Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Demokratska stranka je spremna na scenario gdje bi Donald Tramp proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima prije vremena, više izvora iz ove političke partije je reklo za Rojters.
Tramp je 2020. godine, na dan izbora, proglasio pobjedu, iako su lokalne izborne komisije negirale da se pobjednik zna prije prebrojavanja svih glasova.
Tada je Džo Bajden, koji je bio kandidat za predsjednika SAD-a, dobio veliki broj glasova putem pošte, najviše zbog pandemije virusa kovid-19, koji su značajno odužili proces i suštinski je njegova pobjeda tek potvrđena četiri dana nakon izbora.
Demokrate su, piše Rojterss, već spremne na ovaj scenario tokom ovogodišnjih izbora, te će "preplaviti" društvene mreže sa zahtjevima da se situacija smiri i da svaki glas bude prebrojan prije proglašenja pobjednika.
U SAD-u pobjednika neformalno proglašavaju medijske kuće, koje na osnovu informacija iz centara za prebrojavanje i svojih analitičkih alata prave procjene o tome ko je konačni pobjednik.
Vrijedi istaći i činjenicu da Tramp i dalje tvrdi, bez dokaza, da je pobijedio u izbornoj trci 2020. godine. Analitičari strahuju da bi, u slučaju poraza, moglo doći do nereda poput onih koji su viđeni 6. januara 2021. godine, kada su Trampove pristalice nasilno ušle u zgradu Kapitola.
Izbori za novog američkog predsjednika održavaju se 5. novembra. Iako će dobar dio saveznih država imati svoje rezultate već tu noć, za neke bi se moglo čekati i do sedam dana, zbog raznih mjera bezbjednosti i očuvanja izbornog integriteta.

Demokrate tvrde da će Tramp proglasiti pobjedu prije vremena, ali imaju spreman odgovor

U skladu sa Programom podizanja spomen-obilježja na području opštine Bar, koji je Skupština opštine donijela u aprilu 2024. godine, Opština Bar je pokrenula sve zakonom predviđene procedure za podizanje, između ostalog i spomen-obilježja posvećenog žrtvama katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine, naveli su za Primorski portal iz Opštine Bar. 
Odbornici u lokalnom parlamentu su u aprilu 2024. godine, na 19. sjednici jednoglasno usvojili predlog programa podizanja spomen obilježja žrtvama zemljotresa iz 1979. godine.
Prepoznajući važnost očuvanja kolektivnog sjećanja na stradale, kao i potrebu da se na dostojanstven način oda počast žrtvama i istakne značaj solidarnosti koja je tada pokazana, Opština Bar je, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, zatražila i dobila prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore za podizanje predmetnog spomen-obilježja. 
U ovom trenutku u toku je priprema Odluke o podizanju spomen-obilježja, koju je, u skladu sa zakonskom procedurom, neophodno dostaviti Ministarstvu kulture i medija radi pribavljanja prethodne saglasnosti. 
Po dobijanju saglasnosti i usvajanja Odluke od strane Skupštine opštine, Opština Bar će objaviti javni konkurs za izradu arhitektonskog i umjetničkog rješenja, a ocjenu i izbor rješenja izvršiće stručna komisija koju imenuje predsjednik Opštine.
- Imajući u vidu kompleksnost procedure, ali i važnost i simboliku samog čina, Opština Bar čini sve napore da, poštujući zakonom propisane rokove i procedure, do kraja tekuće godine podigne spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve razornog zemljotresa iz 1979. godine. Time želimo budućim generacijama ostaviti trajni podsjetnik na 49 izgubljenih života naših sugrađana, ali i na snagu zajedništva i obnoviteljskog duha koji je izrastao iz ruševina jedne od najvećih tragedija u istoriji Bara - naveli su iz Opštine Bar.

Bar: Do kraja godine spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve razornog zemljotresa iz 1979.

Izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću omogućiče ekološki prihvatljivu obradu i selekciju otpada, u skladu sa principima cirkularne ekonomije, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske Crne Gore Anđele Vojinović na koji način će biti riješeno pitanje upravljanja otpadom u Nikšiću.
Vojinović je ukazala na značaj zatvaranja deponije Mislov do u Nikšiću i upozorila da se neselektovani komunalni otpad sada odvozi na deponiju Livade u Podgorici.
Ćulafić je rekao da je Državnim planom upravljanja otpadom za period do 2029. godine definisana strategija razvoja infrastrukture za upravljanje otpadom u Nikšiću, kojom je predviđena izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u tom gradu.
- Što će omogućiti ekološki prihvatljivu obradu i selekciju otpada, u skladu sa principima cirkularne ekonomije - dodao je Ćulafić.
Kako je kazao, jedna od mjera je i povećanje kapaciteta za reciklažu i odvojeno sakupljanje otpada, ali i razvoj mreže transfer stanica i unapređenje logistike upravljanja otpadom.
Prema riječima Ćulafića, time će se omogućiti efikasniji transport otpada, uz smanjenje negativnih ekoloških uticaja.
Planom je, kako je kazao, predviđena i sanacija nelegalnih odlagališta otpada u Nikšiću, kao i uspostavljanje regionalnog sistema upravljanja otpadom.
- Ove aktivnosti su usklađene sa politikama Evropske unije (EU) i strategijama za prelazak na cirkularnu ekonomiju - istakao je Ćulafić.
On je rekao da vjeruje da će, kroz zajednički rad sa lokalnom samoupravom, nadležnim institucijama i građanima, osigurati da Nikšić dobije moderan i održiv sistem upravljanja otopadom.
- Čime ćemo izbjeći potrebu za privremenim rješenjima, poput odvoza otpada u druge gradove - kazao je Ćulafič.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović pitala je kada će biti uklonjen grit iz naselja Straševina i Kličevo u Nikšiću, navodeći da je već šest mjeseci prošlo od obećanja da će se to "desiti brzo".
Ćulafić je rekao da uklanjanje grita iz Nikšića jeste prioritet Ministarstva, podsjećajući da je i ranije kazao da će se tim pitanjem temeljno i odgovorno pozabaviti.
- Uklanjanje grita ostaje prioritet Ministarstva, ali je proces uklanjanja složen zbog tehničkih, regulatornih i finansijskih izazova - rekao je Ćulafić.
On je naveo da su preduzete brojne aktivnosti na rješavanju problema sa gritom, da su sprovedene analize mogućih rješenja, da je u toku proces obezbjeđivanja budžetskih sredstava i traženje potencijalnih međunarodnih partnera koji bi podržali uklanjanje otpada.
Prema riječima Ćulafića, određenu količinu tog materijala je već uklonio subjek nadzora, putem dobrovoljnog izvršenja.
- Svjesni smo značaja ovog pitanja za lokalnu zajednicu i nastavljamo da radimo na njegovom rješavanju u najkraćem mogućem roku, uz poštovanje ekoloških i zakonskih procedura - rekao je Ćulafić.
Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića da li opštine mogu računati na pomoć Ministarstva i Vlade u nalaženju rješenja za tretman otpadnih voda, rekao da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih projekata Crne Gore u procesu pristupanja EU.
Ćulafić je rekao da je Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama, koji je Vlada usvojila 2019. godine, predviđena fazna izgradnja PPOV-a, s ciljem da do 2029. godine budu završene veće aglomeracije, dok se kompletna realizacija očekuje do 2035. godine, ukijučujući kolektorske sisteme.
- Svjesni izazova sa kojima se suočavaju lokalne samouprave, posebno manje razvijene opstine, resorno Ministarstvo, uz podršku Vlade i u saradnji sa implementacionim jedinicama i lokalnim samoupravama, kontinuirano pruža finansijsku i tehničku podršku - dodao je Ćulafić.
On je rekao da Ministarsto i Vlada aktivno pomažu u apliciranju za sredstva iz međunarodnih fondova i drugih izvora finansiranja.
- S obzirom na značajne investicione troškove koje ovakvi projekti zahtijevaju, Ministarstvo intenzivno radi na obezbjeđivanju dodatnih finansijskih mehanizama koji će olakšati njihovu realizaciju - kazao je Ćulafić.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je pitao Ćulafića da li je tačno da je Inspekcija rada utvrdila da je izvršni direktor Regionalnog vodovoda nezakonito izabran na tu funkciju i da je predsjednik Odbora direktora te kompanije prije više od tri mjeseca podnio ostavku.
Ćulafić je rekao da se na javni konkurs za izvršnog drektora Regionalnog vodovoda javio samo diplomirani ekonomista Krsto Radović.
On je kazao da je Upravni odbor Regionalnog vodovoda na sjednici održanoj na predlog konkursne komisije Radovića imenovao za izvršnog direktora.
- Na osnovu takve odluke Upravnog odbora zaključen je Ugovor o radu između predsjednika Upravnog odbora Zorana Lakušića i Radovića - rekao je Ćulafić.
On je dodao da je 28. februara inspektor rada izvršio inspekcijski nadzor u Regionalnom vodovodu, u vezi sa odlukom Upravnog odbora o imenovanju Radovića za izvršnog direktora.
- Inspektor rada je naložio da se otklone nepravilnosti nastale prilikom zaključivanja Ugovora o radu sa izvršnim direktorom, s obzirom na to da Radović ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom Društva, a u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja VII1 stepena - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je na to rješenje Lakušić uložio žalbu Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kojom je to rješenje osporio zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede pravila Upravnog postupka.
- Istovremeno je uloženom žalbom predložio odlaganje izvršenja rješenja do donošenja drugostepene odluke u ovom predmetu. Po toj žalbi do ovog trenutka nije donesena drugostepena odluka - naveo je Ćulafić.
On je rekao da Lakušić podnio ostavku na fukciju predsjednika Odbora direktora u Regionalnom vodovodu i da će se, nakon što Vlada konstatuje njegovu ostavku, pristupiti izboru novog Upravnog odbora.

Ćulafić: Izgradnja Regionalnog centra omogućiće prihvatljivu obradu i selekciju otpada

Predstava "Pokojnik", prema tekstu Branislava Nušića u režiji Egona Savina, u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu Tivat, osvojila je Nagradu za najbolju predstavu prema mišljenju publike na Internacionalnom pozorišnom festivalu „5RE“, koji se večeras završava u Velesu, saopšteno je iz CNP-a.
Nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu, kako navode, dobila je Zorica Pančić (uloga u predstavi "Gospođa ministarka", Teatra Jordan H.K. Džinot iz Velesa), nagradu za najbolju glavnu mušku ulogu Aleksandar Krstić (uloga u predstavi "Ko se boji Virdžinije Vulf", Narodnog pozorišta Niš), nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu Marija Novak (uloga u predstavi "Seks, laži i ljubomora", Narodnog teatra iz Ohrida), nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu Sašo Tasevski (uloga u predstavi "Familija Adams", Dramskog teatra Skoplje).
Prema ocjeni žirija, najbolja predstava je "12", Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja, u režiji Siniše Evtimova, koji je dobio nagradu za najbolju režiju.
U predstavi "Pokojnik" uloge tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović.
Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografije, Radmila Božović, asistentkinja reditelja, Dubravka Drakić, scenski govor, Gordana Smodlaka, organizatorka i izvršna producentkinja Nela Otašević.

CNP: Nagrada publike u Velesu za predstavu "Pokojnik"

Završnim riječima danas je okončano suđenje Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i telohraniteljima Ljubišu Dukiću i Mladenu Mijatoviću zbog napada na novinarku Pobjede i saradnicu televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika. Presudu će 24. aprila izreći sudija Osnovnog suda Ilija Radulović.
Tužiteljka Romina Vlahović je u završnoj riječi kazala da je nesumnjivo utvrđeno da su Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović, Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić napali Raičković, njenog sina i vjerenika.
Tužiteljka Vlahović je tokom današnjeg ročišta istakla da je odbrana optuženih sračunata na izbegavanju krivice. Ona je predložila da Bećiroviće i Mijatovića sud oglasi krivim na po godinu i po zatvora, a Dukiću na dvije i po godine.
Advokat Miloš Vuksanović koji zastupa Raičković kazao je da Dukića nije bilo posljedice ovog događaja bi bilo mnogo veće.
Nakon analize svih dokaza, oštećena strana, kako je rekao, smatra da Dukić treba da bude oslobođen jer je spriječio da ovaj događaj krene u mnogo gorem pravcu i sa težim posljedicama.
- Stav naš je da je uloga Ljuba Dukića bila ljudska i pravog muškarca - kazao je Vuksanović.&nbsp;
Dodao je da snimak predstavlja ključni dokaz što se sve desilo.
- Mislim da bi kazna trebalo da bude nešto veća. Ja je neću predlagati - kazao je Vuksanović.
Advokat Vuksanović je istakao da je jasno da je Raičković napadnuta kao novinarka.
Ana Raičković je rekla da ostaje pri svemu što je njen advokat Vuksanović naveo.
Branilac optuženih, advokat Danilo Mićović kazao je da se zahvaljuje kolegi Vuksanoviću za stav prema Dukiću.
Mićović je ukazao da Vuksanović, ipak, hipotetički gleda " što bi bilo kad bi bilo".
On je rekao da smatra da se radi o klasičnoj zamjeni tezi.
- U spisima predmeta nema dokaza da su moji branjenici počinili krivična djela - kazao je Mićović.
On je dodao da su odbrane njegovih klijenata potvrđene i iskazima svjedoka.
- Iskazi oštećenih su puni kontradiktornosti - rekao je Mićović.
Prema njegovim riječima, Raičković je nezakonito snimala njegove klijente i njen iskaz je "pun nelogičnosti".
Advokat Mićović se ponovo pozvao na detalje iz medicinske dokumentacije Ane Raičković.
- Nju niko nije udarao, napao, vukao za kosu, davio. Raičković je dala kontradiktone iskaze kako bi abolirala svog sina Uroša Gagovića - kazao je Mićović.
Prema njegovim riječima, kvalifikacija nasilničko ponašanje ne može da opstane. Eventualno se, kako je kazao, može govoriti o narušavanju javnog reda i mira sa obje strane.
Mićović je kazao i da je Gagović "jedini koji je počinio nasilje i da ga je na to podstrekla njegova majka".
- Predlažem da sud oslobodi optužene i ukine im pritvor - kazao je Mićović.
Dodao je da je " predmetni događaj sticaj nekih nesrećnih okolnosti" i da nema nikakve veze sa poslom Raičković.
I advokatica Marta Šćepanović kazala je da je nepravedan postupak prema njenim klijentima.
Ona je kategorična bila da njeni branjenici nijesu počinili krivično djelo.
Optuženi Zoran Bećirović kazao je da prihvata završne riječi svojih advokata ali da će dodati nešto.
On je rekao da bi se "zadovoljio dio medija tužiteljka podnosi optužni prijedlog".
- Silu na sramotu bez dokaza podiže optužni prijedlog - kazao je Bećirović.
On je dodao da je Raičković dozvoljeno da "krši zakon, kako ona tako i njen sin".
- Iako je očigledan, brutalan napad na Mijatovića od sina Raičković niko ništa od nadležnih nije preduzeo povodom toga - kazao je Bećirović.
Nakon što je optuženi upozoren od suda da završnu riječ treba da daje sa osvrtom na događaj, dokaze i na ono što mu se stavlja na teret i da završna riječ ne može predstavljati naširoko opservaciju ne samo događaja nego i ostalih učesnika u postupku i da završna riječ treba da bude jasna.
Advokat Mićović je rekao da njegov branjenik može da iznosi završnu riječ do sjutra govoreći "nastavi Zorane da iznosiš završne".
Sudija Ilija Radulović je opomenuo advokata Mićovića da ne može on davati nekom riječ u sudnici.
Bećirović je u nastavku rekao da se na snimku čuje kako ih Raičković provocira i da bez straha prilazi stolu.
- Iz snimka se vidi da me je isprovocirala - kazao je Bećirović.
On je rekao da se novinari moraju rukovoditi istinom i da moraju biti nezavisni.
- Da li je Ana Raičković novinarka? Pojedini mediji su pratili korektno što god mislio o njima jer su objavili cijeli snimak - kazao je Bećirović.
On rekao da je na pretresu čuo da je "Raičković trgovinska tehničarka i da ona ovaj događaj koristi za svoju ličnu promociju".
- Ja i moj sin smo žrtva napada - kazao je Bećirović.
On je rekao da se i sud plaši pojedinih medija.
- Zamislite da Ana Raičković ne piše tekstove za Pobjedu, ko bi onda sjedio na optuženičkoj klupi - kazao je Bećirović.
On je analizirao iskaze Raičković, njenog sina i vjerenika pred sudom i tužiteljkom i kazao da je imaju brojne nelogičnosti i kontradiktornosti.
Bećirović je rekao i da se na snimku vidi ko je agresivan.
On je podsjetio i na izjavu predsjednicu Vrhovnog sud Valentine Pavličić da je preglasna politika uništila sudski sistem.
Optuženi Mijatović, Luka Bećirović i Dukić kazali su da nemaju što da dodaju i da prihvataju završne riječi advokata.&nbsp;
Presuda će biti izrečena 24. aprila u 14 sati.

Presuda Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu i tjelohraniteljima 24. aprila

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.