Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbacila je odgovornost u u vezi sa bjekstvom Miloša Medenice, kome je juče Viši sud izrekao kaznu zatvora od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor.
Iz ANB-a navode da su nadležnosti, obaveze i odgovornosti u konkretnom slučaju jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da Agencija, u skladu sa važećim propisima, nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost nema zakonska ovlašćenja za nadzor mjera u krivičnom postupku, niti prati izvršenje izrečenih mjera nadzora od strane suda, uključujući zabranu napuštanja stana. Takođe, ANB nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica - navodi se u saopštenju ANB-a.
U Agenciji poručuju da nemaju ni procesnu ni izvršnu nadležnost u sprovođenju mjera krivičnog postupka, zbog čega ne može snositi odgovornost za događaj u ovom slučaju.
- Pominjanje ANB-a u tom kontekstu zasniva se na nepoznavanju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru Crne Gore - poručeno je u saopštenju ANB-a.

ANB odbacuje odgovornost u slučaju Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

U okviru saradnje Specijalne Olimpijade Crne Gore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u Podgorici je izvršena primopredaja sportske opreme za 15 osnovnih i srednjih škola.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Ovim činom nastavljena je realizacija programa „Inkluzivni sport u školama“, koji se sprovodi u sklopu globalnog projekta „Global Coalition of Inclusion“. Događaju su prisustvovali predstavnici 15 podgoričkih škola kojima su uručeni rekviziti neophodni za sprovođenje inkluzivnih treninga. Opremu su dobile škole: JU OŠ „ 21. maj“, JU OŠ „ Milor Musa Burzan“, JU OŠ „ Pavle Rovinski“, JU OŠ „ Novka Ubović“, JU OŠ „ Vuk Karadžić“, JU OŠ „ Oktoih“, JU OŠ „ Savo Pejanović“, JU OŠ „Radojica Perović“, JU OŠ „Vladimir Nazor“, JU OŠ „Vlado Milić“, Srednja Medicinska škola, SGGŠ „Inž. Marko Radević“, SSŠ „Ivan Uskoković“, SSŠ „Spasoje Raspopović“ i ŠSVSO „Sergije Stanić“.&nbsp; Primopredaji su prisustvovali Ivan Radović, direktor Specijalne Olimpijade Crne Gore, Dragan Mijušković, u ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i predstavnici i koordinatori iz partnerskih osnovnih i srednjih škola. - Ova aktivnost direktan je rezultat potpisanog Memoranduma o razumijevanju (MoU) i projektnog ugovora koji za cilj imaju stvaranje ravnopravnog sportskog okruženja za svu djecu. Program ,,Unified Champion Schools" je akreditovan od starne Special Olympics International , koji se uspješno primjenjuje u preko 100 zemalja svijeta - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Kako su rekli u tom resosu, njegova snaga leži u tri ključne komponente: zajednički treninzi i takmičenja djece sa i bez intelektualnih smetnji, osnaživanje učenika da postanu nosioci promjena u svojim zajednicama i kreiranje školske klime koja promoviše prihvatanje, poštovanje i dostojanstvo za svakog pojedinca - Oprema koju uručujemo samo je alat, a prava suština je u povezivanju mladih ljudi i rušenju barijera kroz sport. Ponosni smo što su škole iz Podgorice dio ove globalne porodice inkluzije - poručeno je tokom događaja.

(FOTO) Sportska oprema za 15 podgoričkih škola

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković saopštio je da u skladu s Odlukom Ustavnog suda treba otkloniti normativnu neusaglašenost u vezi s radom nedjeljom, ali da nedjelja treba da ostane dan za porodicu.
- Presudu Ustavnog suda treba poštovati i otkloniti normativnu neusaglašenost. Ali odluka o očuvanju nedjelje kao dana za porodicu, kao dio društvene brige o čovjeku i zaposlenom treba da ostane na snazi - napisao je Marković na mreži X.
Marković je podsjetio na odluku Vlade iz marta 2019. godine, navodeći da i danas misli da u fokusu treba da bude čovjek, a ne profit.

Marković: Otkloniti normativnu neusaglašenost, ali sačuvati neradnu nedjelju

Ukidanjem člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je bila propisana neradna nedjelja, zaposleni u trgovini nijesu izgubili nijedno pravo, poručila je šefica Sektora za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore, Rumica Kostić.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kostić je podsjetila da zaposleni i dalje imaju pravo na slobodan dan, definisan broj radnih sati i uvećanje zarade, što je regulisano Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023. godine.
- Ukidanjem člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je ukinuta neradna nedjelja zaposleni nije izgubio nijedno pravo, jer i dalje ima pravo na slobodan dan, broj radnih sati i uvećanje zarade koje su regulasane Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023.godine koji garantuje uvećanje dnevnice za rad nedjeljom od 80 odsto - rekla je Kostić.
Govoreći o odluci Ustavnog suda da poništi član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Kostić je kazala da je riječ o potvrdi stava koji Unija poslodavaca zagovara godinama.
Ustavni sud je poništio član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ukidanje neradne nedjelje, što je, kaže Kostić, potvrda onoga što je Unija poslodavaca zagovara sve vrijeme, da se &nbsp;ekonomske i socijalne politike ne mogu voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila.
Kostić je pojasnila da objavljivanje odluke u Službenom listu ne znači obavezu rada nedjeljom za sve trgovce.
- U onom trenutku kada se objavi u Službenom listu ne znači da je trgovac obavezan da radi nedjeljom, već zapravo ostavlja slobodu i pravo trgovcu da odluči saglasno svojim kapacitetima, mogućnostima i u dogovoru sa zaposlenima da li će raditi ili ne - rekla je Kostić.
Podsjetila je da je Unija poslodavaca još 2019. godine podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji, smatrajući da se takvim rješenjem narušavaju sloboda preduzetništva i jednakost pred zakonom.
- Ono što se u međuvremenu dešavalo je to da su socijalni partneri razgovarali o ovoj temi i došli do nekog kompromisnog rješenja, jer se upravo ovakva odluka očekivala, da li je ona mogla biti ranije - svakako je mogla, ali je bila za pretpostaviti - zaključila je Kostić.

Tag: rentiranje

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

ANB odbacuje odgovornost u slučaju Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

(FOTO) Sportska oprema za 15 podgoričkih škola

Marković: Otkloniti normativnu neusaglašenost, ali sačuvati neradnu nedjelju

Kostić: Ekonomske i socijalne politike ne mogu se voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO