Njemačka riskira dugoročni ekonomski pad ako se brzo ne sprovedu strukturne reforme, upozorio je čelnik glavne trgovinske komore zemlje, navodeći slabi rast, pad ulaganja i rastući gubitak radnih mjesta kao ključne negativne faktore.
- Ako se ne pozabavimo strukturnim izazovima i ne sprovedemo prave reforme, male su šanse da ponovo postignemo održiv i snažan rast - rekao je predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), Peter Adrian.
On je dodao da bi, ako privreda nastavi da stagnira, Njemačka mogla početi da zaostaje na međunarodnom nivou.
Adrian je upozorio da dugotrajna slabost najveće evropske ekonomije "smanjuje fiskalni prostor za manevriranje savezne vlade".
Njemačka ekonomska aktivnost smanjila se 2023. i prošle godine, a ove se godine predviđa minimalni rast te se ne očekuje značajniji oporavak u narednoj godini.
- Samo smo u industriji izgubili 170 hiljada radnih mjesta u jednoj godini - kazao je Adrian.
Kapitalna ulaganja pala su na nivou iz 2015, a predsjednik DIHK-a tumači to kao da je Njemačka izgubila cijelu deceniju u kontekstu ulaganja.
Prema Adrianu, investiciona aktivnost ključni je pokazatelj poslovnog povjerenja i očekivanja budućeg rasta, a njemačko investiciono okruženje više nije međunarodno konkurentno.
Naveo je industrije koje proizvode osnovne materijale, a koje se bore s visokim troškovima energije, kao i automobilski i dobavljački sektor.
Mašinstvo, još jedan ključni stub njemačke industrije, pogođen je slabim industrijskim ulaganjima i neizvjesnošću trgovinske politike, uključujući i mogućnost za povećanje američkih carina.
- Visoki troškovi rada u Njemačkoj dodatno opterećuju kompanije - istakao je Adrian.
Komentirajući obećanje kancelara Friedricha Merza o sprovođenju dalekosežnih reformi ekonomije i sistema socijalne zaštite, Adrian je rekao da se čini da vladajuća koalicija želi da podstakne promjene, ali je muči unutrašnji otpor.
- Često se jedan od koalicionih partnera nečemu protivi, ali za sve nas bi bilo poželjno da se odgovorni sada udruže i rade na ozbiljnim reformama, jer bi ponovo pokretanje ekonomije trebalo biti svačiji zajednički interes - rekao je predsjednik DIHK-a.
On je pozvao vladu da predloži planirano smanjenje poreza na dobit poduzeća planirano za 2028. godinu i smanji poreze na električnu energiju za sve korisnike na evropski minimalni nivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka bez brzih reformi riskira ekonomski pad

Sve više naših građana putuje u inostranstvo zbog estetskih, stomatoloških, ortopedskih ili drugih zahvata. Niže cijene, kraće liste čekanja i obećanja o „najboljoj njezi“ djeluju im primamljivo, ali često ne razumiju da iza blještavih reklama vrebaju ozbiljni rizici – od neregistrovanih klinika do nedostatka pravne zaštite u slučaju da nešto pođe po zlu.
Sa druge strane, i u našu zemlju stiže sve više stranaca koji, takođe vođeni cijenama i dobrim preporukama, dolaze na ovdašnje klinike kako bi dobili tretman kakav godinama žele.
- Veliki je problem to što pacijenti koji dolaze u region često ne shvataju ozbiljno da nije realno da sve završe za dan-dva. Previđaju da je, u zavisnosti od tipa zahvata, njihova obaveza da ostanu u bolnici dok ne prođu sve kontrole i cio proces se uspješno završi. Rizičan je samo onaj pacijent koji nema svijest o tome da velike operacije , čak i kada su estetske, zahtijevaju duži postoperativni tok - kaže dr Nebojša Karovčevski, koji je godinama radio u klinici u Dubaiju.
Kako objašnjava, u svakoj bolnici postoje protokoli za operaciju i pacijenti za svaku od njih dobijaju instrukcije.
<h2>Niža cijena nosi rizik</h2>
Na pitanje zašto se pacijenti iz regiona sve češće odlučuju da se operišu u inostranstvu, on objašnjava da je to uglavnom zbog cijene, mada veliki uticaj imaju jake kampanje i prezentacije različitih paketa preko društvenih mreža.
„Niža cijena usluge ipak može da nosi rizike, pa je savjet pacijentima da se raspitaju o svemu prije nego što donesu konačnu odluku”, kaže naš sagovornik.
On ističe da rizici postoje, ali da zavise od posvećenosti ljekara i pravila koja moraju da se poštuju kada je riječ o postoperativnoj njezi.
- Pacijente često zanima gdje mogu da traže pomoć u slučaju komplikacija. U slučaju da dođe do nekih nepredviđenih situacija, pacijent o tome najprije treba da obavijesti hirurga i ustanovu u kojoj je intervencija obavljena, kako bi se provjerio cio postupak postoperativne njege. Važno je i da se javi najbližoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko se javi neki problem, a pacijent nema komunikaciju sa hirurgom - naglašava dr Karovčevski.
<h2>Drugačija kultura – drugačija ljepota</h2>
S obzirom da je radio u klinici u Dubaiju, pitali smo ga kakva je razlika u odnosu na naš region. On kaže da je lakše raditi sa pacijentima sa ovih prostora, jer su manje zahtjevni.
- Drugačija je i percepcija ljepote kod nas. Drugačija je kultura, a samim tim i odnos prema sopstvenom izgledu. U Srbiji se u svemu poštuju standardi, s tim što nedostaje malo svijesti o tome da ljepota zahtijeva kontinuitet i da mora da se održava - &nbsp;kaže.
Prema njegovim riječima, operacije koje pacijenti najčešće traže na Bliskom istoku su liposukcija, transfer masti i kompletan mejkover tijela.
- Ne zaostaju ni fejslifting ni zatezanje lica - dodaje.
Zanimalo nas je i to koliko često pacijenti, koji su se operisali u inostranstvu, dolaze poslije nezadovoljni na korekcije kod naših ljekara. Dr Karovčevski kaže da ima takvih slučajeva, i to ne samo iz inostranstva, nego dolaze i oni koji su obavili korekcije na našim klinikama.
- Pacijenti nekada imaju nerealna očekivanja, a ljekari, očigledno, ne kažu dovoljno jasno šta mogu da urade, a šta ne. Dešava se da ima i komplikacija, a razlog je, kao što smo ranije naveli, nedostatak postoperativne njege, jer je riječ o velikim operacijama koje to zahtijevaju - kaže dr Karovčevski.

Medicinski turizam - iza blještavih reklama vrebaju ozbiljni rizici

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima. <h3>Slabost izvozne baze</h3> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h3>Uvozna inflacija</h3> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo. <h3>Stanje neodrživo</h3> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h3>Ranjiva ekonomija</h3> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h3>Najviše uvozili auta</h3> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Čitalac portala Antena M zabilježio je teško oštećenje na saobraćajnici Šavnik - Nikšić koje samo pukim slučajem do sada nije napravilo štete po vozila i putnike koji se kreću tim putem.
- Zatekao sam se u koloni vozila koja su se kretala od Nikšića. Morao sam dugo čekati pa sam izašao iz vozila i prošetao oko puta. Vidio sam da ispod puta teče potok, sišao sam do propusta i primijetio da nekoliko metara puta iznad propusta nema nikakav oslonac već sa slojem pijeska visi u vazduhu - kaže čitalac.
On je dodao da se problematična lokacija nalazi na oko 200 metara od druge krivine nakon što se šavničkim serpentinama krene prema Nikšiću.
- Zatekao sam se u koloni vozila koja su se kretala od Nikšića. Morao sam dugo čekati pa sam izašao iz vozila i prošetao oko puta. Vidio sam da ispod puta teče potok, sišao sam do propusta i primijetio da nekoliko metara puta iznad propusta nema nikakav oslonac već sa slojem pijeska visi u vazduhu - kaže čitalac.
On je dodao da se problematična lokacija nalazi na oko 200 metara od druge krivine nakon što se šavničkim serpentinama krene prema Nikšiću.
Apelujemo na nadležne da preduzmu &nbsp;mjere, a vozačima da oprezno prolaze tim dijelom puta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvV3ygxUy4no&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Na putu Šavnik-Nikšić oštećen kolovoz: Rizik za vozila i putnike

Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama ocijenio je da nijedna nadlažena institucija nije adekvatno procijenila rizik po 33- godišnju Biljanu Pavićević koju je 21. avgusta u podgoričkom naselju Masline ubio bivši suprug Miljan Bošković.
Pavićević je 1. avgusta prijavila da joj Bošković prijeti i njemu je izrečena opomena i mjera zabrane prilaska, što je on prekršio 20 dana kasnije kada se desila tragedija u Maslinama.
Operativni tim MUP-a je izrazio duboku zabrinutost zbog propusta u radu policije, tužilaštva i suda za prekršaje, koji su prethodili ubistvu &nbsp;Pavićević.
Kako je ocijenjeno, i pored činjenice da su nadležne institucije preduzele aktivnosti i radnje iz svoje nadležnosti, prema stanovištu ovog Tima, ni jedna od pomenutih institucija nije adekvatno procijenila rizik po oštećenu, “nijesu obezbijedjeni dostupni svjedočki iskazi, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjeniom zaštitne mjere”.
- Tim je procijenio kao neadekvatno postupanje nadležnog tužioca, koji nije poštovao obavezujuće Uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva da se žrtva sasluša hitno, a najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja - saopštili su iz MUP-a.
Naročito brine, ističu u MUP-u, odluka Suda za prekršaje da okrivljenom izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja nasilja.
- Operativni tim nalazi da izrečena sankcija nije bila adekvatna, niti odvraćajuća po učionioca nasilja. Operativni tim će o ovim svojim zapažanjima i zaključcima upoznati nadležne, te insistirati na utvrđivanju eventualne individualne odgovornosti za učinjene propuste, kako bi se spriječilo da do njih ponovo dodje - navedeno je u saopštenju.
Operativni tim ne zanemaruje činjenicu da su konstatovani propusti djelimično nastali kao posljedica nedovoljnih kadrovskih kapaciteta u policiji i tužilaštvu, pa stoga ukazuje na neophodnost da nadležni hitno obezbijede nedostajuće ljudske i druge resurse neophodne za uspostavljanje efikasnog sistema zaštite od nasilja.
- Tim će u pogledu unapređenja i razvijanja mehanizama za praćenje izrečenih zaštitnih mjera, uputiti inicijativu za izmjene i dopune važećih propisa u smislu omogućavanja elektronskog nadzora ovih mjera, po ugledu na mjere nadzora i mjere bezbjednosti u krivičnom postupku - zaključeno je u saopštenju.

Operativni tim o ubistvu Pavićević: Institucije nijesu procijenile rizik, postupanje tužioca neadekvatno

Protiv srpske državljanke E.D. (19) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz jedne kuće u Bijelom Polju ukrala koverat sa 10.000 eura.
- Sumnja se da je iskoristila nepažnju ukućana i iz torbe otuđila koverat u kojem se nalazio novac u iznosu od 10.000 eura u različitim apoenima, čime je sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
Njoj se na teret stavlja teška krađa.
- Službenici Uprave policije nastaviće sa intenzivnim aktivnostima na otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih dijela, uz kontinuiranu saradnju sa nadležnim tužilaštvom - naveli su u policiji.

Bijelo Polje: Djevojka iz Srbije ukrala koverat sa 10.000 eura

Neradna nedjelja ponovo je otvorila podjele između zaštite prava radnika i interesa privrede, ali i pitanje kako do rješenja koje neće pasti na Ustavnom sudu. Dok ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručuje da je dijalog jedini put do modela koji neće diskriminisati zaposlene, poslanici upozoravaju na manjak jasnih analiza i političku selektivnost u procesu, ostavljajući Skupštini zadatak da pronađe ustavno održivo rješenje prihvatljivo za sve strane.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na današnjoj sjednici raspravlja na temu: „Neradna nedjelja“. Predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca traže najbolji model kako ponovo uvesti neradnu nedjelju, a da se ne krši Ustav i zakoni države.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je istakao da je dobro što su predstavnici svih institucija tu da se otvori dijalog, jer kroz dijalog se dolaze i do rješenja.
- Imamo u praksi dosta zakonskih rješenja koja su donijeta da se sačuvaju neka prava, jer neke institucije ne mogu da ih primijene onako kako je propisano i tako je i ovaj zakon o neradnoj nedjelji donijet. Poštujemo odluku Ustavnog suda i ona obavezuje sve nas i na nama je da nađemo rješenje. Ova odluka nije bila predlog Vlade nego poslanika i Skupštine koja ga je i usvojila i obaveza Skupštine je bila i da reaguje. Imamo novi predlog koji je pred Skupštinom i mi ćemo se izjasniti o tome nakon završenog dijaloga sa privredom i socijalnim partnerima - kazao je Đeljošaj.
Kako je naglasio, žele rješenje koje neće biti ponovo predmet ustavnosti, da poštuje prava radnika i da ne bude njihove diskriminacije, što je bio i odlučujući razlog za poništavanje ove odluke.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša je pojasnio da je 2019. Vlada podnijela inivicijativu za neradnu nedjelju, a poslanici su tokom diskusija razradili taj predlog i prihvatili ga na plenumu.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je zamjerio što je Socijalni savjet na razgovore pozvao samo, kako je kazao, podobne predstavnike političkih partija, na šta je ministarka rada Naida Nišić odgovorila da su pozvani predstavnici odbora za ekonomiju, turizam i privrede, kojih se ovo pitanje najviše tiče, te da su svi pozvani da učestvuju u traženju najboljeg rješenja.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je kazao da je su na današnjoj vanrednoj sjednici Socijalnog savjeta jednoglasno donijeli preporuke izmjena zakona.
- Preporučuje se izmijena Zakon o unutrašnoj trgovini koja bi glasila da u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u trgovinama na veliko i malo ne može da se obavlja rad nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, određenim zakom kojim se određuju praznici. Izuzetno od ovog stava nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na malo se može obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama hljeba, peciva, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru njih; pijacama, tezgama, štandovima, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima smještenih u autobuskim i željezničkim stanicama i aerodromima i luka; štandovima i kioscima za vrijeme održavanja priredbi, manifestacija, sajmova; skladištima za trgovinu na veliko - kazao je Mikavica.
Kako je naglasio trgovina u kioscima i specijalizovanim prodavnicama za zaštitu bilja može se obavljati samo u jednoj smjeni. Predlog izmjene je i da se trgovina na malo može obavljati nedjeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, samo u jednoj smjeni od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara gdje se trgovina može obavljati od 10 do 18 časova.
Trgovci koji obavljaju posao trgovine na malo mogu to raditi samo u jednom objektu na teritoriji jedne lokalne samouprave.
- Trgovci su dužni da obavijeste inspekcijski organ u kom će objektu da se radi i u kom vremenu 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Zaposleni ne može raditi dvije nedjelje uzastopno. Trgovac je dužan da zaposlenom koji radi nedjeljom omogući da kao dan odmora koristi prvu narednu subotu - naveo je Mikavica.
Socijalni savjet preporučuje i da se zbog nepoštovanje ovih odredbi kaznene norme propišu u skladu sa zakonom vodeći računa da kazneni raspon bude dovoljno strog da djeluje odvaraćajuće od kršenja odredbi.
- Nije samo pitanje o radu u trgovini nego i o turizmu i željeli smo da zaokružimo i jednu i drugu oblast i damo jednaku šansu poslodavcima i da se ispoštuju radnici - kazao je Mikavica.&nbsp;
Odgovarajući na pitanja Pižurice, Mikavica je kazao da su datume izabrali da budu u špicu turističke sezone, te da je u pitanju inicijalni predlog koji se može izmijeniti.
- Što se tiče ostvarivanja prava radnika, ovo je varedna situacija za svaku kompaniju tokom sezone, kada poslodavci angažuju sezonske radnike, tako da ako žele da rade nedjeljom onda će morati da prošire broj zaposlenih - objasnio je Mikavica.
Kazao je i da su na osnovu iskustava privrednika i građana uvidjeli da se u vrijeme praznika dominantno ide u šoping van Crne Gore, pa procjenjuju da je potebno da se pruži prilika za trgovinu i kod nas, a i veliki broj turista je imao primjedbe da su nedjeljom morali da kupuju vrlo skupo osnovne namirnice.
Pižurica je prigovorio da su ove mjere predložene na osnovu subjektivnog osjećaja, bez bilo kakve studije i statistike o broju turista.
Predsjednica Privredne komore CG Nina Drakić je istakla da je privreda ona koja puni budžet i koja zapošljava, pa se mora voditi računa da se ne nađe novo neustavno rješenje.
- Mi jesmo turistička zemlja i kao takva gradimo lošu sliku kada se danima ne može nešto kupiti. Kao ekonomista ne mogu zastupati stav da treba orgraničavati rad, ali moramo poštovati propise - kazala je Drakić.
Dodala je da nijesu kao Komora dovoljno razmotrili predložene izmjene i traži dodatni dijalog svih kojih se ovo tiče još jednom prije odlaska u proceduru.
Generalni sekreter Saveza sindikata CG Duško Zarubica je naveo da je njima cilj da nedjelja bude neradna i u fokusu su im prava zaposlenih i na tome će istrajavati..
Kazao je da su ubijedili poslodavce da trgovine na veliko ne moraju da rade nedjeljom, te da je ponosan što zaposleni dobijaju povezani vikend slobodan, kao i plaćen rad nedjeljom 80 odsto dnevnice.
Iako imaju uvjeravanja da su inspekcije spremne da isprate ovo, ograničili su primjenu ovih izmjena na godinu, jer ukoliko se odredbe ne ispoštuju neće podržati nastavak primjene ovog zakona.

Đeljošaj: Važno otvoriti dijalog o neradnoj nedjelji, rješenje mora biti u skladu sa Ustavom; Mikavica: Rad tokom sezone u jednoj smjeni...

Inicijativa DPS-a i ostatka opozicije u Kotoru za skraćenje mandata Skupštine opštine Kotor nije izglasana. Protiv je bilo 19 odbornika, a 12 za. Predsjednik opštine Vladimir Jokić rekao je za TVCG da je DPS prošao "kao bos po trnju".
- Zakon o lokalnoj samoupravi je ostao u jednom dijelu nedorečen. I danas je DPS pokušao da upravo koristeći tu nedorečenost zakona proba neku vrstu političke borbe. Evo, prošli su kao bosi po trnju, dakle, 19 glasova su imali protiv, što najbolje pokazuje odnos snaga u lokalnom parlamentu - rekao je Jokić.
Osvrnuo se i na rad MJU.
- Oni činjenicom da činjenicom da uopšte vrše nadzor, jasno pokazuju da određena lica u tom ministarstvu koja su zadužena za ovu temu imaju u najmanju ruku bliske veze sa DPS, dakle otvoreno govorim da su to njihovi funkcioneri. S obzirom da je to tako, mene ne čudi ništa i mi ćemo prihvatiti njihov nalaz, ja ne očekujem zaista od tih ljudi, ne od ministra, ali od tih ljudi zaista ne očekujem ništa dobro - rekao je on.
Jokić kaže da će nalaz preispitati pred svim nadležnim organima.
- I to bez ikakve dileme, s razlogom što imamo stav Vrhovnog suda Crne Gore, imamo stav Upravnog suda Crne Gore i imamo stav Evropskog suda za ljudska prava, koja sva tri institucije kažu isto: ne može se birati predsjednik dok je predsjednik u mandatu niti se predsjedniku mandat može prekinuti na način koji nije preciziran zakonom. Ovdje nemate niti prekinut mandat niti preciziran zakonom kako se taj mandat prekida. Ja sam biran na period od četiri godine u skladu sa zakonom. U zakonu piše se mora birati na četiri godine - istakao je on.
Dodaje da, kada dođe do izmjena zakona, oni će postupati po tim izmjenama.
- Ali ono što je suština, ono što ste mogli da zabilježite, devetnaest odbornika je danas glasalo protiv inicijative Demokratske partije socijaliste. Tih 19 odbornika sasvim sigurno nisu koalicijkoni partneri Demokratske partije socijaliste. Odbornici ovog parlamenta su izglasali predsjednika Skupštine Opštine Kotor političkom većinom u skladu s političkim dogovorom. I na taj način formirali koalicionu vlast. Sva priča o nepostojanju političke većine u Kotoru je besmislica i to možete pitati predstavnika bilo kog odborničkog kluba - kaže on.
Predsjednik Kluba odbornika DPS-a Željko Avramović kaže da je motiv za pokretanje inicijative kršenje propisa.
- Mi duboko vjerujemo da je prekršen član koji govori o izboru predsjednika opštine. Da ne ponavljam da se u roku od 30 dana treba izabrati predsjednik opštine, jer duboko vjerujemo i smatramo da se mandat ne može iz jedne skupštine prenositi u drugu skupštinu. Svaka skupština je cjelina za sebe. I mi smo na ovaj način uskratili pravo novim odbornicima, svim odbornicima, da se u svom mandatu izjašnjavaju o tome ko će biti predsjednik opštine - kaže on.
Vjeruje da će Ministarstvo javne uprave dati tumačenje.
- Očekujem da MJU kaže da svaki saziv skupštine mora da bira svog predsjednika - kaže on.

Nije skraćen mandat SO Kotor; Jokić: U MJU ima funkcionera DPS-a, od njih ne očekujem ništa dobro

The trial of former Director of the Police Directorate Veselin Veljović, who is charged with allegedly being a member of a group that according to the position of the Special State Prosecutor’s Office (SDT) was formed by Aleksandar Mrkić, has been postponed until March 16.
The reason for the postponement was a request by attorneys from Belgrade representing Aleksandar Mrkić. They explained that they were unable to attend due to official obligations.
The proceedings are being conducted by Judge Vesna Kovačević. In addition to scheduling the hearing for March 16, she also set four additional dates.
Veljović is accused of abuse of office and of being a member of the alleged criminal organization of Aleksandar Mrkić, which, according to the Special State Prosecutor’s Office, was involved in cigarette smuggling. Aleksandar Mrkić is unavailable to Montenegrin authorities, and a warrant has been issued for his arrest.
In addition to Veljović, the defendants include Mrkić’s brother Nikola Mrkić, Arsenije Kalezić, Mujo Nikočević, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović, Sadig Elnagar, as well as the former head of the criminal police in Bar Ilija Vasović.
All of the defendants denied the allegations in the indictment.
In his defense, Veljović stated that the proceedings against him represent a police-political persecution.

Tag: rizik