<p>Nije zvučni, ali su poput topa odzvonile riječi partijarha <b>Porfirija</b>, izrečene u Moskvi, a u prisustvu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b>. Da nije na strani studenata u blokadi - jasno je iz njegovih prethodnih izjava, a sada je aktuelnu situaciju u Srbiji i on prvi put nazvao obojenom revolucijom.</p> <p>Spreman da mu se svo nebo sruči na glavu da bi 9. maja video ovakvo nebo nad Rusijom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Nebo u bojama trobojke "> </figure>  <p>Predsjednik Srbije za sada ostaje pri odluci da Dan pobede nad fašizmom provede u društvu Vladimira Putina. U društvu predsjednika Rusije, to je potvrdio i srpski patrijarh.</p> <p>- Imamo veoma dobre odnose sa predsjednikom, i on vam je poslao pozdrav i rekao mi je da će 9. maja biti ovdje nezavisno od okolnosti u Evropi i tako dalje - izjavio je patrijarh Porfirije.</p> <p>Na momente djelujući više kao Vučićev, nego božji izaslanik, poglavar Srpske pravoslavne crkve prvi put se jasno i bez uvijanja odredio prema studentskim protestima koji traju skoro pola godine.</p> <p>- I kod nas ovih dana imamo revoluciju. Kako se zove? - upitao je patrijarh.</p> <p>- Obojena - odgovorio je mitropolit Irinej.</p> <p>- Obojena revolucija, Vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći žele da sa Zapada razbijaju identitet srpskog naroda i kulturu - nadovezao se Porfirije.</p> <p>- Ono što se danas dešava sa ljudskim moralom, sa moralnošću na Zapadu – reći ću glasno, nema šta da se stidim, to je sve demonsko - izjavio je patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.</p> <p>- Da - složio se Porfirije.</p> <p>Slušajući baš ovaj deo razgovora dvojice patrijarha, profesor FDU <b>Janko Baljak </b>bio je, kaže posramljen.</p> <p>- Gdje se poglavar SPC obračunava s mladošću ove zemlje, gdje govori o demonima, a sjedi sa jednim od najvećih demona u čovječanstvu. Zaista jedan „slugeranski“ nastup poglavara SPC u inostranstvu - navodi Janko Baljak, profesor FDU.</p> <p>I ne jedini takav, jer u 18 minuta razgovora, srpski patrijarh prepričao je Vladimiru Putinu šta su on i jerusalimski patrijarh, razgovarajući o pravoslavlju globalno, nedavno zaključili.</p> <p>- Rekao mi je: mi pravoslavni imamo jedan adut. Pitao sam: koji? Vladimir Putin, rekao mi je. Te reči govore sve - rekao je Patrijarh Porfirije, poglavar SPC.</p> <p>Ovo je očajna manifestacija provincijelnog autokolonijalizma, kaže teolog <b>Vukašin Milićević</b>. Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom, ali i uvredljivo za srpsku nacionalnu čast koju su nam, ističe, studenti povratili.</p> <p>- Ako je do sada možda i bilo nekog prostora za sumnju da li je partijarh član ovg kartela koji je uzurpirao Srbiju ili je njegov talac. Mislim da od juče nema nikakvog prostora za sumnju. I jasno je da on tamo nije otišao kao izaslanik SPC i srpskog naroda, već kao član, izaslanik i emisar ovog režima“, objasnio je Vukašin Milićević, teolog.</p> <p>U crkvenoj diplomatiji, ova posjeta, dodaje Milićević, totalni je fijasko. Ali to s crkvom nije ni imalo veze, zaključuje. Jer govoreći o mogućem novom geopolitičkom razgraničenju, srpski poglavar rekao je da je njegova i želja crkve da u tom razgraničenju Srbija ostane u ruskom okruženju, na šta je mitropilit Irinej precizirao „u ruskom svetu“.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Porfirije s Putinom više kao Vučićev, nego božiji izaslanik: „Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom“

<p>Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.</p>
<p>On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.</p>
<p>- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.</p>
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
<p>Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.</p>
<p>- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.</p>
<p>Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.</p>
<p>- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.</p>
<p>Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.</p>
<p>- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.</p>
<p>Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.</p>
<p>- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.</p>
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
<p>Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.</p>
<p>- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.</p>
<p>Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.</p>
<p>- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.</p>
<p>U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.</p>
<p>- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

<p>Samo su protesti važni i jedinstvo svih za Crnu Goru - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić uoči večerašnjeg protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke u vrhu bezbjednosnog sektora nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.</p>
<p>Adžić je, u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter), ocijenio da je od 2020. godine došla na vlast „nesposobna, primitivna sluganska oligarhija protiv Crne Gore koja joj čini velikosrpsko zlo“.</p>
<p>- Ne amnestiram prošli režim, koji je griješio, ali ovaj sada treba smijeniti. Demokratski, protestima i izborima - zaključio je Adžić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1879874630250610782%3Ft%3DFS9mWOqSOhYVIIs4jd-RAA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Samo su protesti važni, demokratski treba smijeniti ovaj režim

<p>Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničavaju na samo dva puta godišnje.</p>
<p>Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv režima <b>Aleksandra Lukašenka</b> mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.</p>
<p>Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka <b>Jevgenija</b> <b>Dolgaja</b> prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;</p>
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
<p><b>Alena</b> (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.</p>
<p>- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije - ispričala je Alena.</p>
<p>Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.</p>
<p>- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali - dodala je ona.</p>
<p>Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;</p>
<p>- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku - ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.</p>
<p>U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.</p>
<p>- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci - povjerila se jedna od zatvorenica.</p>
<p>Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.</p>
<p>- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.</p>
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
<p><b>Volha Loika</b> (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.</p>
<p>- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.</p>
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
<p><b>Tatsiana (promijenjeno ime) </b>uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.</p>
<p>- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana - ispričala je ona.</p>
<p>Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.</p>
<p>- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu - navela je Tatsiana.</p>
<p>Nosila je, kaže, uložak - koji je eventualno postao beskoristan.</p>
<p>- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ - istakla je Tatsiana.</p>
<p>Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.</p>
<p>- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala - dodala je Tatsiana.</p>
<p>Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.</p>
<p>- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.</p>
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
<p><b>Alena</b> je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.</p>
<p>Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.</p>
<p>- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka - kazala je Alena.&nbsp;</p>
<p>Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.</p>
<p>- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.</p>
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
<p><b>Hana (promenjeno ime) </b>je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.</p>
<p>&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.</p>
<p>- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.</p>
<p>Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;</p>
<p>- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.</p>
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
<p><b>Darja Afanasjeva </b>je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.</p>
<p>- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.</p>
<p>Kada bi se to dogodilo - išla bi do dijela gdje dijele tablete - ali bezuspješno.</p>
<p>- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.</p>
<p>Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.</p>
<p>- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.</p>
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
<p>Bivša novinarka <b>Volha Klaskovskaia</b> uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.</p>
<p>- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava - ispričala je Klaskovskaia.</p>
<p>Za nju je to, kaže, bila noćna mora.</p>
<p>- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.</p>
<p>Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;</p>
<p>- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.</p>
<p>Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;</p>
<p>- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.</p>
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
<p>U Gomelju jedanaestogodišnju kaznu služi i <b>Marija Kalesnikava</b>, jedna od lidera bjeloruske opozicije.</p>
<p>Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;</p>
<p>Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.</p>
<p>Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.</p>
<p>Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;</p>
<p>Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.</p>

Anja Ivanović

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

<p>Stara je istina da u nedemokratskim i autokratskim režimima vadajuće „elite“ bez vođe su niko i ništa, a sa njim obične ništarije. To ne važi samo za Srbiju, koja je najbolji primjer za to, već i za druge, pa i za Crnu Goru u kojoj se u vladajućim partijama oko prvih ljudi okuplja najobičniji bašibozuk, koji kroz rektalnu vjernost vođi traži sopstveno finansijsko ostvarenje i moć kao posljedicu iskompleksiranosti, inferiornosti i provincijalnog duha.</p> <p>Da je car go, sve je jasnije kada je u pitanju Srbija. Aleksandar Vučić, trenutni predśednik Srbije, ulazi u potonju fazu svoje apsolutističke vladavine. Kad autokrata pribjegne goloj represiji, kad koristi organizovane bande maskiranih kriminalaca za svoje ciljeve, u maniru tridesetih godina u Vajmarskoj republici, kad policija postaje partijska, represivna policija, samo je pitanje vremena kada će se takva vlast srušiti kao kula od karata, uz bježaniju i distanciranje svih onih već pomenutih ništarija.</p> <p>Nije Vučić ni prvi, a, nažalost, ni potonji diktator koji uobražava da se golom represijom, propagandom laži i nasiljem može održati na vlasti.</p> <h2>Sijanje straha i zataškavanje</h2> <p>Vlast Aleksandra Vučića, po ko zna koji put, dokazuje da diktature jednog „sveznajućeg vođe“, koji o svemu odlučuje, proizvode nekompetentnost, kakistokratiju, sistem nestručne i nesposobne vlasti, koja se održava isključivo na lojalnosti vođi. Vlast Aleksandra Vučića je direktno odgovorna za masovna ubistva u Srbiji, zbog stvaranja atmosfere nasilja, mržnje, podjela, sa jedne strane i ubistva zbog nesposobnosti i nekompetentnosti sistema, poput ubistva 15 građana u Novom Sadu padom nadstrešnice željezničke stanice. I, naravno, još mnogo sličnih primjera.</p> <p>Umjesto da se hapse odgovorni za pad navedene nadstrešnice, Vučić hapsi građane koji traže odgovornost. Služanjsko tužilaštvo odugovlači rad na predmetu ne bi li se sve zataškalo, ništarije iz vlasti govore da je potrebno mnogo više vremena da se utvrdi odgovornost, iako je i svakome laiku jasno da je uzrok pada nadstrešnice na relaciji da li je projekat obuhvatio provjeru kuka, odnosno ankera, za koje su bile povezane sajle koje su je držale, da li su provjerili stanje samih sajli, da li su dodavanjem debelih stakala i okvira na nadstrešnicu izračunali statički da li će to opterećenje podnijeti navedene sajle, a ako jesu sve to predviđeli projektom, da li su izvođači poštovali izvođački projekat i kvalitetno izveli radove, i, konačno, da li je nadzor obezbjedio da se poslovi urade kvalitetno i po izvođačkom projektu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071112_ec2059a5a8d89913ae1a5a1653bb0823ea5fb47a0e31b3a4e3ebffabdfdbb487.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071112_ec2059a5a8d89913ae1a5a1653bb0823ea5fb47a0e31b3a4e3ebffabdfdbb487" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="Vučićev režim se obračunava sa građanima umjesto sa odgovornima za tragediju u Novom Sadu"> <figcaption>Vučićev režim se obračunava sa građanima umjesto sa odgovornima za tragediju u Novom Sadu<span></span></figcaption> </figure>  <p>Vrlo lako je utvrditi ko je zakazao u tom lancu i pohapsiti te ljude da u međuvremenu ne utiču na dokazni materijal. Ali ne! Hapse se oni koji traže da se pohapose odgovorni?</p> <p>I taj pad nadstrešnice na željezničkoj stanici najbolje oslikava posljedice načina vladanja svih autokrata, diktatora, koji svoju vlast zasnivaju na zloupotrebi medija, instituciji sile, populizmom, ispiranjem mozgova i gomilom poslušnika koji svoje mjesto oko vođe ne traže svojim sposobnostima, već servilnošću.</p> <p>Pad te nadstrešnice je, takođe, posljedica nepoštovanja zakona, procedura, kada se poslovi ugovaraju direktnom pogodbom, bez poštovanje zakona o javnim nabavkama, kada se kao podizvođači ubacuju firme lojalnih, od koji su neki „tašna, mašna“, firmi bez referenci, firmi koje rade na desetinama poslova kojima je država investitor, bez potrebnog broja stručnih ljudi, radnika, itd.</p> <p>Cijena od 63 miliona eura za rekonstrukciju stanice, od kojih su se mogle napraviti dvije nove željezničke stanice, dovoljno govori o raširenosti korupcije u Srbiji, kao i 40 milona eura za nadzor nad prugom Beograd – Novi Sad i Željezničkom stanicom Novi Sad, koji sprovodi konzorcijom pod vođstvom ličnog prijatelja Viktora Orbana, poznat po riječima da je za njegov uspjeh zaslužna sreća, Bog i Viktor Orban. Što mislite, otkud on u nadzoru i ko je taj koji mu je dodijelio posao u Srbiji?</p> <h2>Građanski muk</h2> <p>Građani Crne Gore imaju priliku in vivo da posmatraju posljedice koje donosi takav sistem i da se zamisle nad saznanjem da se sistem vlasti u Crnoj Gori pretvara u kopiju one u Srbiji.</p> <p>Od nepoštovanja zakona, procedura, partijskih udomljavanja poslušnih ništarija, kakistokratije, populizma, vladavine lažima, zloupotrebe medija, zloupotrebe institucija sile, služanjskog pravosuđa, nedemokratskih izbora, itd. Umjesto da građani shvate da principi demokratije koji postoje na zapadu: podjela vlasti, nezavisne institucije, bespogovorno poštovanje zakona, sloboda medija, pravo građana na protest, poštovanje građanske volje, poštovanje opozicije kao dijela sistema vladavine, slobodni izbori, ..., donose dobrobit, sigurnost, uređeno društvo, građani Crne Gore mirno posmatraju uvođenje u diktaturu.</p> <p>Bez reakcije posmatraju kako se u Crnoj Gori krše zakoni, procedure, zloupotrebljava vlast, donose zakoni kojima se od tužilaštva pravi partijska batina, u sudstvu zavodi lojalnost, kako vlast čini pritiske na pravosuđe, kako se od medijske scene pravi propagandna matrica i proganjaju mediji kritični prema vlasti, kako se zloupotrebljavaju institucije sile, zavodi strah olakim hapšenjima, najčešće nezakonitim i bez osnova, držanjem u pritvoru uhapšenih nezakonito dugo, iako zakon nalaže ubrzani postupak za pritvorene, kako se inspekcija kao nezavisna institucija pretvara u partijsku samovolju u okviru ministarstava, kako se ASK pretvara u partijsku prćiju, uništava bezbjednosni sektor, vojska, itd, itd...</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071112_d264df331fdb381a715852a20ed71f2dc546dcd4c29b26fad85ce46f59d2fdf2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071112_d264df331fdb381a715852a20ed71f2dc546dcd4c29b26fad85ce46f59d2fdf2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sagledava li crnogorska opozicija pravu sliku stvarnosti u zemlji"> <figcaption>Sagledava li crnogorska opozicija pravu sliku stvarnosti u zemlji<span></span></figcaption> </figure>  <p>Oni koji nijesu svoji, uvijek traže nekog tuđina da ih prisvoji. Današnja vlast u Crnoj Gori svakodnevno baja o članstvu u EU, a svakim danom sve više liči na Srbiju, kojoj očito mentalno pripada, i udaljava se od vrijednosnih sistema koji su uslov za ulazak u EU. Može se vlasti, čiju je osnovu činio DPS, mnogo što-šta zamjerati, ali razlike u kompetentnosti ondašnjih institucija i današnjih su kao bog i šeširdžija.</p> <p>Nažalost, građani ne cijene vlast na osnovu kompetentnosti, na osnovu rezultata, već naśedaju na propagandne prljavštine kojima su svakodnevno obasuti. Danas se država zadužuje daleko više nego što se vlast čiju je osnovu činio DPS zadužila u periodu 2000 – 2020. godina, projektuje se zaduženje kroz naredni budžet skoro koliko je bio dug kad su preuzeli vlast 2020-te godine, ne računajući kredit za auto-put, uz gromoglasnu šutnju svih. Zemlja se zadužuje za potrošnju, za servisiranje populističkog povećanja plata, bez da je ono posljedica povećane produktivnosti i privredne djelatnosti.</p> <p>Mada to povećanje ne povećava kupovnu moć, zbog inflatornog povećanja cijena. Ono samo uvećava platni deficit države kroz povećani uvoz i sve manju pokrivenost uvoza izvozom. Zato se i inozaduženjima obezbjeđuje priliv eura kako bi se obezbjedio unutrašnji promet i dalji uvoz.</p> <h2>Pravo na otpor</h2> <p>Nevladine organizacije su u vrijeme vlasti DPS-a imale nevjerovatan uticaj i na javno mnjenje i na predstavnike EU. Danas one praktično ne postoje. Većina su involvirani u novu vlast i zaboravili su sve principe za koje su se nekada tobože borili. Śećam se mojih fejsbuk prepiski sa današnjim direktorom državnog javnog servisa Borisom Raonićem, dok je bio na čelu nevladine organizacije, u kojima mi je rekao da je on više uradio za demokratizaciju Crne Gore nego kompletna tadašnja vlast.&nbsp;</p> <p>Danas taj čovjek pokazuje sve osobine autokrate, nedemokrate, osionosti, nepoštovanja zakona, nepoštovanja nezavisnosti medija na čijem je čelu, itd. Postao je prava slika licemjerstva kompletne politike čiji je i sam predstavnik.</p> <p>Naravno, nije me ubijedio u svoj doprinos demokratriji, samo je zbog svoje iskopleksirane osionisti otišao na ignor. Nadam se da će takvu sudbinu zaslužiti i na mjestu na kojem je sad. Jer ako je nešto potrebno Crnoj Gori to je edukativni javni servis koji će građane učiti demokratskim principima, sekularnosti, poštovanju ljudskih prava, zakona, nezavisnih institucija, imati kritičan odnos prema svim negativnim pojavama, zastupati istinu kao vrhovni princip bez kojeg nema profesionalnosti.</p> <p>Zato otpor. Građanski otpor je ustavna kategorija i pravo koje je obuhvaćeno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, ukoliko se ne poštuju Ustav, zakoni, demokratski principi u državi. Opozicijo, podjednako je glupost uobražavati i sanjati o starim lovorikama i śeđeti danas na trnju.</p> <p>Ukoliko se pokušava da se situacija u Crnoj Gori posmatra iz tzv. šire perspektive, ustvari se stvarnost posmatra iz tupog ugla. Neće ni pad Vučića promjeniti stvari, ako neko slično misli, nije on jedini problem, jer ni drugi u Srbiji nijesu rješenje problema.</p>

Neće pad Vučića promijeniti situaciju u Crnoj Gori

<p>Vladajućoj većini nedostaju politička zrelost i koordinisane političke odluke, koje su neophodne za efikasno i stabilno funkcionisanje, ocijenila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) <b>Nevenka Vuksanović</b>.<br/>
<br/>
Ona smatra da nesuglasice unutar parlamentarne većine odražavaju politički pluralizam, ali i zabrinjavajuć nedostatak dubljeg političkog dijaloga i međusobnog povjerenja i djelovanja.<br/>
<br/>
- Šalje se jasna poruka da vladajućoj većini nedostaje politička zrelost i koordinisane političke odluke, neophodnih za efikasno i stabilno funkcionisanje. Ovakav parlament je ranjiv i može ugroziti reforme koje sada najžustrije treba da sprovodimo - kazala je Vuksanović agenciji MINA.<br/>
<br/>
Ona je navela da formalno parlamentarna većina i dalje postoji, ali da je njena stabilnost uslovna i selektivna, jer funkcioniše uglavnom kada se raspravlja o manje spornim temama, dok se na osjetljivim pitanjima, poput inicijative za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića, otkrivaju duboke pukotine.<br/>
<br/>
Prema riječima Vuksanović, odsustvo Bošnjačke stranke (BS) i Albanskog foruma sa glasanja o inicijativi za smjenu Mandića ukazuje na određeni stepen političkog opreza i distanciranja, što dodatno potkopava percepciju o jedinstvu većine.<br/>
<br/>
- U ovom trenutku, većina djeluje na osnovu ad hoc dogovora, a ne na temelju koherentnog i stabilnog političkog sporazuma - rekla je Vuksanović.<br/>
<br/>
Ona je, upitana o odnosu između Nove srpske demokratije (NSD) i Pokreta Evropa sad (PES), kazala da je činjenica da odnosi između tih partija nijesu uvijek usklađeni.<br/>
<br/>
- Postoje jasne razlike u političkom profilu, prioritetima, postupcima i retorici, što ukazuje da unutar većine ne postoji duboko ukorijenjeno jedinstvo - dodala je Vuksanović.<br/>
<br/>
Kako je navela, iako formalno ne predvodi izvršnu vlast, Mandić, kao predsjednik Skupštine i lider značajnog dijela parlamentarne većine, ima političku težinu koja se osjeća u svakodnevnom funkcionisanju vlasti.<br/>
<br/>
Vuksanović je istakla da poruke i nastupi Mandića nerijetko generišu politički pritisak i stvaraju dodatne izazove za premijera Milojka Spajića, kako u pogledu unutrašnje kohezije, tako i u javnoj percepciji stabilnosti vlasti.<br/>
<br/>
- To ne znači da postoji hijerarhijska dominacija, ali je jasno da različiti pristupi i stilovi vode do tenzija koje utiču na ukupno funkcionisanje sistema - rekla je Vuksanović.<br/>
<br/>
Govoreći o poziciji manjinskih partija u vlasti, Vuksanović je rekla da te partije balansiraju između partnerskih odnosa sa većinom i zastupanja sopstvenih političkih i nacionalnih interesa.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, odsustvo poslanika BS-a i Albanskog foruma sa glasanja o inicijativi za smjenu Mandića, pokušaj je neutralnosti u političkom sukobu unutar većine, ali i jasan signal da njihova podrška nije bezuslovna.<br/>
<br/>
- Ono što ih trenutno drži na okupu jeste interes za očuvanje političke stabilnosti, uticaja i pozicija - kazala je Vuksanović.<br/>
<br/>
Ona je zaključila da je očigledno da ne postoji potpuna unutrašnja kohezija, posebno kada su u pitanju ideološke razlike, ličnosti i politički stil.</p>

Vuksanović: Vladajućoj većini nedostaje politička zrelost

<p>Tivatski policajci, u saradnji sa kolegama iz Bara, Kotora, Herceg Novog i Plovne jedinice Sektora granične policije, sinoć su u periodu od 21:00 do 02:00 sata sproveli u Tivtu pojačane preventivne i represivne aktivnosti na kontroli učesnika u saobraćaju, sa akcentom na sankcionisanje vozača pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci u organizmu kao i članova organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih lica, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>- Tom prilikom su kontrolisana 72 vozača, od kojih su svi testirani na prisustvo alkohola u organizmu, izdato je 20 prekršajnih naloga, podnijete prekršajne prijave protiv osam vozača zbog počinjenih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Lišeno je slobode pet vozača, od čega dva zbog prisustva alkohola u organizmu, dva zbog prisustva psihoatkivnih supstanci i jedno zbog odbijanja testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz policije navode i da je slobode lišen slobode <b>S.V.</b> iz Kotora, suspendovani policijski službenik, blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, kao i zbog počinjenih više prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.&nbsp;</p>
<p>- Motocikl kojim je S.V. upravljao je privremeno oduzet radi daljih provjera imajući u vidu da S.V. &nbsp;ne posjeduje odgovarajuću dokumentaciju o vlasništvu, registraciji, niti dozvolu za upravljanje.</p>
<p>Kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 625 eura od sudije za prekršaje – kažu iz policije.</p>
<p>Dodaju i da je kontrolisano operativno interesantno lice <b>V.V.</b> iz Cetinja, koji je prekršio mjeru zabrane napuštanja teritorije opštine Cetinje, o čemu su obaviješteni službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje.</p>
<p>Lišena je slobode i <b>D.S.</b> iz Kotora, takođe operativno interesantno lice, koja je vozilom upravljala pod dejstvom kokaina i alkohola.&nbsp;</p>
<p>- Ona je danas, od strane sudije za prekršaje kažnjena jedinstvenom novčanom kaznom u iznosu od 1.050 eura. Kontrolisani su i operativno interesantno lice J.S. kao i B.B, lice blisko operativno interesantnom licu – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Tivatska policija sinoć kontrolisala 72 učesnika u saobraćaju i OKG i OIL lica

<p>Članica Odbora DPS Prijestonice Cetinje, <b>Vesna Knežević</b>, upozorila je na alarmantan porast vršnjačkog nasilja i opasnost od njegovog normalizovanja u društvu koje ne prepoznaje sopstvenu odgovornost.</p>
<p>- Najavljene tuče na Tik Toku, u dvorištu škole pretučen učenik, grupa učenika nožem napala učenika, učenik prijetio da će upotrijebiti vatreno oružje... i tako iz dana u dan. Gotovo da nema dana koji ne obilježe ovakvi i slični naslovi. Da li smo se previše oglušili na sve ovo?! – pita se Knežević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnajavljene-tuce-na-tiktoku-trojica-djecaka-pretucena-ispred-skole-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ona podsjeća da nedavna istraživanja pokazuju: da je svaki peti učenik bio žrtva vršnjačkog nasilja, da pola ispitanika poznaje ili je bilo svedok vršnjačkog nasilja, da svaki peti učenik poznaje nekoga ko je osuđen za neki oblik vršnjačkog nasilja, da skoro svaki šesti ispitanik kaže da je nekada počinio nasilno djelo, dok veliki procenat ispitanika ne vjeruje u uspješno rješavanje ovih problema.</p>
<p>- Previše za i mnogo brojnija društva, a kamo li naše! Koliko trenutne društvene prilike podstiču nasilje? Ne zaboravimo, nasilnik se ne rađa, već se stvara. Nestabilno društvo, društvo u kojem agresiju i različite vidove nasilja podstiču donosioci odluka sa najviših državnih nivoa teško da može raditi na suzbijanju ovih pojava – navodi Knežević.</p>
<p>Ona se pita da li smo postali društvo koje djeci nije pozitivan primjer.</p>
<p>- Ne zaboravimo da na nasilje utiču kako porodični odnosi tako i izloženost medijima, izostanak jasne obrazovne politike, a često i nedostatak pozitivnih uzora. Vrijeme će pokazati da li će uvođenje redara smanjiti slučajeve nasilja, jer strogoća nije adekvatan način suzbijanja bilo kojeg devijantnog ponašanja. Kazne nijesu dovoljne, već je neophodno raditi sa mladima na promjeni njihovih stavova i uvjerenja o nasilnom rješavanju problema. Bez uključivanja svih aktera društva u rješavanje problema vršnjačkog nasilja, ono će se samo povećavati – kaže Knežević.</p>
<p>Ono čega treba da budemo svjesni, ističe ona, je činjenica da ulaganje u vaspitanje i obrazovanje onih na kojima počiva država nije samo materijalna investicija već neprestano podsjećanje učenika na moral, etiku, i najviše vrijednosti društva kako kroz teorijski tako i praktični rad.</p>
<p>- Kad kao društvo shvatimo vrijednost obrazovanja, kao poseban cilj od državnog značaja, kada shvatimo da nasilje u obrazovnim institucijama može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje, emocionalni razvoj i akademski uspjeh učenika, a što će se odraziti i na društvo u cjelini, tek onda možemo govoriti da li smo pokušali spriječiti ovaj veliki problem našeg društva – zakljčila je ona.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Vesna Knežević</p>
<p>članica Odbora DPS&nbsp;</p>
<p>Prijestonice Cetinje</p>

Knežević: Alarmantan porast vršnjakog nasilja, ne smije se dozvoliti njegova normalizacija

<p>Crnogorska obala još uvijek je gotovo prazna. Tako je makar bilo na dijelu crnogorske obale 6. juna. Turista malo, a sektor turizma, prema riječima stručnjaka, ostavljen je da se bori bez strategije i podrške.</p>
<p>Od Budve do Ulcinja — plaže sa malim brojem kupača, kafići bez muzike, a restorani još nespremni. Ekipa Portala ETV juče je obišla nekoliko plaža i zatekla prizore koji više podsjećaju na oktobar nego na početak juna.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FptbKRU3yYOI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FR9WkNAv17kk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fz76eIO4_Ghs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTlzskh2J9kM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na Slovenskoj plaži u Budvi malo kupača – dominiraju Rusi i Ukrajinci.&nbsp;</p>
<p>Ima nešto turista iz regiona, uglavnom su to vlasnici nekretnina ovdje - saznajemo od lokalnih ugostitelja.</p>
<p>U Bečićima – ista priča. Ležaljke prazne, restorani većinom i dalje zatvoreni, a ambijent beživotan.&nbsp;</p>
<p>U Sutomoru, koje je znalo da vrvi i u septembru, junska scena još sumornija – svega nekoliko kupača na plaži. U Baru, konkretno u Šušanju, ležaljke mahom još neraspakovane, kupača malo.&nbsp;</p>
<p>Ulcinj nudi nešto bolju sliku, solidan broj kupača ali i dalje ispod očekivanja.</p>
<p>Ako je suditi po ovom početku, ljeto 2025. možda neće donijeti mnogo razloga za optimizam.&nbsp;</p>
<p>- Nažalost, može se reći da gubimo trku sa konkurencijom, a razloga je mnogo - upozorava <b>Dragan Purko Ivančević,</b> istaknuti turistički poslenik &nbsp;i član Odbora za turizam Privredne komore &nbsp;za Portal ETV.</p>
<p>Ivančević navodi niz ozbiljnih sistemskih problema:</p>
<p>- Imamo najlošiju strukturu smještaja na Mediteranu, nedovoljno kreveta u hotelima, nerazvijenog nacionalnog avioprevoznika, lošu aviodostupnost iz ključnih zapadnoevropskih tržišta, lošu infrastrukturu i neuređena turistička mjesta - poručuje on.&nbsp;</p>
<h2>Divlje deponije, nečistoća…</h2>
<p>Posebno ističe da turizam ne trpi improvizaciju.</p>
<p>- Divlje deponije, nečistoća oko puteva, siva ekonomija u sektoru smještaja, kao i iznenadno povećanje PDV-a na 15% nakon zaključenja ugovora, dodatno su ugrozili poslovanje. Mnoge hotelske kompanije su bile primorane da smanjuju kvalitet usluge kako bi preživjele - smatra on.&nbsp;</p>
<p>Dodaje i da saradnje sa državom nema.&nbsp;</p>
<p>- Iako smo u startu identifikovali ključne probleme i ponudili strateško partnerstvo, naišli smo na ignorisanje. Resorno ministarstvo ne uključuje turističku privredu čak ni u izradu novog Zakona o turizmu- ocjenjuje Ivančević.&nbsp;</p>
<h2>Izgubljena bitka&nbsp;</h2>
<p>Pita se kako je moguće očekivati rezultate kada profesionalci iz branše nisu uključeni u donošenje propisa koji direktno utiču na njihov rad.</p>
<p>- Kako onda možemo da vodimo bitku sa zemljama koje ozbiljno planiraju i upravljaju svojim turizmom? – kaže Ivančević.</p>
<p>Crna Gora je, čini se, dočekala sezonu bez strategije, sa birokratskim preprekama, cijenama koje rastu i kvalitetom koji opada. Ako se nešto hitno ne promijeni, poruke s terena biće neumoljive. Nadamo se da dolaze bolji dani, da ćemo svjedočiti punim plažama, da će hoteli biti puni, da ćemo biti prepoznata destinacija jer je to ono što ovoj državi treba.&nbsp;</p>

(FOTO/VIDEO) Prazne plaže – prazne kase: Crna Gora gubi trku u turizmu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: rezim