Stanovnici Kumbora i Zelenike, posebno ribari, decenijama vezuju plovila u kumborski mandrać. Uredno plaćaju naknadu Mjesnoj zajednici, a ona JP Morsko dobro. Međutim, na prošlogodišnjem tenderu ponuda Mjesne zajednice Kumbor nije prošla i posjavio se prvi put drugi zakupac koji je dao više novca. To ne mogu prihvatiti stanovnici ovog kraja, pa su sa protesta juče poručili da će se svim pravim sredstvima boriti protiv nepravde.
- Igrom slučaja propuštena je prilika koja je bila i prije desetak godina, jer tadašnji saziv Mjesne zajednice kada se promijenio zakon nije tražio izuzimanje mandraća za davanje u zakup putem tendera JP Morsko dobro. Svih ovih godina je Mjesna zajednica kao jedini ponuđač dobijala na tenderu. Nikada nikom od mještana nije palo na pamet da zakupi mandrać, jer smo računali da je to komunalni objekat i da sa njim treba da upravlja Mjesna zajednica, odnosno Opština. Saglasni smo da plaćamo zakup i Morskom dobru - kaže za Novski portal, u ime Mjesne zajednice Kumbor kapetan Marko Blažević.
Na prošloljetošnjem tenderu Morskog dobra dogodilo se da prošli saziv Mjesne zajednice, kako navodi, nije bio dovoljno aktivan. Nije čak izašao ni na prvi tender, a na drugom se pojavio ponuđač koji je dao ”nešto malo više” da bi dobio pravo upravljanja mandraćem, dodaje Blažević.
Iz Mjesne zajednice su još tada napisali peticiju, proslijedili je i žalili se Morskom dobru, iako su svjesni da je zakupac legitimno dobio na tenderu. Žalba je, međutim, odbijena.
- Bojimo se da će doći do komercijalizacije mandraća, biće dosta komercijalnih skupih vezova, a dio od 40-tak naših zakupaca ostaće bez veza. Ostalima će sigurno biti uvećane cijene. Pokušaćemo na sve zakonite načine da se borimo da Morsko dobro sa njim raskine ugovor i da se mandrać ubuduće izuzme od davanja u zakup putem tendera, već da to prvenstveno pravo ima Mjesnoj zajednica, odnosno Opština - kazao je Blažević.
Mještani imaju informacije da je privatnik iz Budve koji je dobio upravljanje mandraćom na tenderu vlasnik firme koja ima turističke brodove, pa pretpostavljaju da mu je prije svega interes profit.
Odlučili su da bojkotuju zakupca, da ne sklapaju sa njim ugovore, kao i da nastave saradnju sa Morskim dobrom preko Mjesne zajednice. Prije svega su za dogovor. Zatražiće i podršku Opštine, kao i sastanak sa resornim ministrom.
Podrška je stigla i iz Sаveza zа sportski ribolov nа moru, zato što mandrać koriste i sportski ribolovci.
- Tražimo samo ono što nam pripada. Mandrać nije morsko dobro, „Morsko dobro“ je preduzeće, a mandraći i ponte su komunalni objekti, tako se tretiraju u Zakonu o komunalnim djelatnostima, kao i putna infrastruktura, vodovod, kanalizacija…. Kumborski mandrać je Opština gradila početkom šezdesetih godina, sa Mjesnom zajedniscom da bi na volšeban način to bilo uknjiženo na državu Crnu Goru, koja nije učestvovala niti jednim centom - kaže za Novski portal predsjednik Saveza, Mladen Rostović.
Prema njegovim riječima, Opština je pokrenula prije punih 14 godina upravni postupak utvrđivanja prava na svojini u zoni morskog dobra. Međutim, ono što je Opština investirala na obali još joj nije vraćeno.
- Ne može neko na račun toga što je zona morskog dobra da preknjiži na nekog drugog. Katastar je upisivao godinama kako ga je bilo volja. Direkcija za imovinu Opštine Herceg Novi je pokrenula postupak da se utvrdi stvarno vlasništvo nad imovinom koja se zove državna. Predložio sam Kumboranima da postupe po zakonu, angažuju advokatsku kuću i traže sudskim putem privremenu mjeru zabrane korišćenja trećim licima mandraća dok se ne utvrdi činjenično stanje. Nakon toga Opština ima pravo da shodno zakonu o javnom interesu lokalne samouprave i države odluči da se mandrać da na upravljanje Mjesnoj zajednici - navodi Rostović.
I za Marka Kisa, koji vodi Nаcionаlno udruženje proizvođаčа ribe Crne Gore, mandrać Kumbora je vlasništvo ribara i mještana.
- Tu je bila je nekada zadruga ribraska Kumbora i Baošića. Sada su tu vezane dvije ribarice većih gabarita i može još da bude 8 barki po pravilniku. Tu je i vaga postavljena za mali obalni ribolov. Ali Morsko dobro ne osluškuje ni uvažava mještane. Misle da svuda mogu uzimati novac, pa su dali mandać na upravljanje privatniku iz Budve, koji je veoma hrabar kad dolazi u tuđe dvorište da naplaćuje parking. Prije toga mora nekoga da istjera. Čujem da namjerava na jednu polovinu obezbijedi vezove za jahte. Dolazi samo da profitira i nije ga briga za mještane i ribare. Ima ljudi koji tu 50 godinama drže vez. Zamislite da neko iz Boke ode u Petrovac i iz tamošnjeg mandraća istjera mještane da bi profitirao s vezovima za jahte. To je suludo. Nije humano prema mještanima Boke. Nećemo to lako dozvoliti - poručuje Kise.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Protest mještana i ribara u Kumboru: Ne daju mandrać privatniku

Iako je Crna Gora zatvorila poglavlje 13, ništa nije uradila na polju logistike i da stvori temeljne uslove za razvoj ribarstva, kazao je nakon sastanka u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Marko Kise, novski ribar i predstavnik 189 potpisnika peticije za rješavanje problema u toj oblasti.
Ribari su još ljetos prijetili blokadom bokokotorskog zaliva u slučaju da izostane akcija države u stvaranju osnovnih uslova za razvoj ribasrtva.Od te namjere su odustali nakon sastanka sa resornim ministrom Vladimirom Jokovićem početkom septembra, ali, kako kaže Kise, on nije održao riječ. Optužuju i Ministarstvo finansija Novice Vukovića da sabotira formiranje grupe i prijete radikalizacijom.
- Mi smo bili naivni, jer mi nijesmo premazani. Povjerovali smo Jokoviću da će održati riječ. Poslije sastanka sa Jokovićem, 11. septtembra Vlada je donijela odluku da se napravi međuresorna radna grupa. Rok za njeno formiranje je bio 10 dana. Nije se napravila do danas, jer Ministarstvo finansija uporno neće da delegira svog predstavnika. Mi ne možemo početi da rješavamo naše probleme već pet mjeseci. Ne bude li uskoro počelo rješavanje, mi ćemo biti primorani na neku radikalizaciju - poručio je Kise.
Objašnjavajući zahtjeve ribara, on je kazao da su crnogorske luke i marine organizovane spram bogataša i skupocjenih jahti, te da oni nijesu u mogućnosti da rade remont svojih skromnih ribarskih brodova po cijenama u privatnim marinama i brodogradilištu u Tivtu, a remont je neophodan za registraciju polovila.
Kako je naveo, pored mjesta za remontovanje brodova, ribari traže da imaju zvaničnu cijenu goriva, vezove za brodove na cijelom crnogorskom primorju, grantni fond za obnovu ribarske flote, te da se granica za ulazak u obračun PDV-a podigne na 60.000 eura, kao što je slučaj, kako kaže Kise, za preduzetnike u Hrvatskoj i Srbiji.
Kise je kazao da im je u jednom od razgovora sa direktorom brodogradilišta u Tivtu sugerisano da Vlada može sklopiti ugovor da pod povoljnimjim uslovima rade remont ribarskoh brodova, kao što je urađeno za vojsku i policiju.&nbsp;
- Mi smo sa ovakvim brodovima, završili za Evropsku uniju - poručio je Kise.
Od današnjeg sastanka sa predstavnicima EU ribari očekuju da će se stvari, ipak, pomjeriti sa mrtve tačke.

1250x600

1084x550

Kise: Crna Gora ispunila evropske obaveze na papiru, ribarstvo bez logistike i podrške

Zatvaranjem poglavlja 13 državi Crnoj Gori je svanulo jer je bliža ulasku u EU. Crnogorskim ribarima je davno mrklo i sada ne vide nikakvu šansu da im se riješe nagomilani problemi i pitaju se koja je naša korist od zatvaranja poglavlja 13 - poručio je predstavnik ribara Marko Kise.
On pita da li je EU šansa za razvoj crnogorskog ribarstva, opstanak crnogorskih ribar ili samo njihov grobar.
- Kaže stara poslovica “dok nekome ne mrkne drugome ne svane”... Razlog je što Vlada Crne Gore i ministar MPŠV-a Vladimir Joković evo punih tri ipo godine od kada je postao ministar u 43 i 44. Vladi ne pokušava rješiti niti jedan problem - naveo je Kise.
Ribari, kaže on, misle da nije to samo neznanje nego da ga njihovi problemi ne intresuju i iz nekog razloga neće da ih riješi.
- O svim problemima je upoznat na sastanku sa nama u njegovom kabinetu u julu 2022. godine. Od tog sastanka uopšte nema vremena da nas primi niti da razgovara s nama. Kao da živi van stvarnosti u nku drugu paralelenu državu. Kada smo mu zaprijetili da ćemo pregraditi zaliv Boke zakazao nam je prijem 8.9.2025. Uz prisustvo mnogobronih medija. Na tom sastanku je dogovoreno da se oformi radna grupa od predstavnika svih bitnih ministarstava kao i predstavnika 119 potpisnika peticije, da bi brže rješavali probleme. Vlada CG je donijela odluku da se oformi radna grupa u roku od 10 dana. Prošlo je tri ipo mjeseca a radna grupa se još nije oformila. Pitamo se zašto se ministar Joković kao podpredsjednik Vlade nije potrudio da sprovede odluku Vlade - naveo je Kise.
Njega, kaže, to ne intereseuje jer ga ne zanima rješavanje problema u ribarstvu.
- Nekome u ovoj državi je interes da se i dalje uvozi cca milion eura hrane, da se za taj luksuz država zadužuje, da uvoz raste a izvoz opada. O svim ovim problemima pred zaatvaranje poglavlja 13 smo upoznali evropski parlament, Gđu Martu Kos, obudsmmana Roberta Šumana, komsara za ribarstvo Kostasa Kadisa, kao i delegaciju EU u CG – ambasaora Johana Satlera. Jedini koji nam je odgovorio je ambasador EU u CG i zakazao satanak 19.1.2026. godine . u ambasadi EU i Podgorici na kojemu će biti prisutan i ministar Joković. Naš jedini zahtjev prema EU je bio da uslove Crnu Goru da prije zatvaranja poglavlja 13 moraju riješiti sve probleme ribara - naveo je Kise.
Očito, cijeni on, da i Brisel to uopšte nije briga.
- EU samo misli kako što prije prigrabiti CG u geopolitičkom i geostrateškom interesu. Ne interesuje ih život ribara i njihov opstanak. Evropski Parlament je donio odluku da se zatvori poglavlje 13, a da se ni jednom nisu pitali da li crnogorski ribari koji su u svemu daleko od razvijenih ribara EU i da li sa svojim problemima mogu igrati ravnopravnu ribarsku utakmicu sa ribarima EU. Crnogorski ribari sa velikim troškovima ne mogu plasirati svoje ribarske proizvode sa istim ili manjim cijenama nego što je cijena ribe u zemljama EU. Međutim Ministar Joković prije neki dan je izjavio na televiziji da ćemo uskoro u Dubrovnik prodavati ribu po manjim cijenama nego što su u Hrvatskoj. Ni u jednom trenutku se nije upitao da li je to realno jer je crnogorska ribarska flota zapuštena i stara, bez ribarskih luka, bez brodogradilišta za remont, bez kredita, bez zvanične cijene goriva kao u Hr, sa vioskim PDV-om za kupovinu brodova i opreme i kao takva predstavlja ruglo Evrope. Što je Španija u ribarstvu za zemlje EU to je Albanija za Crnu Goru - naglasio je Kise.
Zatvaranjem poglavlja 13 EU je, smatra on, pokazala da je nije briga za opstanak crnogorskih ribara i time su još više homogenizovali sve ribare Crne Gore da istraju.
- I da nas nikad više ne dijeli MPŠV da bi lakše manipulisali sa nama po sistemu zavadi pa vladaj i time opravdali svoju nestručnost i neznanje - dodao je Kise.
Na sastanku 19.1.2026. očekuju, kaže, da će Ambasador EU u Crnoj Gori usloviti Vladu CG i MPŠV da se maksimalno i brzo riješe svi problemi. 
- Time će pokazati da su Evropskoj Uniji i građani i ribari Crne Gore jednako bitni kao i država Crna Gora u teritorijalnom smislu i njen morski akvatorijum sa ribljim resursima. Svim ribarima Crne Gore je želja da što prije Crna Gora uđe u EU. Drago bi nam bilo da može i prije 2028. godine, ali prvo da riješi sve probleme ribara - poručio je Kise.

Kisec: Zatvoreno poglavlje 13, a ribari se pitaju što dalje

Nacionalno udruženje proizvođača ribe već nekoliko mjeseci ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju, a za Radio Crne Gore predsjednik tog udruženja Marko Kise ističe da samo žele da imaju ista prava i uslove za posao kao i kolege u Uniji. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler pozvao je ribare na sastanak 19. decembra.
Iako se očekuje da poglavlje 13, ribarstvo, prema najavama Vlade, bude zatvoreno 16. decembra, ribare to ne raduje. Jer, kako je za Radio Crne Gore kazao predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, Marko Kise, nisu riješeni brojni problemi u toj oblasti.
Na to su ukazali i ambasadoru EU, Johanu Satleru, koji im je zakazao sastanak za 19. decembar.
“Da će dobiti predstavnike Ministarstva poljoprivrede na jedan razgovor, da mi kod njega kao ono ko đaci odgovaraju pred komisijom, a neko sa strane pospata da li to sve utiče u dobrom putu”, kazao je Kise.
Kise navodi neke od brojnih problema ribara u Crnoj Gori.
“Mi nemamo dovoljno ribara. Ovde u Kumboru je relativno dobar vez, pa po logici crnogorskog mentaliteta ne bih se trebao buniti, jer meni je dobro. Ali najviše se bunim zato što moje kolege nemaju ovako dobar vez i moraju stajati na plužačama, na nezaštićenim mjestima. Niko ne vjeruje u Crnu Goru. U Boki nemamo gdje da vežemo brodove ni barke, nemamo prvi iskret ribe, imamo velike poreze, i tražimo da se smanji PDV na uvoz novih i polovnih brodova”, kazao je Kise.
Kise ukazuje i na problem smanjenja ribe zbog kako tvrdi kruzera u Boki koji plaše ribu, pa se izlov u velikoj mjeri smanjio. O svojim problemima ribari su pisali brojnim evropskim, ali i domaćim adresama, premijeru Milojku Spajiću i ministrima, ali, kaže Kise, odgovora do danas nema.
Stavove Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, kaže Kise, podržava većina ribara u zemlji, osim onih iz Ulcinja, gdje je planirana gradnja luke od 20 miliona eura.
“A mi nemamo gdje vezati brodove. 20 miliona, pa može se četiri, pet ribarskih luka napraviti na pravim mjestima, gdje ne trebaju velike investicije”, kazao je Kise.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je na više lokacija postavilo aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije ulova ribe, Kise ukazuje da to ne odgovara potrebama ribara.
Ribari su spremni za sastanak 19.decembragdje će tražiti rješenje svojih problema.
“Ako 16. zatvorimo poglavlje 13, onda Evropska unija pokazuje da joj nije stalo kako će živjeti ljudi u prostoru koji treba da posatne dio njihove zajednice. Ako mi zatvaramo poglavlje 13. a ne riješimo problem ribara, čemu će nam onda Evropska unija”, rekao je Kise.
Kise se poručuje da ribari žele ulazak naše zemlje u EU što prije, ali i da u isto vrijeme njihov položaj bude jednak kolegama u Uniji.

Ribari žele ulazak Crne Gore u EU što prije

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.
Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv.
Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.
Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.
Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo.
- Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV - kazao je on.
Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.
U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.
Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.
<h2>Šta muči crnogorske ribare?</h2>
Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.
- Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu - kaže Kise.
Zahtijevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe.
- Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima - istakao je Kise.
Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.
Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova.
- Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona - rekao je Kise.
Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.
- Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 odsto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset odsto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima - kaže Kise.
Ribari traže i smanjenje cijene "plavog" goriva za plovila.
<h2>Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara</h2>
Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.
Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.
Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.
<h2>Bez ribara nema ni turizma</h2>
Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
- Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti - kaže Ivančević.
On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima.
- Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa - naglasio je Ivančević.
Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.
Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.
<h2>Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje</h2>
Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.
Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.
Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.
Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.
Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.
Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Kise: Nužna pomoć države kako bi ribarenje bilo održivo; Ivančević: Bez ribara i njihovog ulova nema ni specijaliteta koje gosti traže

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni privremeno odustaju od štrajka pošto im je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas mejlom saopštio da prihvata zahtjev da održe sastanak i pokušaju riješiti njihove probleme.&nbsp;
- Predložio je da datum održavanja sastanka bude između 8.9 i 12.9. - što nama nije odgovaralo i odbili smo taj prijedlog tražeći da nam precizira tačan datum i vrijeme jer u protivnom nećemo odustati od štrajka. Negdje iza 17 sati dobili smo mejlom odgovor da je prihvaćen naš zahtjev i sastanak je zakazao za 8.9. u devet sati. Nakom toga smo mi, ribari, održali sastanak i prihvatili da damo šansu Ministarstvu da se mirnim putem riješe svi problemi i da odustajemo, za sada, od štrajka - naglasio je Kise u saopštenju medijima.
Joković je danas u medijima, kako je naglasio, izjavio da protesti produbljuju nesporazume.
- Mi smatramo da to nije tačno i da protesti samo mogu ubrzano riješiti nesporazume što se i pokazalo u našem slučaju. Mi smo tu da uvijek damo šansu dogovoru, a Vi da prihvatite sve naše sugestije za rješenje problema - dodao je Kise.
Zahvalio je svim ribarima koji su htjeli doći svojim barkama i brodovima, njih, kako je rekao, ukupno 54, svim ribarima potpisnicima peticije (njih 119) od Herceg Novog do Ulcinja.
- Zahvaljujemo se takođe i ribarima koji su nas bojkotovali a posebno Ulcinjanima koji će na kraju, sve riješene probleme koristiti i uživati kao i mi. Zahvaljujemo se i Milunu Anđiću iz Bara, vlasniku broda Trio Mare koji nas je ogovarao i omalovažavao na TV Vijesti u Bojama Jutra, a time je sebi napravio najveću “reklamu”. Posebno se zahvaljujemo komandiru policije CG Herceg Novi G-dinu Ljubiši Rovčaninu i rukovodiocu granične policije i plovne jedinice Dejanu Jankoviću - rekao je Kise.
Najviše, kako je podvukao, zahvaljuju svim medijima Crne Gore.
- Jer su oni izvojevali ovu pobjedu zajedno sa ribarima - istakao je Kise.
Nadaju se, kaže, da će ministar Joković da stoji iza svega što je saopštio danas u medijima.
- I da nećemo morati ponovo organizovati štrajk na moru. Interesantan datum za to bi bio 21.09.2025. ukoliko se ne dogovorimo o ispunjavanju i početku rješavanja naših zahtjeva - zaključio je Kise.

Ribari odustaju od štrajka, dogovoren sastanak sa Jokovićem

Predstavnici 119 potpisnika peticije ribara, okupljenih iz više udruženja, reagovali su na tekst objavljen 18. avgusta na portalima, u kojem je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručilo da „blokada zaliva nije rješenje“.
U saopštenju, koje potpisuje Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, navodi se da ribari nijesu tražili medijske poruke, već zvaničan odgovor od resornog ministra.
- Možda ste malo zakasnili jer je prošao rok od 15 dana kada smo očekivali zvaničan odgovor od Ministra Jokovića, a ne Vaše obraćanje putem medija. Naše obraćanje prema MPŠV-u nije bilo putem medija nego smo predali zvanični dopis na arhivi dana 28.07.2025. godine i obratili smo se Ministru Jokoviću, a ne Vama. Očekivali smo odgovor na isti način od ministra Jokovića -navodi se u reagovanju.
Ribari tvrde da je direktorica Direktorata za ribarstvo, Katarina Burzanović, „žrtvovana“ od strane Ministarstva, jer se umjesto ministra oglasila javno nakon isteka zakonskog roka.
- Pošto se Ministar Joković nije oglasio u zakonskom roku od 15 dana, zakazali smo štrajk na moru barkama i brodovima sa zahtjevom da nas primi Predsjednik Vlade Milojko Spajić - poručuju ribari.
U saopštenju su se osvrnuli i na uključivanje ribara Miluna Anđića u cijelu priču.
- Nije nam jasno zašto Vam je bila potrebna pomoć ribara Miluna Anđića, kada njega niko nije spominjao niti tražio bilo kakvo mišljenje od njega. Radi građana Crne Gore moramo dati više informacija o tome ko je Milun Anđić. To je još uvijek član Udruženja Proizvođača Ribe Crne Gore, a on se predstavlja kao neko novo udruženje plivaričara. To je onaj isti Milun Anđić koji je minirao svaki sastanak kod ministra, i koji je na zadnjem sastanku tražio da Vi i cijeli Direktorat za ribarstvo dobijete otkaz. Jedino sam se ja pobunio i stao u Vašu zaštitu - navodi Kise.
Ribari poručuju da će štrajk biti zaustavljen samo pod jednim uslovom - da im se Joković direktno i zvanično obrati najkasnije do srijede u 12 sati.
- Naš uslov je da se tačno precizira datum i vrijeme održavanja sastanka nas i ministra i da vrijeme trajanja sastanka ne bude ograničeno, i da zapisničar vodi stenogram o sastanku. Na sastanku mogu da prisustvuju samo predstavnici ribara koje mi predložimo. Milun i slični Miluni ne mogu da prisustvuju - naglašava se u saopštenju.
Zaključuju da odlaganja neće biti ukoliko zahtjev ne bude ispunjen.&nbsp;

Ribari traže direktan sastanak s Jokovićem, prijete štrajkom ako ne dobiju odgovor do srijede

Predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise saopštio je da ribar Branko Vujičić iz Budve više nije predstavnik 119 ribara potpisnika peticije.
Dodao je da ga je Vujičić nazvao 29. jula i zamolio da obavjesti cijelokupnu crnogorsku javnost da on ne želi da bude predstavnik ribara i da se morao izvinjavati i pravdati ministru Vladimiru Jokoviću zbog toga što su ga ribari izabrali.
- Gospodina Vujičića je podržalo svih pet članova njegovog udruženja kao i njegov sin. Kaže stara poslovica: “Ne pada snijeg da pokrije zemlju nego da se pokažu tragovi”. Branko Vujičić je svim ribarima Crne Gore napravio jednu veliku uslugu jer gostujući u emisiji nije negirao probleme nego ih je čak naglasio - ističe Kise.&nbsp;
Zabrinjava ih, poručuje, kako se Vujičić, tokom gostovanja na jednoj televiziji, nije sjetio za probleme ribara u Boki koji još nijesu riješeni - problem vezova za svoja plovila, a posebno za luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama, kao i problem kruzera i glisera koji ometaju i smanjuju ulov ribara Bokokotorskog zaliva, i ulaza u Bokokotorski zaliv.
- Zato se sjetio da naglasi kako je uspio da riješi samo sebi vez u gradskoj luci u Budvi. Napomenuo je da sa Ministrom Jokovićem u partnerskih političkim partijama, ali nikako da prozove imenom i prezimenom ko je problem u MPŠV-u, što se problemi i za vrijeme Ministra Stijovića i sada za vrijeme Ministra Jokovića, ne pokušavaju riješiti. Jedan od razloga zašto se oglašavamo u svim medijima da mu uskraćujemo pravo da nas predstavlja je što mi sve odluke donosimo većinskom saglasnošću - navodi Kise.&nbsp;
Nažalost Vujičić Branko se, dodaje Kise, oglasio nezavisno od volje većine 119 ribara potpisnika peticije.
- Ne treba nama Branko Vujičić da “pegla” situaciju između MPŠV-a i ribara, nego da ukaže ko su ljudi u MPŠV-u koji ne žele da nas saslušaju i riješe probleme. Mi očekujemo da nas do 13.08.2025. neko kontaktira i zakaže sastanak iz MPŠV-a ili iz Vlade CG jer smo se i njima obratili. U slučaju da nam se niko ne obrati, krenućemo u radikalizaciju odnosno štrajkom uz odluku većine do poziva na razgovor ili do riješenja svih problema - navodi Kise.&nbsp;
Problemi o kojima treba da razgovaraju, kako kaže, su već riješeni u zemljama EU.
- Mi ne tražimo ništa više nego što imaju ribari EU. Ako su nam Zakoni o Ribarstvu, Strategije o Ribarstvu, pisali Hrvati, onda neka ih neko pozove da im objasne kako da se riješe svi problemi koje je Hrvatska već riješila za svoje ribare - ističe Kise.&nbsp;
Kaže da razlog zašto se bore nije samo radi njih, jer, kako kaže, u ovoj državi neko mora i da radi i zaradi i da generacije ribara koje dolaze, vide budućnost i sigurnost u ribarskom poslu jer ne mogu svi u ovoj državi biti na državni budžet Crne Gore.
- Dok neko u državi Crnoj Gori ne shvati da je ribanje najteži posao u svijetu poslije rudarskog, i dok ne primjete u Vladi CG da nas je EU prepoznala kao posebno poglavlje 13 jer su ribarski resurski zajednički resursi u cijeloj Evropi, nema budućnosti za ribare niti riješavanja problema - poručio je on.
Sva buduća oglašavanja od 119 ribara potpisnika peticije može, kaže, da bude samo od njih i njihovih predstavnika.
- A nikad više od Branka Vujičića. U 119 ribara potpisnika ima članova iz 6 udruženja. Udruženje koje ja (Kise Marko) predstavljam ne zove udruženje prerađivača nego proizvođača ribe, i brojnije je gospodine Vujičić Branko jedno 12 puta od odruženja koje Vi predstavljate - zaključio je Kise.

Kise: Vujičić nije više predstavnik 119 ribara potpisnika peticije

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: ribari