Ministar zdravlja Vojislav Šimun potpisao je danas Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti od dva miliona eura sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za rekonstrukciju Kliničkog centra Crne Gore, Opšte bolnice Bijelo Polje i Opšte bolnice na Cetinju, u cilju unapređenja energetske efikasnosti ovih objekata.&nbsp;
- Za potrebe Ministarstva zdravlja EBRD je izradila i studiju izvodljivosti za ovaj projekat, te dodatno opredijelila milion eura za konsultantsku podršku u pripremi tendera, izvođenja i nadzora radova - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Oni su podsjetili da je ministar finansija Novica Vuković 28. juna potpisao ugovor o kreditu sa EBRD za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova.&nbsp;
- Ukupni investicioni trošak renoviranja bolnica uključenih u investicioni program iznosi 12 000 000 (miliona eura) pri čemu je Kliničkom centu CG opredijeljen iznos od 7,084,533.00 eura, Opštoj bolnici Cetinje 1,377,958.00 eura i Opštoj bolnici Bijelo Polje 2,783,802.00 eura - naveli su u MZD.
Šimun je ocijenio da je ovo izuzetno važan projekat za crnogorsko zdravstvo, imajući u vidu starost zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
On je izrazio zahvalnost predstavnicima EBRD na realizaciji kreditnog aranžmana u iznosu od ukupno 15 miliona eura, namijenjenih za finansiranje ovog projekta.
- Jedan od strateških ciljeva ministarstva kojim rukovodim, jesu upravo novi kapitalni projekti i obnova postojećih zdravstevnih ustanova, pa smo tako pored realizacije programa MEEP 1 i 2, uvrstili i ovaj projekat. Posebno me raduje što su ovim projektom obuhvaćeni Klinički centar Crne Gore, kao krovna institucija našeg zdravstva,sa ulaganjem od oko 7 miliona eura, ali i Opšta bolnica Danilo Prvi, na Cetinju, kao bolnica sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori, sa procijenjenom vrijednošću od gotovo 1,4 miliona eura i Opšta bolnica Bijelo Polje, za koje su opredijeljena preostala sredstva preko 2,7 miliona eura. Osim očiglednog benefita u domenu uštede energije, jako je važno istaći da ćemo rekonstrukcijom ovih bolnica dobiti poboljšanje uslova rada za zdravstvene radnike, kao i komforniji i sigurniji boravak za naše pacijente - naveo je ministar Šimun.
On je naglasio da je to što je EBRD obezbijedila tri miliona eura granta za studije izvodljivosti i potrebe troškova za eksperte koji rade na ovom projektu, znak povjerenja i dobre saradnje Ministarstva zdravlja sa ovom uglednom evropskom institucijom.
- Zadovoljni smo što potpisujemo ovaj sporazum o grantu u okviru Programa energetske efikasnosti EU za region, koji označava prvi projekat energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori, podržan od strane EBRD-a. Očekuje se da će ovaj projekat otvoriti put za dalja ulaganja EBRD-a u javne zgrade, od čega će koristi imati i građani i životna sredina. Kroz poboljšanje energetske efikasnosti i održivosti, renovacije će unaprijediti infrastrukturu bolnica, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenim prostorijama i povećati nivo udobnosti - ključne faktore za zdravstvene ustanove - kazao je Remon Zakarija, šef kancelarije EBRD-a za Crnu Goru.
Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Ingve Engstrom, pozdravio je investiciju koja će doprinijeti boljem kvalitetu zdravstvenog sistema i Zelenoj agendi.
- Radujemo se kontinuiranoj i ambicioznoj agendi Crne Gore u oblastima obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti u javnim zgradama, predviđenoj u EU Reformskoj agendi za Crnu Goru, a u skladu sa ciljevima talasa renoviranja EU - izjavio je Engstrom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potpisan višemilionski grant za rekonstrukciju tri zdravstvene ustanove

Kilometarske kolone stvorile su se ovoga puta i iz pravca Budve prema Sutomoru.&nbsp; Saobraćaj se odvija izuzetno usporeno, stvarajući nove gužve na jednom od najfrekventnijih puteva u Crnoj Gori. Podsjećamo, pretodno je saobraćaj bio obustavljen na saobraćajnici Budva-Cetinje nakon što se na tom putu u mjestu Brajići, desila pucnjava u kojoj je ranjena djevojka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907190948_a86405774202d0e91e521000f8e4bb733212abed344e40cdcf578db902131b17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907190948_a86405774202d0e91e521000f8e4bb733212abed344e40cdcf578db902131b17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone "> <figcaption>Kilometarske kolone (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907190948_d996e305a718b1b99ab34039034c02c185e7ba6f69b33ecd25aa36274c9bdd50.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907190948_d996e305a718b1b99ab34039034c02c185e7ba6f69b33ecd25aa36274c9bdd50" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kolone "> <figcaption>Kilometarske kolone (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpusten-put-budva-cetinje-nakon-visecasovnog-zastoja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kilometarske kolone i iz pravca Budve ka Sutomoru

Kažu da život čine ljudi. A šta je zapravo, život bez ljudi? Šta je sudbina, ako ne nevidljiva nit koja nas često iznenadi i nametne svoja pravila, isprepletena kršnim rukama vremena i prostora?
U selu Donji Izvori, u lomnim i surovim Cucima gorovite Katunske nahije, 6. avgusta 1945. godine prvi put je otvorio svoje oči Petar (Iljin) Krivokapić, a sada ih je, u svojoj 81. godini, zauvijek sklopio. Otišao je doajen bibliotekarstva, prosvjete i kulture grada pod Orlovim kršem, ostavljajući za sobom snažan trag u duhovnom i kulturnom životu Crne Gore.
Odrastajući u naručju majke Ljubice, još od najranijeg djetinjstva znao je da se samo učenjem, obrazovanjem i posvećenošću mogu načiniti krupni i značajni koraci. Njegov životni put svjedoči upravo toj istini iz rodnih Cucа porodica ga odvodi u Nikšić, grad koji će u mnogo čemu oblikovati njegovu mladost i obrazovni put. U velepnom Nikšiću završava osnovnu školu, potom gimnaziju, a zatim i Pedagošku akademiju, đe se opredijelio za tadašnji srpsko-hrvatski jezik i književnost. Međutim, Petar ne bira lak put, već najplemenitiji put učitelja. Njegov prosvjetiteljski poziv bio je zavjet, snaga i nada. Njegova mladalačka želja, elan i polet bili su usmjereni ka jednom cilju da se što više mladih iz Katunske nahije obrazuje, da knjiga i znanje dopru i do najzabitijih sela. Kao mladi prosvjetni pedagog, znao je da svaka otvorena knjiga znači i otvoren prozor u svijet, a da svaki učenik predstavlja novo svitanje nade za njegove Katunjane.
Tom pozivu ostao je vjeran punu deceniju, istrajan i postojan, sa stamenim, gotovo aristokratskim i plemenitim držanjem koje ga je izdvajalo u svakoj sredini. Njegova riječ bila je mjerena i jasna, a pogled pronicljiv, uvijek usmjeren ka budućnosti njegovih učenika. Nije bio samo učitelj koji je nesebično davao znanje već i moralni oslonac i svijetla luča u vremenu kada su sela Katunske nahije još uvijek živjela u teškim uslovima i borbi za osnovne potrebe. Svojim primjerom pokazivao je da obrazovanje nije privilegija izabranih, već pravo i obaveza svakog pojedinca. Bio je harizmatičan, ali uporan graditelj mostova između krševite stvarnosti i prostranstava duha, između tradicije i modernog doba. Učionica u kojoj je predavao bila je mala svetinja znanja, đe su njegovi đaci učili ne samo gramatiku i književnost, već i životne vrijednosti poštenje, rad, dostojanstvo. Njegova odanost učiteljskom pozivu urezala ga je duboko u pamćenje generacija koje su kroz njegovo strpljenje i toplinu pronašle svoj put. Bio je stamen kao Lovćen, a blag kao jesenja kiša a mudar kao svaki gorštak koji je znao spojiti strogoću i dobrotu, disciplinu i ljubav.
Godine 1976. Petar Krivokapić započinje svoj profesionalni angažman u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju. Taj trenutak označio je ne samo prekretnicu u njegovom ličnom životnom putu, već i novu snagu same institucije, koja je u njegovom radu i predanosti dobila pouzdan oslonac. Sa snažnim, ali odlučnim koracima, ušao je u hram knjige i znanja, đe je, tokom narednih decenija, ispisao neke od ličnih i najljepših stranica profesije.
Njegov neumorni, istraživački duh nije poznavao granice. Posebno se posvetio proučavanju istorije sporta u Crnoj Gori, oblasti u kojoj je dao svoj najveći i najtrajniji doprinos. Njegovo britko pero bilježilo je i sačuvalo ono što bi, bez njega, možda nepovratno palo u sjenku zaborava. Knjige, monografije, bibliografije i publikacije koje je stvarao predstavljaju čitave riznice dragocjenih trenutaka sportske prošlosti, ali i kulturnog pamćenja jednog naroda. On je bio njihov čuvar, zapisničar vremena i svjedok uporne ljudske borbe da se izađe iz anonimnosti i stane na stranice istorije. Njegov rad je bio predan, strpljiv i neprekidan, ali uvijek plodotvoran. Umio je da prepozna vrijednost u onome što se činilo sitnim i prolaznim, da sitne bilješke pretvori u velike priče, a zaboravljene događaje u ogledalo budućnosti. Upravo zahvaljujući njegovoj istrajnosti, sportska baština Crne Gore dobila je svoje trajno mjesto u knjigama i arhivima. Pored toga, njegovo neumorno pero decenijama je obogaćivalo brojne listove i časopise: Cetinjski list, Fizička kultura, Sport Mont,
Vaspitanje i obrazovanje, Bibliografski vjesnik, Titov pionir i Pobjedu. Svuđe je donosio prepoznatljivu jasnoću izraza, pronicljivost misli i odgovornost prema pisanoj riječi.
Poštovanje i ljubav prema gradu Cetinju i njegovim ljudima, prema Katunskoj nahiji i katunjanima, nikada ga nijesu napuštali. Bio je oličenje onih istinskih gorštaka čija snaga i plemenitost nijesu služile samo njima samima, već i narodu, zemlji. U njegovom biću prepoznavali su se tragovi jedne generacije ljudi koja je gradila ljepšu i bolju Crnu Goru, one Crne Gore izvornih vrijednosti, koja se, nažalost, danas sve rjeđe prepoznaje i ubrzano iščezava.
Petrova ljubav prema Katunskoj nahiji, njenim plemenima i brojnim selima, ostala je trajna i snažna. Nikada nije zaboravio rodni kraj, niti je ikada prestao da ga nosi u sebi bio mu je posvećen do posljednjih dana, sa najvećim ljudskim i moralnim vrijednostima koje su ga krasile. Njegova riječ oplemenjivala je i uljepšavala taj ljuti krš na kome su se, kroz vjekove, brusile i nastajale najljepše, ali i najteže životne priče. Dobro je osluškivao eho prošlih vremena i istorije od rodnog ognjišta do savremenog doba ostajući dosljedan sebi, svojim idealima i vjeri u jedno pravednije i dostojanstvenije društvo, u kojem su obrazovanje, poštenje i čast uvijek iznad svega, kao mjerila koja su vjekovima krasila Crnogorce.
Duge godine provedene u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju svjedoče o njegovoj nepokolebljivoj, ali i snažnoj misiji. Tamo je, osim sopstvenog rada, nesebično prenosio bogato iskustvo mlađim kolegama, od kojih su mnogi kasnije nastavili tim čudesnim putem druženja sa knjigom, arhivom i naukom. Njegov doprinos bibliotekarstvu bio je višestruk od učešća u projektima koji su razvijali i unapređivali struku, do jačanja naučne misli i podizanja ugleda same biblioteke kao scentra nacionalnog pamćenja.
Petar Krivokapić je rano shvatio da opstanak i značaj kulture zavise od znanja i protoka informacija, a da su biblioteke riznice u kojima se te informacije čuvaju za buduće naraštaje. Upravo u Nacionalnoj biblioteci na Cetinju vidio je temelj i smisao svoga rada mjesto đe je znanje dostupno svima, đe se oblikuje istraživački duh i razvija potencijal svakog čovjeka željnog spoznaje. Shvatao je da bez biblioteka i knjiga nema društva koje može ići ukorak sa Evropom, niti naroda koji može sačuvati snažnu intelektualnu nit.
Njegova posvećenost i doprinos nijesu ostali nezapaženi. Za svoj rad i zalaganje dobio je najviše priznanje Udruženja bibliotekara Crne Gore – Povelju „Dr Niko Simov Martinović“. Bio je zastupljen i u brojnim publikacijama: Leksikon crnogorske kulture, Ko je ko u kulturi Crne Gore, Leksikon pisaca prosvjetnih radnika (knjiga II) i Ko je ko u crnogorskom sportu.
Često smo se sretali u Nacionalnoj biblioteci našeg grada, u Gradskoj biblioteci „Njegoš“, đe je uvijek zračio blagorodnošću, sa osmijehom koji je ulivao povjerenje i mir. Bio je pozitivan, intelektualno snažan i mudar, kao da je izašao iz nekih davno zaboravljenih epoha kada su Crnom Gorom koračali gorostasi duha i karaktera. Kada bi besjedio, govorio ili učestvovao na kulturnim tribinama, promocijama, simpozijumima i skupovima, osvajao je srca prisutnih i odnosio najiskrenije simpatije i aplauze.mI sada, kada se opraštam od ovog moralnog i ljudskog gorostasa, činiću to onako kako bi svaki časni Katunjanin učinio riječima koje traju, zapisima koji probljeskuju i ostavljaju prometejski trag.
Dragi Petre, više od svojih knjiga, djela i istraživanja, ostavio si ono najdragocjenije ljudski i moralni zavjet. Svojim sinovima Branku i Dušku, i svojoj kćerki Blaženki, ostavio si neprocjenjivo blago primjer kako se živi čestito, kako se gradi dostojanstvo i kako se ostaje vjeran vrijednostima koje nadžive čovjeka. Tvoj život je bio knjiga čiji listovi nikada neće požutjeti, a tvoje ime ostaće upisano u sjećanje ne samo tvoje supruge Jelice tvoje đece, porodice i prijatelja, već i svih onih koji su imali privilegiju da te poznaju. Katunska nahija, sa svojim vjetrovima, kršem i tvrdom, ali poštenom ljudskom riječju, oduvijek je rađala ljude stamenog karaktera. Ti si, Petre, bio njihovo oličenje gorštak duha i srca, onaj koji je znao da se ponos gradi radom, a čast životom. Tvoje postojanje podsjeća nas
na one Njegoševe riječi: „Čojstvo je braniti drugoga od sebe, a junaštvo sebe od drugoga.“ Upravo tim mjerilima si živio, i zato tvoja staza ostaje vječna i jasna svima koji dolaze poslije tebe. Tvoja riječ i tvoja djela oplemenila su ljuti krš Cucа i utkala se u pamćenje Katunske nahije. Znao si da je pravi trag čovjeka onaj koji ostaje u srcima, a ne u prolaznim spomenicima. Zato ćeš i dalje živjeti u pričama svojih Katunjana, u knjigama kojima si posvetio život i u vrijednostima koje si ugradio u svoju porodicu.
Smrt je zatvorila tvoje oči, ali nije mogla zatvoriti tvoju riječ, niti tvoje djelo. Jer ono što je čovjek čestito gradio ostaje da isijava i poslije tebe, kao što luča gori i kada se ruka što je drži povuče. Ni smrt ne može oduzeti tvoju postojanost, jer si ti već postao dio onoga što traje dio kamena Katunske nahije, dio neba iznad Orlovog krša, dio sjećanja i poštovanja koje se prenosi s koljena na koljeno.
Hvala ti, dragi Petre, za iskreno prijateljstvo za svaku riječ podrške, za osmijeh koji je ulivao snagu, za katunsku mudrost koja je dolazila onda kada je bila najpotrebnija. Hvala ti za povjerenje koje si znao darovati, za razgovore u kojima si oplemenjivao i za susrete u kojima si uvijek donosio mir. Prijateljstvo tvoje nije bilo obično, već ono rijetko, čisto i bez intresa, kakvo samo mogu nositi ljudi plemenitog srca. Bilo je to prijateljstvo koje se nije mjerilo godinama, već dubinom, iskrenošću i poštovanjem. Hvala ti što si znao biti ČOVJEK UZ ČOVJEKA i u trenucima radosti i u trenucima iskušenja, što si znao podići, ohrabriti, razumjeti. To prijateljstvo je dar koji ostaje i kada tebe više nema među nama ostaje u sjećanju, u pričama, u osjećaju da smo imali privilegiju da koračamo pored tebe. Hvala ti, Petre, jer si pokazao da je iskreno prijateljstvo, baš kao i znanje i čast, vječno i i snažno popu krša i stijena đe si ponikao.
Objavljenje knjige u autorstvu i koautorstvu:
Sport u Slobodnoj misli, bibliografija; Titograd 1985; Sport u Zeti: 1930-1941; bibliografija, Titograd 1985; Sport u Glasu Boke 1932-1941; bibliografija, Titograd, 1985, Titograd; Sport u Zetskom glasniku; bibliografija, Titograd, 1987; Sport u listovima Crne Gore: (1919-1938): Narodnoj riječi (1919-1938): Crnoj Gori (1920-1929); Crnogorcu (1924-1927), Glas naroda (1926-1929), Enohu (1930-1931), Cetinjskom objektu: (1932-1932), Narodnom listu (1935-1938): (bibliografija), Titograd, 1988; Fizička kultura: 1980-1990; bibliografija, Titograd, 1991; Sport u Omladinskom pokretu: 1941-1956: bibliografija, Podgorica, 1994; Sportisti Crne Gore: 1954-1994 /Petar Krivokapić, Dušan Davidović, Srđan Popović, Podgorica, 1994; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1994-1995/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1996; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1995-1996/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1996; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1996-1997/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1997; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1997-1998/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1998; Fudbalske sudije Crne Gore/ Novak Jovanović, Petar Krivokapić, Podgorica, 1998; Bibliografija Prosvjetnog rada; 1967-1997/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović, Podgorica, 1999; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1998-1999/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1999; Vaspitanje i obrazovanje: 1975-2000: bibliografija/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2000; Fudbalski klub ,,Lovćen ”1913-1988/ Petra Krivokapić, Novak Jovanović, Podgorica, 2000; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1999-2000/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2002; Dr Novak Jovanović: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2003; prof. dr Pavle Gazivoda: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2004; Sport u Pobjedi: 1945-1955/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2004; Vaspitanje i obrazovanje: 1975-2005: bibliografija/ Petar Krivokapić. Podgorica, 2005; Bibliografija Prosvjetnog rada: 1998-2008/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2009; Bibliografija o iseljenicima Crne Gore do 1941/ Petar Krivokapić, Branislav Borilović, Podgorica, 2010; Dušan Martinović: 1933-2010: (bio-bibliografija dr Dušana Martinovića)/ Pripremio Petar Krivikapić, Podgorica, 2011; Njegoš u južnoslovenskim periodičnim publikacijama i zbornicima: 1833-2012. bibbliografija/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2013; Bio-bibliografija Dragica Vojinović/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2014; Bio-bibliografija Mihaila Lalića: povodom stogodišnjice rođenja/ Nada Drašković, Petar Krivokapić, Dobrilo Aranitović, Cetinje; Posgorica,
2014; Bio-bibliografija prof. dr Jevrema Bjelice: (1933-2012)/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2016; Bibliografija crnogorskih pisaca u Vojvodini/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Cetinje, 2016; Prof. dr Duško Bjelica: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica; Nikšić, 2017; Bio-bibliografija Dina Tuzovića/ Petar Krivokapić, Nikšić, 2019; Bio-bibliografija prof. dr Jevrema Bjelice: (1933-2012), 2. dopunjeno izdanje./ Petar Krivokapić, Cetinje, 2020. Crnogorska likovna umjetnost u Politici: 1907-2017: bibliografija/ Petar Krivokapić.- Podgorica, 2021. godina.

In memoriam: Petar Krivokapić luča kulturnog i sportskog pamćenja Crne Gore (1945-2025)

Jedna osoba je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila večeras u mjestu Grahovo, kod Nikšića.&nbsp;
Kako je za Portal ETV saopšteno iz Operativno komunikacionog centra, udes je prijavljen u 19 časova.&nbsp;
O stepenu povreda iz OKC-a nemaju informacije.&nbsp;

Nikšić: Jedna osoba povrijeđena u sabraćajnoj nezgodi

Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv maloljetnika zbog teške krađe i prodaje narkotika, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Policija je u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Podgorici zaustavila i kontrolisala motocikl marke “Kymco”, budvanskih registarskih oznaka, za koji je postojala sumnja da je otuđen, Na motociklu su se ovom prilikom nalazila dva lica - S.V. i maloljetnik star 17 godina - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kontrolom, kako se navodi, kod maloljetnika je policija pronašla manje pvc pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuana, te su oba lica dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
- Tada je kod maloljetnika pronađeno još 19 manjih pakovanja sa sadržajem iste biljne materije. Ukupna težina oduzete marihuane je 37,5 grama. U prisustvu roditelja od maloljetnika je prikupljeno obavještenje na zapisnik, a sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem nalogu je protiv maloljetnika podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Dalje preduzetim aktivnostima službenici podgoričke policije su I utvrdili da je predmetni motocikl ukraden, te je protiv istog njega Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa.

Podgorička policija podnijela krivičnu prijavu protiv maloljetnika zbog teške krađe i prodaje narkotika

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Na adresu Interpola Podgorica stigao je 20. januara 2021. godine telegram označen ,,Vrlo hitno” kojim srpski ogranak Interpola Beograd obavještava svoje crnogorske kolege da - ,,lica BELIVUK Veljko, otac Nebojša, rođen 28.08. 19** godine u Beogradu i MILJKOVIĆ Marko, otac Milorad, rođen 09.03.19**. godine u Beogradu” – borave na teritoriji Crne Gore od 17. januara 2021, godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1040" loading="lazy" alt="URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici "> <figcaption>URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - S obzirom da se radi o bezbednosno interesantnim licima, molimo za sve informacije koje posedujete o ovim licima, kao i razloge njihovog boravka u vašoj zemlji, njihovim kontaktima u Crnoj Gori (posebno sa bezbednosno interesantnim licima), podatke o vozilima koja koriste u Crnoj Gori, razloge privođenja ili sadržaj informativnog razgovora, kao i radnje koje su preduzete prema istima – piše u urgentnom dopisu srpske policije. &nbsp; Ovaj telegram samo je dio obimne dokumentacije o razmjeni informacija srpske i crnogorske policije kojom raspolažu Portal ETV i Televizija E. &nbsp;&nbsp; DOKAZI O ŠOŠKIĆEVOJ KONSTRUKCIJI Zvanična korenspondencija pripadnika Interpola Podgorica sa kolegama iz Interpola Beograd o detaljima boravka srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića od 17. januara do 29. janura 2021. godine u Crnoj Gori – dokazuje da se radilo o međunarodnoj, koordiniranoj, policijskoj akciji. &nbsp; Dokumentacija koju ekskluzivno objavljujemo pokazuje - osim iskaza svjedoka na suđenju i drugih materijalnih dokaza – do koje su mjere &nbsp;konstruisane optužbe specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović zloupotrijebio položaj i pribavio korist „u vidu prava da uđu u Crnu Goru“ Belivuku i Miljkoviću. &nbsp; Riječ je o beogradskim kriminalcima koji su dugo vremena operisali u Srbiji, čak i u sadejstvu sa nekim istaknutim srpskim policijskim funkcionerima. U Crnoj Gori su bili na konekciji sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa kavačke mafijaške grupe. &nbsp; Specijalno tužilaštvo tereti nekadašnjeg visokog funkcionera crnogorske policije &nbsp;Zorana Lazovića da je bio dio kriminalne grupe Radoja Zvicera i da je naredio skidanje zabrane ulaska za dvojicu srpskih kriminalaca – iako takva zabran nije postojala?! Osim toga, po opisu posla koji je obavljao, ovlašćenjima koja je imao, ali i svjedočenjima njegovih kolega - Lazović nije mogao donijeti odluku o ukidanju zabrane čak ni da je ona postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović"> <figcaption>TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Ilustracija: I. ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Šoškićeve optužbe protiv Lazovića, kao i protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića plod su konstrukcija koje se, kao suđenje odmiče, dematuju i svjedoci i pisani dokazi. ODBAČENA PRIJAVA Zvanična komunikacija između crnogorske i srpske policije bila je dio dokazne građe kada je u septembru 2021. godine specijalna tužiteljka Sanja Jovićević formirala predmet protiv Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290" data-rendition-name="original" width="977" height="626" loading="lazy" alt="Sanja Jovićević"> <figcaption>VEĆ JEDNOM ODBAČENA PRIJAVA: Tužiteljka Sanja Jovićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, nakon uzimanja izjava od tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, nakon analize materijalnih dokaza među kojima je i komunukcija između Interpola Srbija i Crna Gora specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da Lazović nije odgovoran za ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i odbacila je 2022. godine krivičnu prijavu. &nbsp;Na osnovu čega je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp; Portal ETV i Televizija E u posjedu su zahtjeva Interpola Beograd od 20. januara. 2021, pod naznakom „hitno“ upućenom Interpolu Podgorica, u kojem navode da „raspolažu sazananjima da Belivuk i Miljković borave u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor“. &nbsp;RAZMJENA INFORMACIJA - Izvršenim proverama utvrđeno je da su imenovani napustili našu zemlju sa GP Aerodrom Beograd, dana 17. 1. 2021. godine i ne postoji evidencija da su se isti vratili u našu zemlju – ističe se u dopisu Interpola Beograd. &nbsp; Istog dana, kako proizilazi iz spisa predmeta, dopis Interpola Srbije upućen je načelniku Odjelja &nbsp;bezbjednosti Kotor Živku Ćoriću. Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 25. januara dostavilo tražene informacije o Belivuku i Miljkoviću Interpolu Podgorica i one su istog dana proslijeđene Interpolu Beograd.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64" data-rendition-name="original" width="1080" height="943" loading="lazy" alt="OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd"> <figcaption>OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - U vezi Vašeg zahtjeva, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili provjere, te utvrdili da su lica Belivuk Veljko, rođen 28.08.1985. godine u Beogradu, od oca Nebojša i Miljković Marko, rođen 09.03.1991. godine u Beogradu, od oca Milorada, doputovali u Crnu Goru dana 17. janura 2021. godine, preko GP Aerodrom Tivat, letom ,,Air Serbia“ JU189, u 11:12 časova. Nakon ulaska na teritoriju Crne Gore, smjestili su se u stambeni objekat u naselju Kavač, opština Kotor, vlasništvo Radoja Zvicera (nadimak ,,Rale“), rođenog 20.12.1982. godine u Kotoru, od oca Petra i majke Vukosava sa prebivalištem u naselju Kavač, opština Kotor. Imenovani je u kriminalističko obavještajnim evidencijama registrovan kao pripadnik organizovane kriminalne grupe ,,Kavač“ – piše u dopisu. Potom se precizno opisuje kako su 18. januara 2021, saslušavani Belivuk i Miljković u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor, navodeći su dvojica beogradskih opasnih momaka bez zazora kazali da su došli u posjetu prijatelju Radoju Zviceru, ,,kojeg znaju deset godina”. &nbsp; &nbsp;-Kao razlog dolaska naveli su čestitku i proslavu rođenja djeteta Radoja Zvicera. Izjavili su da će u Crnoj Gori, odnosno na području Kotora, ostati još pet do šest dana. Prema operativnim podacima, imenovana lica nijesu koristila motorna vozila tokom boravka u Kotoru – navodi se u telegramu dostavljenom Interpolu Beograd. &nbsp;KLJUČNI ISKAZI Osim materijalnih dokaza i iskazi svjedoka, visokih službenika policije Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Milovana Pavićevića – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuk i Miljković opserviraju tokom boravka u Crnoj Gori - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44" data-rendition-name="original" width="640" height="465" loading="lazy" alt="STALNO NA METI: Saša Čađenović"> <figcaption>STALNO NA METI: Saša Čađenović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tom cilju je i skovana čudna formulacija: ,,da je zabrana objektivno postojala iako o tome nije donijeto pisano rješenje“?! &nbsp; Žižić je, kako Portal ETV i Televizija E objavili, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner"> <figcaption>SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Milorad Žižić, nekadašnji načelnik SBPOK, tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa kolegama iz SBPOK-a Srbijia, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju. Tada im je i prenio im sve detalje: ,,kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“...&nbsp; Istovremeno je Žižić naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, te da ih je on uputio da te podatke zatraže zvanično, preko Interpola. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. Pored iskaza svjedoka i brojnih materijalnih dokaza, kako suđenje odmiče sve je više činjenica koje ukazuju da su optužbe na račun Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića isključivo politički motivisane. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović'> <figcaption>,,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U normalnim okolnostima neočekivano, ali čini se da najjači materijalni dokazi - kao što su na primjer da je dolazak Belivuka i Miljkovića bio praćen u međunarodnoj policijskoj akciji organizovanoj posredstvom Interpola, te da nije postojala pisana zabrana njihovog ulaska u Crnu Goru - nalaze upravo u optužnom aktu 300 strana, a na koji je potpis stavio tužilac Miloš Šoškić. I koju je ranije potvrdio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; Stoga je zaista čudno što je - upkos svim pisanim dokazima koji govore da Lazović nije mogao skinuti zabranu koje nije bilo i činjenici da je posjeta Belivuka i Miljkovića bila nadzirana u koordinaciji crnogorske i srpske policije – prihvatio i potvrdio optužnicu protiv Zoaran Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Još je čudnije i što su Lazović i Katnić zatočeni u pritvoru 16 mjeseci iako već uveliko teče suđenje i njihova odbrana. &nbsp; Ko to – i zbog čega – strahuje od njihovog puštanja na slobodu? &nbsp;

Tag: rekonstrukcija-zdravstvenih-ustanova

Potpisan višemilionski grant za rekonstrukciju tri zdravstvene ustanove

Kilometarske kolone i iz pravca Budve ka Sutomoru

In memoriam: Petar Krivokapić luča kulturnog i sportskog pamćenja Crne Gore (1945-2025)

Nikšić: Jedna osoba povrijeđena u sabraćajnoj nezgodi

Podgorička policija podnijela krivičnu prijavu protiv maloljetnika zbog teške krađe i prodaje narkotika

PRATITE TVe UŽIVO