Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Peto izdanje NLB Podgorica Millennium Run okupiće ovog vikenda u glavnom gradu više od 3.000 učesnika iz čak 50 zemalja svijeta, saopštio je Igor Majer, organizator trke i osnivač Multisport akademije Majer.&nbsp; On je na konferenciji za medije, održanoj u susret jednom od najznačajnijih trkačkih događaja u našoj zemlji, istakao da NLB Podgorica Millennium Run u kontinuitetu raste i &nbsp;postaje prepoznatljiv simbol ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore. - Ovog vikenda Podgorica diše u ritmu trčanja. Ponosni smo na rekordan broj prijava i činjenicu da nam dolaze trkači sa svih meridijana. To je najbolja potvrda da događaj ima dušu i kvalitet. Hvala volonterima, partnerima i institucijama bez kojih ovakav poduhvat ne bi bio moguć. Pozivam sve građane da izađu tog dana uz stazu, navijaju i daju dodatnu energiju učesnicima - kazao je Majer. Istakao je da ga posebno raduje veliki broj prijavljenih takmičara iz Crne Gore, što jasno pokazuje da NLB Podgorica Millennium Run sve više budi interesovanje sugrađana.&nbsp; <h2>Afirmacija Podgorice kao grada sporta, zajedništva i otvorenosti</h2> I ove godine glavni pokrovitelj trkačke manifestacije u našoj zemlji je Glavni grad Podgorica, koji u kontinuitetu prepoznaje važnost promocije zdravih stilova života. - Sigurni smo da ovakvi događaji afirmišu naš grad kao grad sporta, zajedništva i otvorenosti. Glavni grad značajnim sredstvima podržava manifestaciju, ali smatram da to nisu samo ulaganja u sport, već ulaganja kroz koja jačamo društvenu koheziju. Na prvom mjestu nam je promocija našeg grada, odnosno afirmacija onoga što mi i jesmo – dokazani grad sporta - saopštio je Darko Nikčević, sekretar Sekretarijata za sport Glavnog grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107091152_768be2ab660826726ca279bda959651d534717c946c0e0ddd26bb07fd585c645.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107091152_768be2ab660826726ca279bda959651d534717c946c0e0ddd26bb07fd585c645" data-rendition-name="original" width="1600" height="1061" loading="lazy" alt="Sa konferencije za medije"> <figcaption>Sa konferencije za medije(Photo: NLB Podgorica Millennium Run)</figcaption> </figure>  Nikčević je na konferenciji podsjetio da su u Glavnom gradu, kroz programske aktivnosti koje je sproveo Sekretarijat za sport, podržali brojna dešavanja, te da će i ubuduće nastaviti da rade u tom smjeru. <h2>U NLB banci sport je način razmišljanja</h2> Da je NLB Podgorica Millennium Run savršen simbol povezivanja i napretka istakao je i Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, koja je u naredne tri godine generalni sponzor trke. - U NLB Banci sport nije samo sponzorstvo – to je način razmišljanja. Vrijednosti koje sport nosi – timski duh, disciplina i istrajnost – iste su one koje nas vode u svakodnevnom radu. Mnoge naše kolege su aktivni trkači, biciklisti ili planinari, a fizička spremnost se kod nas vidi kao osnova mentalne snage i profesionalne izvrsnosti. Zato ne podržavamo sportske događaje samo spolja – mi ih živimo iznutra. Ova trka okuplja ljude različitih generacija, gradova i država, baš kao što i mi povezujemo pojedince i zajednice kroz povjerenje i saradnju. Biti glavni partner ove manifestacije je naš način da javno proslavimo te zajedničke vrijednosti i doprinesemo stvaranju održivije i inkluzivnije budućnosti - poručio je Leberle.&nbsp; <h2>Najvažnije pobjede mjere se onim što uradimo jedni za druge</h2> Značaj afirmacije sporta prepoznale su i brojne velike kompanije. Sponzor glavne maratonske trke na 42,2km i ove godine je Coca-Cola HBC Crna Gora, koja dosljedno stoji na startnoj liniji društveno - odgovornih inicijativa i podrške zajednici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107091152_b94bc28a5ed93b4d2c6fe1fdcc29195e66070d3348d3ee23e5d9ec02c9611fd5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107091152_b94bc28a5ed93b4d2c6fe1fdcc29195e66070d3348d3ee23e5d9ec02c9611fd5" data-rendition-name="original" width="1600" height="971" loading="lazy" alt="Sa konferencije za medije"> <figcaption>Sa konferencije za medije(Photo: NLB Podgorica Millennium Run)</figcaption> </figure>  - Najvažnije pobjede ne mjere se samo vremenom, već onim što uradimo jedni za druge na stazi i van nje. Podgorica Millennium Run slika je tog zajedništva. Naš tim će biti rame uz rame sa učesnicima na startnoj liniji, ali i kao podrška na svakom kilometru kroz naš portfolio. I ove godine naš sportski napitak Powerade® biće uz trkače kako bi održali optimalnu hidraciju i energiju tokom cijele trke. Pozivam sve da istrče svoje kilometre sa osmijehom, da navijaju jedni za druge i pokažu da je Podgorica grad koji trči srcem. Vidimo se na startu, zajedno do cilja - poručio je direktor Coca-Cola HBC Crna Gora Velimir Radojević. <h2>Inkluzivan događaj koji otvara grad</h2> Sponzor polumaratona na 21,1km je Crnogorski Telekom, koji kroz svoje djelovanje dokazuje da nije u pitanju samo kompanija koja podržava, već i kompanija koja živi prave vrijednosti. - Vođeni dobrom saradnjom i na prethodnim trkama, trudimo se da pokažemo da zajedništvo treba održavati. U pitanju je vrlo inkluzivan događaj koji otvara grad i dokazuje da je jedan od najvećih i najznačajnijih, kod nas u ovoj oblasti. Gdje su prave vrijednosti i visoki ciljevi koje je Igor sa timom postavio ispred sebe, tu je i Telekom da pomogne. Ova, i svaka trka Multisport akademije Majer izuzetno inspiriše i veliki broj zaposlenih u Crnogorkom Telekomu, ali i podstiče jednu lijepu priču - poručila je Danijela Radulović iz Crnogorskog Telekoma. <h2>Trka u znaku ekologije</h2> Peto izdanje NLB Podgorica Millennium run biće i u znaku ekologije i to zahvaljujući saradnji sa Inicijativom “Zeleni talas”, koja podrazumijeva zajedničko postavljanje sistema za reciklažu tokom trke, edukaciju o pravilnom odlaganju otpada i promociju zelenih vrijednosti među učesnicima i generalno zajednicom. - Saradnja Zelenog talasa i Millennium Run-a pokazuje da održivost i sport mogu i moraju da idu ruku pod ruku. Kroz više zajedničkih akcija dokazali smo da veliki događaji u Crnoj Gori mogu imati mjerljiv ekološki uticaj. Ponosni smo što smo dio događaja koja ne samo da inspiriše ljude na zdrave stilove života, već i brine o životnoj sredini. Zahvalni smo na saradnji i radujemo se novim zajedničkim koracima kojima ćemo svaki naredni događaj učiniti još zelenijim. Nastavljamo da širimo održivu praksu na sve velike događaje i da stvaramo modele koji mijenjaju način na koji zajednica brine o otpadu i okolini - poručio je Ilija Kaluđerović iz NVO “Zeleni talas”. <h2>Dječija trka biće odgođena</h2> Organizatori su na konferenciji, između ostalog, saopštili da će dječija trka koja je planirana za subotu - 8. novembar, biti odgođena zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika. O datumu održavanja takmičenja za najmlađe sugrađane javnost će biti blagovremeno obaviještena. Svi detalji kao i satnice trka za glavni takmičarski dan 9. novembar dostupni su na sajtu: <a href="https://www.podgorica.run/">https://www.podgorica.run/</a>&nbsp; &nbsp;

Na NLB Podgorica Millennium Run stiže više od 3.000 učesnika iz 50 zemalja

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je imao bilateralni sastanak sa izvršnom sekretarkom UNECE (Ekonomska komisija UN za Evropu), Tatianom Molčean tokom 7. sjednice Sastanka strana Protokola o vodi i zdravlju, sa kojeg je poručeno da će UNECE pružitii svu ekspertsku pomoć Crnoj Gori u daljim procesima vezanim za Protokol.
- Tom prilikom ministar Šimun je izvijestio sekretarku Molčean o aktivnostima koje je Crna Gora sprovela iz oblasti protokola o vodi i zdravlju, u periodu od pristupanja naše drzave pomenutom protokolu 2020. godine. Naglašena je uloga Ministarstva zdravlja i multisektorske Komisije za vode u nadzoru i sprovodjenju aktivnosti iz protokola- navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Sekretarka Molčean je, ističu iz MZ, &nbsp;pohvalila Crnu Goru kao pokazni primjer u ispunjavanju aktivnosti iz pomenutog Protokola i konstatovala da upravo pomenuti model nadzora nad procesima trebaju primijeniti i druge strane potpisnice Protokola.
Takodje je bilo riječi o unapređenju kvaliteta vazduha i optimizaciji energetske efikasnosti u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore.
Osim toga, izvršna sekretarka UNECE je ponudila svu ekspertsku podršku u daljim procesima vezanim za Protokol.
Sekretarka Molčean je prezentovala ministru Šimunu Strategiju za prevoz, zdravlje i zivotnu sredinu iz Panevropskog programa i pozvala Crnu Goru da uzme učešće u okviru iste.
- Ministar je zahvalio na pozivu i istakao značaj pomenute strategije u oblasti javno zdravstvenih politika u smislu manje upotrebe motornih vozila kod gradjana kao i veće bezbjednosti u saobraćaju- zaključuje se u saopštenju.

Šimun sa Molčean: Crna Gora primjer implementacije Protokola o vodi i zdravlju, UNECE nudi svu ekspertsku podršku

Poreska uprava (PU) ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci, što je 17 miliona eura više u odnosu na isti prošlogodišnji period. 
Iz PU je saopšteno da je plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren na nivou od 99,6 odsto.
- PU je u ovom periodu intenzivno radila na realizaciji planiranih aktivnosti koje se odnose na turističku sezonu u oblasti inspekcijskog nadzora i naplate prihoda, kao i na jačanju proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima - navodi se u saopštenju. 
Naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila je 495 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan viša 456 hiljada eura.
- Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je više 21 milion eura ili deset odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više 14,4 miliona eura - rekli su iz PU.
Po osnovu doprinosa naplaćeno je 339 miliona eura što je 32 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
- Razlog smanjena naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra prošle godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na deset odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na nula odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO je za sve kategorije obveznika deset odsto - precizirali su iz PU.
Rezultati ostvareni u periodu od 1. januara do 31. oktobra, kako su ocijenili, potvrđuju da PU uspješno ostvaruje ciljeve definisane strateškim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
- I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u koristi stabilnost javnih finanasija Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PU: Za deset mjeseci naplaćeno 1,4 milijarde eura

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović primio je u posjetu zamjenika ministra za konkurentnost Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulaha Luta i tom prilikom je izražena su spremnost da dvije zemlje kroz konkretne projekte i inicijative doprinesu jačanju otpornosti institucija na savremene izazove i unapređenju ukupne saradnje dvije države.
Tokom sastanka, ministar Šaranović je zahvalio Lutu na podršci koju Ujedinjeni Arapski Emirati pružaju Crnoj Gori, a posebno se osvrnuo na upućivanje aviona UAE koji je našoj zemlji bio na raspolaganju tokom &nbsp;ljetnje požarne sezone. On je istakao da je riječ ne samo o gestu iskrenog prijateljstva već i o dodatnoj potvrdi kvalitetnih bilateralnih odnosa dvije države.
- U konstruktivnom razgovoru, sagovornici su razmijenili mišljenja o mogućnostima daljeg unapređenja odnosa, sa akcentom na oblasti policijske saradnje, zaštite i spašavanja kao i razvoja modernih digitalnih alata koji su vrlo značajni za dodatno jačanje kapaciteta &nbsp;crnogorske policije - saopšteno je iz MUO-a.
Šaranović je istakao da Ministarstvo unutrašnjih poslova "u kontinuitetu pokazuje da uspješno vodi borbu sa kriminalom i drugim bezbjednosnim izazovima, ali da isto tako predano radi na daljem razvijanju svojih kapaciteta".&nbsp;
- Digitalna transformacija i inovativna rješenja omogućavaju bržu razmjenu informacija, bolje upravljanje resursima, te u tom kontekstu cijenimo izuzetno važnim znanja i iskustva država koje prednjače u upotrebi savremenih tehnologija u sektoru bezbjednosti - poručio je on.
Zamjenik ministra za konkurentnost Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulah Luta je pohvalio napore Crne Gore u modernizaciji bezbjednosnih institucija i izrazio spremnost da Ujedinjeni Arapski Emirati podijele svoja iskustva i pruže pomoć u oblasti digitalne transformacije, posebno na planu opreme, upravljanja krizama i prevencije rizika.

Šaranović-Luta: UAE podržavaju napore Crne Gore u daljoj modernizaciji crnogorske policije

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: rentiranje

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Na NLB Podgorica Millennium Run stiže više od 3.000 učesnika iz 50 zemalja

Šimun sa Molčean: Crna Gora primjer implementacije Protokola o vodi i zdravlju, UNECE nudi svu ekspertsku podršku

PU: Za deset mjeseci naplaćeno 1,4 milijarde eura

Šaranović-Luta: UAE podržavaju napore Crne Gore u daljoj modernizaciji crnogorske policije

PRATITE TVe UŽIVO