V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović uručio je rješenje o raspoređivanju u Posebnu jedinicu policije Nemanji Čađenoviću koji je završio pripravnički staž u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti i nedavno na Svjetskom prvenstvu u kik-boksu u Abu Dabiju osvojio titulu vicešampiona.
Iz Uprave policije su saopštili da je Šćepanović naglasio da će kao pripadnik elitnih jedinica Uprave policije Čađenović imati dodatnu motivaciju, mogućnosti i uslove za nesmetano sprovođenje trenažnog procesa.
Za njega i predsjednika Kik-boks saveza Crne Gore Ivana Strugara, nekadašnjeg višestrukog šampiona Evrope i svijeta u kik-boksu, upriličen je prijem.
U policiji ističu da je Šćepanović dao punu podršku daljem sportskom i profesionalnom angažmanu Nemanje Čađenovića, naglasivši da će Uprava policije i u narednom periodu pružati neophodnu podršku njegovom razvoju.
- Osim toga, na sastanku je istaknuta i važnost promocije sporta, zdravih stilova života i uspješnog predstavljanja Crne Gore kroz rad i rezultate sportista koji su ujedno i pripadnici državnih institucija - zaključili su u saopštenju Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanović uručio Nemanji Čađenoviću rješenje o raspoređivanju u Posebnu jedinicu policije

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) saopšteno je da svakodnevno prate i kontrolišu teren u blizini prevrnutog plutajućeg objekta na Karuču - bungalova, te da se danas očekuje pronalaženje tehničkog rješenja za njegovo uklanjanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljeni-bungalov-u-srcu-skadarskog-jezera-ceka-ko-ce-preuzeti-odgovornost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Zaposleni Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore prethodnih dana su, u saradnji sa nadležnim institucijama, svakodnevno pratili situaciju i kontrolisali teren u blizini prevrnutog plutajućeg objekta na Karuču. Direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović istakao je da iako bungalov još nije izvučen iz vode zaposleni JPNPCG su najmanje dva puta dnevno obilazili lokaciju i pratili stanje na terenu - naveli su oni.
Nije, kažu, zabilježeno izlivanje goriva ili ulja, a komad staklene vune koji se pojavio u vodi uklonjen je istog dana.
- JPNPCG je prethodnih dana sagledavalo tehničke mogućnosti za izvlačenje prevrnutog objekta, a već u toku dana očekujemo pronalaženje rješenja - istakli su oni.
Podsjećaju da je uklanjanje nelegalnih privremenih objekata sa prostora nacionalnih parkova u nadležnosti komunalne policije opštine na čijoj se teritoriji nalazi zaštićeno područje.
- U ovom slučaju, komunalna policija Prijestonice Cetinje odbila je da postupi u skladu sa svojim nadležnostima - kazali su oni.
&nbsp;Na inicijativu JPNPCG, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ekološka inspekcija uputili su Vladi zahtjev za rješavanje pitanja sukoba nadležnosti inspekcija u postupku uklanjanja nelegalnih objekata.
- Očekujemo da će se pitanje nadležnosti uskoro riješiti, kako bi se nastavila odlučna borba protiv nelegalne gradnje i devastacije prostora na teritoriji svih nacionalnih parkova Crne Gore - naveli su u NPCG.
Podsjećaju da je u oktobru 2024. godine, Služba zaštite NP Skadarsko jezero sačinila Zapisnik o izvršenoj kontroli prostora uz fotografije dva plutajuća privremena objekta i dokumentaciju proslijedila nadležnom državnom organu-Komunalnoj policiji Cetinje.
- Komunalna policija Cetinje je do sredine januara ove godine obavljala aktivnosti u cilju kontrole ovih objekata nakon čega se samoinicijativno proglasila nenadležnom za postupanje po ovom pitanju. Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore – NP Skadarsko jezero je u prethodnom periodu više puta izvještavalo javnost o ovom pitanju i apelovalo u cilju rješavanja problema nelegalnih objekata, te sačinilo i poslalo na desetine dopisa svim nadležnim državnim organima, svim inspekcijama, kako bi se ustanovila nadležnost nad ovim objektima - zaključili su u NPCG.
Portal ETV je u seriji tekstova devet mjeseci ukazuje da se nelegalno postavljeni bungalovi Skadarskom jezeru uporno pokazuju jači, od države i zakona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-zaglavili-institucije-u-mulju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tako je, naprimjer, jedan od njih bio privezan u Kaluđerovom oku - u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarska kućica, bez obzira na brojne naredbe nadležnih vlasnicima da objekat moraju ukloniti sa te lokacije.

NPCG: Danas se očekuje pronalaženje tehničkog rješenja za uklanjanje ilegalnih bungalova

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Upravni sud Crne Gore, koji je u novembru prošle godine ocijenio da je imenovanje Gorana Danilovića za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) nezakonito pošto za to nije ispunio uslove, sada je usvojio njegovu tužbu i poništio rješenje Vlade Crne Gore kojim je on smijenjen sa te pozicije.
Ovu presudu, u koju je Portal ETV imao uvid, 11. aprila je donijelo vijeće koje čine Svetlana Radošević, Veljko Vujović i Lidija Novović.
Odluka je donijeta meritorno, u sporu pune jurisdikcije, što znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređašnju funkciju. Time je Vlada u obavezi i da Daniloviću nadoknadi troškove spora sa 484 eura, u roku od 15 dana od prijema presude.
U samom rješenju se ukazuje da se odluka Vlade o razrješenju Danilovića temelji upravo na prethodnoj presudi Upravnog suda i ocjeni da ga je Vlada Dritana Abazovića na ovu poziciju imenovala nezakonito. 
U prvoj presudi Upravnog suda je navedeno da je nejasno na koji način je utvrđeno da je Danilović ispunio uslov znanje engleskog ili francuskog jezika „nivo A1“ - jer o tome nije dostavio uvjerenje - dok u novoj piše potpuno suprotno - da je došlo do tehničke greške jer taj uslov nije bio naznačen. Zbog toga u Upravnom sudu sada cijene da Danilović nije bio u obavezi da dostavi to uvjerenje.
- Vlada Crne Gore dana 14.01.2025.godine, donijela je rješenje o razrješenju direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, iz razloga što tužilac nije dostavio kompletnu dokumentaciju predviđenu javnim konkursom tj.nije dostavio „uvjerenje o nivou obrazovanja o znanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al“. Kako predmetnim javnim konkursom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, u odjeljku potrebne dokumentacije nije tražena potvrda ili uvjerenje o stečenom nivou znanja engleskog ili francuskog jezika nivo Al, tužilac nije bio u obavezi ni da je dostavi, a pogotovo kod činjenice da se u napomenama Javnog konkursa detaljno obrazlaže šta podrazumijeva diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obazovanja i šta kandidat mora da priloži - navodi se u obrazloženju najnovije presude.
U rješenju Upravnog suda se dodaje i da u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata nije vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika.
- Na navedeno ukazuje i izjašnjene direktora Uprave za Ijudske resurse od 24.02.2025.godine, koje se nałazi u spisima predmeta, u kojem je konstatovano da u tekstu javnog konkursa u dijelu „potrebna dokumentacija“ usljed tehničke greške nije bilo naznačeno da kandidat treba da dostavi dokaz da ispunjava navedeni uslov, a Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (Sl.list CG",br.50/18), ne propisuje provjeru posebnih vještina (znanje stranog jezika i poznavanje rada na računaru), za radna mjesta iz kategorije visoko rukovodni kadar i starješine organa uprave, pa tuženi organ nije mogao ići na štetu tužioca ako navedeno nije bilo ni traženo Javnim konkursom - piše u presudi.
Upravni sud tako cijeni da je pogrešan zaključak Vlade da je Danilović bio u obavezi da dostavi uvjerenja/potvrde o poznavanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al.
- Jer takav zaključak ne proističe iz Javnog konkursa, po kojem su postupali kandidati. Razlozi za razrješenje tužioca prema predlogu resorne ministarke, koje je prihvatio tuženi organ ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena iz člana 60 Stav 1 tačka 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima - ističe se u presudi Upravnog suda.
<h2>PRVA PRESUDA</h2>
U prvoj presudi, koju je donijelo vijeće koje su činile Medina Mušović, Tatjana Krpović i Tamara Bulajić, je bilo naznačeno da je činjenica da javnim konkursom u dijelu koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju nije posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već da je tražena ,,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja’’.
- Ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je, po nalaženju Suda, nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke - piše u prethodnoj presudi Upravnog suda.
Oni su tada bili decidni da je zbog toga rješenje Vlade Dritana Abazovića o imenovanju Danilovića trebalo ponišiti.
- Polazeći od citiranih odredbi i činjeničnog utvrđenja, po ocjeni Suda, u predmetnoj upravnoj stvari se nije vodilo računa o pravilima upravnog postupka iz člana člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer su izostali jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način. Naime, kod činjenice da je jedan od kriterijuma predviđenih predmetnim javnim konkusom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, bio znanje engleskog ili francuskog jezika ,,nivo A1“, nejasno je na koji je način utvrđena ispunjenost tog kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika - pisalo je u prvoj presudi. 
<h2>DETALJI SPORA</h2>
Ova presuda je, inače, donijeta po tužbi Milana Markovića, jednog od kandidata za direktora AKOKVO.
- U ponovnom postupku tuženi će, vodeći računa o iznijetim primjedbama Suda, otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16 i 11/24), nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari - napominje se u presudi iz novembra 2024. godine.
Marković je u tužbi i na raspravi, kako se ističe u presudi iz novembra prošle godine, istakao da Daniloviću nije ni trebalo da bude omogućeno da bude učesnik na provjeri znanja upravo jer je javnim konkursom kao jedan od uslova navedeno znanje engleskog ili francuskog jezika A1 nivo - koje on nije ispunjavao.
- S tim u vezi je naveo da, kod činjenice da nije bilo organizovano testiranje iz engleskog jezika, znanje stranog jezika je bilo nužno potkrijepiti dokazom. Dodao je da je izabrani kandidat nakon zaključenja javnog konkursa dostavio potvrdu Centra za jezik i prevodilaštvo – Institut za strane jezike, br. 01-164 od 14.12.2022. godine. Pored navedenog je ukazao da je, saglasno odredbama člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, resorni ministar dužan da, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema liste za izbor kandidata i izvještaja iz člana 58 stav 5 istog zakona, nakon obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor Vladi predloži imenovanje starješine organa uprave, a što u konkretnom slučaju nije ispoštovano - sadržaj je prethodne presude.
Na usmenoj raspravi tužilac je preko punomoćnika, kako se dodaje, ukazao da je nakon podnošenja tužbe saznao da je u istoj upravnoj stvari pokrenut postupak inspekcijskog nadzora, na osnovu kojeg je upravna inspektorka donijela akt, broj UPIN 10-700/24-180/3 od 02.10.2024. godine, koji je dostavio Sudu.
- Predložio je da Sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito. Tražio je troškove spora - ističe se u prethodnoj presudi Upravnog suda.
U odgovoru na tužbu, kako se dalje navodi, Danilović je ostao pri razlozima datim u osporenom rješenju - ukazujući da je nesporna činjenica da postupak realizacije javnog konkursa sprovodi Uprava za ljudske resurse, kao nadležni organ, koja provjerava ispravnost i potpunost dokumentacije kandidata za određeno radno mjesto, kao i da je Zakonom propisano komisijsko testiranje kandidata uz obezbijeđenu javnost, transparentnost i sa jednakim pravima i obavezama kandidata. 
- Po ocjeni tuženog organa, predmetnim imenovanjem nije povrijeđen niti jedan materijalni propis, a osporeno rješenje je ispravno i na zakonu zasnovano, zbog čega je predložio da Sud tužbu odbije kao neosnovanu. Zainteresovano lice, G. D. iz P., u odgovoru na tužbu i na raspravi, ukazao je da je tužba neosnovana i da je predmetni postupak izbora sproveden u zakonitoj proceduri, a da je on ispunjavao sve propisane uslove i dostavio dokumentaciju traženu javnim konkursom. Kako javnim konkursom nije tražena potvrda ili uvjerenje o položenom stranom jeziku, ocijenio je da istu nije bio u obavezi da dostavi. Ukazao je da u slučaju da nije ispunjavao uslove konkursa, ne bi mogao da bude na listi kandidata - piše u tadašnjoj presudi Upravnog suda.
Dodaje se da je Danilović rekao da je samoinicijativno polagao engleski jezik kod nadležne ustanove i da se potvrda o poznavanju engleskog jezika od 14. decembra 2022. godine nalazi u njegovom personalnom dosijeu, te da bi je dostavio u situaciji da je tražena javnim konkursom. 
- Takođe je naveo da je u propisanom roku položio stručni ispit za rad u državnim organima, pozivajući se na uvjerenje Ministarstva javne uprave, broj UPI 01-109/24-22/4 od 08.05.2024. godine. Ocijenio je neosnovanim navod tužbe u odnosu na rok propisan odredbom člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ukazujući da se radi o roku instrukcione prirode, te da pomenuta odredba nema karakter imperativne norme. U odnosu na akt upravne inspektorke, sa kojim je upoznat na usmenoj raspravi, naveo je da je od iste dva puta tražio da obustavi postupak upravnog nadzora, budući da je u toku predmetni upravni spor - piše u presudi.
Danilović je tada predložio da Sud odbije tužbu kao neosnovanu, ali se to nije desilo.
- Saglasno odredbi člana 41 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Sl.list CG", br. 2/18, 34/19, 8/21 i 37/22) popuna radnog mjesta starješine organa uprave i radnih mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar vrši se na osnovu javnog konkursa. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, organ za upravljanje kadrovima, saglasno odredbi člana 45 stav 1 istog zakona, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa. Odredbom člana 58 stav 1 propisano je da kandidat koji ispunjava uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave podliježe provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjera iz stava 1 ovog člana vrši se putem testiranja u pisanoj formi i strukturiranim intervjuom, ocjenjivanjem kompetencija, znanja i sposobnosti, na osnovu propisanih kriterijuma. (stav 2) Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima ("Sl.list CG", br. 50/18 ž) propisana je provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave (član 20-25) - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Prema stanju u spisima predmeta, Uprava za ljudske resurse je za potrebe Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kako su napomenuli, objavila javni konkurs, broj 02-100/22-2013/3 od 24.10.2022. godine, za izbor direktora/ice – 1 izvršilac, na period od četiri godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. 
- Navedenim javnim konkursom su bili predviđeni uslovi: VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti prirodnih, humanističkih ili društvenih nauka; znanje engleskog ili francuskog jezika, nivo A1; poznavanje rada na računaru; položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Naglasili su da potrebnu dokumentaciju čine: obrazac prijave za slobodno radno mjesto, curriculum vitae - CV, fotokopija biometrijske lične karte, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
- Takođe, javnim konkursom je određeno da, izuzetno, radni odnos u državnom organu može da zasnuje i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa odredbom člana 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uprava za ljudske resurse je, uz poziv na odredbu člana 45 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, sačinila listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkretnog javnog konkursa, broj 02-100/22-2809/2 od 05.12.2022. godine, na kojoj su, pored tužioca, bili G. D. i M. Ž.. Provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove predmetnog javnog konkusa (izrada pisanog rada i strukturirani intervju), sprovedena je, dana 12.04.2023. godine, pred tročlanom komisijom koju je obrazovala Uprava za ljudske resurse, nakon čega je, u skladu sa odredbama člana 47 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na osnovu izvještaja o provjeri kandidata, utvrdila listu za izbor kandidata na kojoj su se našli G. D. (36,67 bodova) i tužilac (28,67 bodova), dok se kandidatkinja M.Ž. nije odazvala postupku provjere - piše u presudi.
Lista za izbor kandidata i izvještaj o provjeri kandidata su dostavljeni Ministarstvu prosvjete, a kako se dodaje, nakon što je ministar prosvjete, 17. i 18. maja 2023. godine obavio intervju sa kandidatima - o čemu je sačinjen zapisnik.
- Isti je, na osnovu člana 13c Zakona o visokom obrazovanju u vezi sa članom 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tuženom organu podnio predlog da se G.D. imenuje za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo tuženog nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti tuženog, razmotrila je predlog ministra prosvjete i podnijela truženom organu predlog da se za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenuje G.D., na period od četiri godine, s tim što je isti dužan da položi stručni ispit za rad u državnim organima u roku od jedne godine od dana donošenja rješenja. Tuženi organ je razmotrio i prihvatio predlog rješenja Komisije i donio osporeno rješenje, kojim je za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenovan G.D - navodi se u prvoj presudi.

Anja Ivanović

Upravnom sudu prvo nezakonito imenovanje Danilovića, a sada njegova smjena?!

Državni sekretar Ministarstva odbrane Marko Marković je, komentarišući to što je Vladina Komisija za žalbe poništila rješenje ministra odbrane Dragana Krapovića kojim je prekinuo aktivnu službu u Vojsci Crne Gore generala Zorana Lazarevića, kazao da nijesu iznenađeni “efikasnim” postupanjem u ovom slučaju.
- Nismo iznenađeni “efikasnim” postupanjem Komisije za žalbe u predmetu brigadnog generala Zorana Lazarevića i njihovom meritornom odlukom po pitanju istog. U 2023. i 2024. godini Komisija za žalbe ni po jednom predmetu nije odlučila u meritumu, već je predmete vraćala na ponovni postupak i odlučivanje prvostepenom organu, odnosno ovom ministarstvu, osim u predmetu brigadnog generala Lazarevića - navedeno je u reagovanju Markovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkomisija-za-zalbe-ponistila-krapovicevo-rjesenje-o-prestanku-aktivne-sluzbe-generala-lazarevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je rekao da je prije žalbe, koju je podnio general Lazarević, 17. septembra, Komisiji za žalbe ovo ministarstvo dostavilo 15 žalbi po kojima još nije odlučila. Među njima, kako je rekao, ima žalbi koje su proslijeđene komisiji 12. februara, 13. marta, 6. juna, 1, 11. i 29. jula, 7. i 9. avgusta, 4. i 6. septembra.
- Predsjednica Komisije će se bar u svom izvještaju o radu za 2024. godinu moći pohvaliti da je, od njenog imenovanja 2022. na čelu Komisije za žalbe, donijela bar jednu odluku u meritumu kad su u pitanju predmeti zaposlenih Ministarstva odbrane po kojima postupa - naveo je on.
Marković smatra da ovakvo postupanje predsjednice Komisije za žalbe Dejane Zeković, bivše DPS kandidatkinje za odbornicu na listi “Za dobro građana Žabljaka – Pobjednički! Koalicija DPS, SD – Milo Đukanović“, koju je Predrag Bošković zaposlio u julu 2018. godine u Ministarstvu odbrane, na mjesto načelnice Direkcije za statusna pitanja, kada je “teren prepoznavao ljude”, nije iznenađujuće.
- Vjerovatno isto pravno mišljenje u ovom predmetu dijeli sa Đorđem Radulovićem, članom Komisije, svojim partijskim kolegom i bivšim saradnikom u Ministarstvu odbrane, kojeg je Bošković 2017. godine angažovao po ugovoru o djelu, a 2019. zaposlio u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu i poslije dva mjeseca rasporedio za saradnika gospođi Zeković u Ministarstvu. Ova gospoda očigledno imaju neke obaveze prema svom bivšem poslodavcu Boškoviću, najpoznatijem DPS vojniku- istakao je on.
Kako je kazao, DPS vojnici su opet pokazali da su vrlo ažurni i na dužnosti kad su u pitanju partijski interesi, "pa i po cijenu zakona".
- Da ovo nije poduhvat samo DPS vojnika, bivših službenika Ministarstva odbrane, svjedoči još jedna članica KZŽ, Marina Petrič, članica DPS Opštinskog odbora Bijelo Polje, kao i Edita Bulić, vedeta SD-a i srećna dobitnica stana od Glavnog grada! Zaista, ova “gospoda” imaju šta i da vraćaju gazdama! Imajući u vidu sve prethodno i očekivanu odluku Komisije za žalbe, nismo procesuirali postupak prekida službe prema Savjetu za odbranu i bezbjednost, a što svakako nije od uticaja i irelevantno je za donošenje odluke o njegovom razrješenju dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore - zaključio je Marković.

Državni sekretar u MO o poništenju Krapovićeve odluke: DPS vojnici na dužnosti

Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila je rješenje ministra odbrane Dragana Krapovića, doneseno 3. septembra, kojim je prekinuo aktivnu službu u Vojsci CG generala Zorana Lazarevića zaključno sa narednim danom – 4. septembrom 2024.
Ukidanjem rješenja ministra Krapovića ostaje na snazi prethodno, što ga je prošle godine donio tadašnji v.d. ministra odbrane Filip Adžić, kojim je aktuelnom načelniku Generalštaba VCG, nakon sticanja uslova za penziju, aktivna služba produžena do 8. juna 2025.
Vladina Komisija za žalbe ocijenila de da je Krapovićevo rješenje u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku. 
Portal Antena M pisao je o tom potezu ministra Krapovića, koji je, kasnije, na pres konferenciji pokušao da relativizuje rješenje o prestanku aktivne službe generala Lazarevića, opaskom da nije u njegovoj nadležnosti penzionisanje prvog čovjeka Vojske CG.
Pravnici koje je portal konsultovao bili su rezolutni u ocjeni da rješenje ministra Krapovića mora „pasti“ i da predstavlja ozbiljnu kompromitaciju pravnika u Ministarstvu odbrane.

Komisija za žalbe poništila Krapovićevo rješenje o prestanku aktivne službe generala Lazarevića

Iako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prije četiri dana obećao da će se “najhitnije” obratiti ministarki kulture i medija Tamari Vujović sa zahtjevom da poslaniku Socijaldemokrata (SD) Nikoli Zirojeviću dostavi prvobitno rješenje tog resora kojim je odbijena saglasnost za podizanje spomenika pokojom mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama, to se do danas nije desilo. Zirojević je 19. septembra uputio dopis Ministarstvu kulture i medija, pozivajući se na član 50 Poslovnika o radu Skupštine, prema kojem je ministarka dužna da traženi materijal iz njenog resora proslijedi poslaniku u roku od 15 dana. <h2>Obećanje pod euforijom</h2> Kako je taj rok probijen, Zirojević je na posljednjoj sjednici Skupštine, održanoj 15. oktobra, zatražio od Mandića da interveniše. Čelnik parlamenta, svježe raspoložen zbog rezultata popisa stanovništva, poručio je da će izaći u susrter poslaniku SD-a, priznajući da je Vujović, ignorišući dopis koji joj je stigao, prekršila Poslovnik Skupštine. - Generalni sekretarijat obratiće se ministarki kulture. Vi ste u pravu, prekršen je član 50 Poslovnika. Ja sam danas veoma raspoložen čovjek i obratićemo joj se hajhitnije – poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>OBEĆANJE JOŠ NIJE ISPUNIO: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Međutim, urgencija još nije poslata, a kako je Portalu ETV kazao generalni sekretar Aleksandar Klarić, čeka se zvanični zahtjev Zirojevića. - Čekam da mi se poslanik zvanično obrati i onda ću uputiti urgenciju – kazao nam je Klarić. Istu instrukciju od generalnog sekretara dobio je i Zirojević koji je očekivao da će se Mandić obratiti ministarki Vujović onog dana kada je obećao da će to učiniti. - Prilikom posljednje sjednice plenuma, egzaltiran, kako je kazao, rezultatima popisa stanovništva, predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će koliko je danas uputiti urgenciju ministarki Vujović da mi odgovori na moj zahtjev. Međutim, očigledno je euforija rezultatima popisa bila lažna, ili kratkotrajna jer sam na kraju saznao da predsjednik Skupštine i služba to nisu uradili. Štaviše, generalni sekretar me informisao da je potrebno da mu službenim putem dostavim dopis u kojem zahtijevam da reaguje u tom pravcu – kazao je Zirojević za portal ETV. <h2>Izvinjenje SPC-u i ćutanje pred javnošću</h2> Ministarstvo kulture je 18. septembra preinačilo odluku kojim je odbijen prijedlog za podizanje spomenika poslije oštrih kritika iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), odnosno Eparhije budimljansko-nikšićke. Ministarka iz redova Demokrata proglasila je prvobitno rješenje nezakonitim i po hitnom postupku donijela novo, izvinjavajući se Eparhiji zbog propusta. Vlada je, samo dan kasnije, dala saglasnost na novi prijedlog, a ministri iz manjinskih partija su iz protesta napustili sjednicu, podsjećajući na kontroverzne izjave mitropolita o albanskom i muslimanskom stanovništvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>MINISTARKA KRIJE RJEŠENJE KOJE JE STAVILA VAN SNAGE: Tamara Vujović(Photo: Ministarstvo kulture i medija)</figcaption> </figure>  Zirojević je iznio saznanja da je Vujović prvobitno, na osnovu nalaza stručne komisije, odbila zahtjev za izgradnju spomenika Amfilohiju. Portal ETV takođe ima saznanja da je većina članova komisije, njih troje, bila protiv ideje o gradnji spomenika Amfilohiju, pa smo se, 19. septembra, istim zahtjevom kao Zirojević obratili Ministarstvu kulture i medija. Međutim, u oba slučaja odgovor je izostao. - Do dana današnjeg mi nije odgovoreno, čime ministarka direktno krši Poslovnik Skupštine koja ju je izabrala i čija je članica bila u prethodnom mandatu – rekao nam je Zirojević. Jasno je, ističe on, da Vujović bježi od odgovora na ovo pitanje jer bi dostavljanje navedenog rješenja u potpunosti demaskiralo sve nezakonite radnje koje su uslijedile nakon njegovog povlačenja. - Obznanile bi se činjenice da je ministarka kulture i medija prvobitno postupila u skladu sa zakonom da bi je kasnije pritisci iz partije kojoj pripada i javne packe koju je uputila SPC prevaspitale i natjerale je da promijeni odluku – kazao je poslanik SD-a. <h2>Bijeg od odgovornosti</h2> Za Ministarstvo, napominje on, ne postoje ni zakoni, niti bilo kakvi propisi za šta, kako kaže, Vujović ima podršku Vlade u kojoj sjedi. - Ona se ponaša kao da je iznad zakona Crne Gore i, nažalost, vidimo da joj i najviši članovi izvršne vlasti, tj. ministri u Vladi daju za pravo, tj. svojim ponašanjem joj omogućavaju da suštinski bude iznad države. Vjerujem da u tom grmu leži zec kada se pitamo zašto ne odgovara na moj zahtjev – naglasio je Zirojević. Ukoliko ministarki i stigne urgencija iz Skupštine, Zirojević ne očekuje da će ona imati efekta.&nbsp; - Ranija praksa me obeshrabruje. Prije pola godine od Instituta za javno zdravlje sam tražio određene informacije. Nikada mi na taj zahtjev nije odgovoreno. Generalni sekretar, istini za volju, uradio je što je do njega i uputio urgenciju, međutim nikakvog uticaja to nije imalo na tadašnjeg direktora IJZ-a Dragana Lauševića koji je podnio ostavku i imenovana je nova direktorica. Ne daje mi to neku nadu – konstatuje Zirojević. On je ponovio da Vujović može da bježi od odgovornosti, ali ne zadugo. - &nbsp;Ukoliko ne ispoštuje član Poslovnika, makar i sa zakašnjelim vremenskim rokom, vrlo brzo će se ukazati prilika kada ministarka Vujović neće moći da pobjegne od ovog pitanja, već će morati da da vrlo jasan odgovor – zaključio je Zirojević za naš portal.

Tamara Klikovac

Zirojević: Najviši članovi Vlade svojim ponašanjem omogućavaju Vujović da bude iznad države

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zoran Lazarević biće na toj poziciji dok se ne donese rješenje o prestanku službe - poručio je na današnjoj pres konferenciji ministar odbrane Dragan Krapović. 
 
Krapović je pojasnio da nije donio rješenje o prestanku službe Lazareviću, već da je poništio rješenje bivšeg koordinatora Ministarstva odbrane (MOD) Filip Adžića o produženju trajanja službe Lazareviću do 2025. godine. 
 
- Lazarević je na čelu VCG dok se ne donese rješenje o prestanku službe. Ja sam poništio rješenje Adžića, nijesam donio rješenje o prestanku službe - naveo je Krapović. 
 
Podsjetio je da je predložio smjenu Lazarevića na prethodnoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost jer je smatrao da bi trebalo da se podmladi oficirski kadar. 
 
- To sam uradio na zakonit i na način na koji je to svaki put prije urađeno. Odluka nije prihvaćena od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ja nemam problem sa tim, građani će zauzeti svoj stav o tome - rekao je Krapović. 
 
Ta odluka, kako je dodao, i dalje stoji pred Savjetom. 
 
Na pitanje što će se desiti ako Milatović ponovo bude protiv, Krapović je rekao da je pokrenuo proces prestanka službe i da neko kome je služba prestala po sili zakona mora biti razriješen. 
 
- Savjet je obavezan zakonom da oficir kome je prestala služba mora biti razriješen najkasnije danom kada mu je prestala služba - rekao je Krapović. 
 
On je rekao da je bilo mnogo spekulacija o "obezglavljivanju" Vojske i slično, ali da to nije tako. 
 
Krapović je naglasio da je obezbijedio sve da lanac komandovanja funkcioniše najnormalnije. 
 
- Postoji predlog za razrješenje i da neko naslijedi načelnika Generalštaba. Očekujem da Savjet to uvaži - naveo je Krapović. 
 
Upitan zašto je odabrao da podmlađuje kadar od najvišeg upravljačkog kadra u Vojsci, Krapović je kazao da smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra stoje u strateškim dokumentima MOD-a i sistema odbrane u Crnoj Gori. 
 
On je kazao da je Lazarević prije godinu ispunio sve zakonske uslove mu služba bude prekinuta. Poručio je da se u potpunosti i do kraja kreće u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.

Krapović: Lazarević na čelu Vojske do rješenja o prestanku službe

U današnjoj emisiji &nbsp;Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas inspirativna i sadržajna emisija puna znanja, topline i dobrih priča.&nbsp;
Razgovaramo sa naučnicom koja nam otkriva kako se nauka može približiti svima i govori o svom istraživanju u oblasti probiotika, sa posebnim osvrtom na Crnu Goru.
Sa pedagogom otvaramo važnu temu vaspitanja djece i tražimo balans između autoriteta i ljubavi u savremenom roditeljstvu.
U gostima nam je i predstavnik nevladine organizacije koji nas &nbsp;kroz priču o svom humanitarnom radun podsjeća koliko nekome može značiti i najmanji gest, te koliko je naš narod human.
Emisiju završavamo u opuštenom tonu uz slatke, ali zdrave recepte sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas od 17 sati!

Vikend popodne: Kako se nauka može približiti svima

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) saopšteno je da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
- Obavještavamo da Specijalno državno tužilaštvo nije preuzelo krivično gonjenje u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, protiv okrivljene O.K., za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nesavjestan rad u službi, protiv koje je u toku krivični postupak pred Osnovnim sudom u Cetinju, jer za to nema zakonskog osnova i razloga - naveli su oni u saopštenju.
Naprotiv, kažu da je Specijalno državno tužilaštvo, radi odlučivanja o krivičnoj prijavi O.K., protiv državnih tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koristeći ovlašćenja iz Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o Državnom tužilaštvu, odnosno Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, tražilo sudske spise radi uvida i razmatranja, kako bi donijelo odluku o krivičnoj prijavi.
- Nakon razmatranja i kopiranja, spisi su vraćeni Osnovnom sudu u Cetinju - naveli su u SDT-u.

SDT: Nijesmo preuzeli krivično gonjenje u predmetu Medovina

Strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti često odvraća LGBTI osobe od odlaska u zdravstvene ustanove, kazala je direktorica nevladine organizacije (NVO) Socijalni centar Milica Špajak i poručila da je neophodno donijeti protokole i smjernice za rad sa LGBTI pacijentima.
Istraživanje NVO Socijalni centar i LGBT Forum Progres pokazalo je da je velika većina zdravstvenih radnika u Crnoj Gori spremna da pruži jednaku zdravstvenu zaštitu LGBTI pacijentima i da je direktna diskriminacija rijetka pojava u ustanovama. Međutim, istraživanje u kojem je učestvovalo 119 zdravstvenih radnika iz sve tri regije Crne Gore je identifikovalo i značajne sistemske nedostatke, koji se odnose na nedostatak edukacija, obuka i nepostojanje pisanih protokola za rad sa LGBTI pacijentima.
Špajak je rekla da je najvažnija poruka tog istraživanja to što zdravstveni radnici jasno govore da imaju volju i žele da djeluju kvalitetnije i inkluzivnije, da prepoznaju nedostatak znanja, posebno kada je riječ o terminologiji, pristupu i mentalnom zdravlju LGBTI osoba, ali da ih sistem u kontinuitetu ostavlja bez alata u praksi.&nbsp;
- Naime, više od polovine ispitanika nikada nije dobila bilo koju vrstu edukacije o specifičnim potrebama LGBTI osoba, a nijedan od 119 ispitanika nije potvrdio da u njihovoj ustanovi postoje pisani protokoli za rad sa LGBTI pacijentima - kazala je Špajak u intervjuu <a href="https://mina.news/article/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pru%C5%BEanje-zdravstvene-za%C5%A1tite-lgbti-osobama%C2%A0">Agenciji MINA</a>.
Ona je navela da je, nažalost, bilo i odgovora koji otvoreno stigmatizuju i predstavljaju ekstreman oblik homofobije i govora mržnje.
- To su zbilja rijetki primjeri u našem uzorku, ali i dalje dovoljno opasni da nas podsjete zašto je intervencija u ovoj oblasti od izuzetnog značaja, ne samo za LGBTI osobe, već i za sve marginalizovane društvene grupe - istakla je Špajak.
Ona je poručila da donosioci odluka, ali i cjelokupna javnost, moraju shvatiti da se ne radi o nekom "specijalnom tretmanu", već o fundamentalnom ljudskom pravu na zdravlje, koje se LGBTI osobama praktično uskraćuje kroz strah, stigmu i nedostatak podrške.
Upitana kakav je odnos zdravstvenih radnika prema pacijentima iz LGBTI zajednice, uzimajući u obzir nalaze iz njihovog istraživanja, Špajak je kazala da većina ispitanika, preko 94 odsto, navodi da se nikada nije osjećala nelagodno u radu sa LGBTI osobama, što je na prvi pogled ohrabrujuće.&nbsp;
- Međutim, ta spremnost mora biti praćena i sistemskom podrškom samim zdravstvenim radnicima - jasnim smjernicama, protokolima, mehanizmima na koje mogu da se oslone kada nijesu sigurni kako da postupe u određenoj situaciji - rekla je Špajak.&nbsp;
Kako je dodala, skoro 60 osoba je direktno navelo da im je potrebna institucionalna podrška kroz pisane protokole, što potvrđuje da zdravstveni radnici i sami prepoznaju tu prazninu.
- Iz našeg svakodnevnog rada sa LGBTI osobama, znamo da je strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti najčešći razlog zbog kojeg LGBTI osobe odlažu ili potpuno izbjegavaju posjete zdravstvenim ustanovama - kazala je Špajak.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da se negativni komentari i šale o LGBTI osobama među zdravstvenim radnicima dešavaju (skoro četvrtina ispitanika ih čuje „ponekad“ ili „češće“), kao i da se ime i zamjenice koje koriste trans osobe ne poštuju u više od trećine slučajeva.
- Nesumnjivo je da predrasude postoje, međutim ne možemo reći da je to specifičnost zdravstvenih ustanova, predrasude su i te kako prisutne u velikom dijelu crnogorskog društva - navela je Špajak.&nbsp;
Ona je naglasila da još više brine nevidljivost problema. „Skoro 66 odsto ispitanika ne prepoznaje nikakve prepreke u svom okruženju, a istovremeno nemamo nijedan protokol, edukacija je gotovo nepostojeća, privatnost i bezbjednost pacijenata upitna“.
Upitana na kojem je nivou znanje zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, Špajak je kazala da se, imajući u vidu isključivo rezultate istraživanja i odgovore 119 ispitanika, može zaključiti da je ono nezadovoljavajuće.
- Više od polovine ispitanika (50,4 odsto) nikada tokom svog formalnog obrazovanja nije imalo edukaciju o ovoj temi, a dodatnih 23,5 odsto navodi da je edukacija postojala, ali u nedovoljnom obimu. Upravo ovi podaci nam govore da je veliki broj zdravstvenih radnika, koji su učestvovali u istraživanju, započeo svoju profesionalnu praksu bez dovoljnog znanja o zdravlju LGBTI osoba - rekla je Špajak.
Ona je navela da pozitivnu stranu predstavlja to što su zdravstveni radnici prepoznali sopstvene limite.
- Kada pogledamo učešće u neformalnom obrazovanju nakon studija, situacija je dosta ozbiljnija, naime, 73,9 odsto zdravstvenih radnika nikada nije pohađalo bilo kakvu obuku ili trening o radu sa LGBTI osobama, a 10,1 odsto eksplicitno navodi da obuku o ovoj temi nema u planu ni u budućnosti - kazala je Špajak.
Na pitanje da li LGBTI pacijenti imaju povjerenje u zdravstvene ustanove, ona je odgovorila da je ono veoma nisko, usljed duboko ukorijenjene stigme, predrasuda i stereotipa u društvu.
Strah od diskriminacije, kako je rekla, često je presudan faktor u odluci da li će neko zatražiti medicinsku pomoć.&nbsp;
Špajak je naglasila da LGBTI osobe odlažu posjete ljekarima čak i kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima, jer je sami rizik od narušavanja privatnosti i bezbjednosti, nerazumijevanja i odbacivanja, percipiran kao veći od pomoći koju bi mogli dobiti.
- Strah koji LGBTI osobe često navode, nažalost, nije iracionalan, već je zasnovan na stvarnim iskustvima diskriminacije, nepoštovanja privatnosti i nedostatka senzibilnosti od strane medicinskog osoblja - dodala je Špajak.
Imajući sve to u vidu, kako je rekla, dolazi se do “začaranog kruga” - LGBTI osobe što se više povlače iz zdravstvenog sistema, to su manje vidljive, a njihove potrebe ostaju neprepoznate.
- Usljed nedostatka povjerenja i sigurnosti da će biti tretirani profesionalno i sa poštovanjem (kao bilo koji drugi pacijent), mnoge LGBTI osobe radije će svoje zdravstvene tegobe ukrivati, prije nego izlagati se potencijalnom poniženju ili nerazumijevanju - dodala je Špajak.
Ona je upozorila da je, takođe, jedan od identifikovanih izazova nedostatak privatnosti i rizik od narušavanja povjerljivosti, posebno u manjim sredinama, najčešće na sjeveru Crne Gore, gdje je dosta teže očuvati anonimnost.
Prema riječima Špajak, to sve zajedno dovodi do ozbiljnog narušavanja, kako mentalnog, tako i fizičkog zdravlja LGBTI osoba.
Kao najveću sistemsku prepreku u pružanju inkluzivne zdravstvene zaštite LGBTI osobama, ona je izdvojila upravo potpuno odsustvo protokola i smjernica za rad sa LGBTI pacijentima.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je kazala Špajak, više od polovine ispitanika nikada nije bilo edukovano o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, što direktno može ugroziti kvalitet zaštite koju mogu pružiti, čak i kada iskazuju dobru volju.
Ona je istakla da se uz postojanje volje i resursa i angažovanje stručnjaka i pomoć organizacija civilnog društva, koje imaju višegodišnje iskustvo u radu sa LGBTI zajednicom, relativno brzo mogu razviti i usvojiti protokoli i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite.&nbsp;
Ti protokoli, kako je dodala Špajak, dali bi konkretna uputstva zdravstvenim radnicima, od toga kako voditi razgovor, koja pitanja su relevantna, koja terminologija je primjerena i kako osigurati privatnost.&nbsp;
Ona je kao prioritet izdvojila i potrebu sprovođenja obaveznih obuka za zdravstvene radnike koji već profesionalno djeluju u sistemu. „U ovom dijelu govorimo o praktičnim obukama koje bi pružile znanje o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, od strane stručnjaka iz oblasti“.&nbsp;
Prioritet je, kako je poručila Špajak, i uspostavljanje jasnih politika protiv diskriminacije u svim zdravstvenim ustanovama sa definisanim mehanizmima prijavljivanja i sankcionisanja.&nbsp;
- Neophodno je da svaka zdravstvena ustanova ima jasno vidljiv dokument koji definiše da diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ne može biti tolerisana, sa konkretnim postupkom šta raditi kada se diskriminacija desi - kazala je Špajak.
Upitana šta bi Ministarstvo zdravlja trebalo da uradi kako bi pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu postalo stvarnost za sve ljude, ona je rekla da taj resor mora preuzeti glavnu ulogu i omogućiti da inkluzivna zdravstvena zaštita postane prioritet kroz konkretne korake.
- U praksi to znači obezbijediti finansijsku podršku koja bi omogućila detaljan razvoj protokola, smjernica i obuka zdravstvenih radnika/ca, kao i uspostaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva koje imaju svakodnevno iskustvo u radu sa LGBTI osobama i poznaju poteškoće i prepreke sa kojima se ova zajednica suočava - navela je Špajak.
Podjednako važno je, kako je istakla, osigurati da se sadržaji o zdravlju LGBTI osoba uključe u obavezne programe medicinskih fakulteta i srednjih medicinskih škola, jer prvenstveno se mora početi od obrazovanja i podizanja svijesti budućih generacija.
- Istovremeno, neophodan je sistem evaluacije, kroz prikupljanje podataka o tome sa kakvim problemima dolaze LGBTI osobe, kakva su njihova iskustva sa zdravstvenim radnicima - dodala je Špajak.
Upitana koju poruku bi poslala LGBTI osobama koje se i dalje osjećaju nesigurno ili nevidljivo u zdravstvenom sistemu, ona je istakla da je ključno da znaju da bilo koja vrsta diskriminacije u zdravstvenom sistemu nije dozvoljena i da Zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno garantuje jednakost svih građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na lična svojstva.
Špajak je rekla da njihovo istraživanje predstavlja prvi korak koji otkriva praznine i nedostatke u zdravstvenom sistemu, ali da takođe pokazuje da većina zdravstvenih radnika pristupa LGBTI pacijentima bez nelagode.&nbsp;
Identifikovani problemi, kako je naglasila, zahtijevaju primarno sistemska rešenja, ali za kvalitetne i inkluzivne promjene potrebno je zajedničko djelovanje svih činilaca društva.&nbsp;
- U međuvremenu, NVO Socijalni Centar i LGBT Forum Progres nastavljaju da pružaju kontinuiranu podršku i pomoć LGBTI osobama u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori - poručila je Špajak.

Usvojiti protokole i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite LGBTI osobama

Švajcarac Franjo Fon Almen pobjednik je šestog spusta sezone koji je za Svjetski kup vožen u Kran Montani.
Do drugog trijumfa ove sezone, ukupno petog u karijeri, došao je u vremenu minut i 55 sekundi.
Fon Almen je ove sezone slavio u istoj disciplini i u Val Gardeni.
Kao drugoplasirani, sa 65 stotinki zaostatka, završio je Italijan Dominik Paris, dok je treći bio Rajan Kohran-Zigl, sa 70 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Švajcarac Marko Odermat imao je četvrto vrijeme, peti je bio Italijan Benžamin Žak Alio, a šesti Švajcarac Lars Rošti.
Odermat je vodeći u plasmanu spusta sa 510 bodova.
Fon Almen je drugi sa 395, dok treće mjesto sa 296 bodova zauzima Paris.
Odermat je na čelu i u generalnom plasmanu sa 1385 bodova.
Brazilac Lukas Pineiro Brathen je na drugom mjestu sa 798, a treći Atl Li Mekgrat 694 bodova.

Tag: rjesenje