Akcija za ljudska prava (HRA) se pridružuje apelu kolega iz organizacije Spektra i poziva premijera Milojka Spajića da na dnevni red 62. sjednice Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da očekuju od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke da bez odlaganja preduzme sve neophodne mjere kako bi nacrt ovog zakona bio dostavljen poslanicima na razmatranje prije završetka ovogodišnjeg zasijedanja.
- Usvajanje ovog zakona dio je Vladinog Programa za pristupanje Evropskoj uniji 2024-2027, predstavlja važan korak ka poboljšanju uslova i kvaliteta života trans osoba u Crnoj Gori i znači usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Ovaj zakon je, kako dodaju, i ključni preduslov za dalji napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava).&nbsp;
- Napominjemo da se završnim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je jasno u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omoguće pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da aktuelna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.
- Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije (A.P., Garçon i Nicot protiv Francuske, 2017, § 131; X i Y protiv Rumunije, 2021, § 165). Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka - zaključili su u Akciji za ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija za ljudska prava: Usvojite zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.
Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.
- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.
Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.
- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.
Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.
- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.
- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.
Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.
- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.
Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.
- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.
Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.
- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.
Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.
- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

Mada je vijest o tome da Specijalno policijsko odjeljenje traga za Radomirom Bobanom Baćovićem, najvjerovatnijim aktuelnim vođom OKG „Škaljarci“, objavljena kao nezvanična u dnevnom listu „Dan“ dva dana uoči lokalnih izbora u Nikšiću, Specijalno državno tužilaštvo koje sprovodi istragu oglasilo se tek juče, dan nakon što je Opštinska izborna komisija saopštila zvanične rezultate lokalnih izbora. U sličnim situacijama SDT se obično oglašava već u toku akcije potrage, bez navođenja imena ljudi za kojima se traga, a odmah nakon prvih privođenja slijede i inicijali privedenih, kao i onih za kojima se traga. U slučaju Baćovića, SDT je ćutalo punih pet dana, a tek juče je saopšteno da se Baćović sumnjiči da je organizator kriminalne grupe koja se od 2015. godine bavila ubistvom, teškim ubistvom, otmicom, neovlašćenom proizvodnjom, držanjem i stavljanjem u promet opojnih droga – sve ukupno 15 teških krivičnih djela. "Za koja se može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža, radi sticanja nezakonite dobiti i moći u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Turskoj, Austriji, Holandiji, Belgiji i drugim zemljama Evrope, u periodu od 2015. godine do danas, a da je kriminalna organizacija, u više navrata, radi prodaje, kupovala opojnu drogu marihuanu u Albaniji, radi prodaje je unosila u Crnu Goru i prenosila preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, da bi je prodala i prodavala je u Mađarskoj", navedeno je u jučerašnjem saopštenju SDT-a. Takođe je saopšteno da osnovana sumnja da su okrivljeni počinili ova krivična djela proizilazi iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju. Iz Baćovićeve grupe, po nalogu SDT-a, za sada su uhapšeni Danilovgrađani Miloš Mikica Lalević i Igor Vujošević, kojima je određen pritvor, a krivične prijave su podnijete i protiv Baćovića, Alena Kurine i Damira Frljučkića, koji su u bjekstvu. Krivična prijava je podnijeta i protiv Vjekoslava Lambulića, koji se već nalazi u pritvoru zbog drugog krivičnog postupka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090428_0d57bf9159009ab3ab5a8e7b3faac9bb82dedb93a428b6e0733f36b3a579d644.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250416090428_0d57bf9159009ab3ab5a8e7b3faac9bb82dedb93a428b6e0733f36b3a579d644" data-rendition-name="original" width="891" height="1456" loading="lazy" alt="Baćović"> <figcaption>Baćović</figcaption> </figure>  <h2>Nikšićanin, bivši „kvartaš“, nezvanični vođa „škaljaraca“, saradnik Luke Bojovića, finansijer DF-a...</h2> Radomir Boban Baćović je Nikšićanin sa prebivalištem u Srbiji. M portal je u nekoliko navrata pisao o njemu i raznim "poslovima" koje je obavljao od 90-ih godina prošlog vijeka do danas. Regionalne službe bezbjednosti Baćovića već veoma dugo vode kao bezbjednosno interesantno lice, a u operativnim podacima se povezuje sa švercom velikih količina narkotika. Uprkos svemu tome, on je hapšen samo jednom, 2013. godine, i to po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala Crna Gora zbog izdržavanja zatvorske kazne od šest mjeseci zbog nasilničkog ponašanja. On je tada izručen Crnoj Gori, ali se nakon toga vratio u Srbiju gdje raspolaže brojnim nekretninama. Njegov put u kriminal vodi preko „kvartaša“, nekadašnje organizovane kriminalne grupe koja je djelovala u Nikšiću 90-ih godina prošlog vijeka. Do vrha OKG „Škaljari“ s<a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/sluzba-ne-ostavlja-tragove" target="_blank">tigao je preko bliskih poslovnih i prijateljskih veza sa Lukom Bojovićem, vođom zemuskog klana, ali i Miloradom Ulemekom Legijom,</a> bivšim vođom zloglasnih „Crvenih beretki“ i organizatorom ubistva Zorana Đinđića. <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/masakr-u--pandi--pocinile-su-danasnje-vodje-zemunskog-i-skaljarskog-klana" target="_blank">Prema svim informacijama koje je M portal prikupio iz službi bezbjednosti, Baćovićev uspon do vrha jedne od najjačih kriminalnih organizacija u Evropi mogao bi uključivati i ratne zločine na Kosovu, o čemu smo ranije pisali u više nastavaka.&nbsp;</a>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090432_693cba5629799b2fe88a273b25bb51daf35c20f50ee96028b0fbef2e6d7cb806.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250416090432_693cba5629799b2fe88a273b25bb51daf35c20f50ee96028b0fbef2e6d7cb806" data-rendition-name="original" width="740" height="490" loading="lazy" alt='Moguća Baćovićeva fotografija iz zatvora "Dubrava"'> <figcaption>Moguća Baćovićeva fotografija iz zatvora "Dubrava"</figcaption> </figure>  Baćović je, kao blizak saradnik Luke Bojovića, vođe „novog zemunskog klana“, održavao veze i koordinirao komunikaciju između „Škaljarskog klana“, suštinski crnogorskog ogranka „zemunaca“, i beogradske „centrale“, ali i jedne struje u BIA (Bezbjednosno-informativna agencija Srbije) koja slovi za „naređenu“ Bojoviću i „zemuncima“. Upravo zbog toga je on nakon ubistva Jovana Vukotića, dugogodišnjeg „prvog škaljarca“, preuzeo upravljanje tom kriminalnom organizacijom. Njegov najbliži prijatelj i saradnik bio je Ranko Radošević Šule, poznatiji kao Ranko Eskobar, koji je ubijen 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače takođe bio poznat kao jedan od čelnih ljudi „škaljaraca“ i blizak saradnik Luke Bojovića, ali i ujak još uvijek aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića.&nbsp; Upravo to je bio razlog zbog kojeg je Radomir Baćović tokom parlamentarnih izbora 2020. godine i lokalnih u Nikšiću 2021. godine koordinirao zakulisne aktivnosti i finansiranje kupovine glasova za potrebe tadašnjeg Demokratskog fronta. <a href="https://mportal.me/sky-ecc/bacovic---guram-u-niksicu-bas--kostase-me-vec-dosta-ali-sa-zadovoljstvom-trosim-na-njih-" target="_blank">O tome je i sam govorio u SKY ECC prepiskama koje je M portal takođe objavljivao u više navrata.</a> U trenutku dok je SPO tragalo upravo za Baćovićem, <a href="https://mportal.me/sky-ecc/vodja--skaljaraca--uoci-proslih-izbora-u-niksicu---ljudi-moraju-da-se-stimulisu-robom-i-parama--boban-ce-pogurati-parama-" target="_blank">M portal je objavio dio prepiske pokojnog vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića iz marta 2021. godine, u kojoj on govori o Baćovićevom angažmanu oko tadašnjih lokalnih izbora u Nikšiću.</a> Iz tog perioda potiče i jedna od rijetkih novijih fotografija Radomira Bobana Baćovića, i to upravo iz izbornog štaba tadašnjeg Demokratskog fronta. <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/milo-u-drustvu-novog-sefa-skaljaraca" target="_blank">Osim njega, na fotografiji su i danas pritvoreni bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, „čovjek od povjerenja Aleksandra Vučića za prljave zadatke“ bivši rukometaš Vladimir Mandić, njegov otac Momčilo, kao i brojni aktivisti Vučićeve SNS koji su dolazili u Nikšić kao „ispomoć“ DF-u.&nbsp;</a> Prema svim vođenim istragama, Baćović i Radošević su se godinama bavili švercom kokaina i skanka iz Južne Amerike u Evropu, a količine do sada prošvercovane droge se mjere tonama, od čega su zaradili desetine miliona eura. Kako su srpski mediji izvještavali, u poslu je Baćović zadužen za organizaciju, a Radoševićeva grupa se bavi profesionalnim likvidacijama. I dok se Baćović uglavnom trudi da zadrži imidž anonimusa u Srbiji, Radošević je više puta hapšen, pretresan i privođen. Prilikom jednog od pretresa Radoševićeve kuće u Barajevu, 2014. godine u okviru akcije „Grom“ koju je sprovodila srpska policija, kod Radoševića se zatekao i Baćovićev rođeni brat Rajko Baćović Džeger. Džeger je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Nikšiću privođen zajedno sa bivšim rukometašem Vladimirom Mandićem, dok je upravo Milo Božović bio sa njima, ali se on pozvao na poslanički imunitet. Oni su privođeni pod sumnjom da su novcem iz Srbije kupovali lične karte za Demokratski front. Prema nezvaničnim informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, Baćović je tokom četiri godine mandata Marka Kovačevića na mjestu predsjednika Opštine Nikšić mnogo vremena proveo u rodnom gradu razvijajući biznis novcem stečenim švercom narkotika.&nbsp; Svi poslovi u koje je Baćović ulagao novac trebalo je da služe za pranje novca „zemunskog“ i „škaljarskog“ klana i masovno širenje njihovih poslova na Crnu Goru, prije svega kupovinom građevinskih preduzeća preko skrivenih vlasnika i firmi, ali i kupovinom više hiljada kvadrata zemljišta u okolini Nikšića na kojem je planirana gradnja strateških infrastrukturnih objekata. Izvori M portala tvrde da su se Baćović i njegova ekipa prilikom takvih „akvizicija“ služili ne samo direktnim dogovorima, već u određenim slučajevima ucjenama, prijetnjama, pa čak i otmicama kako bi „ubijedili“ vlasnike da su oni pravi kupci.&nbsp; Većinu kupovina Baćović je obavio preko razgranate mreže saradnika i rođaka koji su bili raspoloženi da za određenu nadoknadu budu upisani kao formalni vlasnici, a građevinske firme je trebalo da, zahvaljujući političkim vezama, dobiju tendere za izradnju preostalih dionica autoputa Bar-Boljare, ali i ostalih najavljenih velikih projekata ukoliko ih aktuelna vlast bude realizovala. Potjernica čije je raspisivanje SDT tražilo za Baćovića u tom smislu neće ništa promijeniti, jer se Baćović u javnim bazama podataka ne pojavljuje kao formalni vlasnik.

SDT pet dana ćutalo o potrazi za Radomirom Baćovićem

Srpski studenti i dalje blokiraju Radio-televiziju Srbije (RTS) u Beogradu, a radnici te medijske kuće jutros su u zgradu ušli uz pomoć policije. Studenti su se vratili ispred ulaza u RTS, u Aberdarevoj ulici nakon što ih je policija u više intervencija od jutros potisnula, prenosi Radio Slobodna Evropa. Ispred studenata su bili postavljeni kordoni policije i žandarmerije, dok su ulice oko RTS-a blokirane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090412_02abfb7d64d7dcdbbc7c10477217e30d0a83a8fd7de9f0b5ba6ed643ef42a833.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250416090412_02abfb7d64d7dcdbbc7c10477217e30d0a83a8fd7de9f0b5ba6ed643ef42a833" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="RTS blokada"> </figure>  Prema izjavama jednog od redara, radnici RTS-a su danas, uz pratnju policije, ušli u zgradu televizije oko pet sati ujutru. Zbog toga su studenti odlučili da stoje ispred kordona. Ispred svih ulaza nalazi se nekoliko studenata redara. Osim povremenog guranja studenata u blokadi i prisustva manjeg broja građana, nije bilo incidenata. Studenti u blokadi od ponedjeljka uveče blokiraju ulaze u zgrade RTS-a u Beogradu, dok su pripadnici policije i Žandarmerije u ranim jutarnjim satima u utorak prekinuli blokadu Radio-televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu. Blokada RTS-a traje više od 24 sata, a studenti su ispred zgrade javnog medijskog servisa postavili video-bim na kom je emitovan doček studenata biciklista koji su u utorak uveče stigli u Strazbur. Bukom i aplauzom je dočekan njihov dolazak. Na skupu je bilo prisutno više hiljada građana i studenata. Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu zatražili su od Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije ponavljanje procesa izbora članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije. Oni su naveli da traže poništavanje prethodnog javnog poziva i objavljivanje novog, uz transparentno odvijanje procesa. - Protest ispred RTS-a trajaće dok ne objavite Javni poziv za izbor članova Saveta REM-a - naveli su studenti u blokadi u saopštenju. Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji blokirali zgrade RTS-a i RTV-a tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima. Studenti u blokadi mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost zbog stradanja 16 ljudi u padu betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu.

Zgrada RTS-a i dalje blokirana, radnici ušli u zgradu uz pomoć policije

Projekti poput Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica bay su pokazali da razvoj turističke ponude dovodi do značajnih ekonomskih benefita za državu i lokalne zajednice, saopštio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad i ministar pomorstva Filip Radulović, stavljajući ove projekte u kontekst sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Radulović je ocijenio da je sporazum sa UAE velika razvojna šansa za Crnu Goru, poručivši da se radi o partnerstvu koje može donijeti višestruke koristi državi i lokalnim zajednicama. U saopštenju dostavljenom medijima on je naveo da je Crna Gora više nego spremna za nove investicije, nova radna mjesta i bolji životni standard, te da sporazum sa UAE potvrđuje riješenost Vlade da, u saradnji sa kredibilnim partnerima, valorizuje turističke potencijale i proširi ponudu, što će, kako kaže, donijeti dugoročne benefite. On je podsjetio da su veliki turistički projekti na primorju, poput Porto Montenegra, Porto Novog i Luštice Bay, značajno doprinijeli lokalnom razvoju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041609040_7383995e20e5f1ea64809c541633a13c4720265c7382f7ba0edcc768ac2933c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041609040_7383995e20e5f1ea64809c541633a13c4720265c7382f7ba0edcc768ac2933c0" data-rendition-name="original" width="6000" height="3375" loading="lazy" alt="investicije tabela"> </figure>  - Realizacijom ovih projekata primorske opštine su imale brojne benefite. Pored toga što su opštinski budžeti uvećani čak do četiri puta, otvorena su nova radna mjesta i unaprijeđena cjelokupna turistička ponuda. Crna Gora na ovaj način postaje vrlo atraktivna turistička destinacija, ali i poželjan i pouzdan partner svim kredibilnim investitorima koji su spremni da ulože svoj capital – naveo je Radulović. Posebno je istakao važnost činjenice da potencijalni investitori sada iskazuju interesovanje i za sjever Crne Gore. Radulović je naglasio da se ovakve šanse ne pružaju često i da ih Crna Gora, kao ozbiljna država, ne smije propustiti.

Radulović: Sporazum sa UAE velika šansa, slične investicije donijele višestruku korist

Dva nova presretača kupljena su prošle godine za 179.800 eura, a uprkos očekivanju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) da će ti luksuzni četvorotočkaši doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nezgoda i omogućiti policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama, jedan od automobila do daljnjeg je van upotrebe, piše Dan.
MUP je 11. aprila raspisao tender kojim traži uslugu popravke havarisanih vozila za iznos od 30.000 eura. Prema iznosu, ali i opisu potrebnih usluga, jasno je da je riječ o ogromnoj šteti na vozilu “BMW”.
MUP traži popravku luka prednjeg i zadnjeg desnog točka, prednjeg poklopca, LED tehnologije s desne strane, LED modul dnevnih svjetala, elektronike prednjeg svjetla, branika, nosača, senzora, amortizera, vazdušne zavjese… Potrebna su i tri točka od lake legure, tri pneumatika “goodyear eagle F1 asimmetric 5”, popravka panela, bočne ploče, posude za vodu za čišćenje vjetrobranskog stakla, aluminijumskog poklopca motora, oklopa motornog prostora. Za popravku je potreban i set za montažu fara, zaštitna ploča, nosač stope motora, glava upravljača, kuglični zglob…
Traži se i popravka prednjih i zadnjih desnih vrata, pragova i obloga pragova, zadnjih svjetala u bočnom panelu, nosača točka, senzora za kišu, vazdušnih jastuka, nova instrument tabla, a potrebni su i limarsko-lakirerski radovi.
Nedugo nakon što je MUP u septembru predstavio dva nova presretača namijenjena saobraćajnoj patroli na auto-putu “Princeza Ksenija”, jedan od ta dva vozila je oštećen. Ubrzo potom, u oktobru, došlo je do novog incidenta u kojem je oštećen skupocjeni presretač. U javnosti nijesu iznijete informacije kako je došlo do oštećenja luksuznog vozila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvec-drugi-put-za-mjesec-slupan-presretac-mup-a-vrijedan-preko-50-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz MUP-a su sredinom septembra kazali da su dva presretača nabavili za potrebe Mobilne jedinice saobraćajne policije.
“Ova vozila, opremljena naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja, već su uključena u svakodnevni rad i značajno će unaprijediti nadzor saobraćaja”, kazali su ranije iz MUP-a.
Tada su dodali da će povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
“Sa odličnim tehničkim karakteristikama, kao što je ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od 5,3 sekunde i maksimalnom brzinom od 250 km/h, ovi presretači omogućavaju policiji brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Vozila su opremljena kompletnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i najmodernijim radarskim uređajima za precizno evidentiranje prekršaja u realnom vremenu. Očekuje se da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, omogućavajući policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama”, naveli su ranije iz MUP-a.
Vozila u garanciji četiri godine
Ugovor o nabavci dva “BMW” vozila sklopljen je posljednjeg dana februara prošle godine. Vozila su kupljena s garantnim periodom od četiri godine i maksimalno 200.000 pređenih kilometara. Zajedno s vozilima po ukupnoj cijeni od 179.800 eura kupljena su i dva sistema za otkrivanje i evidentiranje prekršaja u pokretu sa svjetlosno-signalnim uređajima. Na te sisteme ugovoren je garantni rok od dvije godine.

Za popravku luksuznog presretača 30.000 eura

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.