Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Portal ETV

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, udario je na Glas Amerike i na Radio Slobodna Evropa.
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama – naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
To je, kaže on, „relikt prošlosti“.
- Ne trebaju nam mediji koje plaća država - napisao je Grenel na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grenel želi da ugasi VOA i RSE: Te medijske kuće su pune aktivista krajnje ljevice

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, podijelio je u objavi na mreži X snimak sa studentskih protesta u Srbiji uz komentar da je važno da pustiti da se čuju različiti glasovi, ali da "nema podrške za one koji podrivaju vladavinu prava i na silu upadaju u državne institucije".
- Uvijek je važno da možete da dignete glas i da vas čuju. Ali, svi moraju osuditi nasilje i držati se mirnih demonstracija. Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava i na silu zauzimaju zgrade državnih institucija. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, onda radite na smjeni - ali nemojte posezati za nasiljem - napisao je Grenel.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1883258888629403765%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1883258888629403765%7Ctwgr%5E63ff1571df749a2a39dd5ef8b5825b45f7a648e7%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ovo je prva reakcija koja se čula iz nove američke administracije o protestima u Srbiji koji traju već nedjeljama, zbog pogibije 15 ljudi prilikom rušenja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Studenti, koji nedjeljama blokiraju fakultete, traže da im se ispuni pet zahtjeva - među kojima nije smjena vlasti.
Ričard Grenel je u drugom Trampovom mandatu imenovan za izaslanika za specijalne misije.
U prvom mandatu je služio kao direktor nacionalnih obavještajnih agencija, bio je i ambasador u Njemačkoj i specijalni predsjednički izaslanik za mirovne pregovore Srbije i Kosova.
Od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Grenel je dobio Orden srpske zastave prvog stepena za "istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između dvije zemlje."

Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo one koji na silu zauzimaju zgrade institucija

Ričard Grenel biće predsjednički izaslanik za specijalne misije, u dolazećoj administraciji Donalda Trampa.
Novoizabrani američki predsjednik je na svojoj društvenoj mreži “Truth Social” napisao da će Grenel biti njegov izaslanik za nekim od “najužarenijih mjesta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”. 
 
- U mom prvom mandatu Rik je bio ambasador SAD u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe i predsjednički izaslanik za pregovore Kosovo- Srbija. Prije toga je proveo osam godina u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, radeći sa Sjevernom Korejom i na razvoju u brojnim drugim državama. Rik ima diplomu sa Evanđelističkog koledža i master za javnu administraciju sa Harvarda. Rik će nastaviti da se bori za Mir kroz Snagu, i uvijek će stavljati AMERIKU PRVO. Čestitam Rik - napisao je Trump. 
 
Ričard Grenel među posljednjim je Trampovim naimenovanjima, iako je bio u opticaju i za pozicije državnog sekretara SAD-a, na koju je nominovan republikanski senator sa Floride Marko Rubio, potom za direktora CIA- poziciju na koju je predložen bivši republikanski kongresmen iz Teksasa, Džon Redklif koji je u prethodnom Trampovom mandatu bio direktor Nacionalne obavještajne službe. Grenel se pominjao i kao mogući kandidat za poziciju direktora Nacionalne obavještajne službe na koju je naimenovana bivša demokratska zastupnica u Kongresu sa Havaja, Tulsi Gebard, koja je u međuvremenu postala Trampov lojalista, i koja je 2017. bila u posjeti svrgnutom sirijskom diktatoru Bašaru al-Asadu. U opticaju je bio i za poziciju specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju ali je tu važnu dužnost dobio penzionisani general i dugogodišnji Trampov savjetnik Kit Kelog. 
 
Ričard Grenel je u prvom Trampovom mandatu, na Balkanu ostao upamćen po pokušaju da sa predsjednikom Srbije, Aleksandom Vučićem i tadašnjim predsjednikom Kosova, Hašimom Tačijem nametne ideju “razmjene teritorija” na koju su, uz dva balkanska lidera, bili pristali i tadašnji EU komesari za vanjsku politiku, Federika Mogerini i za proširenje, Johanes Han, ali je realizaciju blokirala tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, jer bi prema mišljenju mnogih - i političara i analitičara, otvorila novu “Pandorinu kutiju” na Balkanu. 
 
Nakon promjene američke administracije Grenel je ostao blizak bivšem-budućem američkom predsjedniku Trampu i zajedno sa njegovim zetom, takođe bivšim savjetnikom, ugovarao privatne poslove na Balkanu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, za zgradu nekadašnjeg generaštaba Vojske Jugoslvije u Beogradu i sa premijerom Albanije, Edi Ramom za turističke loakcije u Vlori na obali kao i jednom zaštićenom ostrvu preko puta Vlore. O ovim kontroverznim poslovima su pisali američki mediji, među ostalim i The New York Times, ali i nezavisna balkanska glasila uključujući i Antenu M.

Tramp poslao Grenela - tamo daleko

Sistematsko i plansko uništavanje javnog servisa RTCG hitno se mora zaustaviti, kazao je funkcioner Evropskog saveza Ammar Borančić.
Prema njegovim riječima, Javni servis je, očigledno, postao leglo bezakonja i javašluka.
- A uzurpator položaja direktora RTCG, oktroisani g. Raonić, vrh je tog ledenog brijega. Umjesto reakcije države, svjedočimo prećutnom odobravanju od strane Skupštine i nadležnih institucija Crne Gore, koje su postale saučesnici neviđenog bezakonja, bahaćenja, uništavanja crnogorske kulture, ali i igranja sa ljudskim sudbinama onih koji ne žele da ćute - naveo je Borančić.&nbsp;
Kako dodaje, nakon čak tri nelegalna imenovanja Raonića za direktora, on sa te pozicije, uprkos sudskoj odluci, nastavlja sa netransparentnim trošenjem desetina miliona eura novca građana iz državne kase i nelegalnim postavljanjem podobnih na uredničke pozicije, što takođe mora biti predmet revizije nakon brzog završetka Raonićeve uzurpacije.&nbsp;
- Javnom servisu su potrebne suštinske, radikalne promjene, a ne još jedno kadriranje od strane Mandića. Vrijeme je da se na to stavi tačka konačnim odlaskom generalnog direktora Raonića i kompletnog Savjeta RTCG, koji su sebe stavili u poziciju iznad svih zakona i institucija Crne Gore, te izborom profesionalnih i dokazanih novinara na pozicije u RTCG. Ako se ovako nastavi još neko vrijeme, bojim se da će najveća prepreka na putu članstva Crne Gore u EU biti upravo „jedan čovjek“, a za čiji interes, to će vrijeme ubrzo pokazati - zaključuje Borančić.

Borančić: Sistematsko i plansko uništavanje RTCG hitno se mora zaustaviti, Raonić vrh ledenog brijega bezakonja i javašluka

Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) stavila je potpis na "zelenu dozvolu" za projekat na lokaciji koja se, prema navodima mještana, suštinski razlikuje od one za koju je uopšte podnijet zahtjev i za koju je prethodno donijeto rješenje o potrebi izrade elaborata. Upravo to, uz brojne druge pravne i proceduralne "vratolomije", desilo se u slučaju izdavanja rješenja o saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu vjetroelektrane Bijela (Šavnik) i dalekovoda dugog oko 80 kilometara, saopštili su iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".
- Zbog težine povreda zakonskih i proceduralnih normi u davanju 'zelene dozvole' za Vjetro park Bijela, imamo osnovanu sumnju na nezakonite uticaje, zloupotrebu položaja i druga djela koja mogu biti predmet krivičnog gonjenja, zbog čega ćemo podnijeti i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) - navode iz GI "Spasimo Brezna".
Mještani pivskih sela Brezna u opštini Plužine i Duži u opštini Šavnik podnijeli su žalbu na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine br. 03-UPI-2482/33 od 26.12.2025. godine.
U žalbi, kojom se traži poništenje rješenja o saglasnosti, navodi se da pobijano rješenje tretira suštinski različitu lokaciju od one za koju je Agencija svojim rješenjem br. 03-UPI-2482/7 od 20.12.2024. utvrdila potrebu za izradom elaborata i koja je bila na javnoj raspravi u maju 2025. godine.
- U obrazloženju rješenja, Agencija navodi da je usvojila zahtjev investitora firme Alcazar Energy Partners (Vjetro park Bijela) za promjenom trase u selima Duži i Brezna, što bi, i da se radilo samo o tome, takođe bilo nezakonito. Detaljna analiza promjena u obuhvatu projekta, zasnovana na uporednom pregledu javno objavljenog obuhvata za javnu raspravu (maj 2025), pobijanog rješenja (26.12.2025) i ‘inoviranog’ elaborata (decembar 2025), pokazuje da je radikalno izmijenjen obuhvat katastarskih parcela u svim katastarskim opštinama na prvobitno predstavljenoj lokaciji vjetrogeneratora i dalekovoda, te da su, čak, ubačene dvije nove katastarske opštine. U rješenju o saglasnosti koje je izdala EPA, pojavljuje se najmanje 142 potpuno novih katastarskih parcela kojih nema u rješenju o potrebi izrade elaborata -navode iz GI "Spasimo Brezna".
Agencija je, kako navode, u skladu sa zakonskom regulativom, bila dužna da sprovede novu proceduru odlučivanja o potrebi izrade elaborata za ovako izmijenjen projekat, da novi obuhvat dostavi javnosti na uvid i organizuje novu javnu raspravu.&nbsp;
Umjesto toga, dodaju, radikalno izmijenjenu lokaciju projekta pokušala je da 'zabašuri' rečenicom o prihvatanju 'malih izmjena' na zahtjev investitora", dodaju iz Građanske inicijative.
<h3>Negativan izvještaj Komisije se "zagubio"</h3>
Komisija za procjenu uticaja, formirana po čl. 21 Zakona, 22.06.2025. godine sačinila je Izvještaj o ocjeni elaborata, kojim elaborat nije prihvatila, uz uvažavanje svih primjedbi mještana Brezana.
Agencija, međutim, ističu, nije obavijestila mještane Brezana kao podnosioce primjedbi o zaključcima Komisije, niti je objavila Izvještaj Komisije i razloge prihvatanja ili odbijanja primjedbi, suprotno čl. 22 i čl. 24 st. 5 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, ističu iz GI.
- Jedna od primjedbi bila je da je investitor Alcazar Energy u svoj elaborat uvrstio brojna privatna imanja na trasi dalekovoda i naveo da je sa svima sklopio ugovore o zakupu. U tom momentu, ne samo da nije imao ugovore o zakupu, nego niko od mještana nije znao ništa o projektu niti o tome da je neko ‘prisvojio’ njihovu imovinu - navodi se u saopštenju.
Dodaju da se u elaboratu na koji je Agencija dala saglasnost, ponovo nalaze brojne privatne parcele koje su uvrštene bez znanja i saglasnosti vlasnika da njihova imovina bude dio elaborata.
- Time se elaborat i rješenje zasnivaju na lažnoj pretpostavci da su imovinsko-pravni odnosi riješeni ili se mogu smatrati riješenim, što je suprotno Zakonu i obavezi da se utvrde stvarne, a ne hipotetičke činjenice i da se sagledaju stvarni uticaji na imovinu i stanovništvo - navode iz Građanske inicijative.
Iz GI "Spasimo Brezna" ističu da se žalba zasniva na brojnim radnjama i propuštanjima radnji Agencije, u ovom slučaju obrađivača Milana Vlahovića, za koje smatraju da nijesu u skladu sa zakonom, te da očekuju da rješenje koje je zasnovano na brojnim povredama bude poništeno.
Podsjećaju da se skoro godinu dana bore da spriječe uništenje svojih imanja i domova gradnjom međunarodnog energetskog čvorišta i brojnih dalekovoda koji se "crtaju" kroz naseljena mjesta, preko njihovih imanja, kuća i turističkih objekata, u skladu sa željama i interesima investitora.
Podsjećaju i da je, kako tvrde, Alcazar Energy Partners, odnosno njihova crnogorska firma Vjetro park Bijela, pokušala da sakrije svoj projekat, dalekovod i svoje namjere od mještana, da je pokušala da javne rasprave prođu ispod radara lokalne zajednice, slala geometre da premjeravaju imanja bez znanja vlasnika, kao i emisare kod najranjivijih mještana da ih ubjeđuju i zastrašuju tvrdnjama da će im zemlja biti oduzeta eksproprijacijom ukoliko je sami ne ustupe.
U maju prošle godine, mještani su, kako navode, otkrili da je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u dokumentaciji dostavljenoj Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) prikazao netačne i obmanjujuće podatke o lokaciji i okruženju planiranog energetskog čvorišta, tvrdeći da u krugu od 2 km od planirane lokacije nema nijedna kuća, na osnovu kojih je odobrena kreditna podrška za 400kV trafostanicu kao centar međunarodnog energetskog čvorišta u centru sela koje živi od turizma i poljoprivrede. U toku je žalbeni postupak pred nezavisnim EBRD tijelima IPAM i OCCO.
- Moraju znati da nećemo dozvoliti da nam unište selo, imovinu, živote i budućnost. Ukoliko bi napravili to što su isplanirali, to bi za nas značilo tihi genocid i faktičko prisilno raseljavanje cijele ljudske zajednice u Breznima. Takva energetska čvorišta, kakvo nam sprema CGES, zajedno sa dalekovodima privatnih energetskih kompanija koje mještani doživljavaju kao tajkunske projekte, u civilizovanim državama prave se na otvorenim morima i potpuno pustim predjelima – a mi ćemo i životima braniti naš goli opstanak -poručuju iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".

GI “Spasimo Brezna”: Pravne i proceduralne "vratolomije" EPA za "zelenu dozvolu" Alcazar Energy Partnersu

Nova sinhronizovana filmska avantura za djecu „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata” (2025) biće prikazana u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u subotu, 28. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
- Sunđer Bob i njegovi prijatelji iz Koralova kreću na plovidbu u svom najvećem, potpuno novom i nezaboravnom filmskom spektaklu „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata“. Kako bi dokazao svoju odvažnost gospodinu Krabi, Sunđer Bob kreće da prati Letećeg Holanđanina (tajanstvenog, sablasnog duha pirata) u duhovitoj morskoj avanturi koja ga vodi do najvećih dubina okeana, gdje nijedan Sunđer do sada nije kročio - pojašnjeno je u saopštenju. 
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

"Sunđer Bob - Prokletstvo pirata" u subotu u KIC-u

U izvještaju DRI je ukazano da opština Nikšić nije realizovala sve preporuke nakon revizije završnog računa budžeta 2022.godine, ali je istovremeno u izvještaju ASK-a utvrđeno da je Opština Nikšić 2025. godine uoči lokalnih izbora podijelila 220.000 eura socijalnih naknada nezakonito - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornica DPS-a u SO Nikšić Kristina Šćepanović.
DRI je objavila izvještaj o kontrolnoj reviziji Opštine Nikšić kojim je utvrđeno da je lokalna uprava realizovala 18 od 24 preporuke date nakon revizije završnog računa budžeta za 2022. godinu.
Revizija DRI je obuhvatila, kaže Šćepanović, realizaciju datih preporuka u izvještaju o reviziji za 2022.godinu u kome je prikazano da nije dovoljno administrativno zatvoriti preporuke umjesto rješavanje suštinskog problema iz te preporuke.&nbsp;
- Jedini posao u kome se Opština Nikšić pokazala kao dobar poslodavac jeste porodično i partijsko zapošljavanje, koje je jedina djelatnost koja u Nikšiću cvjeta. Međutim ono što je još problematično u tom izvještaju je da one ključne slabosti zbog kojih DRI iz godine u godinu opominje SO Nikšić nijesu u potpunosti realizovane, a to naravno podrazumijeva porodično i partijsko zapošljavanje koje je prisutno ne samo u Nikšiću, već i u čitavoj Crnoj Gori- rekla je Šćepanović.
Kaže da je rok koji je ostavila DRI Opštini Nikšić formalno ostvariv, ali se uspjeh ne mjeri datumom slanja dokumenta, već suštinskim promjenama u sistemu koje građani Nikšića očekuju.&nbsp;
- Podsjećam da ovo nije prvi put da je zabilježeno da je lokalna samouprava nezakonito poslovala. Tokom prošle godine ASK je utvrdio da je Opština Nikšić nezakonito isplatila oko 220.000 u toku izborne godine, odnosno pred lokalne izbore 2025. godine i time prekršila odredbe Zakona o finansiranju političkih subjekata izbornih kampanja koji propisuje da je zabranjeno isplaćivati bilo kakve vrste socijalnih naknada, osim u slučajevima vanrednih okolnosti kao što su epidemija ili rat, kojih svi znamo nije bilo. A Upravna inspekcija je 2022.godine utvrdila da Opština Nikšić nezakonito zapošljava mimo svih pravila, mimo svih propisa, a prema dostupnim podacima od 2021. do 2024.godine Opština Nikšić je zaposlila oko 400 ljudi nezakonito- zaključila je Šćepanović.

Tag: ricard-grenel