<p>Upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum večeras svijetle narandžastom bojom.</p> <p>Povodom početka kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum večeras su osvijetljeni narandžastom bojom.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125211136_01bf195e30b2d8136bdd0553981df34ae3c227451946aa699cd68baa88a2209e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125211136_01bf195e30b2d8136bdd0553981df34ae3c227451946aa699cd68baa88a2209e" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Glavni grad"></figure>  <p><br/></p> <p>Ovaj gest simbolizuje solidarnost i podršku žrtvama nasilja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica u narandžastom: Solidarnost i podrška žrtvama nasilja

<p>Ministarka prosvjete, nauke i inovacija <b>Anđela Jakšić Stojanović </b>poručila je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, da je obrazovanje najjača zaštita od tišine koja hrani nasilje, objavljeno je na Fejsbuk stranici ovog Vladinog resora.</p>
<p>- Naša odgovornost počinje od djevojčica – da odrastaju svjesne svoje vrijednosti i prava da podignu glas- istakla je Jakšić Stojanović.</p>
<p>Prema njenim riječima, tako se grade samosvjesne žene koje ne pristaju na umanjivanje svog dostojanstva.</p>
<p>- Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama podsjetimo da svaki glas žene mora biti poštovan i nijedna forma nasilja ne smije imati mjesto u društvu koje gradimo- poručila je ministarka.</p>

Jakšić Stojanović: Naša odgovornost počinje od djevojčica, da odrastaju svjesne svoje vrijednosti i prava da podignu glas

<p>Mladi u Ulcinju svjesni su govora mržnje, seksizma i rodne diskriminacije. No, istraživanje koje je SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Ulcinju, radio u dvije osnovne škole, u okviru projekta Zajedno za jednakost- Protiv diskriminacije i za rodnu harmoniju u Ulcinju, ukazuje da je na tim temama sa mladima potrebno dodatno raditi.</p>
<p>Posebno zabrinjava i podatak da je skoro 70 odsto ispitanika potvrdilo prisustvo vršnjačkog nasilja u školama. Nešto preko 15 odsto anketiranih osnovaca svjedoči da su bili žrtve nasilja više puta, što zahtjeva, navode iz SOS telefona, hitne i sistemske mjere prevencije.</p>
<h2>NASILJE I PREMA NASTAVNICIMA</h2>
<p>Asistentkinja na projektu Ajdina Metanović Luković kaže da rezultati ukazuju na zabrinjavajuću pojavu nasilničkog ponašanja učenika prema nastavnicima i drugim zaposlenim u školama.</p>
<p>- Čak 33,33 odsto ispitanika je izjavilo da su primjetili takvo ponašanje, dok je najveći procenat 42,42 odsto naveo da su to uočili povremeno - dodala je ona.</p>
<p>Tako 30 odsto đaka tvrdi da su prisustvovali više puta takvom ponašanju. 42 odsto kaže da to nijesu vidjeli, dok zabrinjava što gotovo 28 odsto djece nije ni željelo da odgovori na to pitanje.</p>
<h2>ŽRTVE MANJE ĆUTE</h2>
<p>Iz Odjeljenja bezbijednosti Ulcinj navode da se nasilje sve više prijavljuje i da žrtve sve manje ćute. Poručuju da je edukacija ključna, te da mora biti čak i agresivna, kako niko ne bi trpio nasilje. Kao posebno problematičnu izdvajaju diskriminaciju preko društvenih mreža, jer se do počionica teško dolazi.</p>
<p>Načelnik OB Ulcinj Blažo Ćetković kaže da je „vrlo teško doći do onog nasilnika koji je neprimjerenim porukama, zvanjem, preko drušvenih mreža vrši konstatno nasilje“.&nbsp;</p>
<p>- Najčešće su to žene ili djevojke ili neke druge ranjive kategorije. Zato mislim da bi zakonodavac morao da propiše teže kazne upravo zbog toga što je vrlo teško otkriti ta djela da budu teže kazne, kako bi se nakon otkrivanja, oni koji su i potencijalno takvi nasilnici, da se odvrate od takvih radnji. Jer ako ostanu neotkriveni i nekažnjeni nastaviće sa tim radnjama - ocijenio je on.</p>
<h2>DRUŠTVO NE REAGUJE NA GOVOR MRŽNJE KA ŽENAMA</h2>
<p>Ajdina Metanović Luković istakla je da rezultati pokazuju da većina ispitanika, odnosno 42.42 odsto, smatra da su žene u javnom životu zaista više izložene govoru mržnje u odnosu na muškarce.</p>
<p>- Ovaj procenat ukazuje na visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji i nasilja u javnom diskursu. Zanimljivo je da 15,15 odsto ispitanika odgovara sa „možda“, što ukazuje na određenu neodlučnost ili potrebu za više informacija i dubljim razumijevanjem problema - navela je ona.</p>
<p>Sa druge strane, 90 odsto ispitanika smatra i da društvo nedovoljno ili uopšte ne reaguje kada je u pitanju govor mržnje usmjeren ka ženama koje djeluju u javnom prostoru. To ukazuje, poručuju iz SOS telefona, na slab institucionalni i društveni odgovor na rodno zasnovanu mržnju.</p>
<p>Direktorica SOS telefona Ulcinj Hatidža Nelaj kaže da su glavni ciljevi smanjenje govora mržnje i seksizma prema ženama i djevojkama u javnom i medijskom prostoru, dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga i osnaživanje mladih da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji diskriminacije i promociji jednakosti.</p>
<p>Iz SOS telefona stižu i preporuke koje se odnose na uvođenje obrazovnih programa u školama o rodnoj ravnopravnosti, nasilju i diskriminaciji, kao i obuke za nastavnike, ali i roditelje i učenike o prevenciji nasilja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vršnjačko nasilje u školama potvrđuje 70 odsto ispitanika, postoji visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata M.Š. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.</p>
<p>M.Š. se sumnjiči da je 29. novembra, oko 12 sati, u porodičnoj kući u Bijelom Polju, pod dejstvom alkohola, ugrozio sigurnost svoje supruge S.Š.</p>
<p>On joj je u više navrata prijetio da će je ubiti, zbog čega je kod nje izazvao strah po bezbjednost.</p>
<p>- Državni tužilac je dana 30.11.2024. godine, nakon saslušanja osumnjičenog, donio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata - navedeno je u saopštenju ODT Bijelo Polje.</p>

Još jedno zadržavanje zbog porodičnog nasilja: Pijan prijetio supruzi da će je ubiti

<p>Podaci nas upozoravaju, prvenstveno, da kažemo.da na današnji dan imamo osamnaest femicida u Crnoj Gori i da je krajnje vrijeme da preduzmemo određene mjere - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekspertkinja UNDP-ja za rodnu ravnopravnost <b>Ivana Raščanin Radičević</b>.</p> <p>Po statistici je svaka peta žena u Crnoj Gori je tokom života bila izložena partnerskom nasilju, kaže Radičević, a na današnji dan u Crnoj Gori 10.500 žena trpi nasilje, dodaje ona, a samo u avgustu ove godine, ističe ona, evidentirano je 86 djela iz domena, kako navodi, rodno zasnovanog nasilja.</p> <p>- Imali smo četiri silovanja u Crnoj Gori. Od početka godine smo imali 512 prijavljenih slučajeva iz domena krivičnih, ili prekršajnih djela koja se tiču nasilja. Te cifre nas zaista upozoravaju, a takođe nas upozoravaju podaci da žene zbog osude okoline i sramote ne prijavljuju to nasilje i potrebno je, u prosjeku, sedam godina da prođe da bi se žena osnažila da govori o nasilju, da svaka četvrta ne priča zbog sramote i osude društva, zato što društvo smatra da je ona kriva, da je možda kriva zato što nije znala da ćuti, kad je trebalo, zato što muškarac vodi glavnu riječ u Crnoj Gori, da je kriva zato što je silovana jer je nosila kratku suknju, da negdje muškarac tuče svoju ženu zato što je to njegova žena i pripada njemu i on ima pravo na njen život. Podaci nas upozoravaju, prvenstveno, da kažemo.da na današnji dan imamo osamnaest femicida u Crnoj Gori i da je krajnje vrijeme da preduzmemo određene mjere - rekla je Radičević.</p> <p>Neophodna je edukacija o rodno zasnovanom nasilju, poručuje Radičević, jer se ono često ne prepoznaje, a korijen takvog nasilja potiče, dodaje ona, na stereotipima i, kako kaže, rodnim ulogama.</p> <h2>Poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja&nbsp;</h2> <p>Poražavajući su podaci koji se tiču rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori, gdje je svaka peta žena doživjela partnersko nasilje, a 17 posto žena se suočilo sa seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu - kazala je šefica kabineta ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga <b>Anđela Ivanović</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127071148_66a40ee5168638c0a1ce576db2608c8aa426f7ffb85cf1a7b1bf330b4f4337db.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127071148_66a40ee5168638c0a1ce576db2608c8aa426f7ffb85cf1a7b1bf330b4f4337db" data-rendition-name="original" width="1003" height="575" loading="lazy" alt="Anđela Ivanović"> </figure>  <p>Rodno zasnovano nasilje nije samo privatna stvar, poručuje Ivanović, već da ono utiče na radnu produktivnost i efikasnost žene na radnom mjestu, a u konačnici i produktivnost, kako kaže, samih poslodavaca, institucija, ili organizacija.</p> <p>- Poslodavci igraju ključnu ulogu u definisanju određenih mjera u cilju suzbijanja rodno zasnovanog nasilja na radnom mjestu, u cilju same identifikacije prije svega rodno zasnovanog nasilja, ali i samim načinom podrške žrtvama, ukoliko su već u saznanju da postoji rodno zasnovano nasilje kod neke, recimo, zaposlene žene, gdje oni igraju ključnu ulogu kreiranjem mjera podrške i zaštite žena na radnom mjestu. U većini slučajeva, podaci pokazuju, da žene koje trpe seksualno nasilje na radnom mjestu, uglavnom, ne prijavljuju to seksualno uznemiravanje, iz razloga osude društva, straha od gubitka posla, i u suštini smatraju da će im to biti prepreka ka napretku u karijeri, što ne bi smjelo i ne bi trebalo.da bude slučaj kad je u pitanju jedno radno okruženje. Zato poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja, koje će pružiti žrtvi adekvatnu podršku, pružiti joj adekvatne radne uslove, ili eventualno, prevenciju od rodno zasnovanog nasilja, pogotovu na radnom mjestu - zaključila je Ivanović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOgYEaSOGI3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radičević: Neophodna je edukacija o rodno zasnovanom nasilju

<p>Rodno zasnovano nasilje je kontinuirani izazov u Crnoj Gori koji iziskuje hitne, dinamične i sistemske promjene. Neophodno je jačati institucije u cilju efikasnog postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, obezbjeđivanju vladavine prava i pružanju pravde kroz specijalizovane obuke i podršku, osiguravajući da pristup slučajevima rodno zasnovanog nasilja bude usklađen sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.&nbsp;</p> <p>To je poručeno na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda“, koju su u Podgorici organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore. Konferencija je nastavak saradnje između UNDP-a i VDT-a, uspostavljene potpisivanjem Partnerstva za rodnu ravnopravnost koje ima za cilj rješavanje uzroka rodno zasnovanog nasilja i unapređenje odgovora pravosudnog sistema prema žrtvama.&nbsp;</p> <p>Na konferenciji su predstavljeni podaci koji ukazuju na dalekosežne posljedice rodne diskriminacije. Javno dostupna sudska statistika pokazuje da je od 2017. godine 17 žena u Crnoj Gori izgubilo život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina. Podaci MONSTAT-a i UNDP-a govore da, uprkos tome što 20% žena doživi partnersko nasilje tokom života, 62 odsto njih se plaši prijavljivanja zbog mogućih posljedica, što naglašava hitnu potrebu za povećanom saradnjom sa pravosudnim institucijama u cilju izgradnje pravednog i sigurnog društva.</p> <p>Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, <b>Ekaterina Paniklova</b>, kazala je da je preduslov za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori saradnja među različitim akterima, uz integraciju principa rodne ravnopravnosti u sve aspekte sudskog procesa.</p> <p>- Posvećeni smo unapređenju institucija i osnaživanju svih službi, kako bi se na slučajevima rodno zasnovanog nasilja radilo sa senzibilitetom, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih posljedica odluka pravosudnih organa. Saradnja između institucija, međunarodne zajednice, akademske zajednice, medija i civilnog društva je preduslov za pravedno društvo. Rodno odgovorni pristupi treba da budu pravilo, a ne izuzetak - rekla je ona.&nbsp;</p> <p>Vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković</b> istakao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje, zbog čega je nedavno izdato obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099" data-rendition-name="original" width="1728" height="1151" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković<span>(Photo: UNDP)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Nastojaćemo da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu primjenu Uputstva, svjesni činjenice da rezultate ne možemo očekivati preko noći, jer uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali je neupitna opredjeljenost Tužilaštva da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja imamo pristup usklađen sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. Vjerujem da današnji događaj doprinosi tome da i međuinstitucionalnu saradnju podignemo na veći nivo, kako bismo adekvatnim postupanjem svih institucija u lancu poslali jasnu poruku da nasilje ne može i ne smije biti tolerisano - poručio je Marković.</p> <p>Ministar unutrašnjih poslova, <b>Danilo Šaranović</b>, naglasio je da resor kojim rukovodi ulaže napore da se borba protiv rodno zasnovanog nasilja, temelji na pravovremenom i efikasnom postupanju policijskih službenika.&nbsp;</p> <p>- Osjećaj sigurnosti je neprikosnoveno pravo svih, a naša dužnost je da obezbijedimo okruženje bez nasilja. Rodno zasnovano i porodično nasilje ne smiju biti lične i porodične teme, već teme od opšteg društvenog interesovanja. Samo takvim pristupom, međusektorskom koordinacijom, promocijom tolerancije i kulture nenasilja stvaramo zdravo društvo za buduće naraštaje - kazao je Šaranović.</p> <p>Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga <b>Naida Nišić</b>, istakla je da će Ministarstvo u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na razvoju edukativnih programa koji će pomoći poslodavcima i zaposlenima da prepoznaju znakove rodno zasnovanog nasilja.</p> <p>- Stvaranjem radnog okruženja koje je sigurno i podržavajuće, uvjerena sam da Crna Gora može postati primjer za druge zemlje u regionu kada je riječ o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i promociji rodne ravnopravnosti. Ja sam spremna da uložim maksimalan napor da podstaknem cjelokupnu Vladu da se intenzivno posveti ovom pitanju i da zaista pokažemo da je društveni konsenzus moguć i to baš na polju nasilja nad ženama - istakla je Nišić.</p> <p>Ministar pravde<b> Bojan Božović</b> naglasio je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja ključni društveni prioritet, te da je uloga institucija u tome jasna.</p> <p>- Posebno me brine blaga kaznena politika koja je po mom mišljenju nedopustiva. Naša je dužnost da, kroz efikasnu pravnu zaštitu i odlučno sprovođenje zakona, stanemo na kraj nasilju koje ima dramatične i dugoročne posljedice u Crnoj Gori. Moramo kontinuirano raditi na implementaciji zakonskog okvira i koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bismo obezbijedili da žrtve dobiju potrebnu podršku i pravdu, a počinioci budu adekvatno sankcionisani - kazao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc" data-rendition-name="original" width="1728" height="1152" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa današnjeg događaja u Podgorici<span>(Photo: UNDP)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije<b> Damir Gutić</b>, ukazao je na važnost efikasne implementacije Istanbulske konvencije, kao i na podizanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta institucija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja.&nbsp;</p> <p>- Poštujući ženska prava i prijavljivanjem nasilja stvorićemo sigurno okruženje za žene i djevojčice u našoj državi - saopštio je Gutić.</p> <p>Događaj u Podgorici pružio je platformu za otvoreni dijalog među ključnim akterima, kao i pregled inovativnih praksi i strategija koje se mogu primijeniti za unapređenje odgovora na rodno zasnovano nasilje i poboljšanje usluga podrške žrtvama, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.</p>

Marković: Adekvatnim postupanjem svih institucija poručiti da se nasilje ne smije tolerisati; Božović: Blaga kaznena politika nedopustiva

<p>Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b> direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat <b>Miljana Markovića</b>,<b> </b>prenosi Primorski portal. </p>
<p>Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.</p>
<p>- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.</p>
<p>Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.</p>
<p>- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. </p>
<p>Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.</p>
<p>- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.</p>
<p>On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.</p>
<p>Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.</p>
<p>- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.</p>
<p>Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.</p>
<p>- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.</p>
<p>Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.</p>
<p>- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.</p>

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

<p>U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:</p>
<p><b>Tema dana: Sistem pod vodom</b></p>
<p>- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?</p>
<p>- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.</p>
<p>- Protesti u Minesoti</p>
<p>- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje</p>
<p>Gost emisije je <b>Budimir Mugoša</b>, bivši ministar poljoprivrede.</p>
<p>Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi <b>Itana Kaluđerović</b>.</p>

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

<p>Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza <b>Ćazim Lisičić</b>. </p>
<p>Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o "nestanku" 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nisu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.</p>
<p>​- Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je "zaboravio" krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom. Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj. Milion eura "greške"!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo - navodi Lisičić. </p>
<p>Rokovi su, dodaje, davno prošli, a građani su ostali zarobljeni u improvizaciji.</p>
<p>- Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam "nestane" kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost?Đe je nestala odgovornost prema čovjeku? ​Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit - kaže Lisičić. </p>
<p>Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.</p>
<p>​- Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom 'radovi su u toku'. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno - zaključio je Lisičić. </p>

Lisičić: Nestanak 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška već uvreda

<p>Havajska ostrva u Pacifiku pogodilo je jako nevrijeme praćeno kišom i pljuskovima. Zbog jakih olujnih vjetrova temperature su na ovim tropskim ostrvima pale na 18 stepeni Celzijusovih. Zbog vjetrova i talasi na okenu su izuzetno visoki, prenosi RTS.</p>
<p>Ostrva na kojima je klima tropska, a godišnje temperature u prosjeku od 26 do 32 stepena Celzijusovih, snijeg je iznenađenje. Zabiljele su se i vulkanske kupe na ostrvu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Falee_maui_photography%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Meteorološke službe prate vremenske prilike sa povremenim upozorenjima na zimske oluje.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDTL6xHIjk3H%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na najvećem Havajskom ostrvu snijeg je vejao kao na planinama. Sniježna granica spustila se ispod 2.500 metara nadmorske visine.</p>
<p>Mauna Kei, uspavani vulkan na Havajskom Velikom ostrvu, je najviša tačka na Havajima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Faccuweather%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naučni rezervat, kojim upravlja Univerzitet na Havajima,  ima neke od najmoćnijih teleskopa na svijetu, pomoću kojih se prati klimatska situacija, kao i sniježne padavine koje su prekrile vulkan.</p>
<p>I  Mauna Loa, najveći aktivni vulkan na svijetu, takođe je prekriven sniježnim pokrivačem.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faccuweather%2Fstatus%2F2008910493415542903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008910493415542903%7Ctwgr%5E596386032ce7425c192b4e42e33cfbbdb38e50a1%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Havaji su arhipelag u centralnom dijelu Pacifika, jugozapadno od kontinentalnog dijela SAD, jugoistočno od Japana i sjeveroistočno od Australije.</p>
<p>Prirodne ljepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe.</p>

Tag: rodno-zasnovano-nasilje