Nakon najteže sportske povrede, crnogorski reprezentativac i jedan od najboljih golmana Bundeslige Nebojša Simić otvoreno je govorio za TV E o paklenom bolu, stresu, ali i spoljašnoj transformaciji i putu ka oporavku.
Pogledajte i poslušajte šta je Simić imao da poruči:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNfpY2-I9tQ%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ministar odbrane pao, ali ne i poklekao: Nebojša Simić o paklenim bolovima, suzama majke i djece koja ljube ožiljak

Upotreba psihoaktivnih supstanci među maloljetnicima predstavlja kompleksan problem kojim Crna Gora, s obzirom na rasprostranjenost, treba ozbiljno da se pozabavi, poručio je ekspert za suzbijanje narkomanije Dušan Raspopović.
On je u intervjuu Roditelji pitaju, koji Udruženje Roditelji realizuje sa agencijom MINA, ukazao na pomjeranje granice starosti korisnika psihoaktivnih supstanci, navodeći da su droge ranije koristile uglavnom osobe u dobi od 25 do 30 godina.&nbsp;
Raspopović je rekao da zavisnici i njihove porodice pomoć potraže obično nakon deset ili 15 godina.
„Vrlo su rijetke situacije da se neko javi odmah u startu. Obično se to skriva i pokušava riješiti unutar porodice, kruga prijatelja, i tako prolaze decenije“, dodao je Raspopović.
Servisi podrške, kako je ukazao, uglavnom se svode na psihološke i pedagoške službe u školama i psihologe u domovima zdravlja ili Kliničkom centru.&nbsp;
Raspopović je rekao da je zavisnost, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, hronična recidivirajuća bolest, što znači da nije jednostavno izaći iz tog problema ako se odmah ne zatraži pomoć.
„Djeci često bude mali džeparac koji su dobili od roditelja za užinu. To su ti neki signali koje treba ispratiti, ili nestanak nekih stvari iz kuće koje se prodaju, ili mijenjaju za supstance. Kad se sve to iscrpi, onda se prelazi u svijet kriminala“, naveo je Raspopović.&nbsp;
On je kazao da se teško može desiti da porodica ne primijeti da postoje neki problemi u ponašanju, koji su, kako je dodao, prvo upozorenje.
Raspopović je rekao da su, osim promjene raspoloženja, prvi znaci koji ukazuju da problem postoji - slabiji uspjeh u školi, nezainteresovanost, pospanost, slabija potreba za hranom.
„Zašto ne uraditi test, ako se sumnja? Postoje brzi testovi kojih ima u apotekama, ali i u Kancelariji za prevenciju bolesti zavisnosti Glavnog grada, gdje su besplatni i mogu se uzeti svakog radnog dana“, naveo je Raspopović.
On je kazao da neke osobe čak četvrt vijeka koriste psihoaktivne supstance.
„Tu se postavlja pitanje gdje smo bili sve to vrijeme. Te porodice su finansijski iscrpljene, razorene, a često se dešavaju i razvodi. I kada dođemo do toga da nemamo više kud, onda zatražimo pomoć“, istakao je Raspopović.
On je poručio da nije pristalica prebacivanja odgovornost na bilo koga, ali da je porodica ta koja treba da se brine o maloljetniku.
„Da ta mlada osoba živi zdravo, da ima planove, da se bavi sportom i zdravim stilovima života, da ima normalna razmišljanja koja su vezana za život i njegovu perspektivu“, dodao je Raspopović.&nbsp;
On je kazao da razumije da su roditelji preopterećeni poslom, obavezama i obezbjeđivanjem egzistencije za porodicu, ali da dobrobit maloljetnika mora biti na prvom mjestu.
„Bolest zavisnosti je jedina bolest gdje pacijent ne želi da ide kod doktora i ima averziju od liječenja. Zašto? Zbog straha od apstinencijalnog sindroma, od prestanka uživanja supstanci“, dodao je Raspopović.
On je poručio da je potrebno više preventivnih i edukativnih aktivnosti kako bi roditelji bili informisani o svim postojećim izazovima.
Raspopović je kazao da se najviše koristi marihuana, a u posljednje vrijeme sintetičke droge - ekstazi.
„Iskustva ukazuju da čak poslije prve zlopotrebe tih sintetičkih droga mogu da ostanu trajne posljedice po centralni nervni sistem, zato što se nikad ne zna kakve su te supstance“, rekao je Raspopović.&nbsp;
On je upozorio da su, nažalost, cijene značajnog dijela droga pristupačne.
Raspopović je ukazao da se sintetičke droge proizvode u ogromnim količinama, kao i da ih je lakše krijumčariti, čak i napraviti.
„Tako da je vrlo zabrinjavajuće što u posljednje vrijeme vidimo da je sve više mladih ljudi ušlo u svijet zavisnosti“, naveo je Raspopović.
Prema njegovim riječima, evidentno je da sve više mladih ispoljava agresiju, bilo da je to vršnjačko nasilje u školi, na ulici, u kvartu, ili nasilje prema prosvjetnim radnicima.
„Ovo je jedan kompleksan problem kojim država treba ozbiljno da se pozabavi, i to sa najvećeg nivoa. Uvijek se bavimo nekim velikim politikama, a ne vidimo, nažalost, šta se dešava od nas“, istakao je Raspopović.
On je rekao da je godinama govorio i apelovao na to da policijski službenici budu rapoređeni u blizini školskih dvorišta.&nbsp;
Raspopović je ukazao i na porast broja krivičnih djela koja izvršavaju maloljetnici.&nbsp;
„Imali smo nedavno u medijima informaciju da je 18-godišnjak uhvaćen sa velikom količinom marihuane u Kolašinu“, naveo je Raspopović.&nbsp;
On smatra da bi, u cilju suzbijanja upotrebe psihoaktivnih supstanci, trebalo oformiti tim koji bi činili, osim policijskih službenika, i predstavnici iz sektora prosvjete, zdravstva, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Zajednice opština.&nbsp;
Raspopović je dodao da Crna Gora nema sud za maloljetnike, što nije slučaj u nekim država regiona, koje imaju i poseban rehabilitacioni centar za maloljetne osobe.&nbsp;
„Ovo što se dešava na crnogorskim ulicama, vrlo je zabrinjavajuće kada su maloljetnici u pitanju“, rekao je Raspopović i upozorio da razne kriminalne strukture vrbuju maloljetnike, jer znaju koja je starosna granica za krivičnu odgovornost maloljetnih osoba.
On smatra da podizanje starosne granice - da krivično odgovorni budu oni koji su mlađi od 14 godina, ne bi riješilo sve probleme.&nbsp;
„Nije cilj staviti nekoga iza rešetaka, jer kad pošaljete nekoga na izdržavanje zatvorske kazne, taj neko treba da ima kvalitetan rehabilitacioni tretman. Poenta je u povratku normalnom načinu života“, istakao je Raspopović.
U srži cijele misije, kako je kazao, je preventivno djelovanje i obezbjeđivanje toga da porodica i pojedinci imaju kome da se obrate i gdje da zatraže pomoć.
Raspopović je kao pozitivan primjer istakao Glavni grad i Kancelariju za prevenciju bolesti zavisnosti.
„Uspostavljena je SOS linija koja nije vezana samo za Glavni grad, jer zovu i građani iz drugih gradova Crne Gore. Psiholog iz ustanove Kakaricka gora dva puta sedmično dolazi u Kancelariju i prima porodice ili ljude koji imaju problem“, naveo je Raspopović, dodajući da realizuju saradnju i sa Domom zdravlja Podgorica.&nbsp;
On je upozorio i da se, u odnosu na prethodni period, ogroman broj djevojaka suočava sa problemom upotrebe psihoaktivnih supstanci, alkohola, kockom.

Raspopović: Država ozbiljno da se pozabavi upotrebom psihoaktivnih supstanci među maloljetnicima

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpisao je danas u Istanbulu Memorandum o razumijevanju sa ministrom životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena Republike Turske, Muratom Kurumom. 
 
Dokument, akko se navodi u saopštenju MDUP-a, predstavlja važan korak u jačanju institucionalne i tehničke saradnje između dva ministarstva, sa ciljem unapređenja sistema prostornog planiranja, razvoja održivih i otpornih gradova, te stvaranja temelja za modernizaciju urbanih politika.
- Za Crnu Goru, potpisivanje Memoranduma ima strateški značaj jer doprinosi jačanju institucionalnih kapaciteta, ubrzava sprovođenje reformi i omogućava da se domaće politike prostornog razvoja usklade sa principima održivosti, energetske efikasnosti i klimatske otpornosti - dodaje se u saopštenju. 
 
Ovim dokumentom, kako se ističe, Crna Gora i Turska potvrđuju zajedničku viziju gradova budućnosti – onih koji su bezbjedniji, inkluzivniji, ekološki održivi i usmjereni na kvalitet života građana. 
 
Prema njihovim riječima, potpisivanje Memoranduma označava novo poglavlje u saradnji između ministarstava Crne Gore i Republike Turske, zasnovano na principima jednakosti, reciprociteta i uzajamne koristi, te zajedničkom opredjeljenju da se doprinese globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. 
 
- Ovim Memorandumom šaljemo jasnu poruku da su održivost, solidarnost i zajednička odgovornost temelj savremenog pristupa razvoju otpornijih i pravednijih zajednica. Ovaj sporazum potvrđuje da Crna Gora ima kapacitet, znanje i partnere da predvodi procese modernog planiranja prostora u regionu - poručio je Radunović.

Radunović: Sporazum potvrđuje da naša država ima kapacitet, znanje i partnere da predvodi procese modernog planiranja prostora u regionu

Nikšićka policija je nakon pretresa kod operativno interesantnog lica D.G. (53) iz Nikšića oduzela dva komada vatrenog oružja i municiju, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Oni su, kako se dodaje, sinoć izvršili pretres porodične kuće i drugih prostorija koje koristi Nikšićanin.&nbsp;
- Kod njega je pronađeno i oduzeto vatreno oružje u ilegalnom posjedu: revolver marke Zastava M83 sa šest komada municije u istom, pištolj marke Zastava M57 sa sedam komada municije u okviru, kao i 19 komada municije nepoznatog kalibra - navode iz UP.&nbsp;
Kako ističu, o preduzetim mjerama i radnjama je upoznat dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o pravnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon sprovedenih vještačenja.

Nikšić: U pretresu kod OIL oduzeti revolver, pištolj i municija u ilegalnom posjedu

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori pozdravlja usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. Ovim je napravljen ključni korak ka stvaranju pravednijeg i efikasnijeg sistema ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Reforma je, kako se naglašava, posebno važna jer po prvi put stavlja korisnicu ili korisnika u centar sistema – administrativne procedure postaju jednostavnije, a pristup pravima pravičniji i brži. Više od 60.000 osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori moći će da ostvare svoja prava kroz transparentan, dostojanstven i jedinstven proces.
- Ova reforma, koju od 2020. godine Vlada Crne Gore sprovodi uz podršku Evropske unije i UNDP-a, donosi suštinsku promjenu pristupa – prelazak sa medicinskog modela procjene invaliditeta na model zasnovan na ljudskim pravima. Ovo u praksi znači da će, umjesto dijagnoza i stanja, u fokusu procjene biti osoba, kroz razumijevanje kakva podrška joj je potrebna za prevazilaženje prepreka sa kojima se suočava u svakodnevnom životu - dodaju iz UNDP-a.
Po prvi put, prema njihovim riječima, biće uspostavljen i nacionalni registar osoba sa invaliditetom, kao i formiran Zavod za jedinstveno vještačenje invaliditeta, koji će objediniti sve ono što su do sada radile brojne komisije u pet sektora.&nbsp;
- Time se uvodi jedinstvena procjena i jedno rješenje koje će važiti za ostvarivanje prava u različitim oblastima – socijalne i dječje zaštite, rada, zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, obrazovanja, boračke zaštite i penzijsko-invalidskog osiguranja – bez potrebe za novim vještačenjima u svakom od njih. Zakon uvodi i četiri nivoa podrške, koji se određuju na osnovu potreba, a ne isključivo medicinske dijagnoze. Time se prepoznaje da osobe ne žive u jednakim uslovima – da prepreke i pristup uslugama nisu isti u, na primjer, Podgorici i sjevernim opštinama – i da sistem mora reagovati u skladu sa stvarnim okolnostima u kojima neko živi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, kako navode, reforma je i važan iskorak ka promjeni društvene percepcije invaliditeta.&nbsp;
- Ona šalje poruku da svaka osoba, bez obzira na prepreke, ima pravo da doprinosi zajednici i da društvo ima odgovornost da ukloni barijere koje onemogućavaju ravnopravno učešće. Time se jača povjerenje građana u institucije i stvara osnov za inkluzivniji, solidarniji i otporniji sistem socijalne zaštite. Dugoročno, to znači i manje nejednakosti i jače društvo u kojem se poštuje dostojanstvo svakog pojedinca - ističu iz UNDP-a.&nbsp;
Usvajanjem ovog zakona, kako kažu, koji će početi da se primjenjuje od 1. jula 2026. godine, Crna Gora pokazuje posvećenost izgradnji inkluzivnog društva zasnovanog na jednakim mogućnostima i jačanju institucija koje štite ljudska prava. Reforma vještačenja invaliditeta biće ključna i za sprovođenje Reformske agende i Agende održivog razvoja do 2030. godine, jer doprinosi smanjenju nejednakosti i stvaranju efikasnijih javnih servisa.
- UNDP ostaje posvećen partner u stvaranju uslova za implementaciju ove važne reforme i u partnerstvu sa institucijama, građanima i građankama, nastaviće da doprinosi izgradnji društva u kojem svi imaju priliku da ostvare svoj puni potencijal - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UNDP pozdravlja usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Vanraspravno vijeće donijelo je odluku o pritvoru za Miloša Medenicu, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojeg SDT tereti da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta i droge, ali sutkinja nije saopštila detalje odluke.
U nastavku suđenja sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je vanraspravno vijeće donijelo odluku o pritvoru ali da je ne može saopštiti i da će biti uručena odbrani i optuženom Medenici.
U nastavku suđenju preslušani su tajno snimljeni razgovori između dvije sutkinje Vrhovnog suda i NN osoba.
U razgovorima sutkinja Vrhovnog suda &nbsp;Rada Kovačević i Vesna Begović tvrde da na njih niko nije mogao uticati.
Optužena Medenica kazala je da je jasno proizilazi da ona nije počinila krivično djelo ali da se sa sinom našla na optužnici.
- I samo što je moj sin danas je došao sa lisicama iako je prošlo tri godine a nije donijeta prvostepena presuda. Da li očekujem pravdu ili je za mene rezervisana nepravda - kazala je optužena Medenica.
Dodala je da će se &nbsp;boriti i da neće odustati.

Tag: reprezentativac

Ministar odbrane pao, ali ne i poklekao: Nebojša Simić o paklenim bolovima, suzama majke i djece koja ljube ožiljak

Raspopović: Država ozbiljno da se pozabavi upotrebom psihoaktivnih supstanci među maloljetnicima

Radunović: Sporazum potvrđuje da naša država ima kapacitet, znanje i partnere da predvodi procese modernog planiranja prostora u regionu

Nikšić: U pretresu kod OIL oduzeti revolver, pištolj i municija u ilegalnom posjedu

UNDP pozdravlja usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

PRATITE TVe UŽIVO