<p>U Rimu je 9. novembra održana promocija knjige autora <b>Mauricija Grandija</b> "I farmaci e la meccanica quantistica della dottoressa Jelena, La Regina d’Italia".</p>
<p>Jedna naša sugrađanka, koja je prisustvovala promociji knjige o Regini Jeleni, prenijela je utiske za Antenu M.</p>
<p>Naime, jedan od govornika je kao uvod u prezentaciju knjige najavio intoniranje crnogorske himne, međutim, Italijani su, slučajno ili namjerno, pustili pjesmu ”Onamo, namo”.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F1gQLEnoQMoM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naša sugrađanka šokirana je kako je takav skandal ostao neprimijećen, smatra da ovo ne bi trebalo da prođe tek tako.</p>
<p>Vlada države koja drži do sebe i svojih simbola, zacijelo bi se osjetila obaveznom da adekvatno reaguje ovim povodom. Premijer <b>Milojko Spajić</b>, ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b>, ministarka kulture<b> Tamara Vujović</b> prve su adrese od kojih se očekuje reakcija na ovaj skandal, piše Antena M.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skandal u Rimu: Na promociji knjige o Regini Jeleni najavili intoniranje crnogorske himne, pa pustili "Onamo ’namo"

<p>Program premijerke Italije <b>Đorđe Meloni </b>da proces provjere azilanata obavlja u Albaniji, izvan granica Evropske unije, danas je ponovo naletio na prepreku, jer je sud u Rimu odbio da donese odluku po formalnom zahtjevu da sedam migranata bude smješteno u prihvatni centar u Albaniji.</p>
<p>Ti migranti, neki iz Bangladeša neki iz Egipta, odvedeni su u Albaniju prošle sedmice, i biće, poslije odluke suda, odmah vraćeni u Italiju vojnim brodom.</p>
<p>Ista stvar se desila i prošlog mjeseca sa prvih 12 migranata u ovom programu – prebačeni su Albaniju, da bi samo par dana kasnije sud to onemogućio odlukom da se slučaj prebacuje Evropskom sudu pravde u Luksemburgu, da on procijeni da li su zemlje porijekla tih migranata bezbjedne zbog eventualne repatrijacije.</p>
<p>Migranti, takođe iz Egipta i Bangladeša, vraćeni su u Italiju, razbjesnivši desničarsku vladu premijerke Đorđe Meloni, koja pokušava da smanji migrantski pritisak na svoju zemlju.</p>
<p>Italija i Albanija zaključile su sporazum na osnovu kojeg je Italija (uz određene finansijske benefite) u toj balkanskoj zemlji otvorila dva prihvatna centra pod svojom jurisdikcijom. Albanija je zadužena za spoljnu bezbjednost tih centara.</p>
<p>Sporazum važi pet godina i ima kapacitet za prihvatanje 3.000 migranta mjesečno. Bilo je predviđeno da se u njima odlučuje da li će migrantima biti omogućen azil ili će biti vraćeni u zemlje porijekla.</p>
<p>Zaštitnici ljudskih prava iz oblasti Mediterana upozoravaju na to da je sporazum suprotan međunarodnom pravu i da predstavlja opasan presedan.</p>

Sud u Rimu ponovo naredio povratak migranata iz Albanije u Italiju

<p>Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.</p>
<p>Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.</p>
<p>Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.</p>
<p>Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.</p>
<p>Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.</p>
<p>Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke <b>Đorđe Meloni</b> pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.</p>
<p>Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.</p>
<p>Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.</p>
<p>- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova Italije <b>Mateo Pjantedosi </b>rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.</p>
<p>Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.</p>
<p>Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.</p>
<p>Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.</p>

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

<p>Sud u Italiji 18. oktobra je presudio protiv poteza desničarske vlade da pritvori 12 migranata u novootvorenim centrima u Albaniji.</p>
<p>Ovih 12 migranata bili su dio prve grupe od 16 migranata koji su poslani u dva centra otvorena prošle sedmice, prema petogodišnjem ugovoru o smještaju 3.000 migranata mjesečno.</p>
<p>Migrante je pokupila italijanska obalska straža, kako bi dobili azil u Italiji ili bili vraćeni u svoje zemlje.</p>
<p>Međutim, pritvor svakog migranata moraju revidirati specijalni migracioni sudovi u Italiji, prema italijanskim zakonima.</p>
<p>Prema tom osnovu, sud u Rimu je odlučivao i odbacio pritvor za 12 migranata uz obrazloženje da oni ne mogu biti vraćeni u svoje zemlje porijekla -- Bangladeš i Egipat -- jer sud ne smatra da su ove zemlje dovoljno sigurne.</p>
<p>Osoblje centra u kojem su smješteni je već odlučilo da se vrate četiri druga migranta nakon zdravstvenih i drugih pregleda.</p>
<p>Presuda predstavlja kamen spoticanja aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.</p>
<p>Stranka Liga protiv migracija — dio koalicione vlade — odmah je osudila odluku sudaca, optužujući ih da su ljevičarski aktivisti koji donose politički motivisane odluke.</p>
<p>Italijanska opozicija lijevog centra odgovorila je ističući da je trenutna šema oko migranata skupa, komplikovana i štetna po prava migranata.</p>
<p>Šesnaest migranata — 10 Bangladešana i šest Egipćana — prebačeno je u 16. oktobra brodom italijanske mornarice u Albaniju, kako bi se podvrgli onome što se naziva ubrzanim graničnim procedurama prema sporazumu između Italije i Albanije.</p>
<p>Međutim, sada svi moraju biti prebačeni u Italiju.</p>
<p>Centri će koštati Italiju 670 miliona eura (730 miliona dolara) tokom pet godina. Objekti su pod upravom Italije i pod italijanskom su jurisdikcijom, dok albanski čuvari obezbjeđuju vanjsko osiguranje.</p>
<p>Italija je pristala da primi one migrante kojima je odobren azil, dok se oni čiji zahtjevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.</p>
<p>Kontroverzni sporazum da se stambeno zbrinjavanje tražilaca azila prepusti zemlji koja nije članica EU pozdravile su neke zemlje koje, poput Italije, bilježe visok nivo dolazaka migranata.</p>
<p>Sporazum je podržala predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen.</p>

Sud u Rimu odbio da se migranti poslani iz Italije zadrže u Albaniji

<p>Više hiljada propalestinskih demonstranata izašlo je danas na ulice Londona, Pariza i Rima zahtijevajući hitan prekid vatre, samo nekoliko dana prije prve godišnjice napada Hamasa na Izrael.</p>
<p>Planirane su velike demonstracije u nekoliko evropskih gradova, a najveća okupljanja se očekuju od danas do ponedeljka 7. oktobra, na datum godišnjice kada je i planirano najviše protesta.</p>
<p>Oko podneva, hiljade ljudi okupilo se na Rasel skveru u centru Londona uz veliko prisustvo policije.</p>
<p>Neki od organizatora marša rekli su da planiraju da javno protestuju protiv kompanija i institucija za koje tvrde da su „saučesnici u izraelskim zločinima“, uključujući Barklis banku i Britanski muzej.</p>
<p>Dvije osobe su uhapšene, saopštila je londonska Metropoliten policija.</p>
<p>U Rimu se nekoliko hiljada demonstranata okupilo uprkos zabrani lokalnih vlasti koje su odbile da dozvole proteste u italijanskoj prijestonici, pozivajući se na bezbjednost. Demonstranti su uzvikivali „Sloboda Palestini, sloboda Libanu“.</p>
<p>Italijanske vlasti vjerovale su da je tajming današnjeg mitinga u Rimu rizikovao da napad 7. oktobra bude „veličan“. Ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi je naglasio da je Evropa uoči godišnjice u visokoj pripravnosti na potencijalne terorističke napade.</p>
<p>U Berlinu je za nedjelju zakazan marš od Brandenburške kapije do Bebelplaca. Lokalni mediji javili su da su snage bezbjednosti upozorile na potencijalnu opasnost zbog obima protesta. Njemačke vlasti su ukazivale na porast antisemitskih i nasilnih incidenata posljednjih dana.</p>
<p>Na Filipinima je danas na desetine ljevičarskih aktivista protestovalo u blizini američke ambasade u Manili, gdje ih je policija spriječila da se približe diplomatskom kompleksu.</p>
<p>Policija u nekoliko zemalja upozorile su na povećan nivo pripravnosti u velikim gradovima, usred zabrinutosti da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla da podstakne nove terorističke napade u Evropi ili da bi protesti mogli da prerastu u nasilne.</p>
<p>Francuska je takođe danas bila u stanju pripravnosti zbog protesta. Ranije ove nedjelje, ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailo upozorio je regionalne prefekte zemlje, izražavajući zabrinutost zbog mogućih tenzija i rekavši da je prijetnja od terorizma velika.</p>
<p>Dana 7. oktobra prošle godine, Hamas je pokrenuo iznenadni napad na Izrael, ubivši 1.200 Izraelaca, uzevši 250 ljudi za taoce i pokrenuvši rat sa Izraelom koji je razbio veći dio Pojasa Gaze koji kontroliše Hamas.</p>
<p>Više od 41.000 Palestinaca je od tada ubijeno u Gazi, prema ministarstvu zdravlja Gaze.</p>
<p>Skoro 100 izraelskih talaca ostaje u Gazi, a vjeruje se da je manje od 70 živo. Izraelci su pogođeni napadima projektilma iz Irana i Hezbolaha, eksplozivnih bespilotnih letilice iz Jemena, smrtonosnim pucnjavama i ubodima nožem dok se region priprema za dalju eskalaciju.</p>

Masovni propalestinski protesti na ulicama Londona, Pariza i Rima

<p>Muškarac osumnjičen za brutalno ubistvo dvije žene u Australiji prije skoro pola vijeka uhapšen je u Rimu na osnovu međunarodnog naloga za hapšenje, javila je danas ANSA pozivajući se na neimenovane izvore.</p>
<p>Osumnjičeni 65-godišnji muškarac, koji ima grčko i australijsko državljanstvo, priveden je u četvrtak na aerodromu Fijumićino nakon što je sletio iz Grčke, gdje je živio, na odmor u Italiji, rekli su izvori.</p>
<p>On je navodno živeo u Grčkoj, gdje je bio zaštićen zbog zastarjelosti slučaja, javili su australijski mediji, prenio je AP.</p>
<p>Australijska policija je saopštila da će započeti proces izručenja osumnjičenog, a italijanski sudovi će odrediti vremenski okvir.</p>
<p>Osumnjičeni je optužen da je ubio dvije prijateljice – Suzan Armstrong (27) i Suzan Bartlet (28) - u napadu nožem koji je šokirao Australiju u januaru 1977. godine.</p>
<p>Mlade žene su pronađene mrtve u iznajmljenoj kući u Melburnu, dok je 16-mjesečni sin Suzan Armstrong ostao nepovrijeđen u svom krevecu u drugoj sobi.</p>
<p>I Armstrong i Bartlet su izbodene više puta.</p>
<p>Policija Viktorije je 2017. ponudila nagradu od milion dolara za pronalaženje odgovornih za ovaj zločin.</p>
<p>Iste godine, nova tehnologija je dovela do napretka u rješavanju slučaja, pošto je osumnjičeni postao bjegunac nakon zahtjeva za uzorak njegovog DNK.</p>

U Rimu uhapšen osumnjičeni za ubistvo dvije žene u Australiji prije skoro pola vijeka

<p>Gradske vlasti u Rimu razmatraju da počnu naplaćivanje prilaska Fontani di Trevi dva eura po osobi.</p>
<p>Prijedlog gradskog zvaničnika za turizam <b>Alesandra Onorata</b> došao je pošto je Venecija testirala sličnu ideju – naplaćivanje takse od pet eura za ulazak u grad.</p>
<p>Prije no što stupi na snagu, prijedlog za naplatu prilaska fontani mora da razmotri Gradsko vijeće, ali je gradonačelnik<b> Roberto Gualtijeri</b> već izrazio podršku.</p>
<p>- Dva eura je manje-više isti iznos koji ljudi bace u fontanu kada požele želju - rekao je Onorato o vjerovanju da će se neka želja ostvariti ako se preko ramena baci novčić, što rade gotovo svi koji tu dođu.</p>
<p>Prvobitno se govorilo da bacanje novčića garantuje da će onaj ko ga je bacio sigurno opet doći u Rim.</p>
<p>Gradovi širom svijeta bore se sa tim kako da upravljaju sve većim brojem turista koji podstiču ekonomiju, ali stvaraju neprijatnosti stanovnicima, dijelom i tako što se masovno okupljaju na istim lokacijama. Takva je Fontana di Trevi, kojoj je ne samo skoro nemoguće prići od gužve, nego je teško i ugledati od mora ljudi.</p>
<p>Fontana iz 18. vijeka u okrugu Trevi u Rimu, dekorisana znamenitim skulpturama velikih majstora, visoka je 26,3 metra i široka 49,15 metara.</p>
<p>Najveća je barokna fontana u Rimu i jedna od najpoznatijih fontana na svijetu. Podignuta je na kraju antičkog akvadukta, koji je centar Rima snabdijevao vodom.</p>
<p>- Moramo da izbjegnemo, posebno u krhkom umjetničkom gradu kao što je Rim, da previše turista šteti turističkom iskustvu i ošteti grad. Moramo da zaštitimo dijve stvari: da turisti ne dožive haos i da građani mogu da nastave da žive u centru - rekao je Onorato.</p>
<p>Prolaznici na trgu s pogledom na fontanu neće morati da plate, a taksa bi se naplaćivala samo onima koji kroče na devet kamenih stepenika koji vode do ivice fontane.</p>
<p>Stanovnicima Rima bi to i dalje bilo besplatno.</p>
<p>Onorato je rekao da će taksa pomoći i da ljudi ne jedu na stepenicama koje gledaju na fontanu i hrane golubove, ili, još gore, da „izigravaju Anitu Ekberg koja se baca u fontanu u Felinijevom filmu ‘La Dolce Vita’ što je čest prekršaj koji se već kažnjava“.</p>
<p>- Rjeđe bi se to dešavalo, a možda i ne bi, jer ko god bi ušao, znali bismo kako se zove i gdje živi - rekao je on.</p>

Razmatraju naplaćivanje prilaska Fontani di Trevi

<p>Evropski savez je dvostruko jači od Pokreta Evropa sad u Budvi, koja možda nije reprezent za cijelu Crnu Goru, ali jeste značajan indikator političkih kretanja na nivou države. Pokazalo se da smo dvostruko jači od partije koja ima premijera, dvanaest ministara, partije koja kontorliše izvršnu vlast, a formalno i sve političke tokove u Crnoj Gore - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza, Ivan Vujović.</p>
<p>Rezultat Evropskog saveza na loklanim izborima u Budvi je veoma dobar, smatra Vujović, jer je porastao broj glasova. U odosnu na izbore u maju više ih je za gotovo 50 odsto. To, dodaje Vujović, govori da iz izbornog ciklusa u izborni ciklus Evropski savez jača.</p>
<p>- Što se nas tiče apsolutno smo zadovoljni rezultatom, posebno ako se ima u vidu izborni ambijent koji je vladao u Budvi. Taj izborni ambijent, manje-više, svi karakterišu kao polu kriminalizovan ili potpuno kriminalizovan. Jer, imate kriminalne grupe, koje su, uglavnom, vezane za Novu srpsku demokratiju i koje diktiraju, upravljaju i utiču na brojne procese, na nivou lokalne zajednice. Kada to imamo u vidu, kao i da iza Evropskog saveza ne stoje bilo kakvi resursi, niti se može govoriti o zloupotrebi resursa, onda je rezultat još značajniji i utisak o rezultatu još pozitivniji - rekao je Vujović.</p>
<p>Nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović predložio je pet tačaka koje su, po njemu, važne za oporavak grada i pozvao na razgovor nosioce lista kojima je njegov predlog prihvatljiv. Vujović kaže da je za poziv saznao iz medija, te da je iz kampanje koju je Evropski savez vodio jasno o čemu i sa kim u Budvi mogu razgovarati.</p>
<p>- Naša politička agenda i politička pozicija je jasna u vrijednosnom smislu, i u smislu odnosa prema političkim akterima koji čine vladajuću većinu u parlamentu, odnosno izvršnu vlast u Crnoj Gori. O njima smo rekli što mislimo, posebno kada je riječ o političkim strukturama Demokratskog fronta, odnosno Nove srpske demokratije i njima srodnima - sa njima apsolutno nemamo o čemu da razgovaramo. Jer, riječ je o političkim strukturama koje u vrednosnom smislu nemaju apsolutno nikakvih dodirnih tačaka sa Evropskim savezom. Naravno, spremni smo da razgovaramo o temama i pitanjima koja opterećuju građane Budve, o čemu je najupečatljivije u izbornoj kampanji govorio naš nosilac liste, gospodin Petar Odžić - istakao je Vujović.</p>
<h2>Građanska platforma za formiranje vlasti Budvi</h2>
<p>Predsjednik SDP-a smatra da ponavljanje izbora u Budvi neće biti opcija, jer bi to, kako kaže, bio krah lokalne političke scene.</p>
<p>- Treći put ponavljati izbore zaista bi bilo mnogo. To bi bila užasno loša poruka prema svima. Da budem otvoren i do kraja jasan, ne očekujem takav scenario. Očekujem da će se formirati vlast na jednoj građanskoj platformi, koja Budvu vidi u Crnoj Gori, kao crnogorski grad, kao grad koji pripada Mediteranu, kao grad koji zaslužuje da bude odgovorno i ozbiljno vođen, za razliku od onoga što smo imali dosad. Građani Budve su jasno rekli što misle o pojedinim političkim subjektima, o onima koji su na vlasti na državnom nivou. Oni su dobili nešto manje od trećine glasova, ukupnog broja građana Budve koji su izašli na izbore. Dakle, građani Budve su jasno rekli svoj sud, kao što su ga rekli i građani u Podgorici. Jasno je koga ne žele na vlasti. Sada je na političkim akterima da ispoštuju tu činjenicu - istakao je Vujović.</p>
<p>To što je Pokret evropa sad osvojio duplo manje glasova u Budvi, nego na izborima u maju, može se smatrati, kaže Vujović, ogledalom na državnom nivou.</p>
<p>- Evropski savez je dvostruko jači od Pokreta Evropa sad u Budvi, koja nije možda reprezent za cijelu Crnu Goru, ali jeste jedan značajan indikator političkih kretanja i na nivou Crne Gore. Dvostruko smo jači od partije koja ima premijera, koja ima dvanaest ministara, koja kontroliše izvršnu vlast, koja formalno kontroliše sve političke tokove u Crnoj Gore. To govori i o rezultatu Evropskog saveza, a takođe govori i o jednom katastrofalnom rezultatu Pokreta Evropa sad. To je kontinuitet političkog trenda, koji tu partiju prati od trenutka kada je ušla u čvrsti politički zagrljaj sa Andrijom Mandićem, odnosno sa liderima Demokratskog fronta - poručio je Vujović.</p>
<h2>Građani su jasni koga ne žele na vlasti u Podgorici</h2>
<p>Smatra da je u Glavnom gradu, u političkom smislu situcaija jasna. Podsjeća da su partije aktuelne parlamentarne većine dobile oko 40 odsto glasova, a da su na parlamentarnim izborima imale više od 60 odsto podrške građana.</p>
<p>- Pokret Evropa sad i Demokrate, koji su činili koaliciju na lokalnim izborima, dobili su nekih dvadesetak odsto. Na prošlim parlamentarnim izborima te dvije koalicije su dobile 43 odsto. Podrška ovim političkim strukturama je za samo godinu prepolovljena. Građani su jasno rekli da političku parlamentarnu većinu, koja je do sada vladala, u Podgorici ne žele više na vlasti. Riječ je o političkoj abecedi, o jasnim pravilima koja moraju da vladaju u svakom političkom sistemu, koji želi da bude demokratski. Oni koji su izgubili podršku građana, moraju da idu u opoziciju. Jasno se crta jedini mogući demokratski scenario kako vlast u Podgorici treba konstituisati, odnosno, koje političke strukture to treba da učine - naveo je on.</p>
<p>To su, kako je rekao, političke strukture koje su bile u opoziciji.</p>
<p>- Evropski savez je jedna od političkih struktura koja je u Podgorici, takođe, napravila odličan rezultat. Nadamo se da će na bazi političkih pravila koja vladaju u demokratskom svijetu, Evropski savez biti jedan od stubova buduće demokratske vlasti u Podgorici - poručio je Vujović.</p>
<h2>Institucionalni haos</h2>
<p>Sistem je u institucionalnom haosu, ne samo političkom, već čitavo društvo, smatra Vujović, klizi prema destabilizaciji.</p>
<p>- Institucije se posmatraju kao plijen političkih partija koje su na vlasti. Imamo krizu u menadžmentu bezbjednosnog sektora, na nivou policije, na nivou vojske, odbrane… vidimo razna prepucavanje, afere, vidimo da u središtu pažnje tih institucija nije briga o građanima i njihovoj bezbjednosti, o stabilnosti Crne Gore. Imamo situaciju u kojoj dvadeset dana čovjek osumnjičen za dvostruko ubistvo izmiče pravdi. Sa druge strane, izvode se razni performansi, marketinško oblikovanje policijskih akcija… Situacija u ukupnom bezbjednosnom sektoru, kao i sinoćnji tragičan slučaj (ubistvo žene u naselju Zelenika), pokazuje stanje institucionalnog haosa. Kada imate takvo stanje, onda ne treba da čudi da se i ove stvari dešavaju. Ne treba nekoga direktno kriviti, ali možete ga kriviti u smislu kreiranja potpuno nezdravog, haotičnog ambijenta, koji dovodi do pojava koje bismo svi željeli da izbjegnemo - zaključio je Vujović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dwy5qQlUIk9M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: U Budvi očekujem vlast na građanskoj platformi

<p>Sa tugom sam primio vijest o smrti Voja Stanića čije je djelo trajna vrijednost naše države - saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.</p>
<p>On je uputio izraze najdubljeg saučešća porodici Stanića.</p>
<p>&nbsp;- Vojovo stvaralaštvo ostaće čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, dok njegova vrijednosna dosljednost koju je demonstrirao kao mladi borac Šeste crnogorske udarne brigade u Narodnooslobodilačkom ratu i, pedeset godina kasnije, kroz antiratni angažman tokom raspada Jugoslavije, ostaje trajna inspiracija našoj i svim budućim generacijama - naveo je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fpreminuo-vojo-stanic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vojo Stanić, poručuje on, pripada plejadi umjetničkih gorostasa zbog koje je Crna Gora, zemlja slikara, zadivila svijet.</p>
<p>- Poštovani maestro počivaj u miru između zvjezdanog neba i plavog mora, u vječnom smiraju tvog Mediterana - zaključio je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1858967114826035395%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vojovo stvaralaštvo ostaće čvrsta spona između crnogorske i evropske kulture, a njegova vrijednosna dosljednost trajna inspiracija

<p>Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je <b>Radmili Šekerinskoj</b>, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.</p>

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

<p>Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Savoni od istoimenog italijanskog tima<br/>
11:9 (2:2, 4:3, 2:3 i 3:1), u utakmici petog kola D grupe Lige šampiona.<br/>
<br/>
Primorac, koji je izgubio i prvi međusobni duel u Kotoru, tim porazom ostao je i bez teorijskih šansi za plasman među osam najboljih.<br/>
<br/>
Nekadašnji prvak Evrope bez pobjede je u dosadašnjem dijelu takmičenja, sa dva osvojena boda, za poraze nakon slabijeg izvođenja peteraca od Olimpoijakosa i Sabadelja.<br/>
<br/>
Odlična treća četvrtina nije bila dovoljna da Primorac dođe do prvog trijumfa.<br/>
<br/>
Gosti su sredinom tog perioda, nakon tri vezana pogotka Marka Mršića, Balše Vučkovića i Dušana Matkovića, došli do vođstva od 8:6.<br/>
<br/>
Ostatak meča pripao je domaćina, koji je do kraja treće četvrtine izjednačio na 8:8, a u posljednjem dijelu meča napravio potpuni preokret i došao do pobjede.<br/>
<br/>
Dvostruki strijelci za Primorac bili su Dušan Matković, Balša Vučković i Đorđije Stanojević, dok su po gol postigli Savo Ćetković, Nika Šušijašvili i Marko Mršić.<br/>
<br/>
U italijanskom tgimu najbolji je bio Pjetro Filjoli sa pet golova.</p>

Poraz Primorca u Savoni

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: rim