Crna Gora do kraja 2025. godine planira da uloži 11 miliona eura u formiranje državnih rezervi naftnih derivata. Na računu Uprave za ugljovodonike već je prikupljeno oko 9 miliona eura kroz naknadu od 3 eurocenta po litru goriva, uvedenu u februaru. Nabavkom između 15.000 i 20.000 m³ derivata, država će do kraja godine ispuniti skoro 2/3 zakonski propisane obaveze, što je dovoljno za oko mjesec i po urednog snabdijevanja u slučaju krize.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike za Portal ETV, nakon obezbjeđenja skladištnog prostora za potrebe čuvanja obaveznih rezervi, sljedeći korak je objava otvorenog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, za potrebe kupovine prvih količina obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike.
Do sada je na namjenskom računu Uprave za ugljovodonike, pri budžetu Crne Gore, prikupljeno oko 9 miliona eura na ime naknade za obavezne rezerve, koja je uvedena u februaru ove godine u iznosu od 3 eurocenta po litru benzina i dizela, odnosno po kilogramu tečnog naftnog gasa.
&nbsp;- Vlada Crne Gore je dala saglasnost na nabavku rezerve u iznosu od 11 miliona eura, odnosno u visini sredstava koja su projektovana da će biti prikupljena na ime naknade za obavezne rezerve do kraja godine. Za navedeni iznos, Uprava za ugljovodonike kupiće od 15.000 do 20.000 m³ naftnih derivata, što će zavisiti od tržišnih uslova u trenutku objave poziva, imajući u vidu da je u pitanju berzanska roba &nbsp;- kažu u resoru Admira Šahmanovića za Portal ETV.&nbsp;
Napominju da su, osim Uprave za ugljovodonike, obveznici formiranja rezervi i tri najveće naftne kompanije (Jugopetrol AD, Ina CG, Petrol CG) koje su svoju obavezu već ispunile i formirale 40% ukupno propisane obaveze za Crnu Goru.&nbsp;
- Sa rezervama koje formira Uprava do kraja godine, Crna Gora će ispuniti gotovo 2/3 ukupno propisane obaveze, što je dovoljno za mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju poremećaja u snabdijevanju &nbsp;- &nbsp;poručuju iz Ministarstva energetike.
JAVNI POZIV
Uprava za ugljovodonike Crne Gore raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje obaveznih rezervi naftnog derivata Eurodizel MEST EN 590 u količini od 15.000 m³ do 20.000 m³ po principu “puno za prazno”.
Obaveze ponuđača:
Obezbijediti puni skladišni kapacitet za traženu količinu.
Upravljati rezervama (održavanje kvaliteta i količine).
Osigurati robu od uobičajenih rizika tokom trajanja ugovora.
Ugovor se zaključuje na 3 godine, nakon završetka javne nabavke Eurodizela.
Uslovi učešća: Pravno lice koje ispunjava uslove Javnog poziva i dostavi kompletnu dokumentaciju.
Kriterijumi za izbor ponude je najniža ponuđena cijena za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, u skladu sa ovim Javnim pozivom.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, gdje je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
- Naredne godine kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija- Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška, koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja EU. Tako da, prvog juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru - svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja Zapadnog Balkana- svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora- Zapadni Balkan - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je na nedavnom Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu vrlo jasno i glasno pozvao evropske lidere da počnu sa izradom Nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
- O tome smo i danas ovdje razgovarali. Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo - da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju svi zajedno - zaključio je predsjednik Milatović.
On je ocijenio da je vrijeme da radimo još više, pokažemo zajedništvo i odgovornost i zajedno završimo posao koji je pred nama, te da je to zadatak svih - političkih aktera, institucija i društva u cjelini.

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Komentarišući poruke Ursule fon der Lajen tokom posjete Beogradu, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, u Drugačijoj radio vezi kaže da se njena posljednja posjeta razlikuje u odnosu na prethodne, te da je ovoga puta predsjednica Evropske komisije demokratiju stavila na prvo mjesto i da njene poruke opozicioni blok shvata kao najveće upozorenje Aleksandru Vučiću do sada i ohrabrenje pobunjenom narodu.
- Poruka Fon der Lajen jeste bila diplomatski ublažena, i to je za očekivati, kao što je za očekivati da Ursula fon der Lajen neće mnogo kritikovati Vučića, jer je ona, u krajnjoj liniji, nasljednica politike Angele Merkel, kojoj je Vučić bio, kako je jedanput rečeno, omiljeni autokrata, i koja se držala one politike stabilokratija prije demokratije. Sada su se ta vremena promijenila, ne samo zbog onoga što se događa u Srbiji, nego i na širem planu, tako da je Fon der Lajen ovoga puta stavila demokratiju na prvo mjesto i ispred stabilokratije.
Takođe, posjetila je Vučića da njihov stav podrazumijeva slobodu, a ne represiju, uključujući pravo na mirno okupljanje, što je bila direktna referenca na ove silne proteste koji se događaju u Srbiji već godinu dana. To što je upotrijebila riječ represija je jasan izraz da Ursula fon der Lejen nije mogla da se ogluši o apel socijaldemokrata, demokrata socijalista, liberala i zelenih u Evropskom parlamentu, koji su uoči njene turneje zahtijevali da se jasno odredi i da kritikuje Vučićevu represiju“, navodi Jakšić.
On objašnjava da poruke predsjednice Evropske komisije proevropski i opozicioni blok u Srbiji razumije kao najveće upozorenje Vučiću do sada, ali i ohrabrenje pobunjenim građanima koji protestuju već godinu širom Srbije.
- Ursula fon der Lejen nije upotrijebila Vučićevo ime, ali je upotrijebila riječ represija. Sada je pitanje kako se ta poruka čita. U svakom slučaju je najoštrija do sada što je rečeno i što je došlo iz njenih usta. Prema tome ovaj demokratski, proevropski i opozicioni blok čita te poruke kao najveće upozorenje Vučiću do sada i ohrabrenje pobunjenom narodu. Tako da utisci su pomiješani, ali činjenica je da ovakvu poruku mi do sada nismo čuli i ona će se vjerovatno reflektovati i u narednom izvještaju Evropske komisije u Srbiji, a prije toga krajem ovog mjeseca i u izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji. I mogli bi da kažemo, da svjedočimo o efektima onih biciklista, studenata koji su išli Briselu početkom ove godine, da bi prenijeli poruku šta se zaista događa u Srbiji - smatra Jakšić.
Kritike koje dolaze iz Evrope Vučiću ne prijaju, pa je, kako kaže Jakšić, dodvoravanje Evropi nastavio određenim manevrom.
- Dakle, predsjednik Vučić je pokušao s jednim manevrom. On je čovek koji ne trpi kritiku i ne trpi bilo kakva suprotna stanovišta i tada se okrenuo Amerikancima. Računajući da će u ovom sukobu koji postoji na relaciji Vašington-Brisel više kapitalisati kod Trampa. Donald Tramp je u Srbiji dočekivan tokom prvog mandata i za njega se navijalo uključujući zvaničnike uoči posljednjih izbora. Ali, u međuvremenu, Vučić je napravio lični gaf kada je pokušao u maju da uđe na neku republikansku konvenciju na Floridi kako bi vidio Trampa Srbina pa je odatle, faktički, bio izbačen.
Tramp koji je sujetan koliko i Vučić, ali ima mnogo veću moć, to nije oprostio Vučiću i od tada stvari idu na dolje. Srbija je sada suočena sa naftnim sankcijama koje su zavedene zbog ruskog vlasništva u naftnoj industriji Srbije. Rusi ne pokazuju nikakve znake dobre volje da pomognu Srbiji u toj jednoj teškoj energetičkoj situaciji i Vučić se ponovo na neki način pokušava dodvoriti Evropi. I odatle njegove izjave koje je davao prije nego što je došla Ursula fon der Lajen, on je rekao apelujem na Vladu i na Skupštinu da ispune sve to što Evropljani očekuju. Naravno ostaje pitanje da li će to njegovo novo zavođenje kod Ursule fon der Lajen imati odjeka. Mislim da neće.
Na pitanje da prokomentariše odluku o povlačenju kandidature Marka Brnovića za američkog ambasadora u Srbiji, koji na koncu nije naimenovan, Jakšić kaže da se i to tumači kao posljedica sve lošijih odnosa Srbije sa Amerikom.
- Upravo u ovom kontekstu nizbrdice američko-srpskih odnosa. Očekivalo se i vjerovatno je u vrijeme kada je Tramp imenovao Marka Brnovića - onda je imao u vidu da se radi o jednom čovjeku ne samo srpskog porijekla, ne samo jakom pravoslavcu, nego nekome ko će dati impuls tim odnosima. Dakle to je moglo da se nazove kao diplomatski gest dobre volje, njega više nema, vidjećemo ko će biti novi američki ambasador. U međuvremenu je sklonjen na neki način i Ričard Grenel koji je bio Trampov veliki savjetnik u prvom mandatu, koji je bio zadužen za ovaj region, koji je po svemu onome što se zna i što može da se utvrdi bio veoma sklon Srbiji i kojeg ovi prorežimski mediji u Srbiji i dan danas citiraju kada nešto kaže, iako njegove riječi više ništa ne znače. Dakle Brnović, Grenel sve je to sada dio iste priče američkog udaljavanja od Srbije - &nbsp;smatra Jakšić.
Sagovornik Drugačije radio veze navodi da istraživanja u Srbiji pokazuju da studenti imaju veću podršku građana od SNS-a.
- Sva istraživanja kažu da imaju najmanje 10 poena prednosti i mislim da to nisu namještena istraživanja, nego su realan iskaz raspoloženja koje možete da osjetite svuda po Srbiji. Nema straha više, ono što je bio jedan od ključnih instrumenata Vučićeve vladavine su strah, ucjene i potkupljivanje. Straha više nema, strah je promijenio adresu. Strah se uselio sada u predsjedništvo i u vlast, a izašao iz naroda.
To je jedna velika promjena atmosfere, a on će se truditi, njemu je cilj da ovu vlast sačuva do održavanja EXPO 2027. Njemu je cilj da sljedeće godine sve učini da bi EXPO bio održan. To je iskaz njegove faraonske ambicije da održi tu izložbu koja će Srbiju koštati milijarde. A njemu i njegovom okruženju će omogućiti da značajan dio tih milijardi skrene u sopstvene džepove. Tako da je to jedna mega-perionica para

Jakšić: Strah je promijenio adresu, poruke Fon der Lajen najveće upozorenje Vučiću do sada

Berlinski proces jedinstvena je platforma za politički dijalog između šest država Zapadnog Balkana i njihovih partnera, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković.&nbsp;
Iz Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori saopšteno je da je britanski parlament danas bio domaćin Parlamentarnog sastanka Berlinskog procesa, koji je okupio poslanike skupština država Zapadnog Balkana, Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i njemačkog Bundestaga.&nbsp;
Navodi se da je sastanak organizovan radi razgovora o tome kako skupštine mogu podržati prioritete Berlinskog procesa i unaprijediti evroatlantsku integraciju regiona.&nbsp;
Osim Vukovića, sastanku su u delegaciji Skupštine Crne Gore prisustvovali i potpredsjednica parlamenta, Zdenka Popović i poslanici Jevrosima Pejović i Vasilije Čarapić.
- Događaj, koji su organizovali Vestminsterska fondacija za demokratiju (WFD) i Britanska grupa Interparlamentarne unije (BGIPU), bio je posvećen trima tematskim oblastima od ključnog značaja za budućnost odnosa regiona s UK i Evropom: bezbjednost, migracije i ekonomski rast - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su učesnici su razgovarali o ulozi skupština u nadzoru nad sprovođenjem obaveza koje su vlade država Zapadnog Balkana preuzele u okviru Berlinskog procesa, kao i o načinima na koje se te obaveze mogu ostvariti kroz aktivno uključivanje predstavnika građana i jačanje međusobne saradnje u regionu.
&nbsp;Popović je istakla da forum, čiji je domaćin UK, pruža jedinstvenu priliku državama Zapadnog Balkana da ojačaju regionalnu saradnju i razmijene najbolju praksu u oblastima ekonomskog rasta i demokratskog upravljanja.&nbsp;
- Učešće u ovim diskusijama od suštinskog je značaja za naš zajednički napredak i dalju integraciju u Evropsku uniju - istakla je Popović.
Vuković je rekao da Berlinski proces predstavlja jedinstvenu platformu za politički dijalog između šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovih partnera, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo kao domaćina ove godine.&nbsp;
- Kroz direktan kontakt i sadržajnu razmjenu mišljenja o najvažnijim temama za naše građane, imamo priliku da trajno ostavimo iza sebe burnu prošlost regiona i stvorimo novu evropsku perspektivu demokratskog razvoja, ekonomskog napretka i boljeg života za sve - naglasio je Vuković.

Vuković: Berlinski proces jedinstvena platforma za dijalog država regiona i partnera

U skladu sa Ugovorom za izradu projekta i izvođenje detaljnih geoloških radova, potpisanim 29. novembra 2024. godine između Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić (EPCG) i Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, otpočela je realizacija geoloških istražnih radova za potrebe izgradnje hidroelektrane (HE) Kruševo.
Realizacijom ovih radova, koje finansira EPCG, započinje nova faza u pripremi jednog od najznačajnijih energetskih projekata u Crnoj Gori, čime se stvaraju preduslovi za paralelno sprovođenje svih potrebnih aktivnosti u okviru projekta.
Ceremoniji zvaničnog početka radova prisustvovali su predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović uz prisustvo predstavnika rukovodstva EPCG.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović naveo je da je zelena tranzicija velika šansa za Crnu Goru i njene građane.
„Danas počinjemo jedan od fundamentalnih i kapitalnih projekata koji mnogo znači za Crnu Goru, a samim tim i za Elektroprivredu. Od kada smo preuzeli upravljanje Elektroprivredom, od 2022. godine, uspostavili smo jasnu viziju razvoja energetskog sektora“, poručio je Đukanović.
Istakao je da je povjerenje najznačajnijih svjetskih finansijskih institucija i partnera u projekte koje realizuje Elektroprivreda Crne Gore najveće moguće priznanje za rad i posvećenost kompanije.
„Kada najjače svjetske finansijske institucije i partneri pokazuju povjerenje u projekte koje realizuje Elektroprivreda Crne Gore, to je najveće moguće priznanje“, naveo je Đukanović.
On je podsjetio da su izvori iz vjetra i sunca takozvani promjenjivi izvori električne energije, te da razvoj takvih izvora mora pratiti snažan razvoj baterijskih sistema.
„U Elektroprivredi smo potpuno svjesni da razvoj ovih izvora mora da prati i razvoj kapaciteta za skladištenje energije. Uvjeren sam da ćemo se u narednom periodu tome i te kako posvetiti“, kazao je Đukanović.
On je dodao da Crna Gora teško može stvoriti konkurentniji proizvod od električne energije, te da zelena tranzicija nije šansa samo za Elektroprivredu, već i za cijelu državu i njene građane.
„Što budemo imali više izvora električne energije, to ćemo više moći da ostvarimo suštinu našeg djelovanja da građanima omogućimo pristupačne cijene električne energije, a nove investicije značiće i nova radna mjesta. Time pokazujemo smisao i svrhu našeg postojanja“, zaključio je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović naglasio je da hidroelektrana Kruševo jedan od prioritetnih projekata u oblasti hidroenergetike u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, čime je potvrđen njen strateški značaj za energetsku sigurnost i održivi razvoj države.
On je podsjetio da je EPCG kroz stručnost i kontinuitet u planiranju pokazala sposobnost da vodi složene i zahtjevne procese.
„Nakon što smo usvojili Studiju iskorišćenja hidroenergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od HE Piva, utvrdili smo da projekat Kruševo ima sve tehničke i ekonomske preduslove da postane jedan od stubova budućeg elektroenergetskog sistema Crne Gore. Planirana instalisana snaga iznosi 82 megavata, godišnja proizvodnja oko 170 gigavat-sati, a vrijednost investicije približno 160 miliona eura“, istakao je Bulatović.
Prema njegovim riječima početak geoloških istraživanja označava i početak prve konkretne faze realizacije projekta.
„Ugovor o izradi projekta i izvođenju radova EPCG je potpisala 29. novembra 2024. godine sa Institutom za vodoprivredu Jaroslav Černi, jednom od najuglednijih institucija u regionu. Posebno želim da naglasim da EPCG ove radove u potpunosti finansira samostalno, jer želimo da ubrzamo proces i da sve aktivnosti teku paralelno, bez čekanja. U energetici, gdje svaki projekat traje godinama, brzina i kontinuitet imaju neprocjenjivu vrijednost“, rekao je Bulatović.
On je istakao i međunarodnu dimenziju projekta, podsjetivši na potpisivanje Memoranduma o razumijevanju sa francuskom kompanijom EDF, jednim od globalnih lidera u oblasti energetike.
„EDF u Crnoj Gori vidi ozbiljnog partnera, a EPCG u EDF-u prepoznaje iskustvo, stručnost i stabilnost koje su od ključnog značaja za uspješnu realizaciju velikih investicija“, zaključio je Bulatović.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović je kazao da početak geoloških radova na projektu hidroelektrane Kruševo predstavlja trenutak od posebnog značaja za Crnu Goru i novu fazu razvoja energetike.
„Ovaj trenutak ima veliku simboliku, jer označava novu fazu razvoja energetike u Crnoj Gori. Skoro pola vijeka prošlo je od izgradnje posljednje velike hidroelektrane Pive. Danas otvaramo novo poglavlje“, poručio je Šahmanović.
On je istakao da je energetika danas okosnica i pokretač moderne ekonomije, te da interesovanje stranih investitora potvrđuje rast povjerenja u crnogorski energetski sektor.
„Interesovanje stranih investitora za Crnu Goru, potpisani memorandumi i sporazumi pokazuju koliki su naši potencijali i da slijedi veliki investicioni ciklus. To je, takođe, signal da energetika postaje najunosniji biznis današnjice i da svaka država koja želi stabilan rast mora ulagati u svoj energetski sistem“, kazao je Šahmanović.
&nbsp;“Crna Gora ima šansu da se pozicionira kao lider u regionu &nbsp;država koja koristi svoje prirodne potencijale, ali ih razvija odgovorno, moderno i u skladu sa najvišim ekološkim standardima” , apostrofirao je Šahmanović.
Zaključujući ceremoniju, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević podsjetio je na riječi dr Fatiha Birola, direktora Međunarodne agencije za energetiku: "Hidroenergija je uspavani div čiste električne energije koji ponovo mora zauzeti važno mjesto na energetskom i klimatskom planu, ukoliko države zaista žele da ostvare svoje ciljeve nulte emisije.
Projekat izgradnje HE Kruševo prepoznat je kao jedan od prioritetnih projekata u oblasti hidroenergetike u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore (NECP). EPCG je usvojila Studiju iskorišćenja hidroenergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od HE Piva, kojom su definisane osnovne tehno-ekonomske karakteristike projekta: instalisana snaga od 82 MW, procijenjena godišnja proizvodnja od 170 GWh, te procijenjena vrijednost investicije od 160 miliona eura.
Podsjećamo, EPCG je 20. septembra 2024. godine potpisala Memorandum o razumijevanju sa francuskom kompanijom EDF, jednim od globalnih lidera u oblasti energetike. Ovim dokumentom uspostavljen je okvir za dugoročnu saradnju u oblasti energetske tranzicije i hidroenergetike, sa posebnim fokusom na projekat HE Kruševo.
Međudržavni sporazum između Crne Gore i Republike Francuske stvara pravni okvir za nastavak i formalizaciju saradnje između EPCG i EDF-a, čime se dodatno jača međunarodno partnerstvo u razvoju održive energetike.
U narednom periodu, EPCG će, u saradnji sa međunarodnim partnerima, raditi na potvrđivanju optimalnog tehničkog rješenja, uz sagledavanje mogućnosti izgradnje reverzibilne hidroelektrane (Pump Storage HPP), te izradi tehničke dokumentacije potrebne za realizaciju projekta HE Kruševo.
Početak geoloških istraživanja za HE Kruševo ne označava samo start jedne faze projekta – on simbolizuje početak nove energetske epohe Crne Gore, u kojoj se snaga prirodnih resursa pretvara u dugoročnu stabilnost, razvoj i sigurnu budućnost. EPCG, zajedno sa partnerima i institucijama države, nastavlja da gradi temelje zelene i energetski nezavisne Crne Gore.

Počeli geološki istražni radovi za projekat HE Kruševo

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: rezerve-goriva

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Jakšić: Strah je promijenio adresu, poruke Fon der Lajen najveće upozorenje Vučiću do sada

Vuković: Berlinski proces jedinstvena platforma za dijalog država regiona i partnera

Počeli geološki istražni radovi za projekat HE Kruševo

PRATITE TVe UŽIVO