Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore dobitnik je prve nagrade Evropske komisije za izuzetna dostignuća u inkluziji Roma u obrazovanju. Riječ je o nagradi u okviru šestog izdanja EU priznanja za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koju organizuje Romska organizacija „Roma Aktiv Albanija“.
Među više od 100 prijava, Crna Gora je prepoznata zahvaljujući institucionalnom radu Ministarstva i angažmanu pojedinaca poput Sebastijana Baftijarija, koji su doprinijeli razvoju inkluzivnog obrazovanja.
Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović poručila je da ovo priznanje pripada cijeloj zajednici: „Nagrada je potvrda da vjerujemo u jednake šanse i obrazovanje dostupno svakom djetetu.“
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, v.d. direktora Direktorata Dragan Mijušković istakao je da priznanje potvrđuje sistemske promjene koje se ogledaju u svakodnevnom životu: „Romska djeca sada imaju mjesto koje im pripada u učionicama.“
Direktor organizacije „Roma Aktiv Albanija“, Adriatik Hasantari, poručio je da ovo priznanje predstavlja prekretnicu i podsjetnik na dugoročnu odgovornost.
Ministarstvo će, kako se navodi u saopštenju, nastaviti da radi u partnerstvu sa institucijama, NVO sektorom i građanima, s ciljem stvaranja društva jednakih šansi za sve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MPNI: Evropsko priznanje za inkluziju Roma u obrazovanju – uspjeh koji pripada svima

Alijansa žena Demokratske partije socijalista Nikšić pridružila se humanitarnoj akciji „Daruj igračku za djecu iz romskih zajednica“, sa ciljem da obraduje najmlađe pripadnike romske populacije i doprinese njihovom srećnijem i sadržajnijem djetinjstvu.
Akcija je usmjerena na prikupljanje igračaka i edukativnog materijala za djecu iz marginalizovanih zajednica, a članice Alijanse žena ističu da su ponosne što su dio ove inicijative, kojom se šalje snažna poruka solidarnosti i brige.
„Naša podrška dolazi iz iskrene želje da djeci iz marginalizovanih zajednica pružimo osjećaj prihvaćenosti i ravnopravnosti. Svaka igračka je simbol pažnje, brige i poruka da nijesu zaboravljeni. Ponosna sam na sve žene koje su pokazale koliko zajedništvo i empatija mogu da mijenjaju svijet,“ izjavila je Ivana Sarić, predsjednica Alijanse žena DPS Nikšić.
Iz ove organizacije poručuju da će nastaviti da podržavaju humanitarne aktivnosti koje promovišu jednakost, humanost i socijalnu inkluziju, naročito kada su u pitanju djeca i najugroženiji članovi društva.

Alijansa žena DPS Nikšić podržala humanitarnu akciju „Daruj igračku za djecu iz romskih zajednica“

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

Obrazovanje čini osnovu za bolji život, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, već je to za nju početak i &nbsp;dokaz da je uspjela da se približi svom cilju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;prva Romkinja iz Bijelog Polja koja je završila fakultet - Irijana Rizvanović
Od početka godine sklopljeno je jedanaest dječjih brakova među pripadnicima RE zajednice, podaci su Centra za romske inicijative, najmlađe žrtve ugovorenih brakova su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak.
U nekim gradovima još uvijek opstaje praksa ugovorenih brakova, kaže Rizvanović, jer je to dio starih običaja i tradicije, dodaje ona, koji dolaze iz Indije odakle Romi vode porijeklo.
- Motivi su mnogobrojni, zbog proširenja zajednice, novca ili sličnog. Međutim, u zadnjih 20 godin, to jeste u periodu kojeg se bar ja mogu sjećati, ova praksa skoro da i ne postoji, bar u Bijelom Polju, za ostale gradove nijesam sigurna i ne bih da kažem neku pogrešnu informaciju, jer, kao što ste rekli, sklopljeno je jedanaest brakova tokom godine. Smatram da postoje određene institucije koje se bave ovim pitanjem, i sprječavanjem istog, ali i sama &nbsp;zajednica često prijavljuje policiji ako dođe do braka maloljetnih - rekla je Rizvanović.
Rano stupanje u brak maloljetnih lica nosi sa sobom zastoj mentalnog razvijanja, smatra Rizvanović, do neadekvatnog napretka, naročito, dodaje ona, ako nijesu dovoljno obrazovani da, kako kaže, znaju svoja prava.
- Može doći do mnogo problema, jer je brak mnogo zahtijevan aspekt života i treba da se nađe posao, da se nađe zajednički jezik sa partnerom, pa da ne spominjem da dolaze djeca u pitanje, i mnogi drugi razlozi - naglasila je Rizvanović.
Ako postoji saznanje da se priprema takav brak, poručuje Rizvanović, a roditelji djece se ne daju urazumiti, ističe ona, najbolje je prijaviti institucijama takav slučaj, jer je, kako kaže u prvom planu edukacija, a ako ona ne uspije, naglašava, onda je neophodna sankcija.
- U Bijelom Polju, smatram i drugim gradovima, postoje institucije i nevladine organizacije, čak i pojedini aktivisti koji se bave ovim pitanjem, ili sprječavanjem istog. Policija je angažovana u Bijelom Polju, kao i u drugim gradovima, i postoji posebna kancelarija koja se bavi romskim pitanjima, zatim su održane i nekolike edukativne radionice u školama i slično, koje djeluju preventivno. Van Bijelog &nbsp;Polja mogu spomenuti da je gospođa Fana Delija jedna žena i osoba koje se bavi godinama ovim pitanjem i koja je stvarno bori za prava djece i spašavanju od &nbsp;ranih ugovorenih brakova - istakla je Rizvanović.
Obrazovanje čini osnovu za bolji život, poručuje Rizvanović, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, ističe ona, već je to za nju početak i, kako kaže, dokaz da je uspjela da se približi svom cilju.
Dobar roditelj treba da djetetu priliku da se obrazuje, smatra Rizvanović, &nbsp;kao što je ona dobila podršku od svoje porodice, naglašava, ali i od nastavnika i direktora škole u kojoj je, kako navodi, dobila svo razumijevanje i podršku.
- Sama sebe ohrabrujem riječima ,, nijesi kao Romkinja manje vrijedna od ostalih, i sve što oni mogu možeš i ti”. Kod mnogih romskih porodica, što se tiče prepreka, žensko dijete se tako vaspitava da postaje dobra domaćica, da kuva, čisti i brine se o svojoj braći i sestrama, iako i te djevojčice, kao i sva druga djeca, imaju pravo na djetinjstvo, što je jedna od bitnijih stvari koje roditelji moraju imati na umu. Međutim, jedan od faktora zašto se ženska djeca ne šalju u škole jeste strah određenih roditelja da se njihovo dijete ne zaljubi i tako ne zanemari svoje obrazovanje. Još jedan aspekt je prosta nezainteresovanost za obrazovanjem i kao stav da obrazovanju treba posvetiti dosta vremena, a oni bi da vide brze rezultate - zaključila je Rizvanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rizvanović: Djeca imaju pravo na djetinjstvo

Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, dugogodišnji istraživač i aktivista u lokalnoj bjelopoljskoj RE zajednici Rafet Murić.
Bjelopoljska romska zajednica je specifična, kaže Murić, i tema ugovorenih brakova se sagleda iz više segmenata, dodaje on, a to su ugovoreni dječji brakovi, ugovoreni maloljetnički brakovi i, kako kaže, dogovora maloljetničkih brakova.
- Što se tiče bjelopoljske romske zajednice, koja je autohtona, znači domicilna romska zajednica, dječjih brakova nije bilo, pogotovu u posljednje vrijeme, ali naše istraživanje i naša saznanja, koja sam dobijao od mojih prijatelja iz romske zajednice govore da se u suštini to gotovo nikada nije ni dešavalo. Što se tiče ugovorenih maloljetničkih brakova, nekada davno je bilo dosta prisutno u romskoj zajednici, ali toga je bilo prisutno u većinskoj zajednici, tako da romska zajednica i po ovom pitanju diji sudbinu većinske zajednice u kojoj živi. U posljednje vrijeme, kad kažem posljednje vrijeme mogao bih reći 20, 25 godina, gotovo nema te pojave ni maloljetničkih brakova, ali ima dogovora vezano za brak. Znači, ima maloljetničkih brakova vrlo rijetko, u posljednje vrijeme zaista vrlo rijetko, ali roditelji ne utiču na volju mlade i mladoženje, odnosno brak se ugovara uz pristanak, volju, mogu reći slobodno i ljubav dvoje mladih koji ulaze u tu bračnu zajednicu - rekao je Murić.
Kroz video ,, Zaključana mladost” je dokumentovano, objašnjava Murić, i objavljena su svjedočanstva članova bjelopoljske romske zajednice, dodaje on, da se brakovi dešavaju uz pristanak, odnosno, ističe on, da su inicijatori bračne zajednice mladi ljudi, a ne roditelji.
- Bilo je slučajeva da roditelji udaju nasilno nju za njega, ili obrnuto, ali u posljednje vrijeme, bjelopoljski mladi Romi i Romkinje su jako osvješćeni, jako je podignuta ta svijest, tako da se to gotovo ne dešava - istakao je Murić.
Pored ,, Zaključane mladosti” snimljen je, u vidu pozorišne predstave, podsjeća Murić, kratki film ,,Osvajanje slobode” u kome glume Romi i Romkinje iz bjelopoljskog naselja Strojtanica i, dodaje on, snimljen je na romskom jeziku, a premijera se, kako navodi, očekuje 10.decembra kada se obilježava Dan ljudskih prava.
- Ja bih dodao nešto možda važno, i pozvao druge da obrate pažnju. Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Zaključana mladost i Osvajanje slobode

Nema ko i nema za šta da miri građane, samo treba da ih političari ostave na miru. Pravi određena vrsta segregacije i marginalizacije, a te zasluge idu vrhu države i Srpskoj pravoslavnoj &nbsp;crkvi - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Dušan Pajović.
Po statističkim podacima koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje kod mladih je došlo do smanjenja percepcije crnogorskog &nbsp;kao multikulturalnog drustva.
CGO je odradio sjajan posao, kaže Pajović, pitali su prava pitanja koja sve zanimaju, a posebno je zabrinjavajuće, ističe on, to što se Crna Gora posmatrata kao neki entitet, gdje različite kulture i nacije, kako kaže, bivstvuju.
- Pravi se određena vrsta segregacije i marginalizacije. Za to, svakako, zasluge idu vrhu države i crkvi, jer ja sam iz Kotora, i ne mogu da se provozam petnaestak minuta, a da ne vidim par megalomanskih krstova, tako da mogu misliti &nbsp;kakav je tek osjećaj ljudima koji pripadaju drugoj vjerskoj zajednici. Ja sam ateista, ne pripadam nijednoj vjerskoj zajednici, mogu da zamislim kakva sjećanja to evocira i &nbsp;a šta tačno podsjeća takvo ophođenje, kakva sadašnja vlast ima prema građanskom biću Crne Gore - rekao je Pajović.
Sagovornik Televizije se osvrnuo na događaj koji je uznemirio Crnu Goru, dvostruko ubistvu u Tomaševu, koje je počinio već &nbsp;osuđivani odbjegli Alija Balijagić, podsjeća Pajović, za to vrijeme građani Bijelog Polja prave proteste protiv, ističe Pajović, takozvanog islamskog fundamentalizma, kojeg nema u Crnoj Gori.
- Predsjednik susjedne države Aleksandar Vučić je kazao da je Alija islamski fundamentalista, iako za to nije bilo dokaza, što su i naše &nbsp;službe, crnogorske, potvrdile, da bi se orkestrirala određena hajka na muslimansku zajednicu, gdje građani Bijelog Polja misle da je neki globalni ustanak protiv islamskog fundamentalizma, prilikom čega se jasno izjednačavaju zločini ovog čovjeka sa čitavom islamskom zajednicom. Jako je težak položaj manjinskih grupa, ne treba da nas čudi taj pad percepcije multikulturalizma, jer kao što i samo istraživanje pokazuje, Srbi su najprivilegovanija nacija u Crnoj Gori. Ja sad nijesam od onih ljudi koji smatra da trebamo i ostale nacionalnosti dovoditi do nekih privilegovanih nivoa, da bi se to izjednačilo, već smatram da trebamo slomiti te naočari nacionalizma i nacionalnosti, ali da bi se to dogodilo svakako da trebamo u određeno bazični položaj dovesti sve nacionalne i vjerske grupe, da bi mogli zaista zakoračiti prema onoj našoj lijepoj rečenici Ustava, koja nikada nije dovedena do kraja, a to je da je &nbsp;Crna Gora multikulturalna država socijalne pravde, ekološka i država svih ljudi koji u njoj žive - istakao je Pajović.
Jedan od najporažavajućih podataka je da mladi ne bi sklopili brak sa osobom iz druge etničke ili vjerske pripadnosti, poručuje Pajović, a na prvu loptu je bio, kako kaže, smiješan.&nbsp;
- To ne treba da nam bude smiješno, već užasavajuće. Dakle, kad pogledate rezultate vidjećete da je u pitanju svaka druga osoba. Dakle, svaka druga osoba u Crnoj Gori ne ži da stupi u brak sa osobom druge nacionalnosti ili druge vjere. Ja zaista ne mogu zamisliti da sam prije stupanja u kontakt s mojom partnerkom nju ispitivao koje je nacionalnosti, vjere i slično. To nas dovodi u tu poziciju da mi jednostavno sumnjamo &nbsp;koliko mladi ljudi i druge starosne grupe uopšte imaju kontakt sa drugim nacijama, iako žive u, makar načelno, u multinacionalnim i multi vjerskim sredinama. Definitivno.te kontakte treba pospješiti, i mislim da se onda te prepreke sklanjaju. Istovremeno, nijesam jedan on &nbsp;onih ljudi koji smatraju da sve treba da ide od vrha ka dnu, mislim da od vrha ka dnu ide &nbsp;presija, međunacionalna i međuvjerska mržnja, što nam pokazuje rad ove Vlade, Srpske pravoslavne crkve i nekih drugih institucija, jer biva sve gore, kao što možemo vidjeti, iako su Vladi puna usta pomirenja i ekonomske ravnopravnosti, ništa od toga ne dolazi do realizacije, već upravo ima suprotan efekat - poručio je Pajović.
Po mišljenju Pajovića nema ko i nema za šta da miri građane, jer nijesu posvađani, već bi trebalo da ostave građane, ističe on, na miru, a da će se pronaći obrasci i mostovi dijaloga, koji će, kako kaže, više približiti jedne drugima.
Povjerenje bez potpune transparentnosti ne može da postoji, smatra Pajović, a transparentnosti, dodaje on, očigledno nema, jer je potrebno da se iznesu neke dezinformacije, kakve iznosi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, da bi crnogorska Vlada nekim kanalima, ističe on, koji ni ne dopru do svih građana, reagovala, kako kaže, da to nije tačno.
- Trebalo bi da dobijemo &nbsp;informacije naših službi, valjda, da bi imali ikakav vid povjerenja u iste, dodatno, jako je teško izgraditi povjerenje kada je percepcija građana, uključujući i moju percepciju, da dobronamjernost ne postoji. Bez dobronamjernosti i transparentnosti, mislim, da će uvijek i padati povjerenje u vladu i druge političke aktere, a vidimo.da istovremeno nema volje da se transparentnost poboljša, niti da se decentralizuje Vlada u nekom smjeru, gdje bi građani bili u određenom centru političkog globusa, umjesto da jednostavno budemo primači informacija i da imamo pasivnu ulogu uvijek, osim kad dođe trend krajnjeg revolta i bunta - poručio je Pajović.
Naš rasizam se ogleda u odnosu prema Romima, poručuje Pajović, lako je pričati o američkom društvu i njihovom rasizmu prema crnačkom populacijom, dodaje on, a u Crnoj Gori crnaca Afroamerikanaca ima u veoma malom procentu.
- Odlika našeg ponašanja prema Romima je naš rasizam, koji, kao što svi znamo, žive u veoma, veoma potlačenom položaju. Pitanje koliko šira zajednica ima uopšte kontakta sa njima, dok je kontakt jedan od glavnih činilaca, prema svim istraživanjima, smanjenja predrasuda i stereotipizacije. S druge strane, moram opet govoriti o političkim akterima, jer su oni ti koji diktiraju politike. Ja bih naglasio da povlašteni, isto kao i ugnjetavani položaj, potiču, prije svega, iz materijalne situacije.Znamo da Romi veoma teško žive i &nbsp;ja &nbsp;vjerujem da bi se dosta, dosta mostova sagradilo i prevazišlo, kada bi oni imali osnovne uslove za život, koji im nažalost uopšte nijesu ispunjeni - zaključio je Pajović.

Pajović: Naš rasizam se ogleda u odnosu prema Romima

Mimoilaženja unutar parlamentarne većine, kojima je javnost juče svjedočila u Skupštini, nijesu programska ili politička. Riječ je, kako ocjenjuju politikolozi, o interesnim mimoilaženjima, koja će se, kako očekuju, završiti tako što će premijer Milojko Spajić popustiti i redigovati svoje stavove u korist koalicionih partnera. Premijer, kako dodaju sagovornici TV E, u političkom smislu nije pokazao sposobnost da upravlja izvršnom vlašću, već podliježe pritiscima manjih koalicionih partnera.
<h2>Šutnja PES-a</h2>
Pokazatelj problema u parlamentarnoj većini ili još jedno povlačenje PES-a pred, po broju mandata znatno slabije, ali po političkoj vještini, očito nadmoćnije koalicije "Za budućnost Crne Gore". O budućnosti vladajuće koalicije iz PES-a nijesu htjeli da daju izjavu za Televiziju E - odlučili su se za šutnju. Tako su ćutali i juče u Skupštini.
- Nažalost, kolege poslanici iz Bošnjačke stranke i dio poslanika iz PES-a – nije ispoštovao dogovor. I nije nam ni saopštio da neće glasati za ovaj predloženi Zakon o amnestiji - kazao je juče u parlamentu lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Prilikom glasanja, obje strane su ostale na suprotstavljenim pozicijama: nekoliko poslanika PES-a se nije pojavilo u sali tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, nekoliko poslanika iz Mandićeve i Kneževićeve stranke nijesu dali glas za Zakon o porezu na dobit privrednih društava. Andrija Mandić, neformalni a stvarni vođa parlamentarne većine, odmah je zaprijetio da će preispitati ranije dogovore i partnerstva sa Spajićevim Pokretom Evropa sad. 
- Kao što treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije, ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno, politika je takva - kazao je Mandić na jučerašnjem zasijedanju.
Prethodno je Mandić vrlo jasno i javno izdvojio premijera Spajića u odnosu na ostale poslanike PES-a. 
- Kolega Knežević i ja smo danas imali sjajne razgovore sa predsjednikom Vlade i predsjednikom PES-a, gospodinom Spajićem – radi se o jednom mladom, darovitom političari i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci, u njegovom poslaničkom klubu... - istakao je on.
<h2>Otkazivanje poslušnosti</h2>
Izjave Mandića i Kneževića amnestiraju Spajića i ukazuju da je dio poslanika PES-a otkazao poslušnost. Prema informacijama Televizije E upravo im je to objašnjavao i premijer Spajić tokom susreta, pravdajući se da je neposlušnost nekih poslanika PES-a rezultat velikog pritiska opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista koji su navodno prijetili obustavom rada skupštinskih službi. 
Drugi izvori iz parlamentarne većine ukazuju da mimoilaženja u parlamentarnoj većini nijesu na nivou ideja već isključivo interesa i da zato - kao rezultat ucjenjivanja - nijesu izglasana dva zakona koje su dvije strane predložile juče u parlamentu. 
Politikolozi su saglasni da su interesi ključni motiv jučerašnjih tonova u Skupštini, nakon što dio poslanika PES-a i Bošnjačke stranke nije podržao Zakon o amnestiji, koji je predložio Milan Knežević. 
- Očekujem da, narednih nedjelja – na bazi iskustva – u odnosu onoga što radi predsjednik Parlamenta i predsjednik DNP-a – Mandić i Knežević – da Spajić opet popusti i da rediguje svoje stavove. Jednostavno, Spajić u političkom smislu jednostavno nije pokazao sposobnost da drži liniju upravljanja izvršne vlasti već, kad god dođe u neku vrstu problema – on posustaje pod pritiscima manjih koalicionih partnera - ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kalezićev stav ne dijele u Demokratskoj partiji socijalista iz koje je poručeno da je riječ o izbiljnom raskolu unutar parlamentarne većine i da je javnost svjedočila ponižavanju poslanika PES-a od strane Andrije Mandića. 
Pitanje je, međutim, čak i da ima ozbiljnijih mimoilaženja u parlamentarnoj većini, da li će doći do vidljivijeg političkog sukoba jer - kada je riječ o interesima - takav rasplet ne bi odgovarao ni Spajiću koji je na čelu izvršne vlasti, ali ni Mandiću koji kontroliše zakonodavnu vlast i značajno utiče na poteze Vlade Crne Gore.

Kriza vlasti zbog interesa - ne politike, Spajić podliježe pritiscima manjih partnera

“Sreća” pa se šteta na gatu V desila pri odlasku feribota iz Luke Bar, a ne pri dolasku, pa su izbjegnute potencijalne ljudske žrtve, konstatovao je Branislav Nenezić, poslanik Socijaldemokrata (SD), predsjednik Skupštine opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza.
Luka Bar saopštila je da su u srijedu, 30.jula, oko 23 sata, dežurni službenici Pogranične policije na Putničkom terminalu uočili da je došlo do oštećenja tj. pojave otvora na manipulativnoj površini u zaleđu veza 54 na Putničkom terminalu - u direktnom zaleđu pozicije na kojoj je vršen privez ferbota “Mia”, italijanske kompanije “Adria Ferries”, koja od prošle godine, tokom ljetnjih mjeseci, održava pomorsku liniju Ankona – Bar – Drač.
Uvidom na licu mjesta od strane stručnih lica iz “Luka Bar” AD konstatovana su oštećenja manipulativne površine i pojava dva otvora ispunjena morskom vodom, čije su okvirne dimenzije zone oštećenja cca 15 x 15 m.
- Na stranu čiji je propust, čija je odgovornost, čija je ambicija bila da se pomorska veza uspostavi iako nije isplativa, sa minimalnim ekonomskim efektima. Da li se neko “precijenio” kada je u pitanju procjena da brod veličine feribota AF “Mia” može pristati na gatu V? Da li je napravljen propust pri vezivanju istog - pitao je Nenezić na mreži X.
Najvažnije pitanje je, ističe on, da li će neko snositi odgovornost?
- “Sreća” pa se šteta na gatu V desila pri odlasku feribota iz Luke Bar, a ne pri dolasku, pa su izbjegnute potencijalne ljudske žrtve! Da li će neko u ovoj zemlji ozbiljno i odgovorno shvatiti svoj posao za koji prima ne male nadoknade iz državnog budžeta - pitao je Nenezić.

Nenezić: “Sreća” pa se šteta na gatu V desila pri odlasku feribota iz Luke Bar, pa su izbjegnute potencijalne žrtve

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković podnio je danas tužbu protiv Upravnog suda Crne Gore jer, kako navodi, nije dobro utvrđeno činjenično stanje, što je rezultiralo pogrešnim zaključkom da nema pravo na žalbu na odluku žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade.
Njegova prethodna tužba, kojom je pokušao osporiti odluku žirija za dodjelu ove državne nagrade, odbačena je kao nedozvoljena, uz obrazloženje da nije bilo riječi o njegovom pravu ili zakonskom interesu.
U tužbi podnijetoj danas, 1. avgusta, Hajduković tvrdi da je sudsko vijeće, koje su činili sudije Veljko Vujović (predsjednik vijeća), Lidija Novović i Svetlana Radošević, pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, zbog čega je donijelo odluku da on nema pravo na žalbu.
U tužbi u koju je Analitika imala uvid objasnio je zašto je odluka žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade odluka o grubom kršenju njegovih prava.
- Odluka Upravnog suda je zasnovana na tvrdnji da žiri svojom odlukom nije odlučivao o mom pravu ili interesu, što je pravno i faktički netačno - naveo je Hajduković, ističući da se na osnovu Zakona o državnim nagradama Trinaestojulska nagrada može dodijeliti samo jedna u svakoj od šest propisanih oblasti.
Kako je ukazao, žiri je dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, zanemarujući ostale oblasti koje su ravnopravno predviđene zakonom. Time su, tvrdi on, kandidati iz drugih oblasti – uključujući i njega – faktički ostali bez prava da budu razmatrani.
- Žiri je kandidature podijelio u dvije grupe – u prvoj su kandidati iz kulture koji su umjesto jedne dobili tri nagrade, a u drugoj svi ostali koji su ostali bez ijedne. To je jasan primjer diskriminacije i kršenja zakona - ocijenio je Hajduković.
Posebno kritikuje Sud što je, kako kaže, u obrazloženju svoje odluke pogrešno primijenio raniju praksu koja se odnosila na državnu nagradu “Oktoih”, iako ta nagrada nema istu zakonsku konstrukciju kao Trinaestojulska.
- Za razliku od nagrade Oktoih, samo kod Trinaestojulske nagrade postoji izričita zakonska norma da se po jedna nagrada mora dodijeliti u različitim oblastima. Sud je zanemario tu činjenicu i primijenio neadekvatnu analogiju - ističe u tužbi.
Hajduković traži da se prethodna odluka Upravnog suda od 29. jula poništi i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz zahtjev da se činjenično stanje utvrdi potpuno i pravilno.

Hajduković tužio Upravni sud: Traži da se predmet povodom Trinaestojulske nagrade vrati na ponovno odlučivanje

Iz jordanskih baza u protekla dva dana francuski transportni avioni izbacili su 40 tona humanitarne pomoći u Pojas Gaze, dok Francuska poziva Izrael da omogući potpun pristup području za koje je rekla da mu prijeti glad.
- Suočeni s apsolutnom hitnošću, upravo smo izveli operaciju dostavljanja hrane iz vazduha u Gazi. Hvala našim partnerima iz Jordana, Emirata i Njemačke na njihovoj podršci kao i našim vojnim osobljem na njihovoj predanosti - napisao je francuski predsjednik Emanuel Makron na društvenoj platformi X.
On je napomenuo da dostava iz vazduha nije dovoljna.
- Izrael mora omogućiti potpun humanitaran pristup kako bi se umanjio rizik od gladi - dodao je Makron.
Italija namjerava da evakuiše bolesnu palestinsku djecu iz Pojasa Gaze kako bi im se pružila medicinska pomoć u svjetlu sve gore humanitarne situacije u priobalnoj enklavi, rekao je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Tajani je kazao da Rim priprema plan za vazdušni prevoz 50 osoba, uključujući odrasle koji će pratiti djecu.
Takođe, najavio je planove prema kojima bi se Italija pridružila zemljama koje su iz vazduha dostavljale pomoć u Gazi proteklih dana, no nije naveo specifičan datum za njihovo sprovođenje.
Avioni iz Izraela, Jordana i Emirata od nedjelje iz vazduha dostavljaju humanitarnu pomoć u Gazu, nakon što je Izrael počeo da dopušta veći priliv pomoći poslije višemjesečne blokade.
Njemačka i Francuska su u petak počele bacati pomoć iz vazduha u Gazu, zbog upozorenja na glad. Ipak, UN i humanitarne organizacije kažu da je to više simbolična mjera i da je pomoć mnogo efikasnije slati kopnom.
Osim što je dozvolio dostavu pomoći iz vazduha, Izrael od nedjelje omogućava i ulazak 200 kamiona dnevno s pomoći UN-a i drugih humanitarnih agencija.

Francuska dostavila pomoć Gazi iz aviona – 40 tona hrane i potrepština

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: romi