Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je<a href="https://www.gov.me/dokumenta/0b536dc6-e4f1-4213-b53c-73f2a4a132d5"> javni poziv za istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike, bezbjednosti</a> i <a href="https://www.gov.me/dokumenta/8c93ecf9-3c6f-4bf2-bcad-abf2c5cc0b45">sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost</a> kako bi u završnom krugu provjera obezbijedilo pravedan, stručan i transparentan proces selekcije novih policijskih službenika, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Pripremajući se za završnu fazu selekcije kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika, Šaranović je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo javni poziv za dva člana Komisije za provjeru znanja, sposobnosti i vještina. 
Kako je pojasnio, poziv se odnosi na dvije kategorije stručnjaka: istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike i bezbjednosti te sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost.
- Za članove Komisije iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike ili bezbjednosti mogu se prijaviti oni koji su državljani Crne Gore, imaju najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, zvanje redovnog profesora za pomenute oblasti na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi i licencu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Uz prijavu se dostavljaju biografija, kopija biometrijske lične karte i odluka o izboru u zvanje redovnog profesora - pojasnio je Šaranović.
Dodao je da je za sertifikovanog eksperta za rodnu ravnopravnost uslovi su crnogorsko državljanstvo, najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva sa VII1 nivoom kvalifikacije, kao i potvrda organa nadležnog za ljudske resurse o uspješno završenoj obuci za trenera akreditovanog Programa za rodnu ravnopravnost u javnoj upravi. Kandidati uz prijavu prilažu biografiju, kopiju lične karte, diplomu o završenom nivou obrazovanja, uvjerenje o radnom iskustvu i navedenu potvrdu o obuci.
Šaranović je saopštio i da su Komisija za provjeru psihofizičkih sposobnosti za obavljanje policijskih poslova i Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji već obavile najveći dio posla, te da privode kraju provjere 708 kandidata čije su prijave bile blagovremene, uredne i potpune.
- Nakon što ove dvije komisije dostave svoje konačne izvještaje, Ministarstvo će utvrditi Listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva. Ti kandidati će u roku od 30 dana od dana objavljivanja liste proći provjere pred Komisijom za provjeru integriteta i kompetencija i Komisijom za provjeru znanja, sposobnosti i vještina, u kojoj će dva člana biti upravo iz reda eksperata za koje je raspisan aktuelni javni poziv - naveo je Šaranović.
Javni poziv traje osam dana, što znači da rok za prijavu ističe 13. avgusta.
- Pozivamo sve stručnjake koji ispunjavaju navedene uslove da se prijave i svojim znanjem i iskustvom doprinesu transparentnosti i profesionalizaciji procesa zapošljavanja u Upravi policije - poručio je Šaranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MUP raspio javne pozive za stručnjake iz krivičnopravne oblasti i sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost

Rodna ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko pravo i suštinsku komponentu održivog upravljanja, zbog čega je neophodno kontinuirano raditi na tome da proces kreiranja politika u javnoj upravi bude usklađen sa rodno odgovornim standardima. Transformacijom javne uprave postavljaju se temelji za efikasnije upravljanje resursima i osiguravanje jednakih prilika za sve građane i građanke, što vodi u dugoročne promjene sa konkretnim uticajem na cjelokupno društvo. To je poruka događaja „Rodna ravnopravnost i javna uprava”, koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u cilju podsticanja dijaloga o rodno odgovornim politikama i istraživanja izazova i prilika za transformaciju javne uprave, kroz integraciju rodne perspektive u kreiranje politika. Na događaju je naglašeno da put Crne Gore ka članstvu u EU zahtijeva sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti kao centralnog principa demokratskog upravljanja, te da javne institucije imaju ključnu ulogu u promovisanju inkluzivnog razvoja i moraju usvojiti rodno odgovorne pristupe kako bi strukture upravljanja odražavale potrebe i prava svih. - Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu ističe da je napredak u okviru Cilja održivog razvoja 5 koji se odnose na rodnu ravnopravnost i dalje ozbiljno usporen, bez ijednog indikatora koji je u potpunosti ostvaren na globalnom nivou. U UNDP-u smatramo da je rodna ravnopravnost i osnovno ljudsko pravo i temelj održivog razvoja. Društva koja prihvataju rodnu ravnopravnost imaju bolju upravu, snažnije ekonomije i inkluzivnije razvojne puteve. Tokom proteklih nekoliko godina, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, podržali smo razvoj rodno odgovornih politika, inicijativa za jačanje kapaciteta i institucionalnih okvira usklađenih sa standardima EU i globalnim standardima. Za nas, postizanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje formalnosti, već izgradnje društva u kojem svi imaju priliku da napreduju i u kojem pojedinci – i žene i muškarci – mogu ostvariti svoj puni potencijal - poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson rekla je da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti EU, zahtjev u procesu pristupanja, temelj efikasne javne uprave i jedini način da se osigura da javne politike i budžeti odgovaraju potrebama svih građana podjednako. - Put naprijed znači obezbijediti da administracija ima rodno odgovorne prakse, te da su državni službenici spremni da ih razumiju i primjenjuju. Nalazimo se u trenutku koji znači priliku, jer Ministarstvo javne uprave radi na akcionom planu za 2025-2026. godinu, a posebna pažnja treba biti posvećena uključivanju rodnih aspekata prilikom planiranja i sprovođenja mjera. I dalje ćemo posvećeno pružati podršku u implementaciji ovih mjera i pomagati da javna uprava postane model pravičnosti i inkluzivnosti, a da rodna ravnopravnost ne bude samo težnja, već stvarnost - poručila je ona. Ministar javne uprave, Marash Dukaj, identifikovao je izazove u implementaciji rodno odgovornih politika, osvrćući se na važnost saradnje i podrške za uvođenje rodnih principa u sve segmente rada institucija.&nbsp; - Suočavamo se sa izazovima poput nedovoljnih kapaciteta, stereotipa i nedostatka alata za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti. Međutim, odlučno radimo na transformaciji. Pilot projekat sa Upravom za ljudska resurse za uvođenje institucionalonog standarda za rodnu ravnopravnost, po globalnoj UNDP metodologiji označava novi početak za našu javnu upravu - naglasio je Dukaj. Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, istakla je značaj procesa transformacije institucija sa aspekta rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija.&nbsp; - Rodna ravnopravnost nije samo usklađivanje sa politikama Evropske unije, već je i prilika da Crna Gora pokaže liderstvo u regionu. Naša je odgovornost da rodne principe ugradimo u sve aspekte upravljanja, dok istovremeno gradimo budućnost u kojoj će jednakost biti stvarnost za sve - naglasila je Gorčević. Direktor Uprave za ljudske resurse, Agron Camaj, istakao je da promjena uvijek počinje od ljudi.&nbsp; - A mi, kao institucija koja ima ključnu odgovornost u upravljanju ljudskim resursima, imamo priliku da budemo nosilac promjena. U toj misiji, želimo da budemo inspiracija i ostalim organima državne uprave i udružimo snage kako bismo zajedno gradili temelje rodne ravnopravnosti, ali i ravnopravnog i pravednog društva - dodao je on. Naglašavajući potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem napretka, direktor Instituta za standardizaciju, Zoran Glomazić, skrenuo je pažnju na značaj međunarodnih standarda za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Standardizacija omogućava kreiranje jasnih i obavezujućih procedura koje osiguravaju da rodno odgovorne prakse ne budu samo deklarativne, već postanu dio svakodnevnog rada javne uprave - kazao je Glomazić. Zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vućić Popović, naglasila je važnost ulaganja u ljudske resurse i kapacitete institucija.&nbsp; - Ne postoji bolja investicija od ulaganja u ljudske resurse.Kada izgradimo mrežu kompetentnih stručnjaka i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, kreiramo održive temelje za buduće generacije i osiguravamo da rodna ravnopravnost bude trajno ugrađena u naš sistem upravljanja - kazala je Vućić Popović. Zaključci konferencije osnažili su poziv na veću međuinstitucionalnu saradnju, jačanje kapaciteta javnih službenika i službenica, kao i implementaciju rodno odgovornih standarda u svim sektorima. Posebno je naglašena potreba za razvojem mehanizama odgovornosti i mjerljivosti rezultata, kako bi se osiguralo da javne politike zaista odgovaraju potrebama svih građana i građanki. Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP, a finansira Evropska unija.

1250x600

Rodna ravnopravnost temelj demokratskog upravljanja i inkluzivnih institucija

Poslanik SD-a, predsjednik SO Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić saopštio je da je ministarka saobraćaja Maja Vukićević „jasno potvrdila“ kako Ministarstvo saobraćaja nema u planu izgradnju nove trase željezničke pruge kroz Bjeliše, već isključivo rekonstrukciju postojeće, za koju je obezbijeđen grant.
Nenezić navodi da je takav stav resorne ministarke potvrda da je rješavanje problema moguće bez devastacije prostora i bez udara na kvalitet života više od 4.000 stanovnika tog naselja.
Pozvao je ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da „odustane od planova“ koji se odnose na ucrtavanje novog željezničkog kraka kroz Bjeliše u Prostorno-urbanističkom planu Bara, podsjećajući da na tom prostoru žive ljudi decenijama, „neki i prije usvajanja prvog urbanističkog plana grada“.
– Zahvaljujem se ministarki Vukićević na jasnom stavu i ne sumnjam da ćemo se zajedno izboriti za rješenje koje će ići u korist naših sugrađana – poručio je Nenezić.

Nenezić: Ministarstvo saobraćaja nema u planu novu trasu željezničke pruge kroz Bjeliše

&nbsp;Osnovno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta po krivičnoj prijavi koju su podnijeli iz Nezavisnosg sindikata Aerodroma Crne Gore protiv odgovornih lica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao i povezanih lica, saopštili su iz ovog sindikata.
- Krivičnom prijavom smo ukazali na osnov sumnje da su izvršena krivična djela: zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) i falsifikovanje službene isprave (član 412 stav 2 KZCG), kao i druga povezana krivična djela u vezi sa falsifikovanjem dokumentacije i povredom službene dužnosti- navodi se u saoštenju.
Kako ističu, centralno pitanje ove krivične prijave nije formalnost, već posljedica: postoji osnov sumnje da su službene evidencije Ministarstva korišćene kao mehanizam za retroaktivno stvaranje privida legitimiteta sindikalnoj organizaciji pod nazivom “Sindikalna organizacija JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“, koju predstavlja Slobodan Martinović – organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), postoji pitanje urednosti i kontinuiteta evidentiranja promjena.
- Krivična prijava zasniva se na dokazima koji su provjerljivi i nedvosmisleni: Ministarstvo je donijelo dva zvanična rješenja po istovjetnim zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali sa sadržinski drastično suprotnim navodima o istom dokumentu – Statutu navedene Martinovićeve sindikalne organizacije- navode iz sindikata.
· Rješenje UPI 152-037/25-23/2 od 17.03.2025. godine: Ministarstvo je, po sopstvenom navodu, konstatovalo da u evidenciji nije pronađen Statut sindikalne organizacije “JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“.
· Nasuprot tome, u Rješenju UPI 152-037/25-81/2 od 23.09.2025. godine pojavljuje se informacija da Ministarstvo raspolaže Statutom iz 2022. godine iste organizacije – dokumentom koji, prema prvom rješenju, u martu 2025. godine nije pronađen/evidentiran u tom smislu.
Ako je u martu 2025. godine zvanično konstatovano da Statut nije pronađen u evidenciji, a u septembru iste godine se pojavljuje statut koji je navodno iz 2022. godine, tada se nameće pitanje: ko je, kada, na osnovu čega i po čijem nalogu omogućio naknadni unos ili izmjenu službene evidencije. Upravo taj raskorak između dva akta istog organa predstavlja osnov za sumnju na moguće antidatiranje, nedozvoljeno naknadno umetanje dokumentacije i druge nedozvoljene intervencije u službene spise, tj. na nedozvoljeno retroaktivno “peglanje” evidencije – potencijalno sa ciljem da se sindikalnoj organizaciji koju predstavlja Slobodan Martinović stvori neka vrsta privida zakonitosti.
Posebno, kako ističu, zabrinjava kontekst u kojem se ovo dešava: riječ je o organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), u periodu dužem od deset godina nije evidentirano dostavljanje promjena nadležnom organu, uprkos obavezama koje proizilaze iz važećih propisa i podzakonskih akata o evidenciji/registraciji sindikalnih organizacija, kao i internim aktima same organizacije. Zbog toga ni eventualno postojanje spornog “Statuta” ne prejudicira zakonit sindikalni status, već može predstavljati najviše jedan element više u pokušaju naknadnog stvaranja privida zakonitosti; legitimnost se, naime, utvrđuje kroz zakonitost donošenja akta, kontinuitet, uredan izbor i evidenciju rukovodstva, blagovremeno prijavljivanje promjena i druge zakonom propisane uslove.
Upravo zbog prirode navoda, naglasiili su iz Nezavisnog sindikata ACG, ovaj slučaj po svojim mogućim posljedicama prevazilazi okvire sindikalnih odnosa i zadire u samu srž zakonitosti: ovakav preokret u službenim evidencijama, u kratkom vremenskom razmaku i po istom pitanju, nije “proceduralna greška”, već crvena linija – jer ukoliko se u nadležnom postupku potvrdi da je riječ o mehanizmu naknadnog “podešavanja” službenih spisa mimo propisanih procedura, radilo bi se o osnovu sumnje na nedozvoljenu intervenciju u državne evidencije, što bi moglo dovesti u pitanje integritet postupanja državnih organa i principe zakonitosti, moglo bi narušiti povjerenje u institucije i vladavinu prava, te moglo imati dalekosežne posljedice po prava zaposlenih.
- Istovremeno, naglašavamo da će sporni “Statut iz 2022. godine” biti predmet posebnog i pojačanog interesa Nezavisnog sindikata i u drugom pravcu: kroz sve raspoložive zakonite mehanizme insistiraćemo na utvrđivanju legitimnosti, autentičnosti i načina donošenja tog dokumenta unutar same sindikalne organizacije koju predstavlja Slobodan Martinović- navode.
Zbog svega navedenog, pozivamo tužilaštvo da, u skladu sa ovlašćenjima, hitno preduzme radnje radi provjere navoda iz prijave, naročito da:
1) Utvrdi potpuni lanac radnji i odgovornosti: ko je predmet pripremao, ko je odobrio, ko je izvršio unos/izmjenu, ko je ovjerio i ko je potpisao – sa preciznim datumima, vremenima i osnovom postupanja.
2) Obezbijedi administrativne i digitalne tragove: protokole, urudžbene zapise, službene zabilješke, internu korespondenciju, evidencije pristupa i izmjena, logove sistema i sve druge podatke koji pokazuju kada, kako i od koga je dokumentacija unijeta ili mijenjana.
3) Ispita sva službena lica koja su zaprimala, obrađivala, pripremala i potpisivala predmet, uključujući i liniju rukovođenja koja je davala instrukcije ili saglasnosti.
4) Provjeri motiv, korist i eventualne veze: ispitati postojanje eventualne povezanosti službenih lica sa predstavnikom predmetne organizacije, Slobodanom Martinovićem, u mjeri nužnoj za utvrđivanje razloga postupanja i eventualne koristi.
Poručujemo jasno: ovo nije pitanje retorike, već povjerenja u državu i zaštite prava zaposlenih.

ODT formiralo spise predmeta po krivičnoj prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Vlade Crne Gore je na na telefonskoj sjednici održanoj 25. decembra utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu.
Kako dodaju u saopštenju, odluka je donijeta u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.

Vlada utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026

Nikšićka policija identifikovala je dvije osobe koje se sumnjiče za nasilničko ponašanje i nanošenje teške tjelesne povrede 21. decembra, kada je jedan muškarac zadobio frakturu vilice u fizičkom napadu koji je uslijedio nakon saobraćajnog nesporazuma.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić odmah su reagovali nakon što ih je Hitna pomoć obavijestila da se u njihove prostorije javilo lice sa teškom povredom lica.
U razgovoru sa oštećenim policija je utvrdila da je do sukoba došlo nakon verbalne prepirke između njega i dvojice njemu nepoznatih muškaraca. Prema njegovim navodima, napadači su izašli iz vozila, fizički ga napali pesnicama, a nakon što je pao, nastavili da ga udaraju nogama u predjelu glave i tijela. Ljekarski pregled potvrdio je frakturu vilice.
Intenzivnim radom policija je identifikovala osumnjičene B.Š. (20) i U.Ć. (18), te o saznanjima obavijestila nadležnog tužioca. Po njegovom nalogu, protiv njih je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Nakon svađe u saobraćaju pretučen čovjek, osumnjičena dva mladića

Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Nevladina organizacija „Crnogorski DNK kod“ i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje organizuju predstavljanje rezultata višegodišnjeg genetičko-genealoškog istraživanja porijekla crnogorske vladarske porodice Petrović Njegoš. 
 
 Kako je saopšteno iz Centra za kulturu, ovaj projekat koristi savremene DNK metode i obimnu bazu podataka kako bi se, na naučno utemeljen način, istražilo porijeklo jedne od najznačajnijih crnogorskih porodica. 
 
 - Cilj istraživanja nije zamijeniti istorijske izvore, već ih dopuniti provjerljivim genetičkim dokazima, razjasniti ranija tumačenja i mitove, te približiti naučni pristup široj javnosti – navode iz Centra za kulturu. 
 
O projektu će govoriti: mr Arben Murić, predsjednik udruženja i mr Borislav Banović, izvršni direktor i autor prezentacije 
&nbsp;
Predstavljanje će se održati 29. decembra u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje u 11 sati.

Genetski kod Petrović Njegoš: Nauka otkriva porijeklo vladarske porodice

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Novi poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Vučić Ćetković danas je na konferenciji za novinare, najavio razvoj, kako programske - umjetničke, produkcione i edukativne politike, tako i otvorenost Muzičkog centra za saradnju sa umjetnicima, institucijama kulture, obrazovnim sektorom, privredom, medijima i međunarodnim partnerima.
Ćetković je naglasio da su pred njegovim timom ambiciozni ciljevi koji će učvrstiti djelovanje i prepoznatljivost institucije koja kreira kulturne i muzičke politike u Crnoj Gori, kao i želja da je pozicioniraju kao primjer profesionalizma, umjetničke izvrsnosti i kulturne relevantnosti, ne samo u našoj zemlji nego i šire.
''Započinjemo reforme u funkcionisanju i promovisanju svih organizacionih jedinica koje će podrazumijevati veću zastupljenost i promociju najkvalitetnijih domaćih umjetnika u našim dvoranama, promociju van granica naše zemlje, ali i u drugim gradovima Crne Gore;vidljivu, sveprisutniju ulogu edukovanja muzičke publike i kroz pisanu riječ i kroz edukativne programe namijenjene različitim starosnim grupama'', dodao je Ćetković.
Poslovni direktor Muzičkog centra osvrnuo se i na ekonomski aspekt i stvaranje partnerstava.
''Kada govorimo o ambicioznim planovima razvoja uvijek razmišljamo i o finansijama i budžetima, koji su i temelj stabilnosti i glavni instrumenti razvoja. Iako je budžet definisan od strane osnivača, a to je iznos od cca 2,5 miliona eura kako stoji u nacrtu za 2026. godinu, svjesni smo da razvojni iskoraci zahtijevaju i dodatne izvore finansiranja. Upravo tu vidimo prostor za partnerstvo sa donatorima, fondacijama i društveno odgovornim kompanijama. Ulaganje u kulturu, a posebno u nacionalne orkestre, nije samo finansijska podrška – to je ulaganje u identitet, međunarodni ugled i dugoročnu vrijednost društva”, naveo je on.
Kako je dodao, Muzički centar je spreman da sa svakim partnerom gradi transparentne, dugoročne i obostrano korisne modele saradnje.
O baletskom ansamblu, Ćetković je rekao da je balet neodvojivi dio savremenog kulturnog identiteta i umjetničke scene, te da svi dosadašnji napori umjetnika i saradnika zaslužuju poštovanje, ali i da je istovremeno, obaveza Muzičkog centra da da otvoreno i profesionalno govori i o izazovima sa kojima se suočila.
''Sa jedne strane, uz neadekvatnu infrastrukturu u Muzičkom centru za ovu formu umjetnosti, kritične postavke baletskih predstava koje su do sada rađene u otežanim okolnostima, prije svega scenskim, organizacionim, infrastrukturnim, uopšteno, i prezentovanje ove umjetnosti na način koji ne zadovoljava sve kvalitativne aspekate, desile su se neke pozitivne okolnosti, a to je da su strani umjetnici otvorilil su puteve diplomatskih odnosa sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze, da su naši umjetnici, iako ih je trenutno svega troje dobili su priliku da nastupaju pod plaštom nacionalnog ansambla i u konačnom, na putu ka Evropskoj uniji, realno je i optimistično stremiti ka operi u našoj zemlji koja bi kao muzičko-scenska forma prirodno, pod svoje okrilje prigrlila i ovaj teatarski oblik igre'', kazao je on.
Ćetković je dodao da je važno sagledati održive modele organizacije, u skladu sa međunarodnim praksama, jer u mnogim evropskim zemljama baletski ansambli funkcionišu u okviru nacionalnih pozorišta, operskih kuća ili kao samostalne institucije, sa jasno definisanom infrastrukturom, upravljačkom strukturom i produkcionim okvirima i da takvi modeli omogućavaju stabilnost, kontinuitet rada i umjetnički razvoj.
'' Naš cilj je da pronađemo najbolje rješenje za dugoročno funkcionisanje baleta. To podrazumijeva otvoren dijalog sa umjetnicima, resornim ministarstvom, institucijama i međunarodnim partnerima, kao i analizu modela koji bi baletskom ansamblu obezbijedili adekvatne uslove rada, jasnu pripadnost i održiv finansijski okvir. Muzički centar će u tom procesu biti konstruktivan partner, posvećen pronalaženju rješenja koja su u interesu umjetnika, publike i kulture u cjelini”, poručio je Ćetković.
Ko jedan od imperativa u razvoju Muzičkod centra Crne Gore, naveo je potrebu da postanu dostupniji svim građanima Crne Gore, da budu dobri domaćini, ali i rado viđeni gosti.
'' U tom kontekstu, vidimo prostor za zajedničke programe sa institucijama kulture, gradovima i umjetnicima iz regiona i Evrope, kroz razmjenu orkestara, dirigenata, solista i kreativnih timova'', saopštava Ćetković.
Kaže, zatim, da će poseban akcenat biti i na koprodukcionim projektima – projekatima koji prevazilaze okvire pojedinačnih događaja i ostavljaju trajan trag u kulturnom životu, što podrazumijeva nova naručena djela, savremene produkcije, tematske cikluse i interdisciplinarne projekte koji povezuju muziku i sa drugim umjetnostima.
Ćetković se osvrnuo i na izbor grada Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture i rekao daInicijativa Nikšić – Evropska prijestonica kulture pruža priliku da lokalne kapacitete povežemo sa međunarodnim iskustvima, ali i da domaće umjetnike predstavimo evropskoj publici, kao i da Muzički centar želi da u tom procesu bude pouzdan partner, otvoren za saradnju i spreman da preuzme odgovornost u realizaciji kompleksnih i ambicioznih projekata.
Poslovni direktor Muzičkog centra se osvrnuo na temu koja danas ima sve veći značaj, a to je odnos kulture i ekonomije, odnosno potencijal koji kultura ima kao pokretač privrednog rasta i razvoja.
“Muzički centar vidi sebe kao aktivnog partnera privredi, kroz saradnje koje stvaraju novu vrijednost: od kulturnog turizma i međunarodnih događaja, do zajedničkih projekata sa kompanijama koje prepoznaju kulturu kao dio svog identiteta i društvene odgovornosti '', kaže Ćetković i dodaje '' Ulaganje u kulturu znači ulaganje u razvoj publike, brendiranje destinacije i jačanje kreativnog sektora, a sve to ima mjerljive ekonomske efekte. Upravo zato želimo da u narednom periodu intenziviramo saradnju sa poslovnom zajednicom, kroz jasno definisane partnerske modele koji su dugoročni, transparentni i obostrano korisni”, kazao je on.
Tokom sprvog obraćanja medijima, od preuzimanja funkcije poslovnog direktora, Vučić Ćetković je rekao da je važno istaći da se Muzički centar nalazi pred dvadesetom, jubilarnom sezonom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji predstavlja osnovu institucije.
“Ovaj jubilej nije samo povod za slavlje, već i strateški trenutak za novi iskorak. Planiramo sezonu koja će objediniti vrhunske umjetničke programe, međunarodne goste, nove produkcije i posebne događaje koji će imati snažan kulturni, ali i ekonomski odjek '', kazao je on.
Dodao je da će dvadeseta sezona biti prilika da se Muzički centar dodatno otvori ka gradu, regionu i Evropi, da uključi novu publike i da pokaže kako kultura može biti snažan partner u razvoju savremenog društva.
“Naš cilj je da orkestru obezbijedimo stabilne uslove za rad, strateško planiranje i vidljivost koja odgovara njegovom kvalitetu. Vjerujem da Crnogorski simfonijski orkestar ima potencijal da postane jedan od ključnih kulturnih ambasadora Crne Gore, ali i važan faktor kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja. Upravo zato ćemo u narednom periodu raditi na jačanju njegove pozicije, kako unutar Muzičkog centra, tako i u širem kontekstu. Pred nama je period velikih izazova, ali i velikih mogućnosti. Uz odgovorno upravljanje, otvorenost za saradnju i zajedničku viziju, uvjeren sam da Muzički centar – zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom – može nastaviti da raste, razvija se i ostavlja trajne vrijednosti za buduće generacije'', zaključio je Ćetković.
Umjetnički direktor Muzičkog centra Marko Simović, rekao je da je godina na izmaku bila u znaku intenzivnih i programskih aktivnosti koje su obilježile rad Muzičkog centra i Crnogorskog simfonijskog orkestra, kao i da su tokom godine realizovani su koncerti na kojima je sa našim simfonijskim orkestrom, nastupio Željko Lučić, kao i koncert pod dirigentskom upravom Muhai Tanga.
''Ovu godinu zaokružujemo gala koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra sa solistima koji su upravo članovi našeg ansambla i koji će se u petak, 26. decembra, predstaviti na koncertu, dok u programskom smislu ispraćamo 2025. godinu u svečanom tonu, kompozicijom 'The Bells of Christmas', kako to na, neki način, i tradicija nalaže'', kazao je Simović, najavljujući sjutrašnji koncert.
Umjetnički direktor je informisao medije da se u nastavku 19. sezone, očekuju koncerti na kojima će nastupiti Robert Lakatoš, zatim dobitnici Trinaestojulske nagrade, akademik Žarko Mirković i violinista Roman Simović, a zatim i gostovanje Kamernog hora Stokholmske katedrale i premijerno izvođenje Mahlerove Devete simfonije, dok je za zatvaranje sezone planiran nastup Vlatka Stefanovskog, Teodosija Spasova i Miroslava Tadića, uz jednog od možda najznačajnijih dirigenata sa kojima su do sada sarađivali – Kristijana Järvija.
Medijima se obratila Jelena Jovanović Nikolić, rukovoditeljka Izdavačko-edukativnog sektora Muzičkog centra Crne Gore, rekavši da je taj Sektor jedan od stožera razvoja, kako najmlađe muzičke publike u našoj zemlji, tako i publike svih starosnih dobi, ali da treba imati tretman korektivnog faktora u poimanju visokokvalitetne umjetničke muzike različitih žanrova.
'' Programima koje planiramo, kontinuirano ćemo doprinositi formiranju ukusa kod publike, kao i bontonu, prilikom prisustvovanja različitim muzičkim programima '', naglasila je Jovanović Nikolić.
Dodala je da u narednom periodu, planiraju promociju značajnih stručnih publikacija na kojima se radilo duži vremenski period, a koje je inicirala prije par godina.
Predstavnike medija je pozdravila je i Andreja Sokić, rukovoditeljka Sektora produkcije i marketinga MCCG, naglašavajući da je produkcioni tim na visoko profesionalnom nivou, odgovorio veoma izazovnim produkcionim zahtjevima kulturnog programa.
''Posebno bih istakla značajan produkcijski iskorak kada je u pitanju praizvedba opere Don Đovani u Crnoj Gori, koja je između ostalog prepoznata i kao jedan od pet najznačajnijihkulturnih događaja 2025. godine, u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Istakla je da se, iz godine u godinu, radi na unapređenju produkcionih kapaciteta i uputila poziv svim ozbiljnim projektima, institucijama i privrednim subjektima, za jačanje saradnje u domenu produkcije i uspostavljanje partnerstava, naglašavajući da intenzivna i dobronamjerna međusektorska i međuinstitucionalna saradnja treba da postane praksa Crnoj Gori.