Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lokalna vlast u službi mržnje: SO Pljevlja u subotu promoviše knjigu koja veliča četničke komandante

Grad pod Trebjesom krase murali herojima antifašizma - Savi Kovačeviću, Ljubu Čupiću i Joki Baletić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f" data-rendition-name="original" width="960" height="1226" loading="lazy" alt="Murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  - Heroji grada - napisano je pored murala u Ulici Alekse Backovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83" data-rendition-name="original" width="960" height="1168" loading="lazy" alt="Antifašistički murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  Murali su nastali kao odgovor grupe nikšićkih antifašista na rehabilitovanje četnika i nedavno podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama.

Antifašistički odgovor iz Nikšića: Grad ukrasili murali Savi, Ljubu i Joki

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kaže da nije bio u političkoj, nego u humanoj misiji, kada je juče, u Kamniškoj bistrici, u Sloveniji, položio vijenac na spomen-obilježje stradalima maja 1945. na Zidanom mostu i Blajburgu. &nbsp; Lider Nove srpske demokratije, četnički vojvoda, ustvrdio je da nije želio da glorifikuje četnike, već da se pokloni stradalim četničkim vojnicima, sveštenicima Srpske pravoslavne crkve i civilima, članovima četničkih familija koji su pobjegli iz Crne Gore, Hercegovine... &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; -Okupili smo se, ne da oživljavamo bilo kakvu mržnju, već da u molitvi i tišini, u ime istine i pravde, odamo počast žrtvama – poručio je Mandić. &nbsp; Spustiti glavu u čast svake nevine žrtve jeste plemenit čin: svako zaslužuje da mu se zna grobno mjesto. I da je Andrija Mandić ostao na tim riječima, moglo se – makar na trenutak - povjerovati da je četnički vojvoda i zagovornik Velike Srbije naprasno postao evropejac ili novorođeni antifašista ili neki budistički mudri, Dalaj Manda... &nbsp; EKIPA ZA REHABILITACIJU &nbsp; Ali, ništa od toga. &nbsp; Mandić je imao je jasan politički cilj: da sa pozicije prvog čovjeka crnogorskog parlamenta, kroz priču o nevinim žrtvama, suštinski nastavi onu staru ideju revizije istorije i rehabilitacije četnika. &nbsp; Zato Mandić i nije išao sam. Sa njim su bili i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, potpredsjednik Parlamentarne skupštine Mediterana i poslanik Dejan Đurović, kao i poslanik Velimir Đoković. &nbsp; Svi iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, koalicije koja su slavila četniki, čak i Pavla Đurišića, koljača muslimanske đece, žena i staraca - kojem su svojevremeno htjeli i da grade spomemnik u selu Donje Zaostro. &nbsp; Mandić juče nije spominjao ispomenik četničkom koljaču, ali jeste ponovio priču o teroru komunizma. &nbsp; - Svaka revolucija, bez obzira kako je predstavljana, počiva na teroru, zločinu i svirepom ubistvu političkih protivnika. To je istina koju ne smijemo gurati pod tepih -rekao je Mandić. I tako je predsjednik Skupštine pokušao da ispiše novu istoriju Drugog svjetskog rata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061619068_937f29e559d67bede36ec1219afae039a4b79b8047f1a6f1c17f2511910b2df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061619068_937f29e559d67bede36ec1219afae039a4b79b8047f1a6f1c17f2511910b2df5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="POPOVI NOVOISTORIČARI: Sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Kamničkoj Bistrici"> <figcaption>POPOVI NOVOISTORIČARI: Sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Kamničkoj Bistrici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  KAD POPOVI MARŠIRAJU ISTORIJOM Nije bio usamnjen. U istom stroju, osim ekipe iz neka Demokratskog fronta bili su sveštenici Srpske pravoslavne crkve koji ne odustaju od glorifikacije četničkih komandanata krvavih ruku ili kanonizacije koljača, kao što su Maca Vukojićić ili Obrad Šiljak. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ništa se, naravno, ne dešava slučajno: sve je dio iste strategije revizije istorije. Ono prekrajanje istorije u manastiru Doljane, kada je Joanikije, vječiti apsolvent, uz pratnju Mandića, veličao Đurišića kao ,,velikog junaka nepobjedivog karaktera“. &nbsp; Ili ono nedavno, kada je padobranac-novoistoričar Metodije Ostojić, otkrio da su četnici bili, citiram, ,,prvi gerilci u porobljenoj Evropi“ i da nema sreće u Crnoj Gori dok postoji, kako reče, ,,paganski mauzolej na Lovćenu“ i dok se on ne oburda i „ vrati crkva“. I dok se, kako reče Metodije, ne vrati prava istorija. &nbsp; KOGA BRIGA ZA ISTINU? &nbsp; Muka je kad mantijaši tumače istoriju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; ,,Slila se ogromna vojska. Ustaše su na desnoj, a četnici na lijevoj strani. Ravnica je. Ustaši razvili ustašku zastavu. Četnici jugoslovensku...“ &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061619068_367535d7ed810b4e9af608f271d1336ed56a934ad870349bf1eb6ab2d4f07870.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061619068_367535d7ed810b4e9af608f271d1336ed56a934ad870349bf1eb6ab2d4f07870" data-rendition-name="original" width="268" height="188" loading="lazy" alt="ZLOČINAČKO ZAJEDNIŠTVO NA KRAJU RATA: Ustaše, domobrani i četnici na teritoriji Pavelićeve NDH"> <figcaption>ZLOČINAČKO ZAJEDNIŠTVO NA KRAJU RATA: Ustaše, domobrani i četnici na teritoriji Pavelićeve NDH(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Novinar istraživač Vladimir Jovanović citirao je nedavno dio ispovijesti četničkog izbjeglice Novice Popovića, koji je od 1958. bio prvi predśednik četničkoga „Njegoš” iz Čikaga. Popović potvrđuje istorijsku istinu o savezništvu četnika i ustaša, dogovorima Anta Pavelića i izaslanika Draže Mihailovića u Zagrebu oko zajedničke ustaško-četničke bježanije od partizana da bi se predali Englezima. &nbsp;&nbsp; Baš kao što partizanski potpukovnik Milan Basta, inače Srbin iz Hrvatske, objašnjava kako je Velimir Jojić, četnik, učesnik Podgoričke skupštine deklamovao svojim četničkim drugarima 14. maja 1945. godine da su oni izgubili rat i da je pobjednik nova jugoslovenska armija. &nbsp; ,,Četnici su u Blajburgu klicali toj novoj jugoslovenskoj armiji, iako je to bila ona ista partizanska armija koja ih je pobijedila“ – svjedoči Basta. &nbsp; KAD BRITANCI OKRENU LEĐA Kao što istorija svjedoči da su britanske trupe, stacionirane u graničnom pojasu Austrije, odbile da prime četničke zarobljenike. &nbsp; S razlogom: upravo su se četnici oglušili na britanski apel ali i ukaz kralja Petra Karađorđevića iz Londona, koji je 29. avgusta 1944. godine oduzeo komandu Draži Mihailoviću. A onda, 12. septembra, tražio da se četnici stave pod komandu Titove Narodnooslobodilačke vojske. &nbsp; Četničke vođe oglušile su se na sva ta upozorenja, poveli svoje porodice i svoje jatake ne put bez povratka. Mnogi su te odluke platili životima, ali tu nije bilo priče o revoluciji i komunizmu, nego fašizmu i antifašizmu. &nbsp; Ali, koga iz vrha parlamentarne većine, ili iz vrha Crkve Srbije briga za istoriju i istorijske istine? &nbsp; IDEOLOGIJA SVETOSAVLJA &nbsp; Jer, Mandić, Joanikije, Metodije – sve su to kraci iste ideologije. Svetosavske, u čijem centru je Velika Srbija. I koja - da bi kao velikosrpski projekat opstala u budućnosti - &nbsp;mora da mijenja prošlost i da propovijeda istorijske laži-bajke. &nbsp; Priča o četničkim žrtvama, o teroru komunista kao zlu istovjetnom fašizmu ima samo jedan cilj: kroz rehabilitaciju četnika, po uzoru na Srbiju, rehabilitovati ideju Velike Srbije u Crnoj Gori. &nbsp; Mučno je i tužno kada ljudi rođeni u Crnoj Gori priželjkuju nestanak slobodne Crne Gore i kada su im uzori pogrešni Srbi, od nekada Karađorđevića do koliko juče Miloševića i danas Vučića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616190620_08b3447e87d79fa2ccef5ae7eaa3481ca17ec0b4cda8f53003d1be50b6250bb0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250616190620_08b3447e87d79fa2ccef5ae7eaa3481ca17ec0b4cda8f53003d1be50b6250bb0" data-rendition-name="original" width="810" height="456" loading="lazy" alt="BORIO SE PROTIV FAŠIZMA I PREZIRAO NACIONALIZAM : Koča Popović"> <figcaption>BORIO SE PROTIV FAŠIZMA I PREZIRAO NACIONALIZAM : Koča Popović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,Srbi nisu u sukobu sa svetom, već sa samima sobom, vraćajući se na četničku kokardu, šajkaču i opanke iz kojih su jedva izašli. Bio sam i ostao Srbin, ali nisam bolesna zadribanda i Srbenda...” &nbsp; Tako je o svetosavskoj ideologiji govorio čuveni Koča Popović, antifašista, revolucionar, španski borac, narodni heroj, legendarni nadrealista i student pariške Sorbone. &nbsp; O Koči Popoviću danas ne žele da pričaju Andrija Mandić, Joanikije Mićović ili Metodije Ostojić. I trude se da o njemu ne sazna išta njihovo političko i vjersko stado. &nbsp; Pogrešni uzori dovode do pogrešnih izbora i stvaranja lažne istorije. Ako se to dozvoli, ako ćutanje jedini odgovor u Crnoj Gori, onda ćemo gledati direktan prenos kraja crnogorske građanske istorije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Mandićeva, Joanikijeva i Metodijeva ,,humana misija” rehabilitacije četništva

Evropska komisija će podnijeti zakonski prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte 15. aprila, tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj, javlja Rojters pozivajući se na zvaničnike Evropske unije i dokument u koji je agencija imala uvid.
Dva zvaničnika EU rekla su Rojtersu da je tajming osmišljen kako bi se spriječilo da zabrana nafte postane glavni faktor u predizbornoj kampanji u Mađarskoj.
Mađarska i Slovačka, koje i dalje zavise od uvoza ruske nafte, snažno se protive bilo kakvoj zabrani.
Na izborima 12. aprila, mađarski premijer Viktor Orban i njegova nacionalistička stranka Fides suočavaju se sa najvećim izazovom za svoju vlast u posljednjih 16 godina. Orban aprilske izbore predstavlja kao oštar izbor između „rata ili mira“, tvrdeći da će njegovi politički protivnici uvući zemlju u rat koji bjesni u susjednoj Ukrajini, što oni snažno poriču.
Evropska unija je već uvela sankcije na uvoz ruske nafte koja se prevozi morem, ali želi da u zakonodavstvo – koje bi ostalo na snazi – uvrsti potpuno postepeno ukidanje ruske nafte, čak i ako mirovni sporazum u ratu u Ukrajini dovede do ukidanja sankcija EU, navodi britanska agencija.
Prema nacrtu dnevnog reda u koji je Rojters imao uvid, Evropska komisija planira da predloži zabranu uvoza ruske nafte 15. aprila, a – upitan za komentar – portparol EK rekao je agenciji da su agende izvršne vlasti EU privremene i da nema potvrđen vremenski okvir za podnošenje prijedloga.
Isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko naftovoda „Družba“ prekinute su od 27. januara, kada je Kijev saopštio da je ruski napad dronom pogodio opremu cjevovoda u zapadnoj Ukrajini.
Slovačka i Mađarska optužuju Ukrajinu da je kriva za produženi prekid, dok Kijev tvrdi kako pokušava da popravi naftovod.
Orbanova vlada, koja je održavala srdačne odnose sa Moskvom od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, stavila je veto na nove sankcije EU Rusiji, kao i na ogroman zajam Kijevu zbog spora oko naftovoda „Družba“.
Očekuje se da će Evropska unija zaobići svaki pokušaj Mađarske i Slovačke da blokiraju planiranu trajnu zabranu uvoza ruske nafte korišćenjem zakona koji može da odobri kvalifikovana većina zemalja članica.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen rekao je da će prijedlog postepeno ukinuti uvoz ruske nafte najkasnije do kraja 2027. godine.
Do posljednjeg kvartala prošle godine, EU je uvozila samo 1 odsto svoje nafte iz Rusije, uglavnom kao rezultat sankcija bloka na rusku sirovu naftu koja se prevozi morem, navodi Rojters.

Evropska komisija će podnijeti zakonski prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Atini od Panatinaikosa 11:10, &nbsp;u prvom meču osmine finala Eurokupa.
Ekipa trenera Vladimira Gojkovića odigrala je dobar meč, konstantno bila u igri, a u samom finišu došla je i do vođstva od 10:9.
Domaćin je u finišu druge četvrtine prvi put došao do vođstva od tri gola (6:3), koliko je bilo i na polovini meča (8:5).
Jadran je u trećoj četvrtini uspio da anulira zaostatak (9:9), a seriju od tri vezana gola kompletirao je vođstvom od 10:9, minut i 34 sekunde prije kraja meča.
Sam finiš pripao je domaćinu, koji je sa dva dva pogotka napravio preokret i došao do pobjedom.
Najefikasniji u ekipi Jadrana bio je Francisko Valera sa tri gola, dok su po dva postigli Srđan Janović i Vasilije Radović.
Po jednom upisali su se Danil Merkulov, Strahinja Gojković i Đorđe Lazić.
U ekipi Panatinaikosa najefikasniji je bio Nikolaos Papasifakis sa tri gola, dok je Dušan Banićević dodao dva.
Revanš utakmica na programu je narednog utorka.

Minimalan poraz Jadrana u Atini

Mađarska i Slovačka odupiru se pritiscima Ukrajine, tvrdi mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto, navodeći da Kijev sprovodi „političku ucjenu“ oko transporta sirove nafte na naftovodu Družba. Prema njegovim riječima, na naftovodu nema tehničkih problema, a cilj Ukrajine je izazvati krizu u snabdijevanju naftom.
- Branićemo se zajedno sa slovačkom vladom. Donijeli smo potrebne odluke o puštanju rezervi, a MOL je naručio potrebne količine morskim putem- rekao je Sijarto, dodajući da će Mađarska i Slovačka blokirati sve odluke u Briselu koje idu u korist Ukrajine dok Kijev nastavlja sa „zavlačenjem“.
Slovačka je zaustavila rad naftovoda 13. februara, optuživši Ukrajinu za produženi prekid, dok Kijev tvrdi da je planiran nastavak isporuka 26. februara. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen traži od Ukrajine ubrzanje popravki, dok hrvatski premijer Andrej Plenković pomaže u transportu nafte Jadranskim naftovodom do Mađarske i Slovačke.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra obnovu naftovoda nepotrebnom i poručuje da Rusija namjerno gađa ekipe za popravke. Savjetovao je mađarskom premijeru Viktoru Orbánu da se obrati Moskvi radi energetske stabilnosti.
Slovački premijer Robert Fico najavio je da operater mreže neće udovoljiti hitnim ukrajinskim zahtjevima za električnom energijom dok se ne nastavi protok nafte kroz Družbu. Ukrajina predlaže alternativne tranzitne rute i ocjenjuje da privremeni prekid snabdijevanja električnom energijom predstavlja ucjenu.

Sijarto: Oduprijećemo se ukrajinskim ucjenama do samog kraja

Most Milenijum večeras svijetli u bojama ukrajinske zastave.
Povod je, kako je Glavni grad objavio na društvenim mrežama obilježavanje četvrte godišnjice od početka rata u Ukrajini.
- Most Milenijum svijetli u bojama ukrajinske zastave kao znak podrške ukrajinskom narodu i solidarnosti u borbi za mir i slobodu- navode iz Glavnog grada u objavi na mreži Iks. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGradPg%2Fstatus%2F2026348043855855697%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2026348043855855697%7Ctwgr%5E1b52fdf952c321c5401b5f52f147ab0dca00fdb8%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: rehabilitacija-cetnika