Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

<p>Okrugli sto koji organizuje predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>u okviru obilježavanja jubileja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crne Gore pokazatelj je da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo. To je za <i>Pobjedu</i> kazao <b>Vukota Vukotić</b>, istoričar i istraživač u Državnom arhivu, te istakao da je „na osnovu učesnika skupa očigledno koji zaključci treba da se donesu“ i da su oni „već unaprijed sporni“.</p>
<p>Najavljeno je učešće čak 17 govornika, među kojima su <b>Aleksandar Rastović</b>, direktor Istorijskog instituta Srbije, <b>Radenko Šćekić</b>, naučni savjetnik u Istorijskom institutu UCG, i <b>Jovan Markuš</b>, koji je predstavljen kao političar, publicista, novinar i istoričar.</p>
<p>Iz regiona su najavljeni <b>Dobrila Kacarska</b>, sudija Ustavnog suda Sjeverne Makedonije, i <b>Zlatko Knežević</b>, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije. Od članova crnogorske akademske zajednice učestvovaće <b>Savo Marković</b>, rektor Univerziteta Mediteran, <b>Marijan Premović</b>, vanredni profesor istorije srednjeg vijeka na UCG, <b>Žarko Leković</b>, <b>Filip Vučetić</b> i <b>Ivan Radulović </b>sa II UCG, <b>Veselin Vesko Mićanović</b> i <b>Dalibor Elezović</b> sa Filozofskog fakulteta UCG, te <b>Matija Stojanović</b>, doktorand istorije prava na UCG. Na listi je i nekadašnji ministar pravde <b>Dragan Šoć</b>, te javnosti nepoznati <b>Ivan Petrović-Njegoš</b>, koji je potomak porodice Petrović-Njegoš.</p>
<p>Svemu poseban „ton“ daje i grafičko rješenje proslave na kojoj je vizuelizacija u crnogorskoj tradiciji nepoznatog oblika dvoglavog orla.</p>
<p>Za istoričara Vukotića, okrugli sto je ilustracija ključne anomalije u crnogorskom društvu.</p>
<p>- To je pokazatelj da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo, ali očigledno da to nije baš neka velika novina u Crnoj Gori – kazao je on.</p>
<p>Podsjetio je da je okrugli sto u petak na Pravnom fakultetu u Podgorici o prvom crnogorskom Ustavu iz 1905. godine pratila prigodna izložba, te da je poziv za izlaganja bio otvoren za sve.</p>
<p>- Svako je imao priliku da se prijavi da kaže što misli. Međutim, to očigledno nije bilo dovoljno za našeg predsjednika, nego je on to morao da uradi paralelno. A kada vidimo samo spisak učesnika, sasvim je jasno da će taj skup suštinski biti potpuno negatorski za Crnu Goru. Jer, potpuno je nevjerovatno da ovi ljudi slave 120 godina od donošenja prvog Ustava i to Knjaževine Crne Gore, koji je bio izglasan na Nikoljdan 1905. godine, a zatim i uspostavljanja parlamentarizma čijih se 120 godina od kada je počela da radi Narodna skupština slavi sljedeće godine – istakao je Vukotić.</p>
<p>On je takođe rekao da je Ustavotvorna skupština formirana u novembru 1905, ali da je Narodna skupština počela da radi tek nakon izbora održanih godinu kasnije.</p>
<p>- Samo na osnovu učesnika skupa, očigledno je koji zaključci treba da se donesu na tom skupu. Oni su već unaprijed sporni, jer znamo stavove svih tih ljudi. Prosto se previđa da kod nas postoje paralelne institucije koje imaju jedan drugačiji odnos prema prošlosti. I to nije najgora stvar koju imamo, jer je očigledno da ne možemo nikako zajedno da slavimo čak ni najznačajnije datume iz crnogorske istorije. Jednostavno, na današnjem skupu biće sve drugačije, jer tamo će neko da izvrće već uspostavljene istorijske i naučne stavove i da ih dodaje svojoj nekakvoj političkoj agendi – ukazao je Vukotić.</p>
<p>Pored svih spornih imena, na listi je i <b>Ivan Petrović-Njegoš</b>, koji je predstavljen kao „potomak porodice Petrović-Njegoš“, za kojeg sagovornik <i>Pobjede </i>navodi da „nema veze sa državotvornom dinastijom“, jer je „svima poznato ko su nasljednici i ko su sve članovi te porodice“.&nbsp;</p>
<p>- I tu se vidi pokušaj da se napravi nekakva alternativna verzija istorije. Upravo je taj Ustav iz 1905. godine tačno propisao ko čini vladarski dom. To ne znači da nije postojalo još predstavnika bratstva Petrovića-Njegoša osim onih koji su postali vladari, jer tu imate vojvode <b>Blaža</b> i <b>Šaka Petrovića-Njegoša</b> – dodao je on.</p>
<p>Vukotić je takođe podsjetio kako i svi njihovi potomci imaju pravo na isto prezime, ali nijesu nasljednici dinastije. Razlog je upravo Ustav iz 1905. godine, koji je tačno propisao što čini tada knjaževski, a poslije kraljevski dom.</p>
<p>- I zbog toga vidimo da se radi pokušaju stvaranja nekog alternativnog istorijskog narativa koji - po njihovom običaju - nema puno veze sa realnošću. Tu će biti potpunog izvrtanja svih mogućih činjenica, na što smo i navikli. Stvar je u sljedećem: do kada mislimo da puštamo i dozvoljavamo takve stvari? Jer ako ne možemo da se saglasimo čak ni oko ovako velikih datuma, onda ne znam oko kojeg možemo – zaključuje istoričar u odgovoru za Pobjedu.&nbsp;</p>

Portal ETV

Vukotić: Novi pokušaj stvaranja alternativnog istorijskog narativa koji nema puno veze sa realnošću

<p>Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.</p>
<p>To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta <b>Aida Petrović</b> ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.</p>
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
<p>Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p>- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.</p>
<p>Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.</p>
<p>- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.</p>
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
<p>U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.</p>
<p>- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.</p>
<p>U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.</p>
<p>- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.</p>
<p>Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.</p>
<p>- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.</p>
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
<p>Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.</p>
<p>- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.</p>
<p>Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.</p>
<p>- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

<p>Prijedlog izmjena i dopuna zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš je još jedan perfidan pokušaj prekrajanja crnogorske istorije - ocijenio je istoričar <b>Vukota Vukotić</b> u razgovoru za Portal ETV nakon što su poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) <b>Gordan Stojović</b> i <b>Miloš Pižurica</b> Skupštini Crne Gore dostavili dokument kojim, pored ostalog, nastoje izbrisati prefiks „nasilna“ u odnosu na aneksiju Crne Gore 1918. godine.</p>
<p>Tada je Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca. Srpski agenti koji su poslati u Podgoricu su proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ uprkos činjenici da je postojala redovna crnogorska narodna skupština - i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom države, i uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.</p>
<p>Vukotić, kako je naglasio u razgovoru za Portal ETV, odavno govori da nije u pitanju revizionizam - jer to znači ispravljanje na osnovu novih činjenica, već da se radi o brutalnom prekrajanju fakata.&nbsp;</p>
<p>- Pokušaj da se iz zakona izbaci kvalifikacija nasilna aneksija još jedan je u nizu od trenutne vladajuće koalicije koja visoko na svojoj agendi ima rastakanje istorijskih činjenica i prepravljanje crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda - jasan je istoričar.</p>
<h2>DUBLJA AGENDA</h2>
<p>To je, kako je ustvrdio, sve u sklopu projekta „pomirenja“ koji podrazumijeva da se odreknemo vlastite istorije u korist beogradskih bajki.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje Portala ETV može li se uopšte polemisati o tome je li aneksija 1918. bila „nasilna“, Vukotić je odgovorio da je to vrlo teško.</p>
<p>- Jer suština ovog zakona jeste da se osudi kako nezakonita aneksija - tako i represija i zločini koji su uslijedili nakon srpske okupacije – naglasio je Vukotić.</p>
<p>Krajnji cilj ovih izmjena, prema njegovom mišljenju, je nametanje volje trenutne vlasti svim građanima.</p>
<p>- Bojim se da se iza toga krije dublja agenda kojoj je cilj da potpuno asimiluje Crnogorce i utopi ih u fantazije „srpskog sveta“ - ocijenio je Vukotić.</p>
<p>Otuda, upozorava on, i ovi stalni i uporni pokušaji da se nametne njihovo gledanje prošlosti što bi, smatra istoričar, predstavljalo uvod u dalje radnje na rastakanju crnogorske kulture.</p>
<h2>CRNA GORA SE KOREKTNO ODNIJELA PREMA NASLJEDNICIMA</h2>
<p>Na pitanje Portala ETV može li se Zakon o dinastiji Petrović Njegoš uopšte ponovo mijenjati s obzirom na činjenicu da je princu Nikoli, shodno aktuelnom važećem zakonskom rješenju, već pripala nezanemarljiva svota novca za projekte njegove fondacije, da se odrekao restitucije i političkog djelovanja, Vukotić je decidan da bi dalje obeštećenje bilo apsurdno.</p>
<p>- Neko dalje obeštećenje dinastije Petrović Njegoš je apsurdno, država Crna Gora se sasvim korektno ponijela prema njima. Prema tome, jedino je logično da je ovaj pokušaj proturanja zakona paravan za naredna djelovanja - naveo je on.</p>
<p>Vukotić kaže i da bi, ako bi se ovaj Zakon sada promijenio, teoretski bilo moguće da to iznova čini bilo koja naredna parlamentarna većina i da se Crna Gora tako dovijeka odužuje nasljednicima dinastije Petrović Njegoš.&nbsp;</p>
<p>- Ovim izmjenama i dopunama zakona se uvode i ženski potomci što bi se moglo tumačiti i kao uvođenje Karađorđevića na mala vrata - istakao je Vukotić.</p>
<p>No, trenutnu većinu malo je, smatra on, briga za status dinastije Petrović Njegoš.</p>
<p>- Oni imaju druge ciljeve na kojima rade: i ovo je dio toga narativa. Sa ovakvim malim pokušajima želi se postići atmosfera u kojoj bi bilo normalno dalje prekrajanje istorije i micanje mauzoleja na Lovćenu - zaključio je Vukotić.</p>

Anja Ivanović

Prijedlog da se iz Zakona izbaci kvalifikacija „nasilna“ aneksija 1918. još jedan pokušaj prepravljanja crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda

<p>Premijer Crne Gore<b> Milojko Spajić</b> poručio je da efikasna reakcija nadležnih institucija na nelegalno postavljanje spomen-obilježja u opštini Berane jasno pokazuje da država neće tolerisati nezakonite poteze koji uznemiravaju društvo.</p>
<p>- Revizija istorije kroz ovakve akcije uzaludan je posao onima koji imaju loše namjere u vezi s našom EU budućnošću - kazao je Spajić na mreži Iks.</p>
<p>Kako je dodao, Crna Gora će biti moderna država u kojoj se poštuju zakoni i u kojoj se istorijske činjenice ne kroje prema političkim ambicijama.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1953472409400381734&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Revizija istorije uzaludan posao onima koji imaju loše namjere sa evropskom budućnošću države

<p>Osumnjičena za prijetnje preko Fejsbuka <b>Milu Ivaniševiću</b> privedena je u Centar bezbjednosti Cetinje, potvrđeno je Portalu <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/cetinje-privedena-osumnjicena-za-prijetnje-putem-fejsbuka">Analitika </a>iz Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz ODT Cetinje, osumnjičena Z.D. je privedena u svojstvu građanina, radi prikupljanja potrebnih obavještenja.</p>
<p>Iz cetinjskog tužilaštva su kazali da će nakon saslušanja biti odlučeno o daljem postupku protiv osumnjičene.&nbsp;</p>
<p>Ivanišević je 9. januara policiji podnio prijavu protiv osobe koja stoji iza Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ zbog ozbiljnih prijetnji koje je uputila njemu i njegovoj familiji, a obavijestio je i Centar za građanska prava.</p>
<p>On je policiji prijavio da je te večeri, oko 21 sat, na mreži Fejsbuk dobio više glasovnih poruka od njemu nepoznate osobe sa profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“.</p>
<p>ODT Cetinje je upoznato i sa činjenicom da su sa Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ u međuvremenu izbrisane sve fotografije, te da je profilna slika zamijenjena. S obzirom na to da su oni ranije uradili skrinšot spornog profila, dostvili su tužilaštvu kompletan materijal.</p>
<p>Tužilaštvu su tada predate i CD sa prijetnjama drugim osobama.</p>
<p>Neke od prijetnji su: „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“...</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9308%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frodena-cetinjanka-prijeti-cetinjanima-i-proklinje-grad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cetinje: Privedena osumnjičena za prijetnje Ivaniševiću putem Fejsbuka

<p>Loš i veoma loš - često su posljednjih dana odrednice za kvalitet vazduha u nekim djelovima naše države. Za pojedine gradove, na stranici vazduh.me, navedeno je i zdravstveno upozorenje, pa se navodi da svako može osjetiti ozbiljan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje - poput otežanog disanja, kašljanja, osjećaja stezanja, zviždanja u grudima.</p>
<p>Koje bi mjere nadležni trebalo da preduzmu i jesu li već i zakasnili, u emisiji E-uživo, pitamo izvršnu direktoricu NVO Green home Azru Vuković.</p>
<p>Iako mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja građanki i građana Crne Gore, odnos građanstva prema njima postaje sve složeniji, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Zašto - pitamo saradnika na programima u CGO-u Nikolu Obradovića.</p>
<p>Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.</p>

E uživo: Kvalitet vazduha - jesu li nadležni zakasnili sa mjerama?

<p>Prema nezvaničnim informacijama bliskim slovenačkom Ministarstvu odbrane, Vlada Slovenije bi na telefonskoj sjednici trebalo da donese odluku o upućivanju dva vojna oficira na Grenland. Ovaj potez dolazi u trenutku rastućih geopolitičkih tenzija oko najvećeg ostrva na svijetu.</p>
<p>Kako prenose slovenački mediji, riječ je o dvofaznoj proceduri. Nakon što Vlada usvoji prijedlog, on će biti upućen Državnom zboru (parlamentu) na konačno odlučivanje. Slovenački oficiri bi se time pridružili široj evropskoj koaliciji u okviru misije „Arktička izdržljivost“.</p>
<p>Slanje vojnika na Grenland predstavlja odgovor na sve glasnije najave administracije američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućem „preuzimanju“ ovog teritorija. Evropske države time šalju jasnu poruku podrške suverenitetu Kraljevine Danske.</p>
<p>Trenutni raspored snaga evropskih saveznika na Grenlandu je sljedeći:
 Francuska – 15 vojnika
 Njemačka – 13 vojnika
 Švedska – 3 oficira
 Norveška – 2 vojnika
 Finska – 2 oficira
 Holandija – 1 mornarički oficir
 Velika Britanija – 1 oficir</p>
<p>Poljska je saopštila da neće učestvovati u misiji, dok je Estonija izrazila spremnost da se odazove na zvanični poziv. Danska, koja već ima oko 130 stalno raspoređenih vojnika na ostrvu, najavila je uspostavljanje dugoročnije vojne prisutnosti kroz sistem rotacije snaga NATO saveznika.</p>
<h2><b>Makron: „Evropljani imaju posebnu odgovornost“</b></h2>
<p>Francuski predsjednik Emanuel Makron, tokom godišnjeg obraćanja vojsci, potvrdio je da će Francuska na sjever Atlantika uputiti dodatne kopnene, vazdušne i pomorske kapacitete.</p>
<p>„Francuska i Evropljani moraju biti prisutni tamo gdje su ugroženi njihovi interesi – bez eskalacije, ali odlučno i uz puno poštovanje suvereniteta. Na Grenlandu, autonomnoj teritoriji Kraljevine Danske, Evropljani imaju posebnu odgovornost jer to područje pripada Evropskoj uniji i predstavlja teritoriju jedne od naših saveznica u NATO-u“, izjavio je Makron, povlačeći paralelu s Ukrajinom.</p>
<h2><b>Tramp ne odustaje: „Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti“</b></h2>
<p>S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp nastavlja s retorikom da Sjedinjene Američke Države moraju preuzeti kontrolu nad ostrvom. On tvrdi da Grenland ima samo dvije opcije: američku ili rusko-kinesku okupaciju.</p>
<p>„Problem je u tome što Danska ne može učiniti ništa ako bi Rusija ili Kina željele da okupiraju Grenland, ali mi možemo učiniti sve. To ste mogli vidjeti prošle sedmice na primjeru Venecuele“, izjavio je Tramp, prenosi BBC.</p>
<p>SAD trenutno na Grenlandu, u bazi Pitufik (Pituffik Space Base), imaju oko 150 pripadnika, a postojeći sporazumi s Kopenhagenom omogućavaju dovođenje znatno većeg broja osoblja.</p>
<p>Dok ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda pozivaju na dijalog i prevazilaženje razlika, Vašington za sada ne pokazuje znake odustajanja od svojih ambicija prema Arktiku.</p>

Slovenija ulazi u "hladni rat" za Grenland: Dva oficira nasuprot Taumpovim ambicijama

<p>Jedan muškarac krenuo je da probije današnju blokadu Botunjana u Gornjoj Gorici. On je izašao iz svojih, i kako javlja reporter Portala ETV, i udario predmetom u druga kola kako bi mu se sklonila sa puta. Okupljeni su zatim njemu razbili šoferšajbnu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116150132_5a2e8d756e64fc7efc2a41a0f2a07906cd72a63d61b8951473f0e0ec9000fa57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116150132_5a2e8d756e64fc7efc2a41a0f2a07906cd72a63d61b8951473f0e0ec9000fa57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razbijeno auto/blokada"> </figure>  <p>Razbijen je i jedan retrovizor na njegovim kolima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116150148_caf878a69add4727297263625c582c17c8345e3ed279b9809271d8f1cb69ecb9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260116150148_caf878a69add4727297263625c582c17c8345e3ed279b9809271d8f1cb69ecb9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Retrovizor"> <figcaption>Retrovizor<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>Drugi retrovizor je polomljen.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116150152_5d8995657746168590f165d81fd4e75f49502680bef80e22b1a775e9f658f044.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260116150152_5d8995657746168590f165d81fd4e75f49502680bef80e22b1a775e9f658f044" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Drugi retrovizor"> <figcaption>Drugi retrovizor<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;Policija je, kako javlja reporter Portala ETV, spriječila nastavak incidenta.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Ft-HtjZXW_cQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Vozač koji je htio da probije blokadu je i dalje u autu. Policija, kako javlja reporter Portala ETV, obezbjeđuje da ne dođe do novog sukoba i incidenta.</p> <p>Mještani, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, blokirali su saobraćaj kod Gornje Gorice - odnosno na kružnom toku koji odvaja magistralne puteve za Nikšić i Cetinje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_5c79afd28bb3890fffc3a53bf7b4ba8e3306189131df9d43982dcf1d76a9261c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026011615018_5c79afd28bb3890fffc3a53bf7b4ba8e3306189131df9d43982dcf1d76a9261c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>Oni do samog parkiranja vozila nijesu željeli da odaju informaciju koju će tačno lokaciju danas blokirati.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Foh2e-B1jq40&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>No, kako je terena javio reporter Televizije E, kolone vozila koje su u 14 sati krenule iz Botuna, polako su se zaustavile u Gornjoj Gorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_4c158e37700c4b53624b0ea11c54022ea43dede4e6c10305bedae6270b154112.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2026011615018_4c158e37700c4b53624b0ea11c54022ea43dede4e6c10305bedae6270b154112" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>&nbsp;Građani, kako javlja reporter Portal ETV, negoduju zbog blokade.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhFUm_qmTPaA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Okupljeni su propustili vozilo Hitne pomoći da prođe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FYHkeCnwwdlM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_8c7126c08f4fd9903648f0113bac3ee1d76f9153c499f2446a5bbb127b6387bf.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="2026011615018_8c7126c08f4fd9903648f0113bac3ee1d76f9153c499f2446a5bbb127b6387bf" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Policija blokada"> </figure>  <p>Zećani su prethodna tri dana blokirali kružne tokove na Zabjelu, Donjoj Gorici, prema Nikšiću i Cetinju nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Oni insistiraju da premijer <b>Milojko Spajić</b> dođe u Botun na razgovore, a u suprotnom najavljuju radikalizaciju protesta i da će paralisati državu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_fa88f96a13a945d512f074217cf15e3c8b87f95f14a9f11863a7b6e6dff7892e.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2026011615018_fa88f96a13a945d512f074217cf15e3c8b87f95f14a9f11863a7b6e6dff7892e" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>Botunjani i Zećani su izazvali velike gužve i u mjestu Bistrice gdje su kombijem presjekli prugu koja povezuje Podgoricu i Bar, a na kratko su blokirali i kružni tok na Zlatici - na ulaz za autoput.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_6f24a2315e2ee246cfc22cc77b1093d5347e84235c3b80abfd41c96922a68ed0.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="2026011615018_6f24a2315e2ee246cfc22cc77b1093d5347e84235c3b80abfd41c96922a68ed0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Lokaciju obezbjeđuje policija, a ekipa Media Biroa je zabilježila da na gradilištu radove trenutno sprovodi jedan bager.</p> <p>Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.</p> <p>Rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.</p>

Tag: revizija-istorije