Darivati negatoru Crne Gore, mitropolitu SPC Amfilohiju Ristu Radoviću, običnu zahvalnicu bilo bi previše i nedopustivo, a kamoli nagraditi ga, makar i posthumno, za sve što je učinio Crnoj Gori, smatra novinar i publicista Slavko Mandić u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno je odlikovao Amfilohija Rista Radovića ordenom Crne Gore, koji se tradicionalno dodjeljuje stranim državnicima i čelnicima država. Mandić ističe da je to simbolički problematično, jer je Radović bio na čelu Crne Gore, makar i formalno.
- Darivati negatoru Crne Gore običnu zahvalnicu bilo bi previše i nedopustivo, a kamoli nagraditi ga posthumno. A učinio je zaista mnogo toga – zakivao je Crnogorce za Vezirov most, proklinjao sve koji su se suprotstavljali njegovoj politici i predvodio litijašku revoluciju koja je ozbiljno prijetila nacionalnim sukobima s nesagledivim posljedicama. Crnogorce je nazivao pogrdnim imenima: ‘komunistička nakot’, ‘milogorci’… i svašta drugo, koristeći raskošan vokabular negacije svega crnogorskog. Taj i takav formirao je takozvanu oslobodilačku vladu i u nju postavio Jakova što je bio zajam za vraćanje - naveo je Mandić.
Mandić dodaje da predsjednik Milatović ima više političkih uzora, uključujući Momira Bulatovića, ali i plejade drugih ličnosti koje povremeno izlaze na scenu da pokažu i dokažu svoje mjesto.
- Mislim da Milatović sada ne pripada nijednoj politici – to je mješavina nečega, a iskreno nijesam siguran ni kakav je odgovor na pitanje čega sve - istakao je Mandić.
Šest urednika crnogorskih medija – Rosanda Mučalica, Darko Šuković, Jasmina Muminović, Danica Nikolić, Ana Šofranac i Draško Đuranović – uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, zahtijevajući hitnu smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. U pismu ističu da je ministarka prešla granice svojih ovlaštenja i da se ponaša kao tužitelj i sudija, optužujući novinare za raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori.
Mandić naglašava da je teško razumljivo kako Vujović uopšte obavlja funkciju ministarke, pa se u tom kontekstu ni njene izjave ne mogu ozbiljno tumačiti, iako su produkt politike partije kojoj pripada.&nbsp;
- Kada je u pitanju ministarka kulture i medija, ovo što od nje slušamo ovih dana potvrđuje da mi imamo privilegiju da pratimo takav fenomen – gospođu ministarku. Problem nije samo što je ona na toj funkciji, nego što nema apsolutno nikakve veze sa time što joj posao značajno puni lični budžet i šteti državnoj kasi - zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhSLxVniefTU%3Fsi%3DwtxgCMVHdavRgnrh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Dariva se ordenom Crne Gore onaj ko je zakivao Crnogorce za Vezirov most i proklinjao sve koji su se suprotstavljali politici zla

Najavljeno usklađivanje penzija od svega 0,38 odsto od 1. januara 2026. godine, koje će se isplatiti 20. februara, izazvalo je ogorčenje penzionera i njihovih udruženja, jer u praksi znači povećanje minimalne penzije od svega oko 1,70 eura, a prosječne oko dva eura.
Kako se navodi u saopštenju koje potpisuju više samostalnih udruženja penzionera, ovakvo „povećanje“ nije zaštita životnog standarda, već institucionalno ismijavanje penzionera koji su tokom cijelog radnog vijeka uplaćivali doprinose.
– Ne govorimo o apstraktnim procentima, već o realnoj šteti. Kada neko nakon dvije godine zamrzavanja minimalne penzije dobije povećanje koje ne pokriva ni cijenu hljeba i mlijeka, to nije politika solidarnosti, već politika ravnodušnosti i cinizma – ističe se u saopštenju.
Posebna odgovornost, kako navode, leži na Fond PIO Crne Gore, čiji Upravni odbor donosi odluke koje direktno utiču na egzistenciju više od 65.000 penzionera, oslanjajući se, kako tvrde, na pogrešnu metodologiju i netačne podatke koje godinama isporučuje Monstat.
Udruženja navode da javnost nikada nije dobila jasan uvid u obračun usklađivanja, niti precizno objašnjenje metodologije, već se penzionerima plasiraju opšte fraze o navodnoj brizi za njihov standard.
Podsjećaju i da su u ranijim saopštenjima ukazivali na nepravilnosti u obračunima tokom 2025. godine, te da su, prema njihovim računicama, penzioneri samo na tri prethodna usklađivanja – 1. januara, 1. maja i 1. septembra – zakinuti ukupno 8,79 odsto.
Ukazuju i na ozbiljan gubitak kupovne moći minimalne penzije od 450 eura usljed inflacije. Prema podacima Monstata, prosječna inflacija u 2024. godini iznosila je 3,3 odsto, a u 2025. godini 3,9 odsto, što je, kako navode, dovelo do kumulativnog realnog gubitka od gotovo 483 eura za dvije godine, odnosno oko 32 eura mjesečno.
– Penzioneri gotovo četiri petine svojih primanja troše na hranu, ljekove i komunalije, pa je stvarni udar na njihov standard još veći. U tom kontekstu, povećanje od 0,38 odsto je društveno neprihvatljivo i ponižavajuće – poručuju iz udruženja.
U saopštenju se postavljaju i direktna pitanja članovima Upravnog odbora Fonda PIO – da li smatraju da je 1,70 eura mjesečno ozbiljna mjera, da li bi prihvatili takvo „usklađivanje“ sopstvenih plata i ko je glasao za, kako navode, sramotnu odluku.
Takođe zahtijevaju da Fond PIO javno objavi kompletnu metodologiju obračuna usklađivanja penzija, uključujući korišćene podatke, periode i ponderisanja, kao i zapisnike sa glasanja Upravnog odbora.
Udruženja traže i hitne kompenzacione mjere za minimalne penzije koje su bile zamrznute pune dvije godine, kao i otvaranje javne rasprave o reformi penzijskog sistema i uvođenju mehanizama zaštite od daljeg urušavanja životnog standarda penzionera.
– Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo. Pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura nije zaštita standarda, već institucionalno potcjenjivanje i otvoreno ponižavanje – zaključuje se u saopštenju koje potpisuje NVO Udruženje penzionera Crne Gore – Za dostojanstven život čovjeka, uz podršku više samostalnih udruženja penzionera.

Udruženja upozoravaju da je usklađivanje penzija poraz sistema i zahtijevaju hitnu reviziju metodologije Fonda PIO i Monstata

Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan kada je riječ o izricanju i sprovođenju mjera nadzora, kazao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
On je pojasnio da su članovima 166, 167 i 168 Zakona precizno definisane nadležnosti.
– Postoji imperativna norma u Zakonu o krivičnom postupku gdje je jasno navedeno ko donosi mjere nadzora i ko ih sprovodi. Mjere nadzora donosi nadležni sud, u ovom slučaju Viši sud u Podgorici, a njihovo sprovođenje je povjereno Upravi policije – rekao je Janjušević.
Govoreći o slučaju tužiteljke Lidije Mitrović, Janjušević je naglasio da policija tu ne snosi odgovornost, jer sud nije izrekao mjeru nadzora.
Kako je objasnio, činjenica da policija nije zatekla Mitrović na adresi prilikom izvršenja naloga Osnovnog suda za privođenje radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od sedam mjeseci ne može se smatrati propustom policije.
Smatra i da se slučajevi Lidije Mitrović i Miloša Medenice ne mogu upoređivati.
– U slučaju Mitrović sud nije izrekao mjeru nadzora, dok je u slučaju Medenice Viši sud izrekao mjeru nadzora i zabranu napuštanja stana. Lice nije zatečeno na adresi u momentu kada je trebalo da bude sprovedeno u pritvor – podsjetio je Janjušević.
On je naveo da se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti, podsjećajući da se Viši sud u svom saopštenju pozvao na odredbe Zakona o krivičnom postupku, dok je direktor Uprave policije u emisiji „Načisto“ osporavao te navode. Takođe, kako je kazao, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da po Zakonu o ANB-u nema nadležnosti u ovakvim predmetima.
– Kada se formalno-pravno sagleda situacija, Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan – mjere nadzora donosi sud, a sprovodi ih policija – ponovio je Janjušević.
Podsjetio je i da je tužilaštvo na glavnom pretresu zatražilo kaznu od 20 godina zatvora za Miloša Medenicu, zbog čega je, kako smatra, policija morala procijeniti rizik i operativno pokriti to lice kako ne bi došlo do bjekstva.
Prema njegovim riječima, građani su zbunjeni brojnim i često kontradiktornim saopštenjima institucija, te ne znaju ko snosi odgovornost za bjekstvo Medenice.
– Nadležnost za sprovođenje mjera nadzora je na policiji. Da li policija ima kapacitete da pokrije sva lica, kojih je u ovom trenutku nekoliko stotina – definitivno nema. Ali nije sporno da je policija ta koja sprovodi mjere nadzora – zaključio je Janjušević.

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom prostoru pod zaštitom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/inspektorke-ipak-nijesu-trazile-statuu-pavla-durisica-u-manastiru"> Pobjeda</a>.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, što proizilazi iz Rješenja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: „Naše inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U suštini, što se nas tiče, naša nadležnost se time završila“.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao „apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe“.
- Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi izašle inspektorke da utvrde da li je to tako, da završe proceduru - &nbsp;kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodišnjih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija završila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premještanje „faktička radnja trećih lica“ van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke „predsjednik opštine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đurišiću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana“.
- U odnosu na dio koji se odnosi na premještanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon što je utvrđeno da je po rješenju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premještanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužilaštvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije -navedeno je u obrazloženju Rješenja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu baštinu Dušica Šljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premještanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rješenja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
- Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija – kazala je Šljivančanin.
Na insistiranje novinara da ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, Šljivančanin je odgovorila: „Predmet je pred tužilaštvom, tako da ne, nijesmo“.
Spomenik Pavlu Đurišiću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premješten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kršenje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa zaštitu države još od 1956. godine, za što nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru prošle godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premještanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko „sklanjanje“, već kao njegovo ponovno postavljanje u zaštićenom prostoru, što podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmještanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đurišića i drugih koje smatra „junacima“. U međuvremenu je spomenik navodno „ispario“ i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to više nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista – urušavanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je nedavno usvojene zakone, uz oštru poruku da se u Skupština Crne Gore propisi koji direktno utiču na život građana donose bez čitanja i suštinske rasprave.
Kako je naveo u obraćanju javnosti, aktuelni saziv Parlamenta pokazuje ozbiljan deficit odgovornosti i demokratske kulture.
– Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine – poručio je Milatović.
On je istakao da će se, dok god je ovakav sastav Parlamenta, zakoni donositi bez čitanja i ozbiljne rasprave, te da njihovo vraćanje poslanicima ne bi imalo nikakvog efekta.
– Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer očekivanje da ih poslanici pročitaju i ozbiljno razmotre očigledno ne daje rezultate – kazao je predsjednik.
Milatović je naglasio da su Crnoj Gori neophodne otvorene izborne liste, kako bi građani mogli birati predstavnike koji istinski zastupaju njihove interese i aktivno učestvuju u kreiranju budućnosti države.
Osvrćući se na napade koji su, kako je rekao, usmjereni protiv njega, predsjednik je poručio da iza njih stoje lični animoziteti i borba za očuvanje vlasti.
– Upravo oni koji vode kampanju protiv mene dokazali su da su najveći protivnici istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore – naveo je Milatović.
U obraćanju je detaljno ukazao i na ključne prepreke na evropskom putu države.
– Svi u Crnoj Gori znaju istinu: put ka EU koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda, stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, netransparentni ugovori sa Ujedinjeni Arapski Emirati koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koče slaba ekonomija, partijsko zapošljavanje, nepostojanje zakona o Vladi i Skupštini, izbori u Šavniku koji traju već četiri godine, izostanak izborne reforme i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim funkcijama – poručio je predsjednik.
Na kraju je zaključio da je, nažalost, zajednička osobina i bivših i sadašnjih vlasti to što, umjesto poštovanja evropskih pravila i demokratskih standarda, biraju kratkoročne interese i, kako je naveo, „sjaj Dubaija“ ispred evropske budućnosti Crne Gore.

Tag: risto-radovic

Mandić: Dariva se ordenom Crne Gore onaj ko je zakivao Crnogorce za Vezirov most i proklinjao sve koji su se suprotstavljali politici zla

Udruženja upozoravaju da je usklađivanje penzija poraz sistema i zahtijevaju hitnu reviziju metodologije Fonda PIO i Monstata

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO