Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč oglasila se povodom jutrošnje liturgije mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče podignut spomenik u čast ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
- Predśednik, premijer, ministri, vlast i opozicija osudiše spomenik fašizmu. Samo rektorov IN4S, prvaci SPC i Mandićeva NSD istrajavaju u glorifikaciji ratnoga zločinca Pavla Đurišića čijeg se nedjela gnuša Crna Gora - napisla je Vuković-Kuč na Iks mreži.
Neka, kaže, ostane zapisano "ovo nas definiše“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAVposlanica%2Fstatus%2F1953726213848965189&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković-Kuč: Rektorov IN4S, prvaci SPC i Mandićeva NSD istrajavaju u glorifikaciji Đurišića

Predsjednica Skuština Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da iza obustave rada na fakultetima stoje dekani i rektori, a prije svega rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, a ne „studenti blokaderi“ jer, kako je rekla, niti znaju koliko je studenata u plenumu, niti ih zanima ko su ti studenti.
- Na Filološkom fakultetu Univerziteta čiji je on rektor, na posljednjem plenumu je bilo dvadesetak plenumaša, od kojih ni ne znate da li su sa tog fakulteta. I hoćete da mi kažete da Filološki fakultet koji ima nekoliko hiljada studenata može da blokira 20 studenata. Ne - rekla je Brnabić, za TV Pink, govoreći o jučerašnjem intervjuu rektora Đokića Radio televiziji Srbije.
Ona je, povodom najave za danas tročasovne blokade beogradskog Brankovog mosta, rekla da je providan, površan izgovor za nasilje navodna podrška provetnim rednicima, jer je situacija u školama prilično dobra, nije idealna, ali ide na bolje.
- U ovom trenutku imamo više od 75 odsto osnovnih škola koje rade potpuno normalno – svi nastavnici i to sa časovima od 45 minuta. Samo jedna osnovna škola u čitavoj Srbiji od 1.254 osnovne škole je u totalnoj obustavi - rekla je Brnabić.
Prema njegovim rečima, više od 80 odsto srednjih škola radi u punom kapacitetu, u totalnoj obustavi je 58, dok je prošlog petka, navela je, bila 71 srednja škola.
Ona je rekla da je namjerno izabrano vrijeme za blokadu mosta u vrijeme kad je „špic“, od 15 do 18 časova, da bi se napravio veliki problem stanovnicima Beograda, ali i mnogima koji dolaze u Beograd da završe neki svoj izuzetno važan posao.
- Na primjer, ljudi koji dolaze u Beograd na proces vantjelesne oplodnje. Oni Beograd ne poznaju baš najbolje pa im se ne može reći – nemojte da idete preko Brankovog mosta nego preko Gazele pa, desno pa lijevo. Pri tome ne bi trebalo da se izlažu stresu - rekla je Brnabić.

Brnabić: Iza blokada fakulteta ne stoje studenti već dekani i rektori, a prije svega rektor Đokić

Studenti sa više fakulteta Univerziteta u Novom Sadu zauzeli su nešto prije 13 sati zgradu Rektorata.
U Novom Sadu u blokadi su svi fakulteti, izuzev fakulteta DIF, čiji studenti takođe najavljuju da će blokirati fakultet.
Po ulasku u zgradu, studentkinja Mila Pajić iz neformalne grupe STAV zamolila je sve zaposlene da napuste Rektorat i obavijestila ih da je i ta institucija od sada u blokadi.
Studenti skandiraju „ostavka“, što je upućeno rektoru Dejanu Madiću.
N1 podsjeća da je u srijedu više stotina zaposlenih na Univerzitetu u Novom Sadu predalo zahtjev za Madićevom ostavkom, nakon što je u saopštenju koje je potpisao sa nekoliko dekana osudio studentske blokade.&nbsp;

Studenti zauzeli Rektorat u Novom Sadu, traže ostavku rektora

Dezerterstva, izbjegavanje regrutacije i minimalna starosna granica za regrutaciju od 25 godina doprinijeli su problemu s ljudstvom koji otežava odbranu Ukrajine od potpune ruske invazije koja će u februaru dostići četiri godine ako se ne postigne mir.
Međutim, potreba Kijeva da dovede ljude na front takođe stvara problem s ljudstvom u pozadini, pri čemu nedostatak radne snage pogađa mnoge industrije, a nekim gradovima praktično nema muškaraca u dobi za regrutaciju.
To je fenomen potaknut i regrutacijom i bijegom, jer su milioni Ukrajinaca napustili zemlju. Neki od njih su muškarci u dobi za regrutaciju koji su uspjeli izaći uprkos onome što je sada na snazi zabrana većini muškaraca starosti od 23 do 60 godina da napuste Ukrajinu.
- Nedostatak ljudi s tehničkim vještinama i obrazovanjem je katastrofalan - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Oleh Penzin, ukrajinski ekonomista.
Prema Državnom centru za zapošljavanje, najizraženiji nedostatak radne snage je u obrazovanju, kopnenom transportu, proizvodnji metalnih proizvoda, proizvodnji namještaja i industriji snabdijevanja energijom.
Strateška preduzeća poput kompanija odbrambene industrije i željeznica i dalje su uglavnom izuzeta od regrutacije, ali preduzeća širom Ukrajine se bore s tim, rekao je politički analitičar Kostjantin Batozki.
- Vaš zaposlenik može biti regrutiran u bilo kojem trenutku, i to je problem - kaže Batozki za RSE.
<h2>"Nema ko da kopa grobove"</h2>
U Makivu, malom gradu u Hmeljnickoj oblasti na zapadu Ukrajine, muškarci regrutne dobi su rijedak prizor. Većina ih je regrutovana ili su napustili zemlju, a oni koji su ostali drže se po strani kako bi izbjegli mobilizaciju, koju ponekad provode grupe regrutnih službenika, policije ili vojnog osoblja koje hapsi muškarce na ulici i dovodi ih u službu.
- Muškarci koji rade za računarom mogu raditi u svom stanu. Ali radnici... izlaze na posao, pokušavajući zaraditi novac za svoje porodice -- i okupljaju ih kao stoku - rekla je Katerina, stanovnica Makiva koja je dala samo svoje ime, za Current Time.
- Nema čovjeka da iskopa grob za mrtve - rekla je Katerina.&nbsp;
Navodi da je naučila koristiti motornu pilu i druge alate koje nikada prije nije koristila kako bi se snašla u svakodnevnom životu.
Prema podacima Državnog centra za zapošljavanje, regrutacija je otežala popunjavanje poslova koje su tradicionalno obavljali muškarci, a poljoprivreda je među pogođenim sektorima.
- Povećanom mobilizacijom, vozači traktora i mašinisti su promijenili svoja zanimanja u vojna. Sada se suočavamo s nedostatkom kvalifikovanog osoblja i do 15 posto - rekao je Oleh Homenko, direktor Ukrajinskog agrarnog poslovnog kluba.&nbsp;
<h2>Milioni su otišli. Hoće li se vratiti?</h2>
Neki farmeri se nadaju da će regrutovati tinejdžere, koji su znatno ispod starosne dobi za regrutaciju, za sezonski rad – praksa koja datira još iz sovjetskog doba.
- I ja sam učestvovao – zvalo se to stažiranje, ali je zapravo bio posao - rekao je Homenko.
Dok mnogi muškarci i neke žene služe u vojsci, oko šest-sedam miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju u februaru 2022. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, oko 1,6 miliona odraslih osoba radno sposobne dobi napustilo je Ukrajinu, većina njih su žene.
- Ako uspijemo vratiti barem 40 odsto njih, to bi bila ogromna pomoć za ekonomiju - rekao je Penzin za RSE, misleći na muškarce i žene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o problemu radne snage u avgustu 2024.&nbsp;
- Ne možemo si priuštiti gubitak naše vojske i njenih rezervi, ali nam je takođe jako potreban radnik za naša radna mjesta. Moramo pronaći ravnotežu - naveo je Zelenski.
Vlada i preduzeća se bore za rješenja.
U evropskim zemljama s velikim ukrajinskim zajednicama, Ukrajina osniva centre jedinstva kako bi pružila podršku i savjete i Ukrajincima koji se integrišu u inostranstvo i onima koji razmatraju dobrovoljni povratak kada to postane moguće.
- Ovo je novi projekat i još se nema mnogo toga za reći - rekao je Batozki za RSE.
Danilo, 17-godišnji izbjeglica koji živi u Njemačkoj i dao je samo svoje ime, rekao je da nema planove da se vrati u Ukrajinu.
- Ako se vratim u svoj rodni grad, morat ću početi ispočetka. Tamo doslovno nemam ništa - rekao je za RSE.
<h2>Strani radnici</h2>
U domovini, neke ukrajinske firme dovode strane radnike ili razmatraju to.
U martu je Lamela, proizvođač namještaja u Tjačivku, na rumunskoj granici u zapadnoj regiji Zakarpatje, daleko od linija fronta, zaposlila radnike iz Bangladeša.
- Imamo mnogo žena - oko 60 odsto - koje rade na mašinama za male dijelove, ali postoje pozicije koje zahtijevaju mušku snagu - rekao je za Ukrajinski servis RSE Jaroslav Ščerban, komercijalni direktor Lamele.
Bivši ministar ekonomije Timofij Milovanov rekao je za novinski list Ukrajinska pravda da bi Ukrajini moglo biti potrebno do 10 miliona migranata kako bi donijela pozitivne promjene u ukrajinsku ekonomiju. Prema njegovom mišljenju, to će uglavnom biti radnici.
Batozki smatra da je prerano za takvu procjenu.&nbsp;
- Prvo moramo preživjeti rat, a zatim procijeniti šta nam je potrebno - rekao je.
Penzin je takođe rekao da bi mir mogao biti jedina stvar koja će zaista popraviti situaciju.
- Prva stvar koja je potrebna da se riješi nedostatak radne snage je okončanje rata, a onda će se sve s vremenom riješiti - rekao je.

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestonici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.
Indeks kvalitete vazduha u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 - što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.
Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete vazduha od nula do 50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151 do 200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".
Mohamed Džafar Gajempanah, zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da će "zagađenje vazduha ubijati ako postane veće od ovoga".
Teheranska uprava za kontrolu kvalitete vazduha savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvoreno".
- Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće - dodaje se.
Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenima da rade na daljinu.
Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji takođe pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.
Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizovati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.
Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije djelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.
Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.
- Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu - rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva životne sredine.
Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.
Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.
Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u vazduh kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.
- Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom - rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp, šefica iranske meteorološke organizacije.

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj smrtnih slučajeva i povreda od nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava dostigao je četverogodišnji maksimum u 2024. godini, uzrokovan sukobima u Siriji i Mijanmaru, kao i povlačenjem evropskih zemalja iz sporazuma o zabrani njihove upotrebe, pokazao je novi izvještaj objavljen u ponedjeljak.
Prošle godine zabilježeno je više od 6.000 incidenata, uključujući 1.945 smrtnih slučajeva i 4.325 povreda, što je najveći broj od 2020. godine, prema izvještaju Landmine Monitor 2025, piše Rojters.
Gotovo 90 odsto žrtava bili su civili, od čega skoro polovina žene i djeca. Porast je uglavnom uzrokovan eksplozijama mina u zonama sukoba u Siriji i Mijanmaru, a nijedna od zemalja nije potpisnica sporazuma.
U Siriji se povratnici suočavaju s porastom rizika od neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon pada bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, navodi se u izvještaju.
Sporazum, koji je stupio na snagu 1999. godine, obavezuje 166 država, odnosno 85 odsto svijeta, da zabrane upotrebu, skladištenje, proizvodnju i transfer protivpješadijskih mina. Takođe zahtijeva od potpisnica da očiste kontaminirana područja i pruže pomoć žrtvama. Nekoliko evropskih zemalja nastoji se povući u trenutku kada globalna smanjenja finansiranja otežavaju napore na čišćenju.
Estonija, Finska, Latvija, Litvanija i Poljska su u procesu pravnog izlaska iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine, pozivajući se na rastuće vojne prijetnje iz Rusije, što, kako se navodi u izvještaju, predstavlja opasnost za sporazum.
Ukrajina je 29. juna objavila povlačenje iz Konvencije. Vojni analitičari naveli su da bi taj potez mogao pomoći u usporavanju ruskog napredovanja koje Kijev pokušava obuzdati više od tri godine nakon početka ruske invazije.
Izvještaj je takođe dokumentirao nove upotrebe mina od Ukrajine, kao i optužbe Tajlanda da su kambodžanske snage postavile protivpješadijske mine tokom spornog graničnog sukoba u julu, što Kambodža negira.

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima i koristio je dodatnu naknadnu njegu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;

Tag: rektor