Vjerovatni budući premijer Češke Andrej Babiš rekao je da nema namjeru da Češku uvuče u "nekakav antiukrajinski blok u okviru Evropske unije" koji zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom planira madjarski premijer Viktor Orban.
- Medijski briselski monopol Politiko neprestano laže o nama. Nikakva takva inicijativa ne postoji i ništa o tome ne znam- odbio je kategorično Babiš izjavu Orbanovog glavnog političkog savjetnika Balaža Orbana za Politiko da se formira takav "blok skeptičan prema Ukrajini" koji bi mogao da oteža odlučivanje EU o pomoći napadnutoj zemlji.
Bivši češki premijer Babiš kao lider opozicije praktično od neuspješnih izbora za predsjednika Češke 2023. godine vodio je oštru kampanju u kojoj je njegova populistička stranka Akcija nezadovoljnih gradjana (ANO) nastojala da preotme birače esktremističkih stranaka i na desničarskoj i ljevičarskoj strani političkog spektra.
Bitan element te kampanje je bilo i raspirivanje antiukrajinskih raspoloženja da je navodno oko pola miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica krivo za sve nedaće Čeha, počev od nedostatka stanova, visokih kirija, skupih energija, probleme škola i bolnica.
Međutim, već tokom izborne večeri 4. oktobra kada se pokazalo da je ANO ubjedljivo pobijedila na izborima ali ne toliko da može sama da sastavi vladu Babiš je odbio referendume o izlasku iz EU i NATO koji traže njegovi budući koalicioni partneri.
Iako je i poslije izbora ponovio obećanje da direktno iz češkog budžeta neće otići ni kruna u oružje za Ukrajinu Babiš je naglasio da će češka vojna industrija i njen komercijalni izvoz oružja u Ukrajinu imati podršku vlade a podržao je vojnu pomoć koju Ukrajini daje EU.
Babiš je pred izbore prijetio da će ukinuti češku inicijativu Municija za Ukrajinu ali poslije razgovora sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom okrenuo je ploču i sada želi samo da se ona revidira da bude transparentna i da na njoj ne zarađuju češki trgovci oružjem koji posreduju da se u trećim zemljama, takodje i u Srbiji, nabavi artiljerijska municija koju plaćaju zapadne zemlje i poklanjaju Ukrajini.
Babiš takodje najavljuje da želi da obnovi saradnju Višegradske četvorke koja je prestala da funkcioniše kao blok sa koordiniranim stavovima u EU još u vrijeme poljskih populista Jaroslava Kačinjskog, baš zbog Orbanove popustljivosti prema Rusiji od agresije na Ukrajinu 2022. godine.
U pitanjima gde želi da se suprotstavi Briselu, kao što je pakt o migraciji ili klimatski ciljevi, Babiš računa, medjutim, prvenstveno na Poljsku i njenog sadašnjeg premijera vlade desnog centra i levice Donalda Tuska.
Babiš je odmah poslije izbora rekao da će prvi koga će zvati telefonom da sa njim razgovara o koordiniranju stavova pred samite EU biti poljski premijer Tusk, dok Fica i Orbana nije ni pominjao.
- Babiš sebe rado vidi kao nekog ko je dio one Evrope koja odlučuje, da je u redovima onih koji su važni. Ne želi da ga trpaju u istu vreću sa Orbanom i Ficom- kazala je komentatorka češkog radija Zdenjka Trahtova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Babiš kategorično odbija antiukrajinski blok sa Orbanom i Ficom

Slovačka pruža Ukrajini humanitarnu pomoć, ali nikada neće pristati da iz svog budžeta izdvaja sredstva za pokrivanje vojnih troškova Kijeva - izjavio je premijer te zemlje Robert Fico, prenose RIA novosti.
Fico je rekao da su Evropska unija (EU) i njene države članice izdvojile za Ukrajinu od početka sukoba 177 milijardi eura.
- Pomoć pruža i Slovačka, ali isključivo humanitarno. Kao predsjednik Vlade držim se principa da Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine - naglasio je on u video poruci na Fejsbuku i ponovio da vlada Slovačke, pod njegovim rukovodstvom, neće izdvojiti za takve svrhe "ni jedan jedini cent".
Belgijski premijer Bart de Viver uspio je da ublaži stavove Savjeta EU o korišćenju ruske zamrznute imovine za finansiranje Ukrajine, pa zajam EU od 140 milijardi eura ostaje pod znakom pitanja.
Belgija, jedna od šest osnivača EU, uspjela je da značajno ublaži formulacije objavljene na samitu u Briselu, pa se odluka o korišćenju ruske imovine odlaže do daljeg, prenosi Politiko.
De Viver je desničarski flamanski nacionalista koji je pod pritiskom kod kuće i tvrdi da operacija nosi ogromne finansijske i pravne rizike za Belgiju, gdje se nalazi većina ruske imovine.

Fico: Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine

Slovački sud je u utorak presudio da je čovjek koji je prošle godine upucao i ranio premijera Roberta Fica kriv za optužbe za terorizam i izrekao mu kaznu od 21 godine zatvora.
Juraj Cintula (72) je pucao na Fica pet puta s nešto više od jednog metra udaljenosti dok je premijer pozdravljao ljude u slovačkom gradu Handlova u maju 2024. godine.
Presudom Specijalizovanog krivičnog suda u gradu Banska Bistrica završeno je suđenje koje je počelo u julu, a čije je glavno pitanje bilo da li je Cintula, koji je priznao da je pucao na Fica, kriv za terorizam ili za manje teška krivična djela ubistva ili napada.
Fico (61) je pogođen četiri puta s teškom ranom u stomaku, a takođe je zadobio povrede kuka, ruke i stopala. Prvi put se pojavio u javnosti u julu prošle godine, nekoliko mjeseci poslije napada i ubrzo nakon toga se vratio na posao.
Cintula se pojavio na sudu u plavoj majici i crnoj dukserici s kapuljačom, u pratnji stražara s automatskim oružjem. Rekao je da je želio da povrijedi, ali ne i da ubije Fica, jer je želio da ga spriječi da nastavi politiku za koju je rekao da šteti slobodi i kulturi u Slovačkoj.
Cintula je novinarima, odlazeći iz sudnice u utorak, rekao da će se "sigurno" žaliti na presudu za koju je naveo da je "nepravedna".
Napad na Fica je otkrio duboke podjele u slovačkom društvu i animozitet između populiste Fica i opozicije. Fico, koji je na vlasti 11 godina u tri mandata od 2006, okrivio je uglavnom liberalnu, proevropsku opoziciju za podsticanje klime koja je dovela do pucnjave.
Opozicija optužuje Fica za narušavanje demokratskih standarda, slobode medija i prikrivanje korupcije.
Sudija Igor Kralik je naveo Cintulino sopstveno obrazloženje napada kada je čitao njegovo opravdanje za tačku optužnice za terorizam.
- Sud smatra dokazanim da optuženi nije napao građanina već konkretno premijera- rekao je Kralik.
Kazna je manja od maksimalne kazne doživotnog zatvora.
Odbrane Cintule, penzionera i bivšeg rudarskog radnika, kamenorezaca, pisca i aktiviste, tvrdila je da nije svaki napad na zvaničnika terorizam. Tražila je blažu kaznu za napad na javnog službenika.
David Lindtner, Ficov advokat, rekao je da je jasno da optuženi "nije penzioner već terorista" koji je želio da postavi presedan da "političku konfrontaciju treba rješavati nasilnim sredstvima".
Fico se vratio na vlast 2023. godine i okončao vojnu pomoć Ukrajini iz te države, težio uspostavljanju boljih odnosa s Moskvom, reformisao javni medijski servis i uveo neke nove krivične zakone, što su promjene za koje kritičari kažu da štete demokratiji.
Cintula je rekao da se protivi politici premijera o Ukrajini, medijima i kulturi i na suđenju je opisao napad kao "krik protiv straha koji parališe društvo".
Fico, koji je ima stalne zdravstvene probleme povezane s napadom, rekao je da je oprostio Cintuli.

Napadač na Fica proglašen krivim za terorizam i osuđen na 21 godinu zatvora

Oko 10.000 ljudi okupilo se prošlog utorka uveče na Trgu slobode u Bratislavi kako bi protestovali protiv politike vlade premijera Roberta Fica. Skupovi su održani i u nekoliko drugih gradova širom Slovačke, prenosi Dojče Vele.
Odaziv je bio manji nego nedjelju dana ranije, kada se u glavnom gradu okupilo 16.000 ljudi. Tom prilikom demonstranti su takođe čuli najavu četiri liberalne opozicione stranke da će sklopiti sporazum o saradnji.
Protesti su nastavak serije demonstracija, koje su počele nakon što se Fico krajem 2023. vratio na mjesto premijera. Njima se mora pridodati i rastući niz izazova — i unutrašnjih i međunarodnih — s kojima se slovački premijer suočava.
<h2>Međunarodne kritike</h2>
Na međunarodnom planu, pažnja je i dalje usmjerena na Ficove bliske odnose s Rusijom i Kinom, što je i pokrenulo prve proteste.
Evropsku javnost dodatno je uznemirilo Ficov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom početkom septembra, kao i njegovo odbijanje da prekine kupovinu ruskih energenata, te pokušaj sprovođenja ustavnih promjena kojima bi slovačko pravo imalo prednost nad pravom EU.
Sve to, uz autoritarna ograničenja rada medija i nevladinih organizacija, navodno je uvjerilo Partiju evropskih socijalista (PES) da trajno isključi Ficovu nominalno ljevičarsku stranku Smer iz svog poslaničkog kluba u EU.
Mihal Šimečka, lider opozicione liberalne stranke Progresivna Slovačka (PS), rekao je za DW da će potez, koji PES treba da potvrdi sredinom oktobra, „predstavljati značajan udarac za ugled Roberta Fica“.
<h2>Domaći problemi važniji Slovacima</h2>
Međutim, analitičari kažu da duboka politička polarizacija u Slovačkoj znači da međunarodna pitanja trenutno imaju malo odjeka u zemlji. Radoslav Štefančik sa Ekonomskog univerziteta u Bratislavi kaže za DW da potez PES-a „glasači Smera neće ni primijetiti“.
Domaća pitanja su očigledno glavno bojište u Slovačkoj. Nedavne demonstracije opozicije, organizovane pod sloganom „Protest protiv osiromašenja!“, usmjjerene su direktno na Ficovu ekonomsku politiku.
One su odgovor na konsolidacioni paket koji je vlada najavila, što je treći set mjera štednje otkako je preuzela vlast.
Paket, koji je prošle srijede uveče odobrio slovački parlament, pokušaj je da se obuzda ekonomska kriza u zemlji, što dodatno otežavaju američke carine na autoindustriju, koja je ključna industrijska grana u zemlji.
Cilj mu je da smanji budžetski deficit za 2026. godinu za 2,7 milijardi eura. Iako niko ne osporava potrebu za merama, naglasak na povećanju poreza i doprinosa, smanjenju plata i radnih mjesta u javnom sektoru, te rezovima u sferi socijalnih davanja, izaziva ogorčenje.
Kritičari tvrde da će paket pogoditi obične građane, dok će poštjedeti oligarhe povezane sa Smerom. Poslovne grupe se žale da će oslabiti konkurentnost. Ured slovačke vlade za odnose s novinarima nije odgovorio na zahtjev DW-a za komentar.
<h2>Nestabilnost vlade</h2>
Neki smatraju da bi široko rasprostranjeni bijes zbog plana ekonomske konsolidacije mogao da oživi nestabilnost koja proganja tročlanu vladajuću koaliciju otkako je došla na vlast pre skoro dvije godine.
Nakon što je ranije ove godine privremeno izgubio parlamentarnu većinu, jer su pobunjeni poslanici nastojali da sprovedu svoje zahteve, Fico je povratio njihovu lojalnost ministarskim mjestima i njegova vlada sada raspolaže sa 79 od 150 mjesta u parlamentu.
Adrijus Tursa iz londonske konsultantske kuće Teneo Intelligence naveo je da očekuje kako će parlamentarna rasprava o ekonomskom paketu „biti test za Ficovu krhku parlamentarnu većinu“.
<h2>Opozicija bi da sruši vladu</h2>
Opozicija želi da iskoristi trenutnu situaciju kako bi pomogla da se vladajuća koalicija dovede do sloma. No to neće biti lako.
Iako, kako kaže lider PS-a Šimečka, „predstavnici svake stranke sada javno raspravljaju o paketu za konsolidaciju", Ficovi manji koalicioni partneri — partija lijevog centra Hlas i radikalno desna Slovačka nacionalna stranka — ne žele da rizikuju, svjesni da im podrška opada od posljednjih izbora.
Niko od njih „ne želi da se ponovi situacija iz 2020–2023, kada su bili u opoziciji", dodaje Radoslav Štefančik.
<h2>Hoće li birači podržati liberale?</h2>
Istovremeno, birači nijesu zaboravili te iste tri godine kada je zavađena koalicija, sastavljena od liberalnih stranaka, izazvala haos.
Na pitanje, kako mogu da ubijede građane u zemlji da će novoobjavljeni sporazum o saradnji tri stranke biti drugačiji, Šimečka je naglasio da pripadnici njegove stranke Progresivna Slovačka (PS) „obilaze regione ... i razgovaraju s razočaranim ljudima koji su glasali za Ficovu koaliciju“.
Međutim, analitičari smatraju da će ti birači — većinom iz siromašnijih slojeva — biti oni, koji će najviše osjetiti ekonomske posljedice paketa i da će, umjesto liberala, prije birati partije poput krajnje desne stranke pod nazivom Republika.
<h2>Veza s prošlošću</h2>
Svjesni te prijetnje, neki iz redova liberalne opozicije pokušavaju da iskoriste Ficovu prorusku orijentaciju, kako bi povukli paralelu između kontroverzi oko paketa mjera za konsolidaciju privrede i Baršunaste revolucije 1989. godine.
Možda je najsporniji dio paketa predlog da se ukinu dva državna praznika, među kojima i 17. novembar — Dan ustanka koji je označio početak pada komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Neke opozicione stranke pozvale su na generalni štrajk tog dana, kao što se desilo prije 36 godina.
Međutim, drugi iz opozicije strahuju da bi to moglo da bude neugodno i izuzetno skupo razočaranje. 
Ni politički posmatrači nisu ništa manje skeptični. Andrej Matišak urednik slovačkog lista Pravda, ove ideje naziva „nerealnim“, ukazujući da nema dovoljno zamaha za njihovu sprovedbu.
Radoslav Štefančik primjećuje da je raspoloženje u zemlji danas drugačije nego u vrijeme Baršunaste revolucije 1989,
- Tada je većina tražila demokratiju, političke slobode i tržišnu ekonomiju. Sada je zemlja polarizovana i mnogi se ne bi pridružili protestu- kaže on.
Šimečka naglašava da će njegova stranka PS ostati strpljiva, insistirajući da je „spremna da izazove gospodina Fica na dvoboj na predstojećim izborima, bili oni za dvije godine ili sjutra“.
Posmatrači procjenjuju da će do izbora najvjerovatnije doći tek 2027.
Slovački premijer je već jednom — 2018. godine — morao da ode sa vlasti i to nakon ubistva novinara Jana Kucijaka, koji je istraživao o korupciji i mogućoj sprezi slovačkih vlasti s mafijom. Fico se tada našao u političkim ruševinama, suočavajući se s optužnicama i istragom.&nbsp;
- Ovoga puta on neće otići bez velike borbe- zaključuje Matišak.

1250x600

1084x550

Bratislava: Vlada Roberta Fica vodi borbu na svim frontovima

Predsjednik Kine Si Đinping pohvalio je u četvrtak Slovačku zbog "vjernosti" prijateljstvu sa Kinom, poručivši njenom premijeru kako se nada da će Bratislava nastaviti da pomaže Pekingu u izgradnji odnosa sa širom Evropskom unijom.
Međunarodna zajednica više nego ikada prije treba jedinstvo i saradnju, rekao je Si premijeru Robertu Ficu, koji je u srijedu prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je predstavljena kineska vojna sila i diplomatski uticaj, piše Rojters.
Kina računa na neke članice EU poput Slovačke da se zauzimaju za Peking unutar Unije, koja je uvela velike carine na električna vozila proizvedena u Kini zbog navodno nelojalne konkurencije.
Slovačka je bila jedna od pet zemalja članica koje su se protivile carinama.
Si je naveo kako se nada da će Slovačka nastaviti da igra "pozitivnu" ulogu u promovisanju kinesko-evropskih odnosa, objavila je državna novinska agencija Sinhua.
Fico, koji se sa Sijem posljednji put sastao u maju u Moskvi, nastoji da unaprijedi odnose svoje zemlje sa Kinom.
Kao i Mađarska, koja je takođe članica EU, Slovačka u svoju industriju želi da dovede ulaganja kineskih kompanija koje posluju u Evropi kako bi osigurala nova radna mjesta.
Međutim, za razliku od Mađarske, Bratislava još nije imala većih koristi od druge najveće ekonomije svijeta, te je tek prošle godine uspjela da podigne odnose sa Kinom na nivo strateškog partnerstva.
Šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, koji je predstavljao premijera Viktora Orbana na vojnoj paradi u Pekingu, šefu kineske diplomatije Vang Jiu je u srijedu rekao da je oko 31 posto kineskih ulaganja u Evropu 2024. došlo u Mađarsku.
Slovačka poput Mađarske održava bliske veze sa Rusijom koja zadovoljava većinu slovačkih potreba za naftom, podsjeća Rojters.
Fico će se u petak sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u utorak rekao da želi da normalizuje odnose s Kremljom, iako EU nastoji postepeno prestati da uvozi energente iz Rusije kako bi kaznila Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da su mnogi lideri došli u Moskvu da prisustvuju Paradi povodom 80. godišnjice pobjede nad fašističkom Njemačkom "uprkos pritiscima" koji su na njih vršeni, izražavajući posebnu pohvalu slovačkom premijeru Robertu Ficu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
- Ovdje je došao veliki broj ljudi uprkos pritiscima koji su vršeni. U naše vrijeme, posebno ako govorimo o Vučiću i Ficu ovo je jednostavno čin herojstva, u stvari, jer pokazati svoju suverenu volju da se oda počast sjećanju na Dan pobjede, uprkos eklatantnom, neobuzdanom pritisku, vrijedi najviše pohvale- rekao je Peskov u intervjuu za Prvi kanal, prenosi agencija Interfaks.
Agencija TASS takođe prenosi riječi Peskova i piše da je avion slovačkog premijera do Moskve došao dužom rutom pošto su mu Estonija, Letonija i Litvanija uskratile dozvolu da preleti njihovu teritoriju, a da su te tri zemlje takođe zatvorile vazdušni prostor za Vučića.

Peskov pohvalio dolazak Fica i Vučića na proslavu u Moskvu - "uprkos pritiscima"

Slovački populistički lider Robert Fico osudio je plan Evropske unije da zaustavi uvoz ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. kako bi predsjednik Rusije Vladimir Putin ostao bez prihoda za vođenje rata u Ukrajini.
Evropska komisija predstaviće detaljan plan sljedećeg mjeseca i nastojaće da zabrani nove gasne ugovore sa Rusijom do kraja ove godine i da postepeno ukine postojeće koji su još na snazi u EU do kraja 2027. godine.
Fico je rekao da je plan "apsolutno neprihvatljiv" za njegovu zemlju i da je njegova Vlada spremna da stavi veto i dodao da bi taj potez bio štetan za Slovačku i cijelu EU, jer će zbog toga cijena gasa porasti.
Slovačka ima ugovor o isporuci gasa sa Rusijom koji ističe 2034. godine i Fico je rekao da će tražiti nadoknadu štete ako se sprovede plan o zabrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja se zalaže za realizaciju plana, rekla je poslanicima Evropskog parlamenta da je Rusija iznova dokazala da nije pouzdan snabdjevač energijom.
- Zavisnost od Rusije nije loša samo za našu bezbjednost, već i za našu ekonomiju. Naše cijene energije ne može da diktira neprijateljski susjed - rekla je ona.
Fico je takođe odbacio prijedlog da se obustavi uvoz nafte i nuklearnog goriva iz Rusije u Evropsku uniju.
Mađarska i Slovačka, čiji se lideri smatraju Putinovim najbližim saveznicima u Evropi, blokirale su vojnu pomoć Evropske unije Ukrajini i od njih se očekuje da će se suprotstaviti gasnim planovima Evropske komisije.
Fico je poznat po proruskim stavovima i otvoreno osporava politiku EU u vezi sa Ukrajinom.
On je jedini lider EU koji će u petak u Moskvi prisustvovati svečanosti povodom obilježavanja 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, što će biti njegova druga posjeta Moskvi od decembra.

Fico osudio plan EU da zaustavi uvoz ruskog gasa

Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Hiljade ljudi okupilo se danas u Bratislavi i drugim slovačkim gradovima pozivajući premijera Roberta Fica da podnese ostavku, čime su nastavljeni protesti protiv spoljne politike za koju kritičari kažu da Slovačku približava Rusiji. 
 
Protesti se dešavaju svake druge sedmice od početka januara, a podstaknuti su decembarskim sastankom između Fica i ruskog predsjednika Vladimira Putina, što je rijetka posjeta Moskvi lidera jedne članice Evropske unije, od ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine. 
 
Okupljeni su skandirali "Slovačka je Evropa" i "dosta je Fica", prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Današnjim skupovima obilježeno je i sedam godina od ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka, čije je ubistvo pokrenulo nedjelje masovnih protesta protiv navodne javne korupcije, koji su doveli do toga da je Fico podnio ostavku na mjesto premijera. 
 
Fico se vratio na vlast pobjedom na izborima 2023. godine, a njegova ljevičarsko-nacionalistička vlada izazvala je zabrinutost među progresivnom opozicijom i drugima zbog poteza kojim želi da izmjeni krivične zakone i reformiše javnog medijskog emitera. 
 
Fico je prekinuo državnu vojnu pomoć Ukrajini i u sporu je sa Kijevom oko okončanja tranzita ruskog gasa ove godine.

Novi protesti u Slovačkoj: Hiljade ljudi pozivaju Fica da podnese ostavku

Slovački premijer Robert Fico odbacio je danas pozive demonstranata da podnese ostavku nakon što su desetine hiljada ljudi pobunile protiv promjene politike njegove vlade ka Rusiji, javlja Rojters.
Organizatori su procijenili da je oko 60.000 ljudi juče u Bratislavi demonstriralo protiv Ficove vlade, a širom zemlje okupilo se, po pisanju medija, skoro 100.000 ljudi, što su najveći protesti otkako se Fico vratio na vlast 2023.
Protesti, po ocjeni britanske agencije, podjsećaju na skupove 2018. godine kada je ubistvo istraživačkog novinara izazvalo masovne demonstrcije i prisililo Fica da podnese ostavku.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?creatorScreenName=OnlineDanas&amp;dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1882904144538919042&amp;lang=sr&amp;maxWidth=560px&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fsvet%2Fmasovni-protesti-u-slovackoj-fico-odbija-da-podnese-ostavku-vec-priprema-spisak-ljudi-koji-ce-biti-proterani%2F&amp;sessionId=1687dbc3c527547e9a5e3fc89349beb26bfbfbe7&amp;siteScreenName=OnlineDanas&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1882904144538919042" style="border: 0px solid rgb(229, 231, 235); box-sizing: border-box; --tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-gradient-from-position: ; --tw-gradient-via-position: ; --tw-gradient-to-position: ; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: rgba(59,130,246,.5); --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; display: block; vertical-align: middle; margin-bottom: 1rem; margin-top: 1rem; max-width: 100%; margin-left: auto !important; margin-right: auto !important; position: static; visibility: visible; width: 560px; height: 560px; flex-grow: 1;"></iframe></div>

Novi protesti uslijedili su nakon što je Fico u decembru privatno otputovao u Moskvu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je rijedak susret za lidera Evropske unije otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.
- Vlada se može promijeniti samo ako budu izbori - rekao je Fico juče u intervjuu za javni servis u subotu komentarišući zahtjeve demonstranata.
Ficova ljevičarsko-nacionalistička administracija optužila je ove nedjelje progresivne protivnike da planiraju eskalaciju protesta kako bi pokušali da nezakonito zbace vladu.
Opozicione stranke i građanske grupe koje organizuju proteste odbacuju njegove optužbe.
Pozivajući se na informacije obaveštajnih službi, Fico je, ne pokazujući dokaze, naveo da je u Slovačkoj postojala grupa neidentifikovanih eksperata koja je pomagala u protestima protiv proruskog lidera u Ukrajini 2014. i Gruziji prošle godine, navodi Rojters.
On je danas rekao da se priprema spisak ljudi koji će biti protjerani, ne navodeći više detalja.
Kritičari smatraju da vladajuća koalicija potkopava demokratske vrijednosti, udaljavajući spoljnu politiku od Evropske unije i NATO i približavajući je Rusiji.
- Fico brani spoljnu politiku svoje vlade, kritikujući neke evropske politike, ističe kako želi dobre odnose sa svima i da politiku i dalje određuje članstvo zemlje u EU i NATO, piše Rojters.
Ficova krhka trostranačka koalicija, koja je osvojila 79 od 150 poslaničkih mesta na izborima 2023. godine, biće testirana sljedeće nedjelje prijedlogom opozicije koja traži izglasavanje nepovjerenja vladi.

Fico odbija da podnese ostavku, već priprema spisak ljudi koji će biti protjerani

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: robert-fico