Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu.&nbsp;
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu &nbsp;"Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Sprovodeći brojne reforme, stvarajući konkurentno poslovno okruženje i otvarajući veliki investicioni ciklus, Crna Gora, u završnici svog puta ka Evropskoj uniji, pravo je mjesto za ulaganje - poručio je premijer Milojko Spajić sa Globalnog foruma „Fortune” u Rijadu.
On je, kao počasni govornik, na panelu „Crna Gora: Mala država, velike ambicije“, predstavio ključne reforme i razvojne planove Vlade, naročito u oblasti energetike, turizma i tehnologija.
- Crna Gora prelazi svoju ključnu etapu u evropskim integracijama i, bogata različitostima, etnički najraznovrsnija u Evropi, svoj napredak gradi na kompromisu. Nijedna grupacija, ni etnička, ni religijska, kod nas nije dominantna, a oko ključnih pitanja nužan je dogovor, i svi moramo da radimo zajedno kako bismo doprli do svih i svima otvorili svoja vrata. Zato je uspjeh naš identitet - rekao je Spajić.
Kako je istakao, brojne reforme, članstvo u SEPA-i, jedan od najkonkurentnijih poreskih sistema u Evropi, sa najnižim opterećenjem rada i među najnižim stopama poreza na dohodak i dobit, zajedno sa napretkom u vladavini prava, Crnu Goru čine povoljnim poslovnim okruženjem za investitore, te da to može bito odlična prilika da i država i investitori imaju benefite.
Upitan koja je najvažnija poruka koju želi da uputi budućim investitorima, istakao je otvorenost
- Mi smo država koja nudi mogućnosti. Dođite i osjetite Crnu Goru. Vidjeti znači vjerovati - poručio je Spajić dodajući da Crna Gora nema dovoljno radne snage za nove investicije, te da je otvorena za inostrane eksperte koji bi i vodili velike projekte.
Saopštio je da su energetika, održivi turizam, saobraćajna infrastruktura, informaciono-komunikacione tehnologije, okosnica Szrategije pametnog razvoja Crne Gore.
Predstavljajući ga kao jednog od najmlađih lidera na svijetu, pitanja za Spajića na Fortune Global Forumu odnosila su se na ambicioznu reformsku agendu, pristupanje EU, stabilizaciju regionalnih odnosa, te privlačenje stranih investitora.
Fortune Global Forum, koji se realizuje u partnerstvu sa Fortune Media, okuplja najuticajnije svjetske poslovne i političke lidere s ciljem razmjene mišljenja o silama koje oblikuju globalna tržišta i investicione tokove.
Ovogodišnji Forum posvećen je temi „Velika konvergencija“, uz učešće šefova vlada, ministara, izvršnih direktora, investitora i lidera iz cijelog svijeta.

Spajić: Otvoreni i spremni za velika ulaganja, uspjeh je naš identitet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se osjeća "mnogo sigurnijim" u postizanje dogovora za okončanje rata u Ukrajini nakon razgovora 18. februara u Saudijskoj Arabiji između američkih i ruskih izaslanika.
Tramp je to komentarisao nakon završetka razgovora u Rijadu između američkog državnog sekretara Marka Rubia i drugih američkih zvaničnika te ruske delegacije koju je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Mislim da imam moć da okončam ovaj rat - rekao je novinarima na konferenciji za novinare u svom domu Mar-a-Lago na Floridi.
Rekao je da bi se mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog mjeseca i da ne bi bio protiv evropskog poteza za slanje mirovnih trupa u Ukrajinu, ideje koja je razmatrana tokom evropskog samita u Parizu 17. februara.
- Ako to žele učiniti, ja sam za to - rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države nemaju planove da doprinesu trupama bilo kojem kontingentu poslanom u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Takođe je odbacio zabrinutost Ukrajine zbog izostavljanja iz razgovora u Saudijskoj Arabiji, ponavljajući svoju tvrdnju da bi, da je bio predsjednik 2022. godine, mogao postići dogovor s Rusijom kako bi spriječio invaziju.
- Danas sam čuo: "Oh, pa, nismo bili pozvani". Pa, vi ste tamo već tri godine. Nikada niste trebali započeti to. Mogli ste postići dogovor - rekao je Tramp, misleći na Ukrajinu.
Tramp nije pojasnio na šta je mislio, ali je često za rat krivio želju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Stručnjaci kažu da je ruska invazija u punom obimu bila vođena Putinovim imperijalnim ambicijama, a ne ukrajinskom ambicijom za NATO, koja je imala malo podrške sa Zapada u to vrijeme.
Tramp je dodao da Ukrajina treba održati izbore, rekavši: "To nije stvar Rusije, to je nešto što dolazi od mene i mnogih drugih zemalja takođe".
Drugi američki zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina mogla održati izbore nakon dogovora o prekidu vatre i da bi to bilo "dobro za demokratiju".
Ali ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod ratnim stanjem, koje je uvedeno kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine i koje traje do danas nakon ponovljenih produženja.
Petogodišnji mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebalo je završiti u maju 2024. godine nakon izbora u martu, a Putin je rekao da neće pregovarati sa Zelenskim jer neće imati ovlasti da potpiše mirovni sporazum.
Na razgovorima u Rijadu, prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od invazije 2022. godine, Rusija i Sjedinjene Države su se složile da uspostave timove za pregovore o putu ka okončanju rata "što je prije moguće", rekao je Rubio.
Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, potvrdio je dogovor o pregovaračkim timovima, ali je rekao da je "teško" razgovarati o datumu potencijalnog sastanka Trampa i Putina.
Rubio je rekao da će Evropska unija "morati biti za stolom u nekom trenutku" zbog sankcija koje je blok uveo.
Sankcije su uvedene kao rezultat sukoba, rekao je u intervjuu za AP i SiEnEn (CNN), da bi se okončao bilo koji sukob".
- Moraju se napraviti ustupci sa svih strana - dodao je Rubio.
Istakao potrebu za poboljšanjima u američkim i ruskim ambasadama kako bi se stvorile misije za podršku mirovnim pregovorima, bilateralnim odnosima i širem obimu saradnje.
- Ako su naši diplomatski kanali prekinuti, biće vrlo teško dosljedno se angažovati na nizu tema, uključujući neke nepovezane iritante koji bi mogli poremetiti šire razgovore o Ukrajini - rekao je Rubio.
Pozvao je na brzu akciju za vraćanje "normalnosti" u ambasadama, dodajući da bi to bilo "važno za postavljanje temelja za druge dvije stvari koje želimo učiniti".
Neki evropski lideri, uznemireni radikalnom promjenom američke politike prema odnosima s Rusijom, strahuju da će Vašington napraviti ozbiljne ustupke i preinačiti sigurnosni aranžman kontinenta.
Zelenski, koji je odgodio posjetu Saudijskoj Arabiji planiranu za 19. februar do sljedećeg mjeseca, rekao je da bilo kakvi razgovori usmjereni na okončanje rata trebaju biti "pravedni" i uključivati evropske zemlje, uključujući Tursku - koja je ponudila da bude domaćin pregovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Valc rekao je da bi bilo kakva poslijeratna mirovna garancija morala biti "evropski vođena", ponavljajući pozive američkih zvaničnika evropskim saveznicima da povećaju troškove za odbranu i pohvalivši Britaniju i Francusku za "razgovore o snažnijem doprinosu sigurnosti Ukrajine".
Tokom samita u Parizu 17. februara, evropski lideri su izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih garancija zavisiti od učešća Vašngtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Francuska će biti domaćin drugog sastanka 19. februara kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i evropskoj sigurnosti. Ovaj put će prisustvovati Kanada i druge evropske zemlje koje nisu bile prisutne na ranijem hitnom samitu.

Tramp "više uvjeren" u postizanje dogovora o Ukrajini nakon razgovora u Rijadu

Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), usmjereni na poboljšanje odnosa dvije države i rješavanje sukoba u Ukrajini, počeli su danas u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu.
Delegacije dvije države, koje predvode ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Marko Rubio, razgovaraće i o mogućem susretu predsjednika dvije države Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije i član ruske delegacije Kiril Dmitrijev rekao je da su predstavnici dvije države imali neformalne kontakte prije početka glavne runde pregovora, prenosi Anadolija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će sastanak biti fokusiran na bilateralne odnose Rusije i SAD-a, pripreme za pregovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i mogući susret Putina i Trampa.
Prema riječima Peskova, Saudijska Arabija odabrana je kao mjesto pregovora jer odgovara objema stranama, a, kako je dodao, prerano je govoriti o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina.
U pregovorima, osim Lavrova i Rubia, učestvuju i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, savjetnika SAD za nacionalnu sigurnost Majk Valc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i ranije je kazao da Ukrajina neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.

Počeli pregovori Rusije i SAD-a u Rijadu

Sramotne su uvrede i nedopustiv govor mržnje koji je na društvenim mrežama upućen bivšoj odbornici Demokratske partije socijalista u cetinjskom parlamentu Ani Leković - kazale su poslanice Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
- Za prezir je i za duboku osudu, ali i za hitnu reakciju nadležnih organa, ono što svakodnevno preživljavaju žene, koje su se odvažile, da u vremenu potpuno izopačenog sistema vrijednosti, u dobu koje obilježava moralno posrnuće, uđu u političku arenu i zastupaju najbolje interese Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ana Leković je, kako dodaju, jedna od tih žena - hrabrih i nepokolebljivih, neumornih u borbi za neku bolju, a nadavse pristojniju Crnu Goru.
- U čemu je neće spriječiti ogavnosti koje pišu beskičmenjaci koji se skrivaju iza lažnih imena na društvenim mrežama. Pozivamo nadležne organe da hitno počnu da rade svoj posao, da otkriju identitet i kazne svakog pojedinca koji udari na ličnost i dostojanstvo žene samo zato što javno iznosi svoj politički stav - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS: Nedopustiv govor mržnje na društvenim mrežama upućen Ani Leković, nadležni da utvrde ko stoji iza ogavnih uvreda

Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila istorijsku prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četvorogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
Sukob, koji je u početku uključivao brza kretanja velikog broja vojnika i tenkova tokom ruskog početnog udara i ukrajinske protuofanzive u jesen 2022. godine, prerastao je u krvavi pozicioni rat duž linije fronta dugoj 1.200 kilometara.
Prvi put u vojnoj istoriji, dronovi igraju presudnu ulogu, čineći faktički nemogućim da bilo koja strana neprimijećeno koncentrira veći broj vojnika.
Od samog početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila rusku prednost u vatrenoj moći i zaustavila njena napredovanja, ali je Rusija drastično proširila upotrebu dronova i uvela dronove dugog dometa povezane optičkim kablom kako bi izbjegla elektronsko ometanje.
Time je zona smrtonosnog djelovanja proširena na 50 kilometara od prve linije.
Ukrajinski zvaničnici ovu zimu opisuju kao najtežu od početka rata. Rusija je višestruko povećala napade na energetski sistem zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu, gdje je isporuka električne energije mnogima bila svedena na nekoliko sati dnevno usred oštre zime.
Rusija sve češće gađa i dalekovode s ciljem da zaustavi prenos energije i razbije ukrajinsku elektroenergetsku mrežu na izolirana ostrva, čime dodatno povećava pritisak na sistem.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druge energetske objekte duboko u Rusiji, nastojeći da iscrpi prihode Moskve od izvoza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži prekid vatre duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje i zahtijeva sveobuhvatan mirovni sporazum.
S obzirom na to da Putin insistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to kategorički odbija, brz dogovor izgleda malo vjerovatan.

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. H. iz tog grada zbog sumnje da je protivpravno zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su precizirali, da je S. H. bez saglasnosti vlasnika protivpravno zauzeo dio katastarske parcele koja se nalazi u suvlasništvu države Crne Gore i drugih subjekata, te izveo građevinske radove.
On je, kako su dodali, nasipao šljunkovito-zemljani materijal na površini od 959 metara kvadratnih, privodeći ga namjeni radi lagerisanja poljoprivrednih mašina za potrebe preduzeća čiji je vlasnik.
- Protiv njega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivična prijava podnijeta u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.

Bjelopoljac osumnjičen da je zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivične prijave protiv D. P, D. M. i dva maloljetnika zbog sumnje da su počinili krađe na teritoriji Glavnog grada - jedno prije nekoliko dana, a drugo izvršeno prije nekoliko mjeseci, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, krivična prijava protiv D. P. podnijeta je zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
- Sumnja se da je 26. novembra 2025. godine pozvao oštećenu telefonom i na prevaru je namamio da napusti svoju kuću zajedno sa suprugom i ode u naselje Spuž. On je nakon toga, sumnja se, provalio u njihovu kuću u jednom podgoričkom naselju na način što se popeo do kupatilskog prozora, koji se nalazi na visini od oko dva metra, sa kojeg je odvalio zaštitu i kroz koji je potom ušao u kuću. U kući je zatim izvršio premetačinu i ukrao 1.000 eura koje je pronašao u novčaniku - naveli su iz Uprave policije.&nbsp;
Osumnjičeni D. P. se sada nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, izrečene zbog drugog krivičnog djela, te je krivična prijava protiv njega podnijeta u redovnom postupku.
Policijski službenici su podnijeli i krivičnu prijavu protiv tri osobe - D. M. (20) iz Podgorice i dva maloljetnika (koja imaju 16 i 17 godina) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa.&nbsp;
- Oni su, kako se sumnja, 16. febuara sa auto otpada u vlasništvu oštećenog u Podgorici ukrali 11 akumulatora i mjenjač od jednog vozila - precizirali su iz Uprave policije.&nbsp;
Policijski službenici su pronašli i vlasniku vratili ukradene predmete, koji su pronađeni na otpadu sekundardnih sirovina u vlasništvu jedne osobe koja je od osumnjičenih kupila ove predmete.

Tag: rijad