Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

U modernoj istoriji postoje bolne tačke koje jasno upozoravaju dokle društvo može stići kada vlast odluči da su advokati, branitelji ljudskih prava, građanski aktivisti, novinari i politički protivnici, smetnja.
&nbsp;Argentina i Čile u drugoj polovini XX vijeka bile su škole nasilja u kojima je država, pod plaštom „zaštite nacije“ ili „očuvanja poretka“, krenula da eliminiše upravo one koji su građanima davali glas i svijest o sopstvenim pravima.
Danas, u znatno mirnijim okolnostima i kroz sofisticiranije mehanizme, svjedočimo sličnim obrascima. Institucije, naročito tužilaštvo, sve češće se pretvaraju u instrumente političkog revanšizma, umjesto u stubove pravde. Prve mete nikada nijesu generali ni bogati industrijalci, već oni koji razbijaju tišinu: advokati koji brane nepopularne klijente, aktivisti koji upozoravaju na kršenja prava, novinari koji ne pristaju na režimske narative, politički protivnici koji podsjećaju da vlast nije vječna.
U društvima koja se boje samokritike, takvi ljudi postaju „problem“ koji treba neutralisati.
<h2>Argentina i Čile kao ogledalo</h2>
U Argentini, tokom „Prljavog rata“ (1976–1983), nestale su desetine hiljada ljudi. Vojska i obavještajne službe uspostavile su sistem represije sa preciznim ciljem: uništiti branioce, utišati svjedoke i zastrašiti javnost. Advokati su hapšeni ili ubijani jer su zastupali političke zatvorenike. Aktivisti za ljudska prava, poput legendarnih „Majki sa Plaza de Majo“, progonjeni su jer su postavljali pitanje: „Gdje su naša djeca?“
Novinari i nezavisni mediji nestajali su jer su prenosili svjedočanstva o mučenjima. Država je tada poslala jasnu poruku: ko stane između pojedinca i režima, biće uklonjen.
U Čileu, nakon puča Augusta Pinočea 1973. godine, vojna diktatura je sistematski razarala institucije demokratije. Advokatske kancelarije koje su branile studente, sindikalce i disidente bile su pod prismotrom. Mnogi advokati i aktivisti završavali su u zatvorima, logorima ili egzilu.&nbsp;
Organizacije za ljudska prava proglašavane su „neprijateljskim agentima“, novinari hapšeni, redakcije gašene. Ulice Santiaga spolja su djelovale mirno, ali iza tog lažnog mira krila se brutalna tišina, tišina postignuta strahom.
<h2>Crna Gora danas: opasne paralele</h2>
Naravno, Crna Gora nije ni Argentina ni Čile. Ne živimo u diktaturi, nema tenkova na ulicama. Ali obrasci moći su uvijek prepoznatljivi, samo su metode drugačije.
Napadi na advokate kojima je ustavom zagarantovano pravo da brane i zastupaju klijente, kampanje blaćenja zaštitnika ljudskih prava, targetiranje građanskih aktivista, pritisci i prijetnje novinarima i nezavisnim medijima, sve češća instrumentalizacija tužilaštva u političke svrhe, sve to stvara sliku društva koje opasno klizi prema modelu legalne represije.
Kada se tužilaštvo koristi za selektivne istrage protiv bivših struktura vlasti, dok se predmeti koji pogađaju aktuelne moćnike ili njihove partnere ne pomjeraju s mrtve tačke, zakon gubi smisao. Kada se mediji koji postavljaju neugodna pitanja proglašavaju neprijateljima države, a novinari izlažu brutalnim kampanjama, tada se Crna Gora sve više pretvara u zatvor bez zidova.
A kada građanski aktivisti i advokati koji upozoravaju na zloupotrebe dobiju etikete „izdajnika“ ili „plaćenika“, to znači da vlast pokušava da delegitimiše samu ideju građanskog otpora. U mladim demokratijama često vlada opasna iluzija da vladavina prava znači: „neko mora biti uhapšen“.
Ali prava pravda ne mjeri se brojem lisica, već jednakim tretmanom svih pred zakonom. Kad ta jednakost nestane, institucije prestaju biti stubovi društva i postaju poluge moći.
<h2>Normalizacija zloupotrebe</h2>
Najopasnije je kada se nepravda normalizuje. U Argentini je počelo „nestancima“. U Čileu, prvim uhapšenim novinarima i utišanim advokatima. U Crnoj Gori to počinje selektivnim optužnicama, režiranim curenjima istraga u medije, kampanjama u kojima se unaprijed zna ko je „kriv“. Danas su mete politički protivnici i slobodni mediji, sjutra će to biti advokati, prekosjutra -svako ko ne ćuti.
Kada društvo prihvati da je u redu da se politički procesi vode kroz medijske spektakle, da se novinari linčuju na mrežama, da se advokat optužuje jer „previše brani“, da se aktivista diskredituje jer „remeti mir“, tada je granica pređena.
Institucionalno nasilje nikada ne počinje vikom, već šutnjom.
<h2>Zašto su baš oni mete</h2>
Odgovor je jednostavan: zato što su oni brana svakoj moći. Advokati su posljednja linija odbrane građanskih prava. Zaštitnici ljudskih prava, savjest društva. Građanski aktivisti,motor promjene.
Novinari i nezavisni mediji, ogledalo koje vlast najradije razbije. Politički protivnici, podsjetnik da svaka vlast ima rok trajanja.
Kada se ta brana sruši, građanin ostaje sam, bez zakona koji ga štite, bez medija koji ga informišu, bez opozicije koja ga zastupa. A kad nestane svjedok, istina prestaje da postoji.
<h2>Pouke Latinske Amerike</h2>
Argentina i Čile pokazali su koliko je teško izliječiti društvo zatrovano strahom i selektivnom pravdom. I danas se u Buenos Ajresu i Santiagu svake godine održavaju komemoracije za nestale advokate, novinare i aktiviste. Njihova imena su uklesana u kamene ploče, ali pitanje je i dalje isto: kako je moguće da smo ćutali dok su nestajali oni koji su branili druge?
Crna Gora ima priliku da tu grešku ne ponovi. Ali ta prilika postoji samo ako reagujemo sada, dok su napadi i pritisci još „incidenti“, a ne sistem. Dok institucije još imaju snage da se povrate, dok javnost još ima glas, dok društvo nije u potpunosti naviklo na strah.
Ako građani zaćute, ako intelektualci pristanu na kompromise, a mediji prestanu pitati, bićemo društvo koje je imalo šansu da uči iz tuđe istorije, ali je izabralo da je ignoriše.
<h2>Odbrana njih je odbrana nas</h2>
Od Buenos Ajresa i Santiaga do Podgorice, istorija nas uči istu lekciju: ko dira u advokata, aktivistu, novinara ili političkog protivnika, dira u samu srž slobodnog društva.
Napadi na njih nijesu privatni sukobi, već udar na temelje demokratije.
Ako želimo Crnu Goru koja neće postati tiha, zastrašena i pokorna, moramo jasno reći: nijedan napad na advokata, nijedna prijetnja slobodnim medijima i njihovim novinarima, nijedna selektivna istraga protiv političkog protivnika, nijedna zloupotreba tužilaštva,ne smije ostati bez odgovora.
Jer ako oni padnu, svi padamo. A tada ni zakon, ni sloboda, ni istina više ne znače ništa.

Od Buenos Ajresa i Santiaga do Podgorice

Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je da "izgleda da nema razloga" za sastanak sa kineskim liderom Si Đinpingom tokom predstojeće posjete Južnoj Koreji, nakon što je Kina ograničila izvoz rijetkih minerala potrebnih američkoj industriji, javlja Asošiejted pres.
Tramp je nagovijestio da kao odgovor na Sijeve poteze razmatra "veliko povećanje" uvoznih poreza na kineske proizvode.
-Jedna od mjera koju trenutno razmatramo je veliko povećanje carina na kineske proizvode koji ulaze u Sjedinjene Države. Ima i mnogo drugih kontramera koje se takođe ozbiljno razmatraju - objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal.
Sjedinjene Države i Kina bore se za prednost u trgovinskim pregovorima, nakon što su uvozne carine uvedene ranije ove godine pokrenule trgovinski rat između dvije najveće svetske ekonomije. 
 
Obje zemlje su se složile da smanje carine nakon pregovora u Švajcarskoj i Velikoj Britaniji, ali tenzije ostaju, jer Kina želi da Americi ograniči pristup rijetkim mineralima, potrebnim za širok spektar proizvoda u Americi.
Tramp je rekao da Kina "postaje veoma neprijateljski nastrojena" i da drži svijet "u zatočeništvu" ograničavajući pristup metalima i magnetima koji se koriste u elektronskim komponentama, kompjuterskim čipovima, laserima i drugim visokotehnološkim proizvodima.

Tramp odjavio posjetu Kini i najavio još veće carine na kinesku robu

Sve opozicione stranke sinoć su žestoko kritikovale odluku francuskog predsjednika Emanuela Makrona da funkciju premijera ponovo povjeri Sebastijanu Lekorniju, koji je u ponedjeljak podnio ostavku.
Desničarsko Nacionalno okupljanje, koje vodi u svim anketama, saopštilo je da će odmah pokušati da sruši novu francusku vladu, koja „nema nikakvu budućnost“.
“Druga vlada Lekornije, koju je proglasio Makron, koji je izolovaniji nego ikada prije u Jelisejskoj palati, je samo loša šala, sramota za demokratiju i poniženje za Francuze”, rekao je lider Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela.
Marin Le Pen, neformalni čelnik Nacionalnog okupljanja, je navela da je jedini cilj ovog Makronovog manevra da se iskoristi ustavna mogućnost i da se budžet usvoji bez glasanja u Nacionalnoj skupštini.
“Nužno je rušenje i ove vlade, a raspuštanje parlamenta je neophodnije nego ikada“, poručila je Le Pen.
Lider stranke krajnje ljevice Nepokorena Francuska Žan Lik Melanšon poručio je da “su oni koji stoje iza ove komedije ostali smiješni”.
„Makron ne može uraditi ništa drugo nego da bude Makron“, naveo je.
Liderka Zelenih Marin Tondelije Makronovu odluku je komentarisala jednom riječju: Nevjerovatno.

Francuska opozicija žestoko protiv nove vlade: Makronova odluka sramota za demokratiju

Na sedmom Međunarodnom bokserskom turniru „Nevidljivi heroji“, koji se ovog vikenda održava u Novom Sadu, učestvovaće takmičari iz šest zemalja, među kojima i četvorica predstavnika crnogorskog boksa iz klubova Budva i Nikšić
Iz Bokserskog kluba Budva nastupiće junior Strahinja Mrdak u kategoriji do 54 kilograma i omladinac Vasilije Kujundžić u kategoriji do 92 kilograma, dok će boje BK Nikšić braniti braća Matija Roganović (junior, do 80 kg) i Miloš Roganović (senior, do 70 kg).
Crnogorske predstavnike u Novom Sadu prate treneri Petar Marčić i Slavko Mrdak.
Turnir će se održati na platou ispred stonoteniske dvorane u sklopu sportskog centra „Spens“.
„Publika će biti u prilici da pogleda više od 40 mečeva dnevno. Takmičenje oba dana počinje u 13 časova mečevima kadeta i juniora u muškoj i ženskoj konkurenciji, dok su seniorske borbe zakazane za 16 sati. Finala će biti održana u nedjelju od 16 časova, a borbe za treća mjesta počinju u 13 sati“, saopštili su organizatori iz BK Patriote.

Četvorica crnogorskih boraca nastupaju na međunarodnom turniru „Nevidljivi heroji“ u Novom Sadu

Vlasnik građevinske kompanije „Master inženjering“ Vladan Ivanović jutros je priveden po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), potvrđeno je Portalu ETV.
Ivanovića su priveli službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), u čijim prostorijama je on upravo saslušan.
Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da SPO po njihovom nalogu „izvršava hitne dokazne radnje prema fizičkim i pravnim licima i radnje lišenja slobode fizičkih lica, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivično djelo pranje novca“.&nbsp;
- Specijalno državno tužilaštvo će, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka - dodali su u saopštenju.

SPO saslušalo Vladana Ivanovića

Kompanija “Bemax” podnijela je protiv poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića tužbu &nbsp;zbog povreda ugleda kompanije.&nbsp;
Naime, kompanija je tužbu podnijela zbog neistinitih optužbi koje je na ranijoj sjednici Skupštine Crne Gore iznio pomenuti poslanik.&nbsp;
U tužbenom zahtjevu, kompanija "Bemax" traži 50.000 eura odštete jer je, kako se navodi, zbog izlaganja Bogdanovića u parlamentu ta kompanija pretrpjela nemjerljivu poslovnu štetu.
Da je podnijeta tužba potvrdio je i Bogdanović.

Kompanija "Bemax" tužila Bogdanovića zbog povrede ugleda

Iz policije su prije sat vremena saopštili da je advokat Damir Lekić uhapšen, nakon što se u Osnovnom sudu potukao sa službenim licem. Tim povodom, advokat Lekić se obratio javnosti otvorenim pismom, u kojem demantuje da se tukao i da je bio uhapšen.
Njegovo reagovanje prenosimo integralno.
- Vidim da je medijima u posljednje vrijeme zabavno a i zanimljivo da pišu o meni na osnovu određenih policijskih i drugih obavještenja u negativnom kontekstu i o nekim negativnim i neprovjerenim stvarima. Svakako hvala im na tome što za mene ostavljaju prostora na svojim stranicama pa čak i u negativnom kontekstu. Nema što, svaka čast i na tome. 
 
Samo ne bih iskreno volio da se od mene, moje ličnosti, postupanja i mojih dešavanja prave serije u smislu “španskih sapunica” u više epizoda, koje će se eventualno emitovati u budućnosti, a čitaoci ih nestrpljivo očekivati. 
 
Moram da saopštim razočarenje. Danas se nisam tukao ni sa kim. Ni sa policajcem, ni sa bilo kojim službenikom Osnovnog suda u Podgorici, niti bilo kojeg drugog suda, pa ni sa arhivarom. Inace ne samo danas nego nikad se nisam tukao u životu ni sa kim pa ni sa ovom kategorijim lica, niti bi se iskreno mogu reći i umio potući sa bilo kim. 
 
Toliko o tome, ne bih više ovome pridavao značaj, al evo svi me zovu zabrinuto na telefon da me pitaju da li sam dobro i jesam li uhapšen i šta se dešava, a ja zbog osoba koje me cijene i koje mi misle i žele dobro, a i zbog ovih drugih, prosto ovu priliku koristim da saopštim da sam dobro i da je sve ok i da ovaj demant pišem iz teretane i spa centra u kojima se relaksiram vec treći sat. Lakše mi je nego svakom posebno da odgovaram na telefon. 
 
Opet Srdačan pozdrav za policiju i njihova saopštenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapseni-advokar-damir-lekic-i-arhivar-u-osnovnom-sudu-policija-saopstila-da-su-se-potukli-u-holu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lekić: Nijesam se tukao, nijesam uhapšen, demant pišem iz teretane gdje sam već treći sat

Selektivno postupanje Specijalnog državnog tužilaštva - jedino se tom rečenicom može tumačiti jučerašnje izjašnjenje portparola Vukasa Radonjića Televiziji Vijesti koji je – govoreći o akciji hapšenja šest osoba, među kojima i biznismena Aleksandra Mijajlovića - targetiralo i sedam crnogorskih medija da su bili pod uticajem kriminalne organizacije. Koja je bila usmjerena na, kako je hladnokrvno utvrdio Radonjić, mijenjanje izborne volje građana i narušavanje ustavnog uređenja?! ,,OSNOVANA SUMNJA“ ZA – SVE I SVAŠTA -Slučaj koji se vodi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića ukazuje na njegovu blisku saradnju sa nekadašnjom vlašću, poslanicima i policajcima, zasnovan je na elektronskim dokazima, koji su prikupljeni u skorijem periodu, i koji nedvosmisleno ukazuju na to da počinjena krivična djela koja se odnose na narušavanje ustavnog uređenja i državne bezbjednosti – kazao je glasnogovornik SDT-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231040_058aa7455b0a114b1540be42bc7e2501f12a40c7f0f753bc7f36281cae660a4f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010231040_058aa7455b0a114b1540be42bc7e2501f12a40c7f0f753bc7f36281cae660a4f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA KONSTRUKCIJA: Naredba o sprovođenju istrage "> <figcaption>TUŽILAČKA KONSTRUKCIJA: Naredba o sprovođenju istrage(Photo: Ilustracija: B.PAVIĆEVIĆ )</figcaption> </figure>  I sve je to osnovana sumnja, kako piše u Naredbi o sprovođenju istrage, ,,koja proizilazi iz sadržine komunikacije ostvarene putem eletronskog uređaja – mobilnog telefona marke Samsung, model S24”, koji je izuzet od Mijajlovića 19. februara 2024. Ako je vjerovati spisima Specijalnog državog tužilaštva, oni su - pretragom Mijajlovićevog telefona - došli do zaključka o postojanju kriminalne organizacije koja je formirana u periodu od 2018. do 2024. godine i koja je imala za cilj da naruši ustavno uređenje i državnu bezbjednost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231044_9300bbb234b0f3f7771dc4ab5e42646457b472b0814168aaa4469eea12f98dcb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010231044_9300bbb234b0f3f7771dc4ab5e42646457b472b0814168aaa4469eea12f98dcb" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="OPTUŽBE: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>OPTUŽBE: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ozbiljne optužbe se temelje na – telefonskim porukama, a pri tom nema ni naznake da su članovi šestočlane grupe upošte komunicirali međusobno, ili da su govorili o pripremi promjene izborne volje?! SELEKTIVNO TUŽILAŠTVO I dok se napominje da su tek nedavno dobili indicije o namjeri rušenja ustavnog poretka, iz Specijalnog državnog tužilaštva uporno izbjegavaju da reaguje u slučajevima Skaj prepiski iz 2020. godine kada su otkrivene partijske konekcije nekih članica aktuelne vlasti sa pripadnicima organizovanog kriminala. Dio dokaza o učešću kriminalnih grupa u prekrajanju izborne volje isplivao je kada se saznalo o akciji koju je Specijalno državno tužilaštvo sprovelo protiv Nikšićanina Radomana Bobana Baćovića i još četiri člana njegove kriminalne grupe. Prve sumnje da postoji politička pozadina hapšenja ljudi optuženih za šverc droge je tajming saopštenja: iako su Baćović i ekipa uhapšeni 11. aprila, dva dana prije izbora u Nikšiću, policija je vijest saopštila – čak pet dana nakon hapšenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231044_43493082a0a73871f6be3acf0dd20e6f7d33187807d83273bc9c0b2e0de8d081.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251010231044_43493082a0a73871f6be3acf0dd20e6f7d33187807d83273bc9c0b2e0de8d081" data-rendition-name="original" width="805" height="431" loading="lazy" alt="OPASNE VEZE: Skaj prepiska o podršci Demokratama za parlamentarne izbore 2020. godine "> <figcaption>OPASNE VEZE: Skaj prepiska o podršci Demokratama za parlamentarne izbore 2020. godine(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Zašto je policija krila vijest dok ne prođu izbori u Nikšiću? Postalo je jasno tek kada su objavljeni detalji Naredbe o sprovođenju istrage. ŠKALJARCI I DEMOKRATE -Da je Vujošević 2. septembra 2020. poslao fotografiju stranice očigledno sa društvene mreže na kojoj je vidljivo da piše "Igor Vujošević, SRBSKA ČAST", "Nakon 30 godina CRNA GORA JE OPET SLOBODNA ZEMLJA!!! ŽIVJELO PRAVOSLAVLJE!!! NAPOKON ON JE PAO!!!" – piše u Naredbi Specijalnog tužilaštva.&nbsp; Uz dodatnu poruku - ,,Ja ovo izbacio pod punim imenom". Vujošević je 8. februara 2021. godine poslao fotografiju članske karte političke partije ,,Demokratska Crna Gora - Demokrate" iz koje se utvrđuje da je član te političke partije upravo on - Igor Vujošević iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231044_fbdcd88734b5625578001d0e71585ff2ec66740b9d172d6c985096d8ccbe7c68.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251010231044_fbdcd88734b5625578001d0e71585ff2ec66740b9d172d6c985096d8ccbe7c68" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PO VOLJI ČELNIKA DEMOKRATA: Bečić, Šaranović, Šćepanović"> <figcaption>PO VOLJI ČELNIKA DEMOKRATA: Bečić, Šaranović, Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ne mora se dodatno objašnjavati: prepiska jasno pokazuje da je član Baćovićeve kriminalne grupe – Igor Vujošević – bio ponosni, otvoreni aktivista Demokrata Alekse Bečića! I da se time u Skaj porukama hvalio svom šefu Radomanu Bobanu Baćoviću. ZNAČAJNO ĆUTANJE I da su sve to imali u fiokama šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, kao i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Vrlo čudno ćutanje. Tim prije što je Radovan Boban Baćović odavno u policijskim dosjeima, ne samo kao bezbjednosno interesantna osoba, već i kao čovjek koji ima konekcije sa režimom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Njegova ekipa je ordinirala u Nikšiću, ne samo za avgustovske parlamentarne izbore 2020. već i za lokalne izbore u Nikšiću naredne 2021. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010231048_31569614c0118ebf931ef1812b17e02867f54125d59ddf09f540160d7f85779c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251010231048_31569614c0118ebf931ef1812b17e02867f54125d59ddf09f540160d7f85779c" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="DO SADA NEVIĐENI PROGON MEDIJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>DO SADA NEVIĐENI PROGON MEDIJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A da je Boban Baćović čovjek Srpske napredne stranke i da je Vučićeva ekipa značajno pomagala partijama aktuelne parlamentarne većine to nije tajna ni za širu javnost, kamoli za Specijalno državno tužilaštvo koje raspolaže Skaj prepiskama koje je dostavio francuski Europol. Uostalom, priča o vezama pripadanika kriminalnih grupa sa Demokratama prirodno se naslanja na već ostvarene komunikacije sa ,,škaljarcima” Jovana Vukotića. Detalje prepiske objavio je portal Standard februara prošle godine. U jednoj od presretnutih Skaj komunikacija Vladan Radoman se interesuje za stanje na Cetinju pred izbore i daje uputstva za animiranje građana da glasaju za Demokrate. ,,Škaljarac” obavještava sagovornika da šalje po 50 eura da se da svakom ,,kome je muka da se digne taj dan”. Dodaje da treba glasati protiv DPS-a i da se može dati i po 100 eura. A samo dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman se dopisivao posredstvom kriptovane komunikacije sa vođom ,,škaljaraca” Jovanom Vukotićem. I tada ga, bez ikakvog zazora i uz dozu ponosa, informiše da je ,,tokom posljednjih deset dana sakupio jedno 300 glasova za Bečića“.&nbsp; Upravo prije dva dana mediji su objavili da je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo optužnicu protiv kriminalne grupe koju je, prema mišljenju tužilaštva formirao Radomir Boban Baćović a koja se teretit za šverc narkotika. O Skaj komunikaciji koja je već dvije godine u posjedu Specijalnog državnog tužilaštva, a koja otkriva čvrste konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana – od Nikšića, Cetinja i Budve 2020. i 2021 godine – Specijano državno tužilaštvo se ne izjašnjava. Niti je do sada saslušan, ni kao svjedok ni su svojstvu građanina, ijedan funkcioner Demokrata. O urušavanju ustavnog poretka ili narušavanju nacionalne bezbjednosti nije bilo pomena. Je li to politika dvojnih standarda Specijalnog državnog tužilaštva ili, ipak, treba vjerovati da veze pripadnika mafijaških klanova i pripadnika partija vlasti nijesu opasnost po državu? Ili je, zaista, Aleksandar Mijajlović i pet navodnih članova kriminalne organizacije zaista najveća opasnost za ustavni poredak Crne Gore.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: rociste-za-kontrolu-optuznice

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Od Buenos Ajresa i Santiaga do Podgorice

Tramp odjavio posjetu Kini i najavio još veće carine na kinesku robu

Francuska opozicija žestoko protiv nove vlade: Makronova odluka sramota za demokratiju

Četvorica crnogorskih boraca nastupaju na međunarodnom turniru „Nevidljivi heroji“ u Novom Sadu

PRATITE TVe UŽIVO