Povećanje kazni za nekorištenje rodno senzitivnog jezika novina je u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti. Ono će se kretati čak i do 20.000 eura - saopštila je Bojana Tomović iz UNDP gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Ipak, napominje ona, to nije jedina novina koju taj Zakon donosi.&nbsp;
- Rodno senzitivan je jezik i njegovo poštovanje je samo dio šire reforme koju Zakon o rodnoj ravnopravnosti donosi. Naime, same kazne takođe nijesu cilj same za sebe, već su one jedan od instrumenata na koji način može da se podstakne bolja primjena Zakona i odgovornosti institucija i drugih lica. Na primjer: jedna od stvari koja je suštinski novina ovog Zakona i koja teži tome da se doprinese integrisanju rodne perspektive u različite javne politike i odluke jeste da se principi rodne ravnopravnosti uzimaju u obzir prilikom kreiranja i sprovođenja svake javne politike - rekla je Tomović.
Institucije će, podvlači ona, morati da uzmu obzir kako određene politike utiču na položaj žena i muškaraca u društvu i na koji način ta politika može doprinijeti suštinskom smanjenju rodne neravnopravnosti u društvu i poboljšanja položaja žena.
- U pitanju je sistemski zakon i da bismo riješili pitanje rodne ravnopravnosti potreban je sistemski odgovor, pa se mora sagledati i u duhu nekih širih reformi koje su se takođe desile u prethodnom periodu. Još ljetos su povećanje kvote u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, na 40 posto, takođe su uvedene kvote u Zakonu o privrednim društvima, kao i prijedlog kvota od 40 odsto u novom Zakonu o Vladi. Tako da kad pogledamo cijeli Zakon o rodnoj ravnopravnosti, i uporedimo sa drugim zakonima i sistemskim promjenama, onda možemo da vidimo na koji način sve te promjene kada se budu primijenjivale mogu da doprinesu unapređenju rodne ravnopravnosti - istakla je Tomović.
Naglasila je da je UNDP, kroz projekat Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti, koju sprovodi uz finansijsku podršku delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, podržavao i sarađivao sa institucijama sistema na integrisanju principa rodne ravnopravnosti i izgradnji kapaciteta za nekih 25 sistemskih zakona u različitim oblastima.
- Zakon o rodnoj ravnopravnosti je još jedan od zakona koji na sistemskom nivou teži da uredi politike i osigura da se perspektiva rodne ravnopravnosti uključi u različite sektore i javne politike - navela je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tomović: Kazne su jedan od instrumenata kojim može da se podstakne bolja primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je<a href="https://www.gov.me/dokumenta/0b536dc6-e4f1-4213-b53c-73f2a4a132d5"> javni poziv za istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike, bezbjednosti</a> i <a href="https://www.gov.me/dokumenta/8c93ecf9-3c6f-4bf2-bcad-abf2c5cc0b45">sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost</a> kako bi u završnom krugu provjera obezbijedilo pravedan, stručan i transparentan proces selekcije novih policijskih službenika, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Pripremajući se za završnu fazu selekcije kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika, Šaranović je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo javni poziv za dva člana Komisije za provjeru znanja, sposobnosti i vještina. 
Kako je pojasnio, poziv se odnosi na dvije kategorije stručnjaka: istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike i bezbjednosti te sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost.
- Za članove Komisije iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike ili bezbjednosti mogu se prijaviti oni koji su državljani Crne Gore, imaju najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, zvanje redovnog profesora za pomenute oblasti na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi i licencu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Uz prijavu se dostavljaju biografija, kopija biometrijske lične karte i odluka o izboru u zvanje redovnog profesora - pojasnio je Šaranović.
Dodao je da je za sertifikovanog eksperta za rodnu ravnopravnost uslovi su crnogorsko državljanstvo, najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva sa VII1 nivoom kvalifikacije, kao i potvrda organa nadležnog za ljudske resurse o uspješno završenoj obuci za trenera akreditovanog Programa za rodnu ravnopravnost u javnoj upravi. Kandidati uz prijavu prilažu biografiju, kopiju lične karte, diplomu o završenom nivou obrazovanja, uvjerenje o radnom iskustvu i navedenu potvrdu o obuci.
Šaranović je saopštio i da su Komisija za provjeru psihofizičkih sposobnosti za obavljanje policijskih poslova i Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji već obavile najveći dio posla, te da privode kraju provjere 708 kandidata čije su prijave bile blagovremene, uredne i potpune.
- Nakon što ove dvije komisije dostave svoje konačne izvještaje, Ministarstvo će utvrditi Listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva. Ti kandidati će u roku od 30 dana od dana objavljivanja liste proći provjere pred Komisijom za provjeru integriteta i kompetencija i Komisijom za provjeru znanja, sposobnosti i vještina, u kojoj će dva člana biti upravo iz reda eksperata za koje je raspisan aktuelni javni poziv - naveo je Šaranović.
Javni poziv traje osam dana, što znači da rok za prijavu ističe 13. avgusta.
- Pozivamo sve stručnjake koji ispunjavaju navedene uslove da se prijave i svojim znanjem i iskustvom doprinesu transparentnosti i profesionalizaciji procesa zapošljavanja u Upravi policije - poručio je Šaranović.

1084x550

MUP raspio javne pozive za stručnjake iz krivičnopravne oblasti i sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost

Rodna ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko pravo i suštinsku komponentu održivog upravljanja, zbog čega je neophodno kontinuirano raditi na tome da proces kreiranja politika u javnoj upravi bude usklađen sa rodno odgovornim standardima. Transformacijom javne uprave postavljaju se temelji za efikasnije upravljanje resursima i osiguravanje jednakih prilika za sve građane i građanke, što vodi u dugoročne promjene sa konkretnim uticajem na cjelokupno društvo. To je poruka događaja „Rodna ravnopravnost i javna uprava”, koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u cilju podsticanja dijaloga o rodno odgovornim politikama i istraživanja izazova i prilika za transformaciju javne uprave, kroz integraciju rodne perspektive u kreiranje politika. Na događaju je naglašeno da put Crne Gore ka članstvu u EU zahtijeva sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti kao centralnog principa demokratskog upravljanja, te da javne institucije imaju ključnu ulogu u promovisanju inkluzivnog razvoja i moraju usvojiti rodno odgovorne pristupe kako bi strukture upravljanja odražavale potrebe i prava svih. - Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu ističe da je napredak u okviru Cilja održivog razvoja 5 koji se odnose na rodnu ravnopravnost i dalje ozbiljno usporen, bez ijednog indikatora koji je u potpunosti ostvaren na globalnom nivou. U UNDP-u smatramo da je rodna ravnopravnost i osnovno ljudsko pravo i temelj održivog razvoja. Društva koja prihvataju rodnu ravnopravnost imaju bolju upravu, snažnije ekonomije i inkluzivnije razvojne puteve. Tokom proteklih nekoliko godina, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, podržali smo razvoj rodno odgovornih politika, inicijativa za jačanje kapaciteta i institucionalnih okvira usklađenih sa standardima EU i globalnim standardima. Za nas, postizanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje formalnosti, već izgradnje društva u kojem svi imaju priliku da napreduju i u kojem pojedinci – i žene i muškarci – mogu ostvariti svoj puni potencijal - poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson rekla je da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti EU, zahtjev u procesu pristupanja, temelj efikasne javne uprave i jedini način da se osigura da javne politike i budžeti odgovaraju potrebama svih građana podjednako. - Put naprijed znači obezbijediti da administracija ima rodno odgovorne prakse, te da su državni službenici spremni da ih razumiju i primjenjuju. Nalazimo se u trenutku koji znači priliku, jer Ministarstvo javne uprave radi na akcionom planu za 2025-2026. godinu, a posebna pažnja treba biti posvećena uključivanju rodnih aspekata prilikom planiranja i sprovođenja mjera. I dalje ćemo posvećeno pružati podršku u implementaciji ovih mjera i pomagati da javna uprava postane model pravičnosti i inkluzivnosti, a da rodna ravnopravnost ne bude samo težnja, već stvarnost - poručila je ona. Ministar javne uprave, Marash Dukaj, identifikovao je izazove u implementaciji rodno odgovornih politika, osvrćući se na važnost saradnje i podrške za uvođenje rodnih principa u sve segmente rada institucija.&nbsp; - Suočavamo se sa izazovima poput nedovoljnih kapaciteta, stereotipa i nedostatka alata za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti. Međutim, odlučno radimo na transformaciji. Pilot projekat sa Upravom za ljudska resurse za uvođenje institucionalonog standarda za rodnu ravnopravnost, po globalnoj UNDP metodologiji označava novi početak za našu javnu upravu - naglasio je Dukaj. Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, istakla je značaj procesa transformacije institucija sa aspekta rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija.&nbsp; - Rodna ravnopravnost nije samo usklađivanje sa politikama Evropske unije, već je i prilika da Crna Gora pokaže liderstvo u regionu. Naša je odgovornost da rodne principe ugradimo u sve aspekte upravljanja, dok istovremeno gradimo budućnost u kojoj će jednakost biti stvarnost za sve - naglasila je Gorčević. Direktor Uprave za ljudske resurse, Agron Camaj, istakao je da promjena uvijek počinje od ljudi.&nbsp; - A mi, kao institucija koja ima ključnu odgovornost u upravljanju ljudskim resursima, imamo priliku da budemo nosilac promjena. U toj misiji, želimo da budemo inspiracija i ostalim organima državne uprave i udružimo snage kako bismo zajedno gradili temelje rodne ravnopravnosti, ali i ravnopravnog i pravednog društva - dodao je on. Naglašavajući potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem napretka, direktor Instituta za standardizaciju, Zoran Glomazić, skrenuo je pažnju na značaj međunarodnih standarda za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Standardizacija omogućava kreiranje jasnih i obavezujućih procedura koje osiguravaju da rodno odgovorne prakse ne budu samo deklarativne, već postanu dio svakodnevnog rada javne uprave - kazao je Glomazić. Zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vućić Popović, naglasila je važnost ulaganja u ljudske resurse i kapacitete institucija.&nbsp; - Ne postoji bolja investicija od ulaganja u ljudske resurse.Kada izgradimo mrežu kompetentnih stručnjaka i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, kreiramo održive temelje za buduće generacije i osiguravamo da rodna ravnopravnost bude trajno ugrađena u naš sistem upravljanja - kazala je Vućić Popović. Zaključci konferencije osnažili su poziv na veću međuinstitucionalnu saradnju, jačanje kapaciteta javnih službenika i službenica, kao i implementaciju rodno odgovornih standarda u svim sektorima. Posebno je naglašena potreba za razvojem mehanizama odgovornosti i mjerljivosti rezultata, kako bi se osiguralo da javne politike zaista odgovaraju potrebama svih građana i građanki. Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP, a finansira Evropska unija.

1250x600

Rodna ravnopravnost temelj demokratskog upravljanja i inkluzivnih institucija

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izrazila je zabrinutost povodom presude Upravnog suda kojom je odbijena tužba te organizacije protiv odluke Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) u predmetu koji se odnosi na imovinu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u Kočanima. 
Iz MANS-a kažu da je ovom odlukom potvrđena praksa koja, kako ističu, kontrolu imovine javnih funkcionera svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6207%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fupravni-sud-odbio-tuzbu-mans-a-protiv-odluke-ask-a-dukanovic-nije-bio-duzan-da-nepokretnosti-u-kocanima-navodi-u-izvjestajima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stava su da se u ovom postupku ni ASK ni Sud nijesu suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes.
- Šta se realno nalazi na imanju, koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune. Umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati “nevidljiva” dok se ne uknjiži - navedeno je u saopštenju MANS-a.
Takav pristup, smatraju u toj organizaciji, obesmišljava institut imovinskih kartona i otvara prostor da se kontrola lako izbjegne kroz odlaganje upisa, prikazivanje imovine na način koji umanjuje njenu stvarnu vrijednost ili prikrivanje stvarnog raspolaganja.
Poručuju da će MANS nastaviti da koristi sva raspoloživa pravna sredstva i javno djelovanje kako bi se obezbijedilo da se zakoni primjenjuju u skladu sa svojom svrhom – da obezbijede transparentnost i odgovornost, a ne formalno “pokriće” bez provjere.
Kako navode, Upravni sud ovim stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra.
- A suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano - zaključeno je u saopštenju.

MANS: Upravni sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje, stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva usvojena je inicijativa Kluba odbornika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije.
Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
Iz Kluba BiH ističu da, osim što je Sarajevski atentat događaj s dalekosežnim istorijskim posljedicama, on prije svega predstavlja tragično ubistvo bračnog para koji je tog 28. juna 1914. godine boravio u zvaničnoj posjeti Sarajevu.
<h3>Šta se desilo s originalnim spomenikom?</h3>
Prema informacijama iznesenim u inicijativi, djelovi originalnog spomenika još uvijek postoje, ali su rasuti. Jedan dio izložen je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva dijela nalaze u Trebinju i na Kobiljoj Glavi.
- Osobe koje su u posjedu tih dijelova ranije su iskazale spremnost da ih ustupe uz određenu novčanu nadoknadu, čime bi se otvorila realna mogućnost restauracije i ponovnog postavljanja spomen-obilježja. Ukoliko se ne bude moglo doći do preostala dva originalna dijela, tražimo da Grad Sarajevo pokrene proceduru izrade njihovih replika, na osnovu dostupne arhivske građe, fotografija i stručnih smjernica - navode iz SBiH i pozivaju gradonačelnika da s nadležnim službama hitno pristupi realizaciji.
Istorija „Spomenika umorstvu“: Kako je izgledao original?
Zanimljivo je podsjetiti se kako je ovaj spomenik zapravo izgledao. Originalni spomenik, zvanično nazvan Spomenik umorstvu (ili Spomenik umorenome prijestolonasljedničkom paru), postavljen je krajem juna 1917. godine, na treću godišnjicu atentata.
Dizajnirao ga je ugledni mađarski arhitekta i kipar Eugen Bory. Spomenik je bio monumentalnog karaktera – sastojao se od dva masivna stuba visoka oko deset metara, povezana stiliziranim lukom. Na spomeniku su se nalazili bronzani medaljoni s reljefnim portretima Franca Ferdinanda i Sofije, kao i ploča s posvetom na latinskom jeziku. Spomenik se nalazio tačno na mjestu s kojeg je Gavrilo Princip pucao, neposredno uz Latinsku ćupriju (koja je kasnije, za vrijeme Jugoslavije, preimenovana u Principov most).
Njegov vijek na sarajevskim ulicama bio je izuzetno kratak. Već početkom 1919. godine, raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom nove vlasti, spomenik je demontiran. Bronzani medaljoni su sačuvani i danas se čuvaju u Muzeju Sarajeva, dok su kameni stubovi uklonjeni i decenijama korišteni u različite svrhe ili su zagubljeni.
Iz SBiH su zauzeli oštar stav prema trenutnoj kulturi sjećanja u glavnom gradu BiH.
- Smatramo neprihvatljivim da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru Gavrilu Principu, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno ne postoji autentičan spomenik za one koji su ubijeni i nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve - poručuju iz SBiH.
Svoju inicijativu zaključili su porukom koja će sigurno izazvati podijeljena mišljenja u javnosti:
- Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama.“

Sarajevo vraća spomenik Ferdinandu i Sofiji: Gradsko vijeće usvojilo inicijativu

Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima se ta oblast dodatno unapređuje kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su zakonske izmjene usvojene u cilju ispunjavanja obaveza iz Reformske agende Crne Gore za Instrument Evropske unije za reforme i rast, kao i u susret zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Kako su pojasnili, izmjene su usmjerene na dodatno unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga, jačanje institucionalnih kapaciteta i bolju zaštitu najranjivijih kategorija korisnika.
- Posebna novina odnosi se na podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, čime se sistem socijalne zaštite usmjerava ka aktivaciji i većem uključivanju na tržište rada - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Zakon uvodi integrisani pristup uslugama socijalne i dječje zaštite, koji podrazumijeva bolju koordinaciju između sektora socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih službi, kako bi korisnici dobili cjelovitu i kontinuiranu podršku.
Prema njihovim riječima, važan segment izmjena jeste uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog nasilja, kao i osnivanje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece, odraslih i starih.
- Ovim zakonom potvrđuje se opredjeljenje za savremen, efikasan i pravedan sistem socijalne i dječje zaštite, usmjeren na dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju.

Jačanje sistema socijalne zaštite kroz zakonske izmjene, uvodi se Barnahus modela za zbrinjavanje djece žrtava nasilja

Narodne heroine Crne Gore - centralna su tema današnje emisije E-uživo. Priča o tihoj, ali odlučnoj hrabrosti koja je nadjačala strah, o idealima koji su bili jači od okupatora i o ljubavi prema domovini koja je bila snažnija od smrti. Jer sloboda koju danas živimo ispisana je i njihovim životima. Naš sagovornik na ovu temu je istoričar Rade Vujović.
Crna Gora 21. maja slavi dvadeset godina od obnove nezavisnosti. Iako je riječ o datumu koji je obilježio noviju crnogorsku istoriju - čini se da neke institucije ne prepoznaju njegov značaj, iako je 21. maja 2006. godine obnovljena nezavisnost države iz čijeg se budžeta upravo te institucije finansiraju. 
Centar za građansko obrazovanje ukazao je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. 
I ne samo to - podaci CGO-a pokazuju da je Dan nezavisnosti, u proteklih 20 godina, samo dva puta obilježen od strane najviše naučne institucije. Ovim povodom naša gošća je Sara Čabarkapa, iz CGO-a.
Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

Tag: rodna-ravnopravnost