U Budilniku na Televiziji E, povodom Međunarodnog dana rijeka, pitamo u kakvom su stanju rijeke Crne Gore, koliko ih zagađujemo - a koliko čuvamo.
Govorimo i o tome koliko će samouslužne kase olakšati potrošačima prilikom kupovine, a saznajemo i koja prava im se najčešće krše.
Stanari u Moskovskoj ulici ukazuju na lošu uličnu infrastrukturu pa provjeravamo da li su gradske službe krenule u rješavanje njihovih zahtjeva. 
Stres kao odgovor na određenu situaciju i način na koji upravljamo sobom tema je kojom se bavi emisija Srećan dan.
Kako ga prepoznati i na koji način upravljavati stresnim situacijama otkriva Aleksandra Anđelić, NLP trenerica. Počeli su Dani Frankofonije u Crnoj Gori, a Jelena Daković iz Francuskog instituta Crne Gore govori o ovogodišnjem programu Luxury Travel Summit Montenegro 2025, prvi je Samit za Luksuzni turizam u Crnoj Gori i biće organizovan od 26. do 28. marta.
Tim povodom gosti Srećnog dana su Stefan Stešević, direktor Montenegro Luxury Association i Katarina Larisa Ham, predsjednica Uprave Quintessentially kluba za jugoistočnu Evropu, najluksuznijeg lifestyle kluba na svijetu. Petak je i muzika za dobro rasploženje u Srećnom danu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik na TV E: Stanje naših rijeka, samouslužne kase i prava potrošača, zahtjevi stanara Moskovske ulice

Crnogorski stonoteniser Filip Radović preuzeo je prvo mjesto na rang listi Svjetske parastonoteniske federacije u kategoriji deset, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije.
On je ujedno i na čelnoj poziciji ovonedjeljne rang liste u apsolutnoj konkurenciji svih kategorija.
To je njegov najbolji plasman u karijeri.
Radović je bez poraza ove godine, a trijumfovao je na turnirima u poljskom Vladislavovu, Podgorici i čelendžeru u Laškom.
Bronzani iz Tokija i Pariza je na čelu sa 7.728 bodova.
Drugo mjesto u kategoriji deset zauzima Francuz Mateo Bohas sa 7.375, dok je treći Poljak Patrik Čojnovski sa 7.152 boda.
Laško će od ponedjeljka biti domaćin elit turnira, koji će okupiti gotovo sve najbolje svjetske stonotenisere u kategoriji deset.
Crnogorski stoni tenis predstavljaće Radović i Luka Bakić.

Radović vodeći na Svjetskoj rang listi

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11 nezgoda, Baru četiri, Kotoru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu, Plavu i Nikšiću.
Izdata su 494 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 39 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Prirodnjački muzej Crne Gore je, u svečanoj atmosferi Muzičkog centra Crne Gore, proslavio tri decenije predanog rada na očuvanju i promociji prirodne baštine zemlje, prenosi Mediabiro.&nbsp; Osnovan 4. aprila 1995. godine, muzej je izrastao iz skromne zbirke Republičkog zavoda za zaštitu prirode u respektabilnu instituciju sa preko 30.000 primjeraka fosila, minerala, ruda, prepariranih biljaka, životinja i gljiva, raspoređenih u 15 zbirki – četiri geološke i jedanaest bioloških. Tokom godina, muzej je organizovao brojne gostujuće izložbe širom Crne Gore, sa posebnim akcentom na opštine na sjeveru zemlje. Kroz saradnju sa drugim institucijama kulture, muzej je prezentovao bogatu prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore. Posebnu pažnju posvećuje edukaciji, organizujući radionice i programe za predškolce, osnovce i srednjoškolce, kao i saradnju sa Prirodno-matematičkim fakultetom. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je Prirodnjački muzej postao čuvar i tumač prirodnog bogatstva naše zemlje. - U ime Ministarstva kulture i medija izražavam duboko poštovanje prema svima koji su doprinijeli razvoju ove ustanove. Od srca vam čestitam jubilej. Gledamo u budućnost dok slavimo trideset godina postojanja muzeja - kazala je Vujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090552_1302d9a8b94eeed016d98b2f011082f952dd6d1850d11d0ee588bdef460f1308.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509090552_1302d9a8b94eeed016d98b2f011082f952dd6d1850d11d0ee588bdef460f1308" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>Tamara Vujović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Najavila je planove za proširenje prostornih kapaciteta muzeja kroz izgradnju novog kompleksa koji će uključivati novu zgradu Prirodnjačkog muzeja, Muzeja savremene umjetnosti i Kuće arhitekture, smještenih u Parku umjetnosti i kulture na obali Morače. - Ovaj projekat će stvoriti novi urbani centar grada, koji će služiti kao prostor za javne događaje, izložbe i edukativne aktivnosti, dok će Prirodnjački muzej konačno dobiti svoj dostojan dom - istakla je Vujović. Naglasila je da Prirodnjački muzej nije samo arhiva prošlih života, već živi sistem znanja i infrastruktura za budućnost u kojoj očuvanje prirode predstavlja osnov etičkog i obrazovnog djelovanja. Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore Natalija Čađenović istakla je da je muzej, uprkos infrastrukturnim izazovima, ostvario značajne rezultate i postao prepoznatljiv u zemlji i regionu. - Trideset godina možda ne zvuči kao dug period u vremenskim okvirima koje mi prirodnjaci često spominjemo kada govorimo o razvoju života na Zemlji. Međutim, za nas su to tri decenije posvećene očuvanju, proučavanju i promociji jedinstvene, bogate prirodne i kulturne baštine Crne Gore. Tri decenije u kojima se učilo, stvaralo i kontinuirano raslo zahvaljujući predanom radu svakog člana našeg kolektiva - kazala je Čađenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090556_a1e25bbbdd69401bb3602d2fe83d2963784ca7c0cbc45f76b959ce47edab08b7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509090556_a1e25bbbdd69401bb3602d2fe83d2963784ca7c0cbc45f76b959ce47edab08b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Natalija Čađenović"> <figcaption>Natalija Čađenović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Rekla je da su inicijatori, a zatim i osnivači Prirodnjačkog muzeja Crne Gore početkom devedesetih godina prošlog vijeka prepoznali važnost institucionalnog okvira za dugoročno očuvanje prirodne baštine Crne Gore. - Prirodnjački muzej Crne Gore je nastao u želji da očuva bogati biodiverzitet naše zemlje i da ga učini dostupnim i razumljivim, dragocjenim svakom građaninu, djetetu i posjetiocu. Za ove tri decenije prošli smo dug i izazovan put i ostvaril mnoge značajne korake: obogatili smo zbirke, unaprijedili muzejski prostor, izgradili saradnju sa obrazovnim i naučnim institucijama, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. Od skromnog broja javnih nastupa tokom jedne godine, stigli smo do skoro stotinu raznovrsnih izložbi, manifestacija, radionica i drugih javnih akcija i aktivnosti tokom godišnjeg ciklusa. Za naredni period potreban nam je entuzijazam kako bismo ostali u uvjerenju da i država prepoznaje rezultate našeg rada i da će iskoristiti i valorizovati naš potencijal izgradnjom nove zgrade, namjenski planirane da bude baš Prirodnjački muzej - poručila je ona. Direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić rekao je da duboko poštuje ono što su u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici izgradili i sačuvali u ove tri decenije rada. - To nije samo broj, to je vreme u kojem ste ideju pretvorili u instituciju, zidove u riznicu, a zbirke u znanje. Prirodnjački muzej Crne Gore danas stoji kao svetionik nauke i kulture ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Vaš trud i posvećenost, vaša borba da se zvuk prirode čuje svetu, zaslužuju najdublje poštovanje - kazao je Spasić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090556_01f2a6262789d1afb788163b9e7dfe5f7aa153e11e6a95c49715b67f6e7f6df8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509090556_01f2a6262789d1afb788163b9e7dfe5f7aa153e11e6a95c49715b67f6e7f6df8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Slavko Spasić"> <figcaption>Slavko Spasić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Jubilej Prirodnjačkog muzeja Crne Gore ne samo da slavi prošlost, već i otvara vrata budućnosti u kojoj će Prirodnjački muzej Crne Gore nastaviti da inspiriše, obrazuje i povezuje generacije kroz bogatstvo prirodne baštine naše zemlje.

Tri decenije Prirodnjačkog muzeja Crne Gore: Od skromne zbirke do svetionika nauke i kulture

U finalu Meridianbet Studentske lige Crne Gore igraće košarkaši Prirodno-matematičkog fakulteta i Univerziteta Donja Gorica. Aktuelni šampion, Prirodno-matematički fakultet je u polufinalu savladao Elektro-tehnički fakultet (35:24), dok je Univerzitetu Donja Gorica poslednja prepreka na putu do finala bio Pravni fakultet (50:38). U reprizi prošlogodišnjeg finala PMF je opet bio bolji od ETF-a. Odlučujuću prednost branilac trona je stekao u prvom poluvremenu, na kraju kojeg je imao plus osam, što je u nastavku bilo nedostižno za košarkaše ETF-a. Interesantno je da nijedan igrač nije ubacio dvocifreni broj poena, a da su, sa po sedam koševa najefikasniji bili Pljevljaci u sastavu PMF-a Ivan Radović i Janko Jelovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090548_1ef8b048307426e613131e88609af5bbcb9cafd2da4b2b65d404f48c76221b9a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509090548_1ef8b048307426e613131e88609af5bbcb9cafd2da4b2b65d404f48c76221b9a" data-rendition-name="original" width="6048" height="4024" loading="lazy" alt="Tim UDG-a"> <figcaption>Tim UDG-a</figcaption> </figure>  Pobjednik drugog polufinala je odlučen u nastavku, pošto su Univerzitet Donja Gorica i Pravni fakultet na veliki odmor otišli sa neriješenim rezultatom (24:24). Nastavak je u potpunosti pripao košarkašima Univerziteta Donja Gorica, koji su dobili drugo poluvrijeme sa 12 razlike i sasvim zasluženo se plasirali u finale sa maksimalnim učinkom u sedam do sada odigranih utakmica. “Pravnicima” nije pomogla ni sjajna patija Lazara Bailovića, koji je bio najefikasniji igrač meča sa 24 poena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090548_2553641b38b68707ef7ac3c5e1dfcc5ac3ed34ee36b85e815b8f091e3422a872.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509090548_2553641b38b68707ef7ac3c5e1dfcc5ac3ed34ee36b85e815b8f091e3422a872" data-rendition-name="original" width="6048" height="4024" loading="lazy" alt="Tim PMF-a"> <figcaption>Tim PMF-a</figcaption> </figure>  Elektrotehnički fakultet - Prirodno -matematički fakultet 24:35 (11:19) Dvorana: Sportski i kulturni centar UCG. Sudije: Lazar Ćetković, Rade Vlahović i Uroš Bakrač (Podgorica). ELEKTRO-TEHNIČKI FAKULTET: Ilija Gardašević, Balša Knežević 2, Đorđije Petrić, Dimitrije Milić, Nemanja Šćekić, Vladimir Đuričić 5, Bogdan Bakoč 6, Predrag Budrak, Stefan Đukić 5, Lazar Jokić, Petar Jokić 4, Ivan Rabrenović 2. PRIRODNO - MATEMATIČKI FAKULTET: Ivan Radović 7, Boris Galić 3, Stefan Knežević, Đorđije Tatar 6, Filip Maraš 4, Hamza Hot 4, Janko Jelovac 7, Matija Lončar 5. Univerzitet Donja Gorica - Pravni fakultet 50:38 (24:24) Dvorana: Sportski i kulturni centar UCG. Sudije: Danilo Vuković (Zeta), Uroš Bakrač i Jovan Vujović (Podgorica). UNIVERZITET DONJA GORICA: Andrija Pavličić, Stefan Bogojević, Dušan Vučelić 9, Marko Raičković 7, Jakša Pejović 7, Vuk Pejović 12, Andrija Vukotić, Aleksa Lađić 9, Nikola Đurišić 4, Matija Saveljić 2. PRAVNI FAKULTET: Nikola Rondović 2, Lazar Bailović 24, Luka Kovačević, Nenad Madžgalj, Nikola Lončar, Ivan Aleksić, Novica Delić 4, Veljko Vujović 1, Bogdan Šćekić, Luka Mitrović 7, Stefan Magdelinić.

Polufinalni mečevi Meridianbet studentske lige u košarci: Za titulu PMF i UDG

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: rijeke

Budilnik na TV E: Stanje naših rijeka, samouslužne kase i prava potrošača, zahtjevi stanara Moskovske ulice

Radović vodeći na Svjetskoj rang listi

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Tri decenije Prirodnjačkog muzeja Crne Gore: Od skromne zbirke do svetionika nauke i kulture

Polufinalni mečevi Meridianbet studentske lige u košarci: Za titulu PMF i UDG

PRATITE TVe UŽIVO