Nakon subote i najvećeg protesta, barem u ovom vijeku, na kojem se u Beogradu okupilo nekoliko stotina hiljada građana Srbije, Aleksandar Vučić odlučio je da reaguje pojačavanjem represije, kaže u Drugačijoj radio vezi na Anteni M istaknuti srpski istoričar dr Milivoj Bešlin.
Bešlin kaže da je predsjednik Srbije upotrijebio terorističke metode prema vlastitim građanima.
- Upotreba "zvučnog" ili "energetskog" topa, o čemu se god radilo, ali i sve ono što je viđeno, u subotu, na ulicama Beograda govori da je režim upotrijebio opasna sredstva protiv mirnih građana - kaže Bešlin i ukazuje na još jednu bitnu činjenicu - više se sa demonstrantima ne obračunavaju Vučićevi "lojalisti" u civilu, nego državni organi.&nbsp;
Zato ocjenjuje da Srbija ulazi u "opasnu fazu masovne upotrebe sile".
- Što znači da smo na jednom novom nivou, ne samo spremnost režima da koristi nasilje nego mogućnosti da to nasilje sprovede - istakao je Bešlin.
Na pitanje treba li pridavati značaj očiglednom distanciranju Ivice Dačića i SPS od Vučića, naročito vidnom na temi (ne)postojanja "zvučnog topa" u arsenalu srpske policije, Bešlin odgovara potvrdno.
- &nbsp;Prvo, Dačić je na takvoj poziciji u Vladi da još uvijek ima značajnu moć. Ako ne da sprovede neke stvari, barem da ih zaustavi. S druge strane, Dačić je predsjednik partije koja, iako nema naročito veliki broj poslanika, što bi moglo da dovede do toga da se, uz još neke nedovoljno lojalne subjekte, u samom parlamentu, koliko god bio obesmišljen i sveden na kulise, dese nekakve promjene koje bi institucionalno kanališu ovu najdublju političku i društvenu krizu u Srbiji u 21. vijeku - naglasio je Bešlin.
<h2>Slika o Srbiji uskoro će u Evropskoj uniji postati jasnija</h2>
Komentarišući opasku da bi se po saopštenju nakon jučerašnjeg susreta Vučića i Marte Kos, moglo zaključiti kako predsjednika Srbije polako napušta najlojalniji koalicioni partner, ali ga ne napušta Brisel, Bešlin napominje da ne znamo o čemu su njih dvoje govorili, pa ni da li je bilo riječi o upotrebi nasilja protiv građana. Saglasan je da zvanično saopštenje evropske komesarke "nije ohrabrujuće".
- Mi, ipak, znamo da se politika EU ne formira baš u Briselu. I da ljudi sa kojima je Vučić juče razgovarao nijesu posebno uticajni u kreiranju politike, prije svega velikih evropskih država, prema Srbiji - naglasio je Bešlin.
On smatra ohrabrujućim što su najuticajnija zapadna glasila počela da pišu o zbivanjima na subotnjem protestu a onda i uopšte o dešavanjima u Srbiji. To će, ocjenjuje, neminovno dovesti do veće zainteresovanosti zapadnog javnog mnjenja, a onda, zakonomjerno, i vlada zapadnih država za prilike u Srbiji.
- Još uvijek gledamo neku nejasnu sliku koja ide iz Evrope ali mislim da će se pod uticajem medija, javnog mnjenja i budućih događaja u Srbiji koji, očito, zahvaljujući režimu idu ka nekakvoj radikalizaciji, gledati neki malo drugačiji odnos Evrope prema situaciji u Srbiji. Zato kažem da, uz dužno poštovanje, ne bih pridavao preveliki značaj držanju gospođe Kos. Ajmo da sačekamo formiranje nove vlade Njemačke. U ovom trenutku evropski državnički potencijal ja vidim u trouglu Tusk- Starmer-Merc - kazao je Bešlin.
<h2>"Vladavina vreća sa novcem"</h2>
Odnos predsjednika Francuske Emanuela Makrona prema Srbiji Bešlin ocjenjuje kao "nepolitički", dominantno zasnovan na interesu. S tim u vezi, komentarišući odnos Trampove administracije prema Vučiću, sagovornik Antene M primjećuje da se predsjednik Srbije sada osjeća "samouvjerenije" jer vjeruje da barem ne rizikuje kaznu ukoliko posegne za nedemokratskim sredstvima. Na primjeru Milorada Dodika, međutim, pokazalo se da su takva očekivanja neutemeljena.
Podsjećajući na posjetu Trampovog sina Beogradu, uoči subotnjeg protesta, Bešlin kaže da se Vučić uzda u te biznis veze, ali ističe da je vrijednost ti "duboko koruptivnih" poslova koji se pominju oko 100 miliona dolara.
- Da li je to dovoljno da skrene pažnju Trampove administracije na Vučića, u smislu nekakvog savezništva, zaštite ili političke podrške... ja nijesam siguran. Ovo je, kako se to nekada u Francuskoj govorilo između dvije revolucije, "vladavina vreća sa novcem", dakle ovo je vladavina oligarhije koja ima mnogo novca. Ali, da budem banalan, ja prosto nijesam siguran da Vučić ima dovoljno novca u ovom trenutku da kupi naklonost Trampove administracije - kazao je Bešlin.
<h2>Još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir</h2>
Dr Milivoj Bešlin komentarisao je i dešavanja nakon subotnjeg protesta i saglasan je da su se oni prethodnih nekoliko dana "kapilarno" proširili Srbijom.
- Svjedočimo fascinantnoj, istorijskoj pojavi u srpskom društvu. To je zaista najšira društvena pobuna koja u ovom trenutku još uvijek nema jasnu političku artikulaciju - rekao je Bešlin.
On podsjeća da u toj pobuni učestvuju i prosvjetari, advokati i brojni drugi esnafi. Naglašava pitanje "kondicije" da se izdrži ovakva građanska neposlušnost, jer režim preduzima sve jače mjere represije. Protesti, to pokazuju i istraživanja, kako kaže Bešlin, "delegitimišu režim". No, iako bi to bilo logično, uporedo sa delegitimizacijom režima, navodi on, ne ide porast podrške opoziciji.
- Kod nas se dešava politička entropija, jedan paradoks koji je meni teško objašnjiv, a to je da se sa režimom istovremeno delegitimiše i opozicija - istakao je Bešlin.
Zato je "pitanje od milion dolara", naglašava Bešlin, kako politički artikulisati tu najširu društvenu pobunu? U takvim okolnostima, zaključuje Bešlin, izbori koje bi organizovao režim nijesu način da se kriza riješi.
- Izbori pod njegovim (Vučićevim) izborima, još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir. I mislim da je to svima prilično jasno - zaključio je Bešlin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bešlin: Masovna represija Vučića, ne vjerujem da ima dovoljno novca da kupi naklonost Trampove administracije

Nadamo se da nikome ne pada na pamet da povuče potez koji bi išao na ruku dukljanskim fanaticima i NVO bojovnicima, a što bi moglo imati velike posljedice - poručio je funkcioner „Nove srpske demokratije“ (NSD) i ujedno potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić nakon <a href="https://etv.me/drustvo/spajiceva-savjetnica-dulovic-otkaz-i-za-profesora-cecovica-ali-i-za-direktoricu-vucurovic">jučerašnje objave</a> savjetnice premijera za digitalne medije Ane Dulović koja je ocijenila da je potrebno dati otkaz profesoru podgoričke Gimnazije Radomanu Čečoviću, koji je učenici Sari Vujisić slao lascivne poruke tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi - ali i da je to potrebno uraditi i u slučaju direktorice Biljane Vučurović - koja, iako je o svemu bila informisana - o tome nije obavijestila nadležne ni Ministarstvo prosvjete - već samo izrekla profesoru kaznu skidanja 30 odsto sa plate u jednom mjesecu.
Aleksić naravno nije prvi i jedini funkcioner bivšeg Demokratskog fronta - a današnje Nove srpske demokratije koji staje u odbranu Biljane Vučurović - inače supruge funkcionera te partije i predsjednika Odbora za ljudska prava Jovana Vučurovića, koji je <a href="https://etv.me/drustvo/veliki-broj-gradana-ispred-gimnazije-muz-direktorice-jovan-vucurovic-prijetio-organizatoru-da-ce-situaciju-rijesiti-na-ovaj-ili-onaj-nacin">tokom protesta</a> organizovanih zbog slučaja Čečović - Vujisić stao uz svoju suprugu prijeteći organizatoru protesta Kosti Mijuškoviću da će stvari „riješiti na ovaj ili onaj način“.
- U čitavu, bljutavu kampanju, odjednom se uključila i izvjesna ,,savjetnica za digitalne medije”, koja nema pojma ni i o čemu priča, ali joj je napisano šta da kaže i da pokuša da zaštiti one koji su u slučaju gimnazije napravili klasične prekršaje. Savjetnica ovim ponašanjem vrši neprimjereno politicki uticaj, ali to treba da joj kažu oni koje savjetuje - poručio je u današnjem saopštenju Aleksić.
Ustvrdio je da snažno stoje uz Vučurović.
- Naravno, svi mi, i ja kao potpredsjednik Vlade za obrazovanje, snažno stojimo uz direktoricu Vučurović i uz rezultate koje je postigla - naveo je Aleksić.
On je ocijenio da je Vučurović dokazala da je u aktuelnom slučaju „sve radila po zakonu i propisima“.
- I nakon svega je još jasnije da je udar na nju inspirisan raznim razlozima, od političkih do nacionalnih, a posebno kad se zna da je u prosvjetnoj inspekciji i dalje prisutna ekipa bivšeg kriminalnog režima, ekipa za progon političkih neistomišljenika DPS-a - naveo je Aleksić zaključujući da Vučurović vodi gimnaziju na „evropski način“.

Anja Ivanović

Aleksić: Nadamo se da nikome ne pada na pamet da povuče potez koji bi išao na ruku dukljanskim fanaticima i NVO bojovnicima

Uprava Gimnazije „Slobodan Škerović“ na sinoćnjoj sjednici Savjeta roditelja upozorila je da će djeca koja budu prisustvovala <a href="https://etv.me/drustvo/u-petak-visesatni-protest-zbog-seksualnog-uznemiravanja-bivse-ucenice-gimnazije">protestu</a> u petak, koji će se održati dok traje dio nastave, za to morati da donesu zdravstvena opravdanja. Protest će se ispred te škole održati od 13 do 19 sati a zbog lascivnih poruka koje je profesor ove škole Radoman Čečović slao učenici Sari Vujisić - tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi. Građani će izaći na ulice i zbog ocjene da direktorica podgoričke Gimnazije Biljana Vučurović nije reagovala adekvatno kada ga je za to kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu. - Od uprave škole smo obaviješteni da se u petak od 13 do 16h kada je zakazan protest mole da sva djeca redovno dođu u školu jer će Gimnazija raditi bez prekida. Svi oni koji budu odsustvovali će biti u obavezi da dostave zdravstveno opravdanje - piše u poruci koja je nakon Savjeta roditelja sa upravom Gimnazije „Slobodan Škerović“ sinoć proslijeđena jednoj roditeljskoj grupi, a u koju je Portal ETV imao uvid. Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju učenik ima pravo na odsustvovanje iz škole, uz najavu roditelja - odnosno staratelja, u trajanju od pet radnih dana u toku nastavne godine. Dakle, za odsustvo iz škole tokom jednog dana, nije potrebno zdravstveno opravdanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210131244_539c61bfc204ff1b38b6e16deb41411a336c015554c21a78b524d2bb9f98a564.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241210131244_539c61bfc204ff1b38b6e16deb41411a336c015554c21a78b524d2bb9f98a564" data-rendition-name="original" width="930" height="625" loading="lazy" alt="Opšti zakon o obrazovanju"></figure>  <h2>Vučurović tvrdi da joj se crta meta, profesori aplaudiraju</h2> Podsjećamo, direktorica Biljana Vučurović juče je održala <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">pres konferenciju</a> na kojoj je ocijenila da se u ovom slučaju njoj crta meta i da preživljava linč. Svečana sala Gimnazije, u kojoj je održana konferencija, bila je puna profesora koji su u više navrata aplauzima na pojedine odgovore direktorice demonstrirali da je podržavaju. Tada je saopštila da je profesor Radoman Čečović najavio bolovanje zbog teškog psiho-fizičkog stanja u kojem se nalazi, ali i potvrdila da ovaj slučaj ranije nije prijavila ni nadležnom Ministarstvu, ni drugim organima. Ona tvrdi da, u skladu sa zakonom, nije mogla da uradi više od disciplinskog postupka koji je sprovela u novembru 2021. godine - kada je Čečoviću skinula 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, te da joj zakon koji je bio na snazi nije dozvolio da ide van nadležnosti, a da je bivša učenica sama morala da prijavi seksualno uznemiravanje - koje u tom periodu zakonski nije bilo tretirano kao krivično djelo. Vučurović je rekla i da učenica nije htjela da prijavi slučaj nadležnima zbog svojeg oca. - Šteta što nije imala podršku oca, jer bismo zajednički reagovali - izjavila je Vučurović. <h2>Juče rečeno da nije bilo drugih pritužbi, MPNI već danas saopštilo da su dobili jednu</h2> Vučurović je kazala da ni prije ni poslije incidenta nijesu imali nijednu prituzbu u vezi sa Čečovićem. - Sara nam se obratila u decembru iste godine i pozvali smo je da dođe na sastanak. Nikad nije došla i poslije tri godine imamo ovu situaciju. Nacrtana je meta. Ona traži moj otkaz. Moram da pitam zašto i čime je motivisana. Ako smo mi stali iza nje i uradili ono što smo najviše mogli u datom trenutku, sproveli disciplinsku mjeru, pozivali je na razgovore. Sve smo uradili što smo mogli u okviru zakona. Poziv na linč Biljane Vučurović je meni neshvatljiv. Očigledno ima razlog, ali ga ja ne razumijem - kazala je Vučurović. Ipak, već danas je iz <a href="https://etv.me/drustvo/ministarstvu-prosvjete-prijavljen-jos-jedan-slucaj-potencijalnog-uznemiravanja-kako-tema-nije-izolovan-slucaj-svi-koji-imaju-saznanja-da-se-jave">Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su obaviješteni o još jednom slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane profesora</a>. Prepiska je, kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, upućena Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu. - Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - istakli su u MPNI. <h2>Ranija rasprava na vijeću bi bila „odmazda“</h2> Na pitanje Portala ETV zašto nastavničko vijeće o ovome nije razgovaralo kad se incident desio nego sinoć - kad je slučaj izašao u javnost Vučurović je juče odgovorila da se na nastavničkom vijeću ne raspravlja o disciplinskim mjerama. - Zato što bi to bila odmazda i nešto što bi zaposlenog izvrglo ruglu prije suđenja. To jeste vid suđenja koji se odvija u kancelariji direktora. Zaposleni može da pozove predstavnika sindikata, može da bude javan, može da bude uz prisustvo advokata. Čečović ništa od toga nije tražio i priznao je svoju krivicu. Kada bismo iznijeli to na nastavničko vijeće onda bismo napravili jednu odmazdu, a rekla sam: mi nijesmo istražni organi. Učenica je imala 19 godina, savjetovana je što da radi. Da pomogne i sebi i nama. Da smo dobili neki papir od Tužilaštva ili MUP-a, po tom papiru bismo postupali. Postoje tačno razlozi zbog kojih ako dobijete papir od mjerodavne institucije onda i postoji razlog da nekome date otkaz kao nekome ko nije podoban da bude u učionici. Ona nam nije pružila taj vid pomoći - rekla je Vučurović. Na konstataciju Portala ETV da je bivša učenica odgovornost prepustila upravo Vučurović, te da je ona i dalje dijete - imala 17, 18 ili 19 godina, i pitanje smatra li da je uradila sve što je bilo u njenoj moći - Vučurović je odgovorila potvrdno. - U mojoj zakonskoj moći - da. Moja uloga kao rukovodioca je da ne kršim zakon. Kad bih kršila zakon igrala bih se uloge Boga. Apelujemo na državu, na sve u državi da mijenjaju zakone i da ih osavremenjuju - navela je Vučurović dodajući da su pohvalili njenu hrabrost, te da se saosjećaju sa njom i kao roditelji i kao prosvjetni radnici. Uz napomenu da se obraćanje bivše učenice nije ticalo samo njenog slučaja, već upozorenja da se isto može desiti i drugim učenicama ove škole, pitali smo Vučurović je li sigurna da je uradila sve što je mogla i da je skidanje 30 odsto sa plate profesoru koji je porukama seksualno uznemiravao učenicu dobra prevencija za ovakve slučajeve. Ona je na to rekla da u datom trenu da su uradili sve što je bilo moguće. - Da odgovorno i po zakonu postupimo. Sad je već prošlo tri godine - navela je ona. <h2>Advokatica kaže da je Vučurović mogla i da odbije inicijativu Vujisić</h2> Advokatica Vučurović i škole Ivana Jončić je poručila da je važno da se utvrdi činjenično stanje. - Bojim se da javnost nije upoznata sa činjeničnim stanjem. Imala sam mogućnost da pročitam što mi pokazuje da mediji imaju različite, nepotpune informacije i nekad netačne. To je normalno jer ne mogu da imaju uvid u postupak koji se vodio kao disciplinski u Gimnaziji. Direktorica je pravovremeno, kad joj je upućen imejl, to prepoznala kao inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka u zakonom određenom roku - rekla je Jončić. Vučurović je, kaže ona, mogla da odbije inicijativu. - I da kaže da se ne radi o učenici škole nego licu koje više ne pripada Gimnaziji. Moglo je da ide u drugom pravcu. Ne kažem da je to trebalo da bude pravac, samo da je i to bila opcija. Jako je cijenila razloge zbog kojih joj se obratila učenica i pokrenut je disciplinski postupak. On se vodi da bi moglo da se utvrdi da li postoji povreda radne obaveze. Da bi neko mogao da se kazni ta povreda radne obaveze mora da bude propisana. Ne može direktor da vodi disciplinski postupak radi povrede koja nije propisana Zakonom o radu ili kolektivnim ugovorom - navela je Jončić. Čečović je, napominje, u određenom dijelu priznao ono što mu se stavlja na teret. On je priznao grešku i rekao da se preigrao riječima, ali je kazao da se isto nije desilo sa drugim učenicama. - U prvom obraćanju punoljetnog ženskog lica vidimo obraćanje i kvalifikovanje kao neprijatno ponašanje koje nije profesorsko. Tu nemamo drugačiju kvalifikaciju. Ta terminologija je bila dovoljno jaka da se pokrene disciplinski postupak. Seksualno uznemiravanje je kao krivično djelo uvršteno u zakon tek krajem 2023. godine. Sve ovo se dešava tri godine ranije. Tada seksualno uznemiravanje nije bilo prepoznato kao krivično djelo, danas jeste - rekla je Jončić. Dodala je da nijesu oni ti koji smiju da kvalifikuju određene stvari. - Zato se vode sudski postupci. Moramo da budemo obazrivi kada vršimo kvalifikacije. Završen je disciplinski postupak: sankcionisan je za težu povredu radne obaveze i novčanom kaznom, direktorica nije imala više osnova da uradi. Nejasno je zašto postoji u javnosti ta vrsta pritiska, prekora i odmazde prema direktorici škole koja je pravovremeno uradila sve u skladu sa zakonom. Najvažnija je svrha kazne: da se djelo više ne ponovi - istakla je Jončić. Tri godine poslije toga, kaže, niko nije prijavio Čečovića da vrši bilo kakvu neadekvatnu komunikaciju sa učenicima ili nekim ko nije učenik. - To znači da je mjera bila adekvatna. Postavlja se pitanje zašto učenica nije otišla u policiju i tužilaštvo da prijavi događaj. Direktorica to nije mogla da uradi: ako imate punoljetno lice kojem kažete da to uradi a ono neće. Nemate pravo da to uradite za nešto za što bi trebalo da se goni po privatnoj tužbi - navela je advokatica. <h2>Redovne hospitacije</h2> Vučurović je kazala je Čečović imao redovne hospitacije i da je psihološka služba imala dobre ocjene sa njegovih časova. Kaže da učenici pohvaljuju njegov rad kao kreativan i umjetnički. Dodala je da su u neprekidnoj komunikaciji sa učenicama i učenicima. - To se neprekidno odvija. Od prošle godine sam uvela direktnu komunikaciju sa učenicima. Radili smo hospitacije - posjete časovima, u kojima analiziramo odnos učenika sa profesorom. Psihološka služba je imala razgovore sa učenicima. Popunjavali su ankete prošle godine. Mi nismo ni od jednog učenika dobili uputstvo, signal da se nešto ružno dešava - kazala je Vučurović. <h2>Bitna je zaštita drugih učenica</h2> Na navode Vučurović juče je reagovala <a href="https://etv.me/drustvo/vujisic-porucila-vucurovic-posla-sam-kod-tebe-da-bi-zastitila-svoje-ucenice-hospitacija-nije-argument-ni-za-sto">bivša učenica Sara Vujisić poručujući da se njoj obratila kako bi zaštitila učenice, ali i ocjenjujući da hospitacija nije nikakav argument</a>. - Kad sam došla kod nje rekla sam da to moj otac još ne zna jer mi je trebalo malo vremena da smislim kako to da mu kažem, a da ne odreaguje kako bi reagovao svaki roditelj na svoj roditeljski instinkt. Ne znam odakle obraza da to izgovorite i da stojite iza te tvrdnje - dodala je Vujisić. Bivša učenica je pitala Vučurović kako je znala da nije imala podršku roditelja i dodala da stvari ne bi bile drugačije. - Jer, kao što sam rekla, nijesam planirala da ga tužim. Nijesam ga tužila jer me ne interesuje. Pošla sam kod Vas da bi zaštitili svoje učenice. On se nije probudio tog dana i odlučio da bude takav prema meni. Po svakoj ljudskoj logici mora da postoji bar jedna djevojčica kojoj je on pisao iste stvari - navela je Vujisić. <h2>Ugroženosti nema bez blizine</h2> Potvrdila je da joj je Vučurović savjetovala da se pravno zaštiti, ali i ponovila da se nije osjećala ugroženo: jer više nije išla u tu školu. - Znala sam da ne postoji situacija u kojoj on može da se nađe u mjojo blizini gdje mogu da budem potencijalno ugrožena - ustvrdila je Vujisić koja je, inače, trenutno na studijama u inostranstvu. Podvukla je da je kod Vučurović otišla ne da bi zaštitila nju - nego svoje učenice. MN: Druge djevojčice nijesu htjele javno da govore Vujisić je, osvrnuvši na navode o praćenju časova Čečovića, pitala kakav je to argument. - Pa logično je ako je na času pedagog, psiholog ili policajac da ćeš normalno da se ponašaš. To nije argument ni za što. Taj čovjek mi je predavao godinu dana. Nije njemu to palo na pamet jednog jutra kad se probudio. On je godinu dana o tome razmišljao i čekao da završim školu. Logično je da neće tako u školi da razgovara. Zaključili smo da je čekao da bude pravno zaštićen - istakla je Vujisić. Kazala je i da se Vučurović obratila u decembru - nakon što je saznala da je Čečovića kaznila skidanjem 30 odsto sa plate. - Rekla sam da nisam zadovoljna njenom reakcijom, da sam saznala za dva ili tri slučaja djevojaka koje su trenutno učenice i kojima je neprijatno na njegovim predavanjima i koje moraju da donose duks i pokrivaju jer ih odmjerava. Rekla je da sam pozvana da to prijavim Ministarstvu i institucijama, da im dostavim sve dokaze i da mogu doći sjutra kod na razgovor. Ja to nikad nisam potvrdila i pošla na taj razgovor jer djevojčice nijesu htjele da javno govore o tome i da ga prijave iz ovog ili onog razloga: jer ih je bilo strah, jer su znale da sam ja prijavila i da nije uradila ništa - navela je Vujisić. Istakla je da je za to potrebno mnogo hrabrosti, staloženosti i racionalnosti. - Ovo što sam sad uradila i ne bi imala snage i uračunljivosti da uradim prije tri godine. Te djevojke su bile u prvom i drugom razredu, to je 15-16 godina. Nijesam pošla jer: što da idem sa porukama za koje ne mogu da kažem ko je i šta je - dodala je Vujisić. <h2>Svaljivanje krivice na Bojanić-Lalović</h2> Tokom jučerašnje konferencije Vučurović je rekla da čuje da učenica traži njenu ostavku i poručila da bi država trebalo da propiše zakone. Ona se zahvalila premijeru Milojku Spajiću što se uključio u proces i pozvala policiju i tužilaštvo , kao i ministarku prosvjete Anđelu Jakšić-Stojanović da se uključe. Vučurović je optužila i bivšu direktoricu Gimnazije Zoju Bojanoić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu. - Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović. Istakla je da je angažovan i od Zavoda za udžbenike, te da ga uvažava i ministarka Jakšić Stojanović i dodjeljuje nagradu. - Nekoliko institucija u vrhu obrazovanja je prepoznala Čečovića kao vrsnog profesora i izdavača - kazala je ona. <h2>Profesori nedavno saznali za incident</h2> Profesor istorije u podgoričkoj Gimnaziji Predrag Ražnatović kazao je juče da je nastavničko vijeće i kolektiv gimnazije noć ranije imao vanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o slučaju koji se desio u školi, ali i da su mnogi od njih tek nedavno saznali za njega i „jednodušno osudili sve što se desilo“ što je ružno i nedostojno njihovog poziva. Ražnatović je optužio medije tvrdeći da je stvorena medijska platforma sa koje je „izvršen pravi linč“. - Motiv tog linča nije bilo da se osudi nastavnik koji je poslao nedostojne poruke. Osnovni motiv je bio da se unizi naš kolektiv i škola. Izvršen je napad na jednu ženu koja je prozivana - kazao je Ražnatović misleći na direktoricu Vučurović i dodao da su prozvani i svi muškarci „sa te platforme“, da su pedofili i nedostojni poziva. Ražnatović nije kazao na koju platformu misli. On je dodao da su mnogi sveli slučaj i na politički nivo, nazivajući ih „litijašima“.

Ko bude protestvovao moraće da dostavi zdravstveno opravdanje

U saobraćajnoj nezgodi u mjestu Veruša povrijeđene su dvije osobe -potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U udesu je, kako su nam kazali, učestvovalo jedno vozilo, a nezgoda je prijavljeno u 19:25 sati.
- Povrijeđeni su transportovani u Klinički centar Crne Gore - naveli su u OKC-u.
Uviđaj je u toku.
J. B.&nbsp;

Dvije osobe povrijeđene u udesu u mjestu Veruša, transportovani u KCCG

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

Fudbaleri Lovćena igraće barž za plasman u Meridianbet Prvu crnogorsku ligu, dok je Podgorica pobjedom u 35. kolu izborila opstanak u Drugoj ligi.
Lovćen je u Rožajama savladao Ibar 1:0 i osigurao treće mjesto i baraž.
Odlučujući pogodak postigao je Bojan Pavićević u 52. minutu.
Rudar, koji je osigirao drugo mjesto, slavio je protiv Igala 3:2.
Pljevaljski tim do pobjede vodili su Vanja Vučićević u 37, Stefan Golubović u 45. i Đorđe Magdelinić u 75. minutu.
Oba gola postigao je Boris Žujević u 85. i 86. minutu.
Podgorica je slavila protiv Mladosti 2:1 i izbjegla baraž za opstanak.
Do pobjede slavila je golovima Sava Gazivode u 51. i Miloša Vračara u 73. iz jedanaesterca.
Jedini pogodak za Mladost, koja je osigurala prvop mjesto i Prvu ligu, postigao je Pavle Mugoša u 58. minutu.
Pobjednika nije bilo u duelu Koma i Grbalja, koji su na Zlatici ograli 1:1.
Vođstvo domaćinu donio je Luka Mihaljević u 48. minutu.
Konačan rezultat postavio je Andrej Pima u 69. minutu.
Slobodna je bila Iskra.

Lovćen u baražu za Prvu ligu, Podgorica izborila opstanak

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: represija