bilansiran na 37.180.000 eura, a novom projekcijom, umjesto 37.180.000 budžet opštine Nikšić za 2025. godinu je rebalansiran na iznos od 43.130.000 što je više za 5.950.000 eura, prenosi RTNK.
Istim brojem glasova – 21 za i 14 protiv, usvojena je i odluka o kreditnom zaduženju Opštine Nikšić u iznosu od tri miliona eura. Prema pripremljenom predlogu odluke Opština će se dugoročno zadužiti u iznosu od tri miliona eura kod Evropske investicione banke, radi realizacije aktivnosti na izgradnji II faze kanalizacione mreže u Opštini Nikšić.
Takođe, istim brojem glasova usvojena je odluka o izvršenju budžeta Opštine Nikšić za prvih šest mjeseci ove godine. Budžetom Opštine Nikšić za 2025. godinu planiran je iznos primitaka od 37.180.000 eura, a ostvareni je 24.124.901 ili 64,89 odsto u odnosu na plan. Ukupno izvršeni izdaci za period januar-jun 2025.godine iznose 17.352.110 eura ili 46,67 odsto u odnosu na godišnji plan.
U naselju Kličevo gradiće se novi vrtić, a odbornici su jednoglasno usvojili predlog odluke da Opština za te potrebe ustupi parcelu Javnoj predškolskoj ustanovi “Dragan Kovačević”.
Usvojene su i ostale tačke dnevnog reda.
Današnjoj sjednici prisustvovalo je 36 odbornika.

Nikšić: Usvojen rebalans budžeta, u kasa 43,1 milion eura

U emisiji Srećan dan fokus stavljamo na porodičnu psihoterapiju u slučaju adolescenata koji koriste psihoaktivne supstance. 
Gošća je Marija Radović, programska direktorica Juventasa, koja govori o tome kako porodica može postati podrška, a ne poligon za dodatne konflikte – i koje su ključne zamke i koraci u procesu oporavka. 
U susret Crnom petku otvaramo i pitanje: Kako izbjeći potrošačke zamke i ne pasti pod pritisak lažnih popusta? O toj temi govori Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za prava potrošača iz Instituta ekonomskih nauka, i otkriva trikove trgovaca i savjetuje kako kupovati pametno. 
U emisiji kuvaju violinistkinja Verica Čuljković i njen sin Đurađ. 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o porodičnoj psihoterapiji u slučaju adolescenata koji koriste psihoaktivne supstance

U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome kako Crveni krst mijenja živote najranjivijih i sa kakvim se izazovima suočavaju uoči obilježavanja Dana te organizacije. 
Pitamo i da li je Crnoj Gori potreban novi, savremeniji Zakon o volonterskom radu, te šta bi to značilo za mlade i sve one koji volontiraju godinama. 
Bavimo se i pitanjem da li je Crna Gora spremna da prati evropske standarde u zaštiti LGBT+ prava nakon odluke Suda pravde EU o priznavanju istopolnih brakova. 
Provjeravamo i da li građani dovoljno čuvaju javne površine i gradsko zelenilo, te zašto je pozorište i dalje važno u savremenom društvu.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Kako Crveni krst mijenja živote najranjivijih, o Zakonu o volonterskom radu...

Navijačka grupa Ultra Crna Gora obavijestila je navijače da je za sjutra spremna koreografija za cijele tribine i da je poželjno da publika dođe u dvoranu već od 17:30 sati.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore od 18 sati u SC Morača igraju prvu utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Izabranici Andreja Žakelja dočekuju selekciju Portugala.

Crnogorski navijači spremili posebnu koreografiju za meč u Morači

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: rehabilitacija