Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je<a href="https://www.gov.me/dokumenta/0b536dc6-e4f1-4213-b53c-73f2a4a132d5"> javni poziv za istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike, bezbjednosti</a> i <a href="https://www.gov.me/dokumenta/8c93ecf9-3c6f-4bf2-bcad-abf2c5cc0b45">sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost</a> kako bi u završnom krugu provjera obezbijedilo pravedan, stručan i transparentan proces selekcije novih policijskih službenika, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Pripremajući se za završnu fazu selekcije kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika, Šaranović je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo javni poziv za dva člana Komisije za provjeru znanja, sposobnosti i vještina. 
Kako je pojasnio, poziv se odnosi na dvije kategorije stručnjaka: istaknute stručnjake iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike i bezbjednosti te sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost.
- Za članove Komisije iz krivičnopravne oblasti, kriminalistike ili bezbjednosti mogu se prijaviti oni koji su državljani Crne Gore, imaju najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, zvanje redovnog profesora za pomenute oblasti na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi i licencu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Uz prijavu se dostavljaju biografija, kopija biometrijske lične karte i odluka o izboru u zvanje redovnog profesora - pojasnio je Šaranović.
Dodao je da je za sertifikovanog eksperta za rodnu ravnopravnost uslovi su crnogorsko državljanstvo, najmanje VIII nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva sa VII1 nivoom kvalifikacije, kao i potvrda organa nadležnog za ljudske resurse o uspješno završenoj obuci za trenera akreditovanog Programa za rodnu ravnopravnost u javnoj upravi. Kandidati uz prijavu prilažu biografiju, kopiju lične karte, diplomu o završenom nivou obrazovanja, uvjerenje o radnom iskustvu i navedenu potvrdu o obuci.
Šaranović je saopštio i da su Komisija za provjeru psihofizičkih sposobnosti za obavljanje policijskih poslova i Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji već obavile najveći dio posla, te da privode kraju provjere 708 kandidata čije su prijave bile blagovremene, uredne i potpune.
- Nakon što ove dvije komisije dostave svoje konačne izvještaje, Ministarstvo će utvrditi Listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva. Ti kandidati će u roku od 30 dana od dana objavljivanja liste proći provjere pred Komisijom za provjeru integriteta i kompetencija i Komisijom za provjeru znanja, sposobnosti i vještina, u kojoj će dva člana biti upravo iz reda eksperata za koje je raspisan aktuelni javni poziv - naveo je Šaranović.
Javni poziv traje osam dana, što znači da rok za prijavu ističe 13. avgusta.
- Pozivamo sve stručnjake koji ispunjavaju navedene uslove da se prijave i svojim znanjem i iskustvom doprinesu transparentnosti i profesionalizaciji procesa zapošljavanja u Upravi policije - poručio je Šaranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MUP raspio javne pozive za stručnjake iz krivičnopravne oblasti i sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost

Rodna ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko pravo i suštinsku komponentu održivog upravljanja, zbog čega je neophodno kontinuirano raditi na tome da proces kreiranja politika u javnoj upravi bude usklađen sa rodno odgovornim standardima. Transformacijom javne uprave postavljaju se temelji za efikasnije upravljanje resursima i osiguravanje jednakih prilika za sve građane i građanke, što vodi u dugoročne promjene sa konkretnim uticajem na cjelokupno društvo. To je poruka događaja „Rodna ravnopravnost i javna uprava”, koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u cilju podsticanja dijaloga o rodno odgovornim politikama i istraživanja izazova i prilika za transformaciju javne uprave, kroz integraciju rodne perspektive u kreiranje politika. Na događaju je naglašeno da put Crne Gore ka članstvu u EU zahtijeva sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti kao centralnog principa demokratskog upravljanja, te da javne institucije imaju ključnu ulogu u promovisanju inkluzivnog razvoja i moraju usvojiti rodno odgovorne pristupe kako bi strukture upravljanja odražavale potrebe i prava svih. - Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu ističe da je napredak u okviru Cilja održivog razvoja 5 koji se odnose na rodnu ravnopravnost i dalje ozbiljno usporen, bez ijednog indikatora koji je u potpunosti ostvaren na globalnom nivou. U UNDP-u smatramo da je rodna ravnopravnost i osnovno ljudsko pravo i temelj održivog razvoja. Društva koja prihvataju rodnu ravnopravnost imaju bolju upravu, snažnije ekonomije i inkluzivnije razvojne puteve. Tokom proteklih nekoliko godina, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, podržali smo razvoj rodno odgovornih politika, inicijativa za jačanje kapaciteta i institucionalnih okvira usklađenih sa standardima EU i globalnim standardima. Za nas, postizanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje formalnosti, već izgradnje društva u kojem svi imaju priliku da napreduju i u kojem pojedinci – i žene i muškarci – mogu ostvariti svoj puni potencijal - poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson rekla je da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti EU, zahtjev u procesu pristupanja, temelj efikasne javne uprave i jedini način da se osigura da javne politike i budžeti odgovaraju potrebama svih građana podjednako. - Put naprijed znači obezbijediti da administracija ima rodno odgovorne prakse, te da su državni službenici spremni da ih razumiju i primjenjuju. Nalazimo se u trenutku koji znači priliku, jer Ministarstvo javne uprave radi na akcionom planu za 2025-2026. godinu, a posebna pažnja treba biti posvećena uključivanju rodnih aspekata prilikom planiranja i sprovođenja mjera. I dalje ćemo posvećeno pružati podršku u implementaciji ovih mjera i pomagati da javna uprava postane model pravičnosti i inkluzivnosti, a da rodna ravnopravnost ne bude samo težnja, već stvarnost - poručila je ona. Ministar javne uprave, Marash Dukaj, identifikovao je izazove u implementaciji rodno odgovornih politika, osvrćući se na važnost saradnje i podrške za uvođenje rodnih principa u sve segmente rada institucija.&nbsp; - Suočavamo se sa izazovima poput nedovoljnih kapaciteta, stereotipa i nedostatka alata za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti. Međutim, odlučno radimo na transformaciji. Pilot projekat sa Upravom za ljudska resurse za uvođenje institucionalonog standarda za rodnu ravnopravnost, po globalnoj UNDP metodologiji označava novi početak za našu javnu upravu - naglasio je Dukaj. Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, istakla je značaj procesa transformacije institucija sa aspekta rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija.&nbsp; - Rodna ravnopravnost nije samo usklađivanje sa politikama Evropske unije, već je i prilika da Crna Gora pokaže liderstvo u regionu. Naša je odgovornost da rodne principe ugradimo u sve aspekte upravljanja, dok istovremeno gradimo budućnost u kojoj će jednakost biti stvarnost za sve - naglasila je Gorčević. Direktor Uprave za ljudske resurse, Agron Camaj, istakao je da promjena uvijek počinje od ljudi.&nbsp; - A mi, kao institucija koja ima ključnu odgovornost u upravljanju ljudskim resursima, imamo priliku da budemo nosilac promjena. U toj misiji, želimo da budemo inspiracija i ostalim organima državne uprave i udružimo snage kako bismo zajedno gradili temelje rodne ravnopravnosti, ali i ravnopravnog i pravednog društva - dodao je on. Naglašavajući potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem napretka, direktor Instituta za standardizaciju, Zoran Glomazić, skrenuo je pažnju na značaj međunarodnih standarda za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Standardizacija omogućava kreiranje jasnih i obavezujućih procedura koje osiguravaju da rodno odgovorne prakse ne budu samo deklarativne, već postanu dio svakodnevnog rada javne uprave - kazao je Glomazić. Zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vućić Popović, naglasila je važnost ulaganja u ljudske resurse i kapacitete institucija.&nbsp; - Ne postoji bolja investicija od ulaganja u ljudske resurse.Kada izgradimo mrežu kompetentnih stručnjaka i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, kreiramo održive temelje za buduće generacije i osiguravamo da rodna ravnopravnost bude trajno ugrađena u naš sistem upravljanja - kazala je Vućić Popović. Zaključci konferencije osnažili su poziv na veću međuinstitucionalnu saradnju, jačanje kapaciteta javnih službenika i službenica, kao i implementaciju rodno odgovornih standarda u svim sektorima. Posebno je naglašena potreba za razvojem mehanizama odgovornosti i mjerljivosti rezultata, kako bi se osiguralo da javne politike zaista odgovaraju potrebama svih građana i građanki. Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP, a finansira Evropska unija.

1250x600

Rodna ravnopravnost temelj demokratskog upravljanja i inkluzivnih institucija

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
U višim planinskim predjelima na sjeveru, moguć snijeg ili susnježica, uglavnom tokom noći.
Vjetar, povremeno umjeren do jak, južni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.

Danas kiša i pljuskovi, do 16 stepeni

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Na adresu Podgoričanke koja od februara prošle godine odbija da preda kćerku ocu, jer je, kako tvrdi djevojčica, fizički zlostavljao dok je boravila kod njega, zbog čega dijete odbija kontakt sa njim, stigao je izvještaj Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, prema kojem komisija ovoga resora nije ustanovila bilo kakve propuste u radnjama Centra za socijalni rad, čiji je tim u oktobru prošle godine sudu preporučio da starateljstvo preuzme otac, nakon čega je majka zahtijevala hitno preispitivanje rada ovog tima. - Riječ je o sistemskom ignorisanju nasilja nad djetetom. Ovo je novi pokušaj institucionalnog prikrivanja činjenica i svjesno prećutkivanje ključnih dokaza koji jasno ukazuju na nasilje nad djetetom - kategorična je ova Podgoričanka u izjavi za Portal ETV. <h2> ADMINISTRATIVNE MANIPULACIJE</h2> Posebno, ističe ona, zabrinjava činjenica da je u potpunosti ignorisano sudsko vještačenje od 10. novembra prošle godine, sačinjeno po nalogu Osnovnog suda u Podgorici. - U tom nalazu se izričito navodi da dijete pokazuje visok nivo straha i anksioznosti na pomen kontakta sa ocem, da ga doživljava kao izvor prijetnje i da odbija svaki kontakt zbog konkretno opisanih oblika nasilja. Izostavljanje ovog vještačenja nije propust – to je svjesna odluka – smatra ona. Ističe da „dijete nije saslušano, nije obavljena stručna procjena njenog emocionalnog stanja u skladu sa zakonom, a njen glas je u potpunosti ignorisan, čime su grubo prekršeni domaći propisi i međunarodne obaveze države“. - Umjesto zaštite djeteta, institucije pokušavaju da administrativnim manipulacijama stvore privid „saradnje“ i „najboljeg interesa djeteta“, dok se u stvarnosti legitimiše nasilje. Ovo nije pojedinačni slučaj neznanja ili greške. Ovo je obrazac institucionalnog ponašanja kojim se nasilnik štiti, a dijete izlaže dodatnoj traumi. Odgovornost za ovakvo postupanje snose konkretna imena i funkcije, i ta odgovornost više ne može biti skrivena iza kolektivnih potpisa i fraza, u konkretnom ministra Damira Gutića kao nadležnog ovom organu – izričita je ona. Ogorčena je što sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Jelena Anđelić, iako, kako kaže, raspolaže nalazom sudskog vještaka od 19. novembra prošle godine, angažovanog po nalogu suda u drugom predmetu, nije donijela nijednu privremenu mjeru zaštite djeteta, zanemarujući, kako kaže, zakon i međunarodne propise koji to izričito zahtijevaju u ovakvim situacijama. - U nalazu se jasno navodi da dijete odbija kontakt sa ocem, pokazuje izražen strah i anksioznost pri njegovom pomenu, nema razvijen osjećaj sigurnosti niti emocionalnu vezu sa ocem i navodi konkretne oblike nasilja. Umjesto zaštite djeteta, sud, odnosno sutkinja Anđelic u konkretnom je promptno reagovala isključivo po zahtjevu oca, donoseći mjeru zabrane napuštanja Crne Gore za dijete, i to je na snazi, čime je brutalno prekršen princip najboljeg interesa djeteta – naglašava naša sagovornica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"><figcaption>Tim Centra za socijalni rad istrajava da preda ocu dijete koje ne želi kontakt sa njim</figcaption></figure>  <h2>ZANEMARIVANJE ZAKONA</h2> Uvjerena je da se ne može govoriti o propustima, već da se radi o „institucionalnom skandalu sa direktnim posljedicama po bezbjednost djeteta“. - Nečuveno je da jedna sudija Osnovnog suda ne reaguje u porodičnom predmetu sa ciljem zaštite djeteta, nego štite konstantno korist i interes oca, uprkos jasnim dokazima o nasilju, gdje kako sam i ranije navela - imamo nalaze vještaka, fotografije povreda, nalaze, izjave njegovog strica i majke u video-audio formi koji govore o tome na koji način je tuče, a sve to je dostavljeno i ODT i Osnovnom sudu Podgorica i nalazi se u spisima svih predmeta – dodaje ona. Ministar Gutić, smatra naša sagovornica, s obzirom na to da je potpisao izvještaj Ministarstva, „snosi direktnu institucionalnu odgovornost za postupanje organa koji su, uprkos jasnim i nedvosmislenim nalazima sudskog vještaka, stali na stranu nasilnika, a ne djeteta“. - Uprkos dokumentovanom strahu djeteta, odbijanju kontakta sa ocem, povišenoj anksioznosti i navodima o konkretnim oblicima nasilja, Ministarstvo kojim rukovodi Gutić dalo je mišljenje kojim se faktički legitimiše oduzimanje djeteta majci, ignorišući osnovne principe zaštite djece, Konvenciju o pravima djeteta i Istanbulsku konvenciju, a posebno ignorišući i bez ikakvog pominjanja nalaze vještaka i ostale relevantne dokaze. Time je Ministarstvo postalo aktivni saučesnik u institucionalnom nasilju, a ne organ zaštite, čime je dijete dodatno izloženo riziku, strahu i retraumatizaciji. Ovo više nije pitanje stručne greške – ovo je svjesno preuzimanje odgovornosti za posljedice koje mogu nastati po dijete, uz potpuno zanemarivanje zakona i međunarodnih obaveza Crne Gore – kategorična je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>Pred Osnovim sudom u Podgorici pokrenuto više postupaka</figcaption></figure>  <h2> ZAVRŠILA U ZATVORU </h2> Portal ETV prati slučaj ove mlade žene, koja je, čak, 24. oktobra prošle godine, završila i u zatvoru u Spužu, u sedmom mjesecu rizične trudnoće. Uhapšna je po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Sutkinja Hrković je u maju prošle godine donijela odluku da mora predati kćerku ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom i naložila zatvorsku kaznu u slučaju da ne postupi po odluci. Dok je bila u zatvoru sud je u dva navrata pokušao da prisili djevojčicu da ide kod oca, što je ona odbijala, uz plač. Podgoričanka je po izlasku iz zatvora podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Hrković zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je bila u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN). U prijavi je upozorila na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10. 2025 – piše u prijavi. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad. <h2> SOCIJALNO IGNORIŠE ALARMANTNO UPOZORENJE</h2> A Centar za socijalni rad u aktu kojim sudu predlaže ograničenje roditeljskog prava Podgoričanki, konstatuje činjenicu da djevojčica iskazuje strah i odbijanje kontakta s ocem – „dijete pokriva oči rukama“, „odbija komunikaciju“, „plače i ponavlja da ne želi“. Tim Centra, međutim, ocjenjuje da je majka odgovorna za to što dijete odbija kontakt sa ocem?! S druge strane, psihologica Radmila Stupar Đurišić, dostavila je 10. novembra prošle godine, nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju. Ona je izvještaj uradila po nalogu sutkinje Hrković. U mišljenju je precizirano da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“. Piše i da djevojčica „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, te da „pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“. Psihološkinja je konstatovala i da djevojčica „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“. Psihološkinja je u nalazu decidirana i da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65" data-rendition-name="original" width="1196" height="1650" loading="lazy" alt="Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta"><figcaption>Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta</figcaption></figure>  <h2>INTERES ĐECE SAMO „NA PAPIRU“</h2> U izvještaj UNICEF-a za 2024. o stanju dječijih prava u Crnoj Gori piše da „i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta (engl. skr. CRC), prvenstveno zbog slabog okvira odgovornosti, nedostatka sistematskog praćenja postojećih zakona i strategija, kao i nedovoljnih tehničkih kapaciteta i finansija u oblasti prava djeteta“. U poglavlju Zaštita djece od svih oblika nasilja upozorava se da „nekoliko uzastopnih izvještaja EU za Crnu Goru naglašava zabrinutost u vezi s rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad djecom i ukazuje na sveukupno slab institucionalni odgovor i dostupnost usluga“. Vladina Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025 – 2029 precizno definiše da je „nasilno disciplinovanje: Metoda disciplinovanja djece koja počiva na fizičkom (tjelesnom) kažnjavanju i/ili psihološkoj agresiji“. Fizičko kažnjavanje se, piše u tom dokumentu, definiše kao „protresanje, udaranje ili pljuskanje djeteta po šakama/rukama/nogama, udaranje po zadnjici ili drugim djelovima tijela čvrstim predmetom, pljeskanje ili udaranje šakom po zadnjici, udaranje ili šamaranje po licu, glavi ili ušima, te ponavljano batinanje što je moguće veće jačine“. Tjelesno kažnjavanje, precizira se u Strategiji je, „svako kažnjavanje u kojem se primjenjuje fizička sila i namjerava nanijeti neki stepen bola ili neprijatnosti, koliko god lakog“. Precizira se i institucionalno zlostavljanje koje se definiše kao „maltretiranje djece od strane sistema moći i dešava se u ustanovama gdje se djeca nalaze ili se mogu naći“. U Vladinom dokumentu se ističe i da je značajan novitet u izmijenjenom i dopunjenom Porodičnom zakonu „bliže definisanje i propisivanje upotrebe najboljeg interesa djeteta u svim postupcima koji ga se tiču, definisanje obaveze da se djetetu omogući da izrazi svoje mišljenje i učestvuje u postupcima na način primjeren djetetu i bez rizika od viktimizacije u pravosudnom sistemu, što se, između ostalog, omogućava uvođenjem lica za podršku tokom trajanja postupka, te propisivanje definicije djeteta koja je usklađena s definicijom iz Konvencije o pravima djeteta i uvođenje eksplicitne zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, kao i mogućnost da dijete podnese tužbu za zaštitu svojih prava“. U Strategiji se ukazuje i da „postoje društvene i rodne norme kojima se nasilno ponašanje prihvata kao prirodno i odvraćaju od traženja pomoći“, a citiraju se i izvodi iz Izvještaja GREVIO za Crnu Goru 2018, pored ostalog da „društvene norme u pogledu fizičkog kažnjavanja djece u porodicama i dalje opstaju“. - Postoji snažno poštovanje prema tradicionalnoj porodici, između ostalog, i kod stručnih radnika zaduženih za intervencije u porodici – konstatovano je u izvještaju GREVIO. U Strategiji Vlade se upozorava da „sektor socijalne i dječje zaštite, i pored brojnih obuka, još uvijek ima poteškoća u reagovanju na pojavu nasilja nad djecom“.

Majka uvjerena da je namjerno ignorisan nalaz da dijete oca doživljava kao prijetnju

U periodu kada Crna Gora bilježi snažan rast saobraćaja, ali i sve izraženije infrastrukturne izazove, pitanja razvoja puteva, aerodroma, željeznice i nacionalne avio-kompanije nalaze se u samom vrhu javnog interesa. Od poslovanja ToMontenegra, novih avio destinacija, dolaska novih vozova, preko izgradnje druge dionice auto-puta i obilaznice oko Budve, do svakodnevnih gužvi u Podgorici – građani traže konkretne odgovore, rokove i rješenja. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević u intervjuu za Portal ETV govori o postignutim rezultatima, razlozima kašnjenja pojedinih projekata, planovima za naredni period i izazovima koji stoje pred resorom saobraćaja. <h2>ToMontenegro bilježi pozitivne rezultate i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Kako ocjenjujete rad i rezultate poslovanja avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem? VUKIĆEVIĆ: Poslovanje kompanije ToMontenegro u prethodnom periodu ocjenjujem kao vrlo uspješno. Kompanija je opslužila više od 500.000 putnika i ostvarila pozitivan finansijski rezultat, što je posebno značajno imajući u vidu činjenicu da je u julu 2024. godine poslovala sa gubitkom. To pokazuje da su preduzete mjere, kao i način upravljanja kompanijom, dali konkretne i mjerljive rezultate. Smatram da je bila ispravna odluka da Odbor direktora i Ministarstvo saobraćaja pruže podršku Vukadinu Stojanoviću za direktora kompanije, iako su postojala mišljenja da nacionalnu avio-kompaniju treba da vodi strani menadžment. Rezultati koje danas imamo potvrđuju da znanje, odgovornost i posvećenost postoje i unutar sistema. <h2>Druga dionica auto-puta: složen proces uz međunarodne standarde</h2> Portal ETV: Zašto, iako je to više puta najavljeno, u ovoj godini nije počela izgradnja druge dionice auto-puta? Kada će izgradnja zaista početi? VUKIĆEVIĆ: Kako je poznato, Monteput je nadležan za sprovođenje tendera koji se realizuje u bliskoj saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. S obzirom na to da svaka pojedinačna faza tendera mora dobiti saglasnost EBRD-a, postupak je nužno složen i vremenski zahtjevniji, ali upravo takav okvir garantuje punu usklađenost sa međunarodnim pravilima i najvišim standardima transparentnosti. Određena dinamika procesa bila je uslovljena objektivnim i opravdanim razlozima. Prije svega, izvršena je izmjena trase kako bi se izbjegao veći broj stambenih i drugih objekata, čime su spriječeni dodatni troškovi, eksproprijacije i potencijalni pravni sporovi. Paralelno s tim, izrađena je Studija uticaja na životnu sredinu (ESIA), kao jedan od ključnih preduslova za dobijanje međunarodne finansijske podrške. Takođe, bilo je neophodno sačekati formalno odobrenje sredstava od strane Evropske komisije i EBRD-a, što je podrazumijevalo detaljne tehničke, finansijske i proceduralne provjere. Upravo zahvaljujući tom procesu, Crna Gora je obezbijedila značajna grant sredstva, što dugoročno predstavlja veliku korist za državu i njene građane. Očekujem da će u narednim danima, nakon dobijanja konačne saglasnosti EBRD-a, biti objavljena završna rang lista ponuđača. Želim da istaknem da su kolege iz Ministarstva saobraćaja i Monteputa naporno radile kako bi se ispunile sve obaveze i stvorili uslovi da sredstva budu odobrena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608010_7769244d2818468ec064d11e6a71e84145eef9681cb5e12e9fcc17b7d53dc708.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010608010_7769244d2818468ec064d11e6a71e84145eef9681cb5e12e9fcc17b7d53dc708" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Voz"> <figcaption>Voz(Photo: ŽPCG)</figcaption> </figure>  <h2>Novi vozovi: obezbijeđeno 30 miliona eura</h2> Portal ETV: Kada će u Crnu Goru stići najavljeni novi vozovi i koliko će koštati? VUKIĆEVIĆ: Crna Gora je obezbijedila 30 miliona eura od Evropska banka za obnovu i razvoj za nabavku novih vozova. Prva faza tendera je završena, a u drugoj fazi ponuđači će precizirati rokove isporuke, koji su ključni za konačan vremenski okvir. Nabavka novih vozova je proces koji zahtijeva vrijeme, ali je najvažnije da je procedura započeta, zahvaljujući velikom angažmanu kolega iz ŽPCG. Ministarstvo saobraćaja je, u saradnji sa Ministarstvom finansija, obezbijedilo podršku željezničkim preduzećima u skladu sa zakonskim okvirima, kako bi se postojeća vozna sredstva održavala i unapređivala do dolaska novih. <h2>Aerodromi se spremaju za rekordnu sezonu</h2> Portal ETV: Aerodromi moraju da se pripreme za proljeće i nove letove niskobudžetne kompanije Wizz Air. Da li će im Vlada odobriti sredstva za nove hangare? Šta bi ta pomoć značila i kolika bi konkretno bila? VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore raspolažu sopstvenim sredstvima koja će biti usmjerena na proširenje kapaciteta i pripremu za predstojeću sezonu. Ministarstvo saobraćaja pruža punu logističku i institucionalnu podršku, a saradnja je na vrlo dobrom nivou. Kada je riječ o hangarima, resor saobraćaja bi podržao takvo rješenje, ali isključivo nakon što se pravno i imovinski jasno utvrdi da je takva investicija moguća i opravdana. Kupovina same kompanije Vektra Aviation, o kojoj se spekulisalo, za Ministarstvo saobraćaja je neprihvatljiva. Uvjereni smo da ćemo narednu sezonu iznijeti na odgovoran način. <h2>Više od 130 destinacija – infrastrukturni izazov</h2> Portal ETV: Mogu li se brzo uraditi određena proširenja aerodromskih kapaciteta kako bi se makar donekle bili spremni za znatno veći broj letova i rotacija iz Podgorice od proljeća? VUKIĆEVIĆ: Plan pripreme za predstojeću sezonu je već definisan. Očekuje nas više od 70 destinacija iz Podgorice i preko 60 iz Tivta, što će sezonu učiniti izuzetno izazovnom. Svjesni smo infrastrukturnih ograničenja, ali je unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore jasan prioritet. Za neke stvari je, ipak, potrebno strpljenje – ne može se u kratkom roku nadoknaditi višegodišnji izostanak ulaganja. Važno je da se sada radi planski, odgovorno i u kontinuitetu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608010_12f9bf75195545309ac7c78f91d334de23f28836635a765a4dbc2facea5ed2d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010608010_12f9bf75195545309ac7c78f91d334de23f28836635a765a4dbc2facea5ed2d9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Nacionalni avio prevoznik"> <figcaption>Nacionalni avio prevoznik(Photo: Air Montenegro)</figcaption> </figure>  <h2>Obilaznica oko Budve – ključni projekat za jug</h2> Portal ETV: Kada će početi izgradnja obilaznice oko Budve? VUKIĆEVIĆ: Ovaj projekat predstavlja logičan nastavak bulevara Tivat–Jaz, stvarajući kontinuitet u modernizaciji saobraćajnice duž obale. Obilaznica je planirana kao dio brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja. Ova saobraćajnica, zajedno sa autoputem Bar–Boljare, identifikovana je kao prioritetni projekat u oblasti putne infrastrukture, jer ne samo da je dio Trans-evropske mreže puteva, već i ključni element za unapređenje saobraćaja i smanjenje saobraćajnih gužvi. Raspisan je tender za izbor izvođača radova, a rok za realizaciju projekta je 48 mjeseci, uključujući izradu glavnog projekta i izvođenje radova. Tender sprovodi Monteput, i očekujemo da će izvođač uskoro biti izabran. Riječ je o projektu od izuzetnog značaja, koji će značajno rasteretiti saobraćaj na jugu Crne Gore i unaprijediti bezbjednost i protočnost saobraćaja. <h2>Infrastruktura širom države: projekti u realizaciji i pripremi</h2> Ministarstvo trenutno sprovodi nekoliko važnih projekata, a svi su od posebnog značaja za unapređenje saobraćajne infrastrukture. Radovi se odvijaju u svim dijelovima države, na sljedećim putnim pravcima: Sanacija klizišta „Sokolovina“ – kritična tačka na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac Izgradnja puta petlja „Veruša“ – Lopate Izgradnja puta Bar – Kamenički Most – Krute Rekonstrukcija puta Jasenovo Polje – Zaborje Rekonstrukcija puta Petnjica – Bioče Rekonstrukcija ulice Vojisavljevića i izgradnja bulevara Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz i izgradnja bulevara Rekonstrukcija mosta Đurđevića Tara Adaptacija regionalnog puta Čevo – Bijele Poljane, dionica Čevo – Ubli Rekonstrukcija mosta Kruče Što se tiče projekata koji će započeti naredne godine, u ovom trenutku imamo potpisane ugovore za tri projekta, čija će realizacija početi u prvoj polovini naredne godine: Rekonstrukcija puta Dobrakovo – Bijelo Polje Rekonstrukcija regionalnog puta Vladimir – Ostros Rekonstrukcija puta Pljevlja – Đajevića Han Takođe, u toku je sprovođenje procedure za izbor izvođača radova za još devet projekata: Izgradnja Zapadne obilaznice Rekonstrukcija puta Donji Ulići – Rijeka Crnojevića Rekonstrukcija puta Berane – Rožaje Izgradnja auto-puta Mateševo – Andrijevica Izgradnja obilaznice Budva Izgradnja mosta na Šćepan Polju Izgradnja mosta preko Tare kod Mojkovca Izgradnja mosta preko Morače – nastavak bulevara Vojisavljevića Izgradnja puta Dinoša – Cijevna – Zatrijebačka veza sa bulevarom Podgorica – Tuzi Svi navedeni projekti započeće ove godine. <h2>Jačanje flote, ali isključivo u okviru zakona&nbsp;</h2> Portal ETV: Da li nacionalna avio-kompanija planira kupovinu novog aviona? Da li država namjerava da pomogne u tome i u kom iznosu? VUKIĆEVIĆ: Nacionalna avio-kompanija planira jačanje flote u narednim godinama. Kada je riječ o podršci države, ona će biti pružena isključivo u okviru zakonskih mogućnosti, imajući u vidu stroga pravila o državnoj pomoći, posebno probleme koji su u vezi sa tim postojali u nekom prethodnom vremenu. Velo je izvjesno i da će u skorijem periodu biti iznajmljen jedan avion koji će značajno doprinijeti operativnim rezultatima kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608010_45f09568e696e4981630373d75e63b9fbe08e49039ffd6681d89123fb5772acd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026010608010_45f09568e696e4981630373d75e63b9fbe08e49039ffd6681d89123fb5772acd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Gužve u saobraćaju u Podgorici"> <figcaption>Gužve u saobraćaju u Podgorici(Photo: Biciklo.me)</figcaption> </figure>  <h2>Saobraćajni kolaps Podgorice traži koordinaciju sa Glavnim gradom&nbsp;</h2> Portal ETV: Podgorica se nalazi u saobraćajnom kolapsu. Imate li rješenje za ovaj problem — viziju i konkretan način kako ga riješiti? VUKIĆEVIĆ: Problemi sa saobraćajnim gužvama u gradskom jezgru Podgorice primarno su u nadležnosti lokalne samouprave. Ministarstvo saobraćaja, kroz planiranu izgradnju obilaznica i unapređenje putne infrastrukture, nastoji da doprinese rasterećenju saobraćaja i boljoj povezanosti, ali se trajno rješenje može postići samo kroz koordinaciju sa Glavnim gradom.

Tag: rodna-ravnopravnost

MUP raspio javne pozive za stručnjake iz krivičnopravne oblasti i sertifikovane eksperte za rodnu ravnopravnost

Rodna ravnopravnost temelj demokratskog upravljanja i inkluzivnih institucija

Danas kiša i pljuskovi, do 16 stepeni

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Majka uvjerena da je namjerno ignorisan nalaz da dijete oca doživljava kao prijetnju

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

PRATITE TVe UŽIVO