Kineske vlasti danas su saopštile da u potpunosti zabranjuju izvoz u SAD rijetkih metala galijuma, germanijuma i antimona i visoko-tehnoloških materija koje mogu da se koriste u vojne svrhe, kao odgovor na američko ograničenje uvoza poluprovodnika i proizvoda koji ih sadrže.
Kinesko ministarstvo trgovine najavilo je taj potez mjesec dana nakon što je Vašington proširio spisak kineskih proizvođača koji će biti podložni kontroli, a koji proizvode kompjuterske čipove, softver i memorijske čipova potrebne za napredne aplikacije.
&nbsp;Eskalacija trgovinskih odnosa uslijedila je nakon što je novoizabrani predsjednik SAD DonaldTramp zaprijetio da će jako podići carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja.
- Kina je uložila snažan protest Americi zbog novih mjera u vezi sa kontrolom uvoza poluprovodnika, sankcija protiv kineskih kompanija i zlonamjernog gušenja tehnološkog napretka Kine - rekao je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian na redovnom brifingu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina zabranila izvoz rijetkih metala u SAD

Crna Gora će nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović na sastanku sa novoimenovanim izaslanikom odbrane Indonezije akreditovanim za Crnu Goru, Budijem Alamsjahom.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Krapović upoznao Alamsjaha sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore, navodeći da evropske integracije predstavljaju okosnicu njene spoljne politike, a članstvo u NATO savezu osnov nacionalne bezbjednosti.
Krapović je rekao da je uvjeren da će na osnovu ostvarenog napretka i pozitivnih ocjena Evropske komisije Crna Gora postati članica Evropske unije (EU) u 2028. godini.
- On je istakao da će Crna Gora nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva - kaže se u saopštenju.
Krapović je rekao da je spreman za otvoren dijalog i unapređenje saradnje u oblastima od obostranog interesa.
Alamsjah je, kako se navodi u saopštenju, istakao da uvažava Crnu Goru kao odgovornu članicu NATO saveza, kao i njenu konstruktivnu ulogu u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti regiona.
- Ukazavši na značaj jačanja međusobnog povjerenja i saradnje unutar šire međunarodne zajednice, on je kazao da se nada da će bilateralni odnosi između Crne Gore i Indonezije u narednom periodu biti unaprijeđeni - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da se Alamsjah u okviru posjete sastao i sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Miodragom Vuksanovićem, sa kojim je razgovarao o aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao i o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti odbrane.

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

U samom srcu stare čaršije u Novom Pazaru jutros oko devet sati dogodila se drska pljačka zlatare. Do pljačke je došlo u strogom gradskom jezgru.
Pljačka je izvršena pod prijetnjom vatrenim oružjem.
Kako se saznaje, razbojnik je ušao u zlataru, zaprijetio radnici pištoljem, a zatim je poprskao biber-sprejem, nakon čega je iskoristio trenutak panike da otme bunt zlata, za koji se nezvanično navodi da je težak oko tri kilograma i vrijedan oko 400.000 eura.
Nakon pljačke, počinilac se udaljio u nepoznatom pravcu.
Na lice mjesta brzo su stigle policijske patrole, a cijelo područje stare čaršije je blokirano radi uviđaja i prikupljanja dokaza. Policija intenzivno traga za osumnjičenim, a pregledaju se i snimci sa nadzornih kamera iz okolnih objekata.
Radnica je zbrinuta i nije životno ugrožena, ali je bila u vidno lošem stanju zbog posljedica biber-spreja i pretrpljenog šoka.
Stanari i trgovci iz ovog dijela grada ističu da je riječ o izuzetno uznemirujućem događaju, s obzirom na to da se pljačka dogodila u jutarnjim satima, kada je ulica bila puna prolaznika.

Pljačka u Novom Pazaru, ukradeno zlato vrijedno 400 hiljada eura

Američko Ministarstvo pravde objavilo je novu seriju od više od 11.000 dokumenata povezanih s Džefrijem Epstinom, u kojima se Donald Trampom spominje više puta nego u prethodnim paketima.
Dokumenti, koji su objavljeni tokom noći s ponedjeljka na utorak, uključuju tvrdnju da je Tramp u 1990-ima bio na letu s Epstinom i 20-godišnjom ženom. Nema dokaza koji bi ukazivali na to da je žena bila žrtva bilo kakvog zločina, a njeno spominjanje u dokumentima ne implicira kriminalnu odgovornost Trampa.
Prvi paket dokumenata, poznat kao "Epstein Files", objavljen je u petak navečer nakon višemjesečnih odgađanja tokom administracije Donalda Trampa. Zamjenik glavnog državnog tužioca Tod Blanša kazao je za Fox News da očekuje objavu još nekoliko stotina hiljada dokumenata u narednim sedmicama.
Novi paket dokumenata sadrži sudske spise, e-mailove, fotografije, članke iz novina, tabele, audio i stotine video zapisa. Pored Trampa, uključeni su i dokumenti FBI-a, interne komunikacije Ministarstva pravde, sudski pozivi i drugi pravni spisi, uključujući i dokumente vezane za Epstinovu smrt u federalnom pritvoru 2019. godine.
Donald Tramp je putovao je privatnim avionom Džefrija Epstina najmanje osam puta između 1993. i 1996. godine. U e-mailu američkog pomoćnika tužioca iz Južnog okruga Njujorka iz 2020. godine navedeno je da su Tramp i Epstin bili "jedini putnici" na jednom od letova, dok su na drugim letovima među putnicima bile i osobe "tada stare 20 godina" te "žene koje bi mogle biti svjedoci" u slučaju protiv Epstinove partnerice Gislejn Maksvel.
Dokumenti takođe uključuju e-mailove Maksvelove i osobe koja se potpisuje kao "A" i koristi pseudonim "Nevidljivi čovjek". U jednom od e-mailova iz avgusta 2001. "A" piše Maksvel s upućenom porukom o "Balmoral Summer Campu za Kraljevsku porodicu" te traži savjet kako da "ponovo fokusira svoj život" dok je njegova "cijela egzistencija u neredu". Nema indicija da ovi e-mailovi ukazuju na bilo kakvo krivično djelo.

Tramp se spominje više puta u novim Epstinovim dokumentima: Letio s njim najmanje osam puta

Protiv državljanina Kosova H.M. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta.
H.M. se sumnjiči da je na teritoriji Rožaja protivpravno zauzeo državno zemljište i sagradio objekat bez potrebne građevinske dokumentacije.
- Fokus policijskih službenika i njihovog postupanja nastavlja da bude otkrivanje krivičnih djela iz oblasti koje su definisane kao nacionalni prioriteti i procesuiranje odgovornih lica, a sve u cilju zaštite države, njenih interesa, te lične i imovinske sigurnosti naših građana - poručeno je iz Uprave policije.

Državljanin Kosova osmnjičen da je nelegalno sagradio objekat na državnom zemljištvu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: rijetki-metali

Kina zabranila izvoz rijetkih metala u SAD

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Pljačka u Novom Pazaru, ukradeno zlato vrijedno 400 hiljada eura

Tramp se spominje više puta u novim Epstinovim dokumentima: Letio s njim najmanje osam puta

Državljanin Kosova osmnjičen da je nelegalno sagradio objekat na državnom zemljištvu

PRATITE TVe UŽIVO