Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Komitet za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija (CED) pozvao je Srbiju da osudi negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, da sankcioniše veličanje osuđenih ratnih zločinaca i da primijeni Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, saopštila je Inicijativa mladih za ljudska prava.
U saopštenju se navodi da je ovaj komitet 4. aprila objavio izvještaj o Srbiji sa preporukama, “među kojima je i niz preporuka koje je Inicijativa mladih za ljudska prava uputila Komitetu 12. marta ove godine”.
- Na osnovu preporuka Inicijative mladih za ljudska prava, Komitet je pozvao Srbiju da prisilne nestanke uvrsti u domaće zakonodavstvo kao posebno krivično djelo koje ne bi bilo podložno zastarijevanju. Komitet poziva vlasti u Srbiji da izmijeni Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica kako bi se svim žrtvama oružanih sukoba priznao status žrtve, bez diskriminacije - navodi Inicijativa mladih za ljudska prava.
Naglašavaju da je Komitet za prisilne nestanke UN-a pozvao Srbiju da osudi negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, „kao i da procesuira i sankcioniše radnje kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci“.
Komitet je apelovao na Srbiju da usvoji nacrt Zakona o pravima nestalih i članova njihovih porodica i da osigura puno učešće organizacija civilnog društva i udruženja porodica žrtava nestalih u razmatranju nacrta zakona.
Jedna od preporuka Komiteta za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija odnosi se i na saradnju Srbije i Kosova, kako bi se prevazišle poteškoće koje sprečavaju primjenu Deklaracije o nestalima iz maja 2023, o čijem tekstu su se usaglasili predsjednik &nbsp;Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti, piše u saopštenju &nbsp;Inicijative mladih za ljudska prava.

Portal ETV

Komitet za prisilne nestanke UN pozvao Srbiju da primijeni Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Severnokorejski lider Kim Džong Un je danas obećao „divan život“ porodicama „mučenika“, koji su, kao pripadnici vojske Sjeverne Koreje, poginuli u Rusiji, boreći se protiv Ukrajine.
Kim je u petak razgovarao sa članovima porodica poginulih vojnika, navodi Rojters.
- Heroizam vojnika je bio moguć zbog snage i hrabrosti kakvu su im pružile njihove porodice- rekao je Kim.
Tvrdi se da je Sjeverna Koreja uputila u Rusiju 15.000 vojnika, od kojih je oko 600 poginulo, navodi Rojters.

Kim Džong Un obećao "divan život“ porodicama "mučenika“ koji su poginuli u Rusiji

Crnogorski košarkaši izgubili su još jednu utakmicu na Eurobasketu, nakon Njemačke i Litvanije, u 3. kolu od domaćina Finske 85:65.
Pokazali su izabranici selektora Boška Radovića neku reakciju nakon dva uvodna poraza, ali je to trajalo kratko.&nbsp;
Poslije utakmice kapiten Nikola Vučević preuzeo je krivicu na sebe.
- Bilo je bolje nego na prve dvije utakmice, nedostajalo je da bolje odigramo u napadu. Ja sam podbacio, nisam odigrao najbolje. Bili smo borbeni, ali eto nije bilo dovoljno. Ne kažem da bi pobijedili da sam igrao bolje, ali ovaj poraz ide na mene. Večeras smo se držali, pokušali da ostanemo pozitivni, u nekim situacijama nije išlo. Možda rezultat ne govori, ali osjećaj mi je da smo smo malo bolje odigrali nego u prethodna dva meča. Oni su bili čvrsti, ali nismo dozvolili da se razigra Markanen čini mi se. Moramo da se odmorimo i da u preostale dvije utakmice jurimo pobjede za prolaz- poruka je kapitena.
Crna Gora će naredni duel na prvenstvu, na sve ili ništa, da odigra u ponedjeljak protiv Švedske u 12:30h.

Vučević nakon poraza od Finske: Ja sam podbacio, nijesam odigrao najbolje

Prošlo je tačno pet godina od promjene vlasti u Crnoj Gori, kada je na izborima 30. avgusta 2020. godine po prvi put, nakon tri decenije, DPS izgubio većinu u parlamentu. Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović za Antenu M kaže da se suštinske promjene koje su bile očekivane, naročito u domenu vladavine prava, nijesu desile, te da su mnoge negativne prakse prethodne vlasti ne samo nastavljene, već i intenzivirane.
- &nbsp;Posljedice toga je to što su u prethodnoj vlasti do 2020. godine vjerovali da će vladati još 30 godina. Sada imamo na djelu raskubanje svega što je došlo pod njihove ruke, jer mnogi vjeruju da u tim pozicijama neće biti još dugo. Ne zbog toga što slute da će desiti promjena vlasti, ali će doći do prekompozicija, tj. imaće u narednom periodu znatno manju moć- smatra Vujović.
Vujović ocjenjuje da iako su nosioci tadašnje promjene vlasti obećavali kraj partijskog zapošljavanja, nepotizma, zloupotreba i korupcije – svjedoci smo, kako kaže, da su isti mehanizmi danas na djelu ali s novim akterima.
- Bezbjednosni sektor je pod snažnim partijskim uplivom Demokrata, gdje je ključni kriterijum za napredovanje lojalnost partiji. Opasno je kada jedna velika partija ima potpunu kontrolu nad bezbjednostim sektorom, a posebno je to opasno sada, kada jedna mala partija vidi bezbjednosni sektor kao instrument njihovog vladanja. Zbog toga i ne čude nasilni nastupi prema predstavnicima civilnog sektora jer tako pokazuju gdje je moć i svima poručuju da se na moć ne može udarati- poručuje Vujović.
On dodaje da targetiranje pojedinih lidera NVO sektora od strane Demokrata podsjeća na slične slučajeve iz susjedne Srbije.
- Vučićev režim se brutalno obračunava prema svima. To je matrica koju treba da očekujemo i u Crnoj Gori u istom obimu i intenzitetu, a posebno ukoliko sadašnja vlast ostane i dalje u ovakvom formatu- smatra Vujović.
Dodaje da se pravda selektivno sprovodi.
- Dok se i dalje ciljaju bivši funkcioneri prethodnog režima, nema ni jednog procesa protiv onih iz redova aktuelne vlasti, uprkos brojnim javnim sumnjama i dokazima o zloupotrebama- kaže Vujović.
On smatra da uprkos preporukama međunarodnih tijela, poput Venecijanske komisije, procesi naimenovanja u pravosuđu često liče na političku trgovinu.
- Sadašnjim vlastima je pored bezbjednosnog sektora bio cilj i uspostavljanje kontrole na radom tužilaštva i samim tim smo, kada je riječ o pravosuđu, otišli korak nazad. Postavljanja u tužilaštvu i sudovima motivisana su partijskim interesima, a ne stručnim kapacitetima- dodaje Vujović.
Ekonomija: Povećanje plata, pad standarda
Vujović poručuje da su populističke mjere, poput naglog povećanja plata, predstavljane kao veliki uspjeh. Međutim, kako kaže, to povećanje je "pojeo" rast cijena.
- Životni standard je pao. Sjetimo se da su najveće plate bile i u vrijeme Slobodana Miloševića kada su rasle po deset ili dvadeset puta od mjeseca do mjeseca. Ali to nije imalo nikakve vrijednosti iz prostog razloga jer je inflacija bila mnogo brža. I sada je inflacija premašila rast zarada, a životni standard građana je, u realnom smislu, niži nego 2020. godine- naglašava Vujović.
Priča da će povećanje zarada, povećati i životini standard građana je bila, kako kaže, čista obmana od strane predstavnika vlasti.
- Ekonomski sistem je dodatno destabilizovan povećanjem poreza na dobit, rastom PDV-a u turizmu, i ukidanjem Montenegro Airlinesa bez adekvatne zamjene. Investicije su u padu, to je totalni fijasko, povjerenje stranih ulagača je ozbiljno narušeno. Sve to pokazuje nedostatak strategije i sistemskog pristupa. Odluke se donose ad hoc, bez analize dugoročnih posljedica i bez konsultacija sa stručnjacima- ocjenjuje Vujović.
Evropske integracije – Ugrožen je plan da do 2028. postanemo članica EU
Govoreći o našem EU putu, Vujović ocjenjuje da Crna Gora jeste formalno ostvarila određeni napredak, ali ne zahvaljujući vlasti.
- Evropska unija nikad jače nije gurala neku zemlju da postane članica kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. Veliki dio koalicije aktivno opstruira proces evropskih integracija, pokušavajući to prikriti govorom o „suverenizmu“ ili „zaštiti nacionalnih interesa. Ugrožen je plan da do 2028. postanemo članica EU. Ovako glomazna i nefunkcionalna Vlada, odnosno pojedini koalicioni partneri, su toliko loših stvari uradili da je teško povjerovati da možemo završiti pregovore za tri godine. Slučaj Botuna, gdje se kroz navodnu zaštitu ljudskih prava prikriva pokušaj obaranja EU-agende, jasan je primjer toga- smatra Vujović.
Sagovornik Antene M se nada da ćemo u procesu EU integracija ipak imati više sreće i uspjeha nego što zaslužujemo ali i ističe dao ova vladajuća koalicija, koja je osuđena na propast, ne može okončati pregovore sa Briselom.
- Sukobi su svjesno i planski isprovocirani sa Hrvatskom od strane Demokrata i DF-a, kada to kažem mislim od strane zvaničnog Beograda. Interes zvaničnog Beograda je da se zaustavi proces EU integracija Crne Gore po svaku cijenu. Srbija preko svojih eksponenata u Crnoj Gori to neće dozvoliti, a samim tim ni Hrvatska neće biti spremna da u evropskom parlamentu glasa i ratifikuje članstvo zemlje gdje je na čelu Skupštine četnički vojvoda. U zemlji gdje dio vlasti promoviše da naša vrijednosna vertikala treba da bude četnički pokret- jasan je Vujović.
Aktuelna većina prigrabila zloupotrebe stare vlasti i okrenula ih u svoju korist
Vujović napominje da se u Crnoj Gori morala desiti promjena vlasti, te da je to jedina pozitivna stvar koja se desila 30. avgusta 2020, jer u suprotnom ne bi mogli ući u EU.
- Samom tom činjenicom je potrošeno sve kada govorimo o pozitivnim efektima, jer oni koji su došli tada na vlast nisu napravili promjenu u odnosu na negativno ponašanje i anomalije iz toga perioda, već su prigrabili te zloupotrebe i samo ih okrenuli u svoju korist. Crna Gora nije otišla naprijed, naprotiv, otišla je trčeći nazad. Ono što je uslovilo da ne dođe do promjene vlasti za ovih pet godina je nedostatak ponuda na opozicionoj sceni i na taj način je olakšana borba ovih koji su na vlasti sa onim koji su danas u opoziciji- ističe Vujović.
Vujović zaključuje da ukoliko se ne desi neka velika promjena, Crna Gora će plivati u "balkanskoj močvari" u kojoj se nalazi predugo.

Vujović: Crna Gora trči unazad, ukoliko se ne desi velika promjena ostaje u balkanskoj močvari

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš odgovorio je odboru Pokreta Evropa sad u tom gradu koji mu je danas poručio „da slijedi dinamiku ka Briselu kako ne bi dobio crveni karton“.&nbsp; - Tačno me raspametiste. Sad ga zaspi majčin sine. Od četiri odbornika prije dvije godine ostadoše vam dva. Hitamo zajedno brzim koracima ka Briselu, samo moramo preko Knina, grada u EU. I da se pobratimo sa gradom u EU – Kninom- napisao je Vraneš u Instagram objavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830230816_bc9148225019e4f377769a44e129eea7b1b24fe54e40dea3b657f9b5db63b132.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830230816_bc9148225019e4f377769a44e129eea7b1b24fe54e40dea3b657f9b5db63b132" data-rendition-name="original" width="489" height="873" loading="lazy" alt="vraneš instagram"> </figure>  Podsjećamo, danas je Vraneš postavio putokaz na šetalištu u Pljevljima uz predstavljenu razdaljinu u kilometrima između tog grada i Beograda, Banjaluke, Knina i Prizrena. Putokazom se zatim na Instagramu pohvalio uz poruku kako su nam svi pomenuti gradovi bliži od Brisela.&nbsp;

Vraneš poručio pljevaljskom PES-u: Tačno me raspametiste, sad ga zaspi majčin sine

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Satira protiv režima postaje opasna igra: "Radosav Vrbica" ostao bez posla dok huškači i nacionalisti ostaju nedodirljivi

Poslanik Demokrata Duško Stjepović nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu. Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp; - Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp; Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.&nbsp; Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp; Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje. Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp; U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp; Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

Advokat Veselin Radulović podnio je drugu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Demokratske Crne Gore, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, više NN službenika Ministarstva unutrašnjih poslova koji su bili zaduženi za sprovođenje postupka javne nabavke, funkcionera – odgovrnih osoba u CEDIS-u (članova političke partije Demokrate) zbog više krivičnih djela ukazujući taksativno na sve moguće zloupotrebe od partijskog zapošljavanja, nezakonitog trošenja novca iz budžeta, kupovini vozila za Upravu policije od kompanije čija je ponuda morala biti odbijena, jer je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje.&nbsp; Advokat ukazuje i na postavljanja stacionarnog radara u Podgorici bez javnog poziva i taj posao je bio povjeren kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke. Radulović objašnjava da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom u produženom trajanju, neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka u produženom trajanju i povreda prava iz rada u produženom trajanju. Advokat Radulović, u prijavi u koju je Portal ETV imao uvid, navodi da su od kraja oktobra 2023. godine do podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali članovi kriminalne organizacije koju je za sada neutvrđenog dana nakon 2020. godine organizovala za sada nepoznata osoba pojašnjavajući da je mogući organizator neko od prijavljenih članova političke partije Demokratska Crna Gore. Cilj organizacije je, prema dokumentima koje podnosi advoka Radulović, bio stvaranje nezakonite dobiti i moći u korist "Demokrate Demokratska Crne Gora" i u korist drugih prijavljenih, a na štetu državnog budžeta, gdje je svaki član organizacije imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3" data-rendition-name="original" width="569" height="823" loading="lazy" alt="krivična prijava"> <figcaption>Nova krivična prijava advokata Radulovića(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>O ZAPOŠLJAVANJI I NEZAKONITIM DOBITIMA</h2> - Prijavljena politička partija "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoj organizaciji imala je ulogu i zadatak da, nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru predloži prijavljenog Šaranovića koji će zloupotrebom položaja, odnosno iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja i zloupotrebama u vezi sa javnom nabavkama sticati nezakonitu dobit u korist te političke partije, u korist drugih prijavljenih osoba i u korist subjekata u čiju korist će se donositi nezakonite odluke i istovremeno pričinjavati štetu državnom budžetu - piše u prijavi. Advokat Radulović smatra da su Demokrate u kriminalnoj organizaciji imale i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore i ranije političke podjele funkcija u drugim sektorima, u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS imenuje svoje funkcionere koji su iskorišćavali službeni položaj i prekoračivali ovlašćenja, nezakonito trošili povjerena sredstva i nezakonito nijesu obezbijeđivalu jednaku dostupnost radnih mjesta nezaposlenim osobama. Na taj način su, prema navodima prijave, diskriminisali osobe koje traže posao, uskratili im i ograničili pravo koje im pripada, pa su na osnovu sporazuma o preuzimanju zaposlenih i bez javnog oglasa zapošljavali osobe koje podržavaju tu političku partiju. Radulović ističe da je uloga Šaranovića bila da u Ministarstvu protivpravno sprovede postupak javne nabavke vozila za potrebe Uprave policije i sa predstavnicima kompanije "Auto Čačak" prilagodi uslove toj kompanjiji i zaključiti ugovor na osnovu ponude koja je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje. <h2>SPORNE NABAVKE</h2> - Dokumentacija je nepravilno sačinjena i morala se odbaciti, a oni su sve uradili kako bi je prihvatili i kako bi unparijed pripremljen lager vozila &nbsp;marke Škoda bio isporučen Ministarstvu unutrašnjih poslova – objašnjava Radulović.&nbsp; On dodaje da umjesto performansi kupljenih vozila, kao najvažniju karakteristiku službenih automobila javnosti je predstavljeno da će natpisi na automobilima biti na ćirilici i na latinici. Uloga Šaranovića, prema dokumentacju koju je predao advokat SDT-u, bila je i da eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sprovede bez javnog poziva i tajno, povjeri ga kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke, blisko povezanom sa porodicom bivšeg Milorada Dodika bivšeg predsjednika BiH entiteta Republike Srpske pa je zajedno sa drugim prijavljenim omogućio da se prihvati ponuda iz pisma namjere ove kompanije o ustupanju opreme na 90 dana kako bi se upoznali sa konceptom realizacije sistema u dijelu obrade podataka, izuzimanja fotografija, snimaka i drugim tehničkim karakteristikam.&nbsp; Sve je to, kako piše, suproto članu 9. stav 1. tačka 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, prijavljeni su "vršili obradu i korišćenje ličnih podataka, odnosno lične podatke prikupljali, obrađivali i koristili nezakonito i te podatke saopštili, odnosno učinili dostupnim drugom – uključujući i strane državljane i komapanije“. Advokat Radulović takođe ističe da su NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije u kriminalnoj organizaciji imali uloge i zadatke da preduzimaju radnje kako bi se eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sproveo tajno, bez javnog poziva suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. - Osim toga prijavljeni NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije imali su uloge i zadatke da pripremaju tendersku dokumentaciju i sprovode postupak kako bi se donijela unaprijed dogovorena odluka da se izabere ponuda kompanije "Auto Čačak", koja je bila neispravna i koja se morala odbaciti i da se sa tom kompanijom nezakonito zaključi ugovor i izvrši nabavka na lageru unaprijed pripremljenih vozila – navodi se u prijavi. U prijavi ukazuje i da je više NN osoba funkcionera političke partije "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoh organizaciji imalo ulogu i zadatak da nakon izbora i imenovanja u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS iskorišćaju službeni položaj, prekoračuju ovlašćenja, nezakonito troše povjerena sredstva i nezakonito zapošljavaju lica koja podržavaju tu politilčku partiju, pa se svjesno nijesu pridržavali zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima iz rada i na taj način drugima uskratili i ograničili pravo koje im pripada. Ovo je druga prijava koju je podnio advokat Raulović. &nbsp;Prvom su obuhvaćene Demokrate Demokratska Crna Gora, ministar Šaranović, vršioc dužnosti Lazar Šćepanović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanović i Anđela Vojinović, članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.

Radulović ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornoj nabavci vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke