U više gradova Sjeverne Makedonije proteklih dana organizovani su protesti uglavnom romskog stanovništva. Oni se žale na nove zakone o saobraćaju i traže da im se omogući polaganje vožnje pod posebnim uslovima ili da voze bez vozačke dozvole.
Veća grupa njih je prije nekoliko dana prvo u Bitolju izrazila revolt pošto im je policija oduzela vozila kojima su upravljali bez vozačke dozvole.
Okupljeni su tom prilikom zatražili da im se dozvoli vožnja bez vozačke dozvole ili da im nadležni omoguće polaganje pod posebnim uslovima, jer nemaju odgovarajući stepen obrazovanja. Zbog primjene novog zakona o oduzimanju vozila kojima se upravlja bez vozačke dozvole nezadovoljni su palili gume na ulicama i u Štipu, u Kočanima i u Strumici, a na nekim mjestima intervenisala je i vatrogasna služba.
- Tražili su da registrujemo automobile, evo, registrovali smo ih. Sada traže vozačku dozvolu. Gdje da nađemo vozačku dozvolu? Škole nemamo nikakve. Kakva je ovo pravda? Svaki dan će biti protesti u svim gradovima širom Makedonije - rekla je jedna žena, a prenosi makedonski portal Telma.
Iz MUP-a su saopštili da je uhapšeno više vozača koji su upravljali vozilima uz aktivnu zabranu, bez položenog vozačkog ispita i s falsifikovanom vozačkom dozvolom, a vozila su im oduzeta. Mediji su objavili da je otkriven policijski službenik koji je vozio bez dozvole, što je dodatno usložnilo situaciju.
- Vlada treba da nam pomogne da izvadimo vozačke dozvole. Ako treba, platićemo. Nemamo školu, ali neka instruktor sjedi sa mnom, ja ću voziti. Ako vozim brzo ili nepravilno, slobodno neka mi kaže: za tebe nema vozačke - rekao je jedan od stanovnika bitoljskog naselja Bair.
Drugi je rekao da hoće pravila kakva su bila.
- I siromaštvo kakvo vodimo. Bez vozačke, s registrovanim automobilima, hoćemo da nam to isto nastave - rekao je drugi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protesti Roma u Sjevernoj Makedoniji: Traže polaganje pod posebnim uslovima ili da voze bez vozačke

Više od 1.000 demonstranata, od kojih su mnogi iz mađarske romske zajednice, održalo je danas protest u Budimpešti gdje su pozvali na ostavku mađarskog ministra građevinarstva i saobraćaja Janoša Lazara zbog izjave koju smatraju rasističkom.
Demonstranti su se okupili ispred kancelarija Janoša Lazara, ključnog ministra u desničarsko-populističkoj vladi premijera Viktora Orbana. Zatražili su izvinjenje od Lazara zbog njegove izjave i da podnese ostavku, prenosi N1.
- Nažalost, uvijek smo bili natjerani da se osjećamo kao građani drugog reda - rekao je jedan demonstrant, član romske zajednice koji je doputovao iz južne Mađarske da bi prisustvovao protestu.
Obraćajući se nedavno na jednom forumu, Lazar je rasplamsao tenzije kada je Rome opisao kao „rezervu“ radne snage koja bi mogla da pomogne u ublažavanju hroničnog nedostatka radne snage u Mađarskoj obavljanjem poslova koje mađarska etnička većina smatra nepoželjnim.
- Ako nema migranata, a neko mora da čisti toalete u međugradskim vozovima, onda moramo da iskoristimo naše unutrašnje rezerve - rekao je Lazar, aludirajući na strogo protivljenje Mađarske imigraciji.
On je dodao da se mađarski glasači ne javljaju sa velikim žarom da čiste tuđe toalete, tako da unutrašnju rezervu predstavljaju Romi u Mađarskoj i to je realnost.
Danas su na protestu mnogi držali romske zastave, ali i četke za čišćenje toaleta.
Njegova izjava izazvala je žestoke reakcije i zabrinutost unutar vlade pred parlamentarne izbore zakazane za 12. april.
Mađarska romska populacija, koja broji oko milion ljudi ili više od deset odsto ukupnog broja stanovnika zemlje, predstavlja najveću, ali najmarginalizovaniju manjinu. Romi se tradicionalno suočavaju sa siromaštvom, sistemskom diskriminacijom i povremenim rasnim nasiljem.

Protest u Budimpešti zbog izjave ministra da su Romi rezervna radna snaga za čišćenje toaleta

U "Budilniku" na Televiziji E razgovaramo o vještačkoj inteligenciji i kako pripremiti djecu da je na najbolji način koriste.&nbsp;
Bavimo se problemom romskog i egipćanskog stanovništva koje nema pravo na zdravstvenu zaštitu.&nbsp;
Provjerićemo zašto su predstavnici poljoprivrednog klastera nezadovoljni agrobudžetom.&nbsp;
Povodom Svjetskog dana pošte donosimo priču o filatelisti, a saznaćemo da li se pisma danas šalju.
Budilnik vodi Jasna Lalević. Budite od sedam sati uz Televiziju E!

U "Budilniku" o vještačkoj inteligenciji, problemima romskog i egipćanskog stanovništva, slanju pisama...

Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja regiona koja, od uvođenja višestranačkog sistema, u nacionalnom parlamentu nije imala poslanika iz romske populacije.
- Više od tri decenije se govori o inkluziji Roma, a suština je da i dalje nemamo svog autentičnog predstavnika u crnogorskom parlamentu- kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za afirmaciju romske i egipćanske populacije Nardi Ahmetović.
A predsjednik jedine romske partije u zemlji Mensur Šaljaj smatra da bi prvi poslanik u Skupštini Crne Gore iz romske populacije bio snažan motiv i primjer njihovim mladim generacijama da nastave obrazovanje i da politički djeluju:
- To bi prije svega doprinijelo rušenju predrasuda i stereotipa, smanjenju etničke distance i otvaranju šireg društvenog prostora za rješavanje problema sa kojima se suočavamo svakodnevno- rekao je.
Problem političkog učešća, međutim, nije ograničen samo na Crnu Goru.
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaerti napominje da je Roma 12 miliona u Evropi, ali da su "često izostavljeni iz političkih odluka koje oblikuju njihove živote".
- Parlamentarna zastupljenost je ključna u demokratskom društvu. Imajući vlastite predstavnike, romske zajednice mogu osigurati da se njihovi glasovi čuju i doprinijeti oblikovanju inkluzivnijih politika- kazao je komesar za RSE.
<h2>Iskustvo poslanika iz Hrvatske: Iznosim probleme koji bi ostali nevidljivi</h2>
Tako, na primjer, hrvatska romska populacija posljednjih deceniju i po ima vlastitog predstavnika u parlamentu – Veljka Kajtazija.
- Kao njihova produžena ruka u Saboru iznosim probleme koje je potrebno riješiti, a koji bi možda ostali nevidljivi ili bi se rješavali puno sporije. Ovako institucije i njihovi predstavnici, koji te probleme mogu rješavati, o njima saznaju brže i iz prve ruke- pojašanjava on za RSE.
Sa Savezom Roma - koji okuplja 80 odsto romske populacije u zemlji - radi i na očuvanju i jačanju njihovog identiteta.
To je rezultiralo, između ostalog, otvaranjem romske biblioteke u Zagrebu i Romskog memorijalnog centra u Jasenovcu, logoru u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno preko 16.000 Roma.
Osim u zakonodavnoj, za Rome bi, prema mišljenju sagovornika RSE, bilo dobro da učestvuju i u drugim granama vlasti.
- A za to je potrebno baviti se politikom- naglašava Kajtazi.
<h2>Veličina isti, uslovi različiti</h2>
Tako je jedna od glavnih prepreka za učešće crnogorskih Roma i Egipćana u politici što nemaju ista izborna prava kao pripadnici nacionalnih zajednica slične veličine.
Partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori - Bošnjaka, Albanaca, Hrvata... - imaju niži izborni cenzus za ulazak u parlament u odnosu na ostale partije.
Koliko će iznositi cenzus u suštini zavisi od procenta nacionale zajednice u ukupnom stanovništvu.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023, Romi čine 0,90, a Hrvati 0,83 odsto stanovništva.
Međutim, Hrvati u crnogorskom parlamentu duže od deceniju i po imaju svog poslanika a Romi ga do sada nisu imali.
To omogućava odredba Zakona o izboru odbornika i poslanika koji propisuje da hrvatska manjina može imati poslanika ukoliko osvoji 0,35 odsto glasova, što je na posljednjim izborima bilo malo više od hiljadu.
Nevladine organizacije su ovo zakonsko rješenje okarakterisale kao diskrimintorno po Rome i duže od deceniju traže da se promijeni u njihovu korist.
<h2>EU godinama traži iste uslove</h2>
Evropska komisija godinama u svojim izvještajima konstatuje da "cenzus za političko učešće Roma u crnogorskom parlamentu koji bi osigurao ravnopravan tretman manjina još uvijek nije smanjen".
Skupština je na predlog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu prije dva mjeseca izmijenila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali se ni te promjene nisu odnosile na Rome.
Na mijenjanju zakona zajedno su radile vlast i opozicija.
- Stoga podstičemo crnogorske institucije da iskoriste predstojeći period izborne reforme kako bi postigle značajan napredak po ovom pitanju- kazali su za RSE iz Delegacije EU u Podgorici.
Iz Skupštine nisu odgovorili zbog čega do sada Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije obuhvatio te promjene.
<h2>Promjene u interesu partija, ne društva</h2>
- Posljednje izmjene izbornog zakona su "nažalost bile usmjerene uglavnom na interese političkih partija", a ne društva- ocjenjuje za RSE prvi odbornik iz romske populacije Mensur Šaljaj.
Međutim, nada se da će do kraja godine i to pitanje biti riješeno.
- Ako se ta nepravda ne ispravi, teško možemo govoriti o demokratskom društvu i evropskim vrijednostima. EU jasno traži da Romi budu politički zastupljeni, a to bi trebalo da bude i obaveza naše države- dodaje.
Crna Gora namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.
Jedno od najvažnijih poglavlja u tom procesu - 23 ili Pravosuđe i temeljna prava - uključuje poboljšanje položaja Roma, koji su u izvještajima Evropske komisije okarakterisani kao jedna od najdiskriminisanijih zajednica u zemlji.
Predsjednik Demokratske partije Roma je odborničko mjesto u podgoričkom parlamentu osigurao "preko" izborne liste opozicione Demokratske partije socijalista.
To mu je, ističe, omogućilo da u gradskom parlamentu više puta potencira sređivanje napuštenih stanova u cilju stambenog zbrinjavanja Roma, izgradnju infrastrukture u naseljima u kojima žive i osiguravanje normalnih uslova za život.
U glavnom gradu, prema rezultatima popisa, živi 60 odsto crnogorskih Roma.
- Moja uloga je da insistiram na tome da se glas romske zajednice čuje i uvažava... Nažalost, iako se o ovim pitanjima govorilo, do danas nismo naišli na konkretne rezultate- kazao je za RSE.
Vlast u Podgorici čini koalicija sa državnog nivoa - predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokratama vicepremijera Alekse Bečića i Demokratskim frontom predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Ahmetović: To bi bila korektivna mjera, ne privilegija</h2>
- Izmjena zakona kojom bi se taj mehanizam proširio i na Rome ne bi bila privilegija, već korektivna mjera. To je minimum političke odgovornosti i način da se nadoknadi decenijska isključenost i obespravljenost. Samo tako možemo govoriti o jednakim šansama- kaže za RSE direktor CAREP-a Nardi Ahmetović.
Ističe i da je broj pripadnika romske populacije na popisu dva do tri puta manji u odnosu na procjene crnogorskih i međunarodnih organizacija.
To je, pojašnjava, posljedica toga što se dio njih na popisu izjasnio kao pripadnici drugog naroda.
To direktno utiče na položaj ove zajednice.
- Upravo ta razlika između zvaničnih i stvarnih brojki je razlog što naši problemi nikada ne postaju dio državnih politika, već ostaju 'projektne teme'. Projekat traje 12 ili 36 mjeseci, a onda zajednica ponovo padne u zaborav- upozorava Ahmetović.
Posebno ističe pozitivne posljedice političke participacije u Sjevernoj Makedoniji - zaposlenost visokoobrazovanih Roma u državnim institucijama, povećan broj upisa na svim nivoima obrazovanja i regulisan položaj osoba bez dokumenata.
<h2>Stanje u regionu</h2>
Romska populacija u Sjevernoj Makedoniji prvi put od osamostaljivanja države nema nijednog poslanika u parlamentu.
Na posljednjim izborima 2024. četiri romske partije su bile na izbornoj listi koalicije predvođenom sada vladajućom partijom VMRO-DPMNE. Međutim, niko od romskih kandidata nije izabran za poslanika.
U svim dosadašnjim vladama, pripadnik romske zajednice pokriva mjesto ministra bez portfelja.
U aktuelnom sazivu Skupštine Srbije nema predstavnika romskih partija. U ranijem periodu, poslanici romske nacionalnosti su bili predstavnici drugih partija.
Romska zajednica u Skupštini Kosova ima najmanje jedno garantovano poslaničko mjesto od 120. Postoji mogućnost da osvoje još jedno, ukoliko dobiju najveći broj glasova među Romima, Aškalijama i Egipćanima.
Romi u Bosni i Hercegovini nemaju svoju partiju, iako su po Ustavu nacionalna manjina. Zato se ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta, sastavljene od tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Zbog toga je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji su tužili BiH zbog uskraćivanja tih prava.
Sud je presudio u njihovu korist 2009, tražeći izmjene izbornog zakona i Ustava BiH.
Međutim, presuda nije sprovedena, jer ne postoji politički konsenzus za to.

Romi žele svog predstavnika u Skupštini Crne Gore kako bi se rušile predrasude

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore dobitnik je prve nagrade Evropske komisije za izuzetna dostignuća u inkluziji Roma u obrazovanju. Riječ je o nagradi u okviru šestog izdanja EU priznanja za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koju organizuje Romska organizacija „Roma Aktiv Albanija“.
Među više od 100 prijava, Crna Gora je prepoznata zahvaljujući institucionalnom radu Ministarstva i angažmanu pojedinaca poput Sebastijana Baftijarija, koji su doprinijeli razvoju inkluzivnog obrazovanja.
Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović poručila je da ovo priznanje pripada cijeloj zajednici: „Nagrada je potvrda da vjerujemo u jednake šanse i obrazovanje dostupno svakom djetetu.“
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, v.d. direktora Direktorata Dragan Mijušković istakao je da priznanje potvrđuje sistemske promjene koje se ogledaju u svakodnevnom životu: „Romska djeca sada imaju mjesto koje im pripada u učionicama.“
Direktor organizacije „Roma Aktiv Albanija“, Adriatik Hasantari, poručio je da ovo priznanje predstavlja prekretnicu i podsjetnik na dugoročnu odgovornost.
Ministarstvo će, kako se navodi u saopštenju, nastaviti da radi u partnerstvu sa institucijama, NVO sektorom i građanima, s ciljem stvaranja društva jednakih šansi za sve.

MPNI: Evropsko priznanje za inkluziju Roma u obrazovanju – uspjeh koji pripada svima

Alijansa žena Demokratske partije socijalista Nikšić pridružila se humanitarnoj akciji „Daruj igračku za djecu iz romskih zajednica“, sa ciljem da obraduje najmlađe pripadnike romske populacije i doprinese njihovom srećnijem i sadržajnijem djetinjstvu.
Akcija je usmjerena na prikupljanje igračaka i edukativnog materijala za djecu iz marginalizovanih zajednica, a članice Alijanse žena ističu da su ponosne što su dio ove inicijative, kojom se šalje snažna poruka solidarnosti i brige.
„Naša podrška dolazi iz iskrene želje da djeci iz marginalizovanih zajednica pružimo osjećaj prihvaćenosti i ravnopravnosti. Svaka igračka je simbol pažnje, brige i poruka da nijesu zaboravljeni. Ponosna sam na sve žene koje su pokazale koliko zajedništvo i empatija mogu da mijenjaju svijet,“ izjavila je Ivana Sarić, predsjednica Alijanse žena DPS Nikšić.
Iz ove organizacije poručuju da će nastaviti da podržavaju humanitarne aktivnosti koje promovišu jednakost, humanost i socijalnu inkluziju, naročito kada su u pitanju djeca i najugroženiji članovi društva.

Alijansa žena DPS Nikšić podržala humanitarnu akciju „Daruj igračku za djecu iz romskih zajednica“

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

Obrazovanje čini osnovu za bolji život, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, već je to za nju početak i &nbsp;dokaz da je uspjela da se približi svom cilju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;prva Romkinja iz Bijelog Polja koja je završila fakultet - Irijana Rizvanović
Od početka godine sklopljeno je jedanaest dječjih brakova među pripadnicima RE zajednice, podaci su Centra za romske inicijative, najmlađe žrtve ugovorenih brakova su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak.
U nekim gradovima još uvijek opstaje praksa ugovorenih brakova, kaže Rizvanović, jer je to dio starih običaja i tradicije, dodaje ona, koji dolaze iz Indije odakle Romi vode porijeklo.
- Motivi su mnogobrojni, zbog proširenja zajednice, novca ili sličnog. Međutim, u zadnjih 20 godin, to jeste u periodu kojeg se bar ja mogu sjećati, ova praksa skoro da i ne postoji, bar u Bijelom Polju, za ostale gradove nijesam sigurna i ne bih da kažem neku pogrešnu informaciju, jer, kao što ste rekli, sklopljeno je jedanaest brakova tokom godine. Smatram da postoje određene institucije koje se bave ovim pitanjem, i sprječavanjem istog, ali i sama &nbsp;zajednica često prijavljuje policiji ako dođe do braka maloljetnih - rekla je Rizvanović.
Rano stupanje u brak maloljetnih lica nosi sa sobom zastoj mentalnog razvijanja, smatra Rizvanović, do neadekvatnog napretka, naročito, dodaje ona, ako nijesu dovoljno obrazovani da, kako kaže, znaju svoja prava.
- Može doći do mnogo problema, jer je brak mnogo zahtijevan aspekt života i treba da se nađe posao, da se nađe zajednički jezik sa partnerom, pa da ne spominjem da dolaze djeca u pitanje, i mnogi drugi razlozi - naglasila je Rizvanović.
Ako postoji saznanje da se priprema takav brak, poručuje Rizvanović, a roditelji djece se ne daju urazumiti, ističe ona, najbolje je prijaviti institucijama takav slučaj, jer je, kako kaže u prvom planu edukacija, a ako ona ne uspije, naglašava, onda je neophodna sankcija.
- U Bijelom Polju, smatram i drugim gradovima, postoje institucije i nevladine organizacije, čak i pojedini aktivisti koji se bave ovim pitanjem, ili sprječavanjem istog. Policija je angažovana u Bijelom Polju, kao i u drugim gradovima, i postoji posebna kancelarija koja se bavi romskim pitanjima, zatim su održane i nekolike edukativne radionice u školama i slično, koje djeluju preventivno. Van Bijelog &nbsp;Polja mogu spomenuti da je gospođa Fana Delija jedna žena i osoba koje se bavi godinama ovim pitanjem i koja je stvarno bori za prava djece i spašavanju od &nbsp;ranih ugovorenih brakova - istakla je Rizvanović.
Obrazovanje čini osnovu za bolji život, poručuje Rizvanović, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, ističe ona, već je to za nju početak i, kako kaže, dokaz da je uspjela da se približi svom cilju.
Dobar roditelj treba da djetetu priliku da se obrazuje, smatra Rizvanović, &nbsp;kao što je ona dobila podršku od svoje porodice, naglašava, ali i od nastavnika i direktora škole u kojoj je, kako navodi, dobila svo razumijevanje i podršku.
- Sama sebe ohrabrujem riječima ,, nijesi kao Romkinja manje vrijedna od ostalih, i sve što oni mogu možeš i ti”. Kod mnogih romskih porodica, što se tiče prepreka, žensko dijete se tako vaspitava da postaje dobra domaćica, da kuva, čisti i brine se o svojoj braći i sestrama, iako i te djevojčice, kao i sva druga djeca, imaju pravo na djetinjstvo, što je jedna od bitnijih stvari koje roditelji moraju imati na umu. Međutim, jedan od faktora zašto se ženska djeca ne šalju u škole jeste strah određenih roditelja da se njihovo dijete ne zaljubi i tako ne zanemari svoje obrazovanje. Još jedan aspekt je prosta nezainteresovanost za obrazovanjem i kao stav da obrazovanju treba posvetiti dosta vremena, a oni bi da vide brze rezultate - zaključila je Rizvanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rizvanović: Djeca imaju pravo na djetinjstvo

Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, dugogodišnji istraživač i aktivista u lokalnoj bjelopoljskoj RE zajednici Rafet Murić.
Bjelopoljska romska zajednica je specifična, kaže Murić, i tema ugovorenih brakova se sagleda iz više segmenata, dodaje on, a to su ugovoreni dječji brakovi, ugovoreni maloljetnički brakovi i, kako kaže, dogovora maloljetničkih brakova.
- Što se tiče bjelopoljske romske zajednice, koja je autohtona, znači domicilna romska zajednica, dječjih brakova nije bilo, pogotovu u posljednje vrijeme, ali naše istraživanje i naša saznanja, koja sam dobijao od mojih prijatelja iz romske zajednice govore da se u suštini to gotovo nikada nije ni dešavalo. Što se tiče ugovorenih maloljetničkih brakova, nekada davno je bilo dosta prisutno u romskoj zajednici, ali toga je bilo prisutno u većinskoj zajednici, tako da romska zajednica i po ovom pitanju diji sudbinu većinske zajednice u kojoj živi. U posljednje vrijeme, kad kažem posljednje vrijeme mogao bih reći 20, 25 godina, gotovo nema te pojave ni maloljetničkih brakova, ali ima dogovora vezano za brak. Znači, ima maloljetničkih brakova vrlo rijetko, u posljednje vrijeme zaista vrlo rijetko, ali roditelji ne utiču na volju mlade i mladoženje, odnosno brak se ugovara uz pristanak, volju, mogu reći slobodno i ljubav dvoje mladih koji ulaze u tu bračnu zajednicu - rekao je Murić.
Kroz video ,, Zaključana mladost” je dokumentovano, objašnjava Murić, i objavljena su svjedočanstva članova bjelopoljske romske zajednice, dodaje on, da se brakovi dešavaju uz pristanak, odnosno, ističe on, da su inicijatori bračne zajednice mladi ljudi, a ne roditelji.
- Bilo je slučajeva da roditelji udaju nasilno nju za njega, ili obrnuto, ali u posljednje vrijeme, bjelopoljski mladi Romi i Romkinje su jako osvješćeni, jako je podignuta ta svijest, tako da se to gotovo ne dešava - istakao je Murić.
Pored ,, Zaključane mladosti” snimljen je, u vidu pozorišne predstave, podsjeća Murić, kratki film ,,Osvajanje slobode” u kome glume Romi i Romkinje iz bjelopoljskog naselja Strojtanica i, dodaje on, snimljen je na romskom jeziku, a premijera se, kako navodi, očekuje 10.decembra kada se obilježava Dan ljudskih prava.
- Ja bih dodao nešto možda važno, i pozvao druge da obrate pažnju. Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Zaključana mladost i Osvajanje slobode

Nema ko i nema za šta da miri građane, samo treba da ih političari ostave na miru. Pravi određena vrsta segregacije i marginalizacije, a te zasluge idu vrhu države i Srpskoj pravoslavnoj &nbsp;crkvi - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Dušan Pajović.
Po statističkim podacima koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje kod mladih je došlo do smanjenja percepcije crnogorskog &nbsp;kao multikulturalnog drustva.
CGO je odradio sjajan posao, kaže Pajović, pitali su prava pitanja koja sve zanimaju, a posebno je zabrinjavajuće, ističe on, to što se Crna Gora posmatrata kao neki entitet, gdje različite kulture i nacije, kako kaže, bivstvuju.
- Pravi se određena vrsta segregacije i marginalizacije. Za to, svakako, zasluge idu vrhu države i crkvi, jer ja sam iz Kotora, i ne mogu da se provozam petnaestak minuta, a da ne vidim par megalomanskih krstova, tako da mogu misliti &nbsp;kakav je tek osjećaj ljudima koji pripadaju drugoj vjerskoj zajednici. Ja sam ateista, ne pripadam nijednoj vjerskoj zajednici, mogu da zamislim kakva sjećanja to evocira i &nbsp;a šta tačno podsjeća takvo ophođenje, kakva sadašnja vlast ima prema građanskom biću Crne Gore - rekao je Pajović.
Sagovornik Televizije se osvrnuo na događaj koji je uznemirio Crnu Goru, dvostruko ubistvu u Tomaševu, koje je počinio već &nbsp;osuđivani odbjegli Alija Balijagić, podsjeća Pajović, za to vrijeme građani Bijelog Polja prave proteste protiv, ističe Pajović, takozvanog islamskog fundamentalizma, kojeg nema u Crnoj Gori.
- Predsjednik susjedne države Aleksandar Vučić je kazao da je Alija islamski fundamentalista, iako za to nije bilo dokaza, što su i naše &nbsp;službe, crnogorske, potvrdile, da bi se orkestrirala određena hajka na muslimansku zajednicu, gdje građani Bijelog Polja misle da je neki globalni ustanak protiv islamskog fundamentalizma, prilikom čega se jasno izjednačavaju zločini ovog čovjeka sa čitavom islamskom zajednicom. Jako je težak položaj manjinskih grupa, ne treba da nas čudi taj pad percepcije multikulturalizma, jer kao što i samo istraživanje pokazuje, Srbi su najprivilegovanija nacija u Crnoj Gori. Ja sad nijesam od onih ljudi koji smatra da trebamo i ostale nacionalnosti dovoditi do nekih privilegovanih nivoa, da bi se to izjednačilo, već smatram da trebamo slomiti te naočari nacionalizma i nacionalnosti, ali da bi se to dogodilo svakako da trebamo u određeno bazični položaj dovesti sve nacionalne i vjerske grupe, da bi mogli zaista zakoračiti prema onoj našoj lijepoj rečenici Ustava, koja nikada nije dovedena do kraja, a to je da je &nbsp;Crna Gora multikulturalna država socijalne pravde, ekološka i država svih ljudi koji u njoj žive - istakao je Pajović.
Jedan od najporažavajućih podataka je da mladi ne bi sklopili brak sa osobom iz druge etničke ili vjerske pripadnosti, poručuje Pajović, a na prvu loptu je bio, kako kaže, smiješan.&nbsp;
- To ne treba da nam bude smiješno, već užasavajuće. Dakle, kad pogledate rezultate vidjećete da je u pitanju svaka druga osoba. Dakle, svaka druga osoba u Crnoj Gori ne ži da stupi u brak sa osobom druge nacionalnosti ili druge vjere. Ja zaista ne mogu zamisliti da sam prije stupanja u kontakt s mojom partnerkom nju ispitivao koje je nacionalnosti, vjere i slično. To nas dovodi u tu poziciju da mi jednostavno sumnjamo &nbsp;koliko mladi ljudi i druge starosne grupe uopšte imaju kontakt sa drugim nacijama, iako žive u, makar načelno, u multinacionalnim i multi vjerskim sredinama. Definitivno.te kontakte treba pospješiti, i mislim da se onda te prepreke sklanjaju. Istovremeno, nijesam jedan on &nbsp;onih ljudi koji smatraju da sve treba da ide od vrha ka dnu, mislim da od vrha ka dnu ide &nbsp;presija, međunacionalna i međuvjerska mržnja, što nam pokazuje rad ove Vlade, Srpske pravoslavne crkve i nekih drugih institucija, jer biva sve gore, kao što možemo vidjeti, iako su Vladi puna usta pomirenja i ekonomske ravnopravnosti, ništa od toga ne dolazi do realizacije, već upravo ima suprotan efekat - poručio je Pajović.
Po mišljenju Pajovića nema ko i nema za šta da miri građane, jer nijesu posvađani, već bi trebalo da ostave građane, ističe on, na miru, a da će se pronaći obrasci i mostovi dijaloga, koji će, kako kaže, više približiti jedne drugima.
Povjerenje bez potpune transparentnosti ne može da postoji, smatra Pajović, a transparentnosti, dodaje on, očigledno nema, jer je potrebno da se iznesu neke dezinformacije, kakve iznosi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, da bi crnogorska Vlada nekim kanalima, ističe on, koji ni ne dopru do svih građana, reagovala, kako kaže, da to nije tačno.
- Trebalo bi da dobijemo &nbsp;informacije naših službi, valjda, da bi imali ikakav vid povjerenja u iste, dodatno, jako je teško izgraditi povjerenje kada je percepcija građana, uključujući i moju percepciju, da dobronamjernost ne postoji. Bez dobronamjernosti i transparentnosti, mislim, da će uvijek i padati povjerenje u vladu i druge političke aktere, a vidimo.da istovremeno nema volje da se transparentnost poboljša, niti da se decentralizuje Vlada u nekom smjeru, gdje bi građani bili u određenom centru političkog globusa, umjesto da jednostavno budemo primači informacija i da imamo pasivnu ulogu uvijek, osim kad dođe trend krajnjeg revolta i bunta - poručio je Pajović.
Naš rasizam se ogleda u odnosu prema Romima, poručuje Pajović, lako je pričati o američkom društvu i njihovom rasizmu prema crnačkom populacijom, dodaje on, a u Crnoj Gori crnaca Afroamerikanaca ima u veoma malom procentu.
- Odlika našeg ponašanja prema Romima je naš rasizam, koji, kao što svi znamo, žive u veoma, veoma potlačenom položaju. Pitanje koliko šira zajednica ima uopšte kontakta sa njima, dok je kontakt jedan od glavnih činilaca, prema svim istraživanjima, smanjenja predrasuda i stereotipizacije. S druge strane, moram opet govoriti o političkim akterima, jer su oni ti koji diktiraju politike. Ja bih naglasio da povlašteni, isto kao i ugnjetavani položaj, potiču, prije svega, iz materijalne situacije.Znamo da Romi veoma teško žive i &nbsp;ja &nbsp;vjerujem da bi se dosta, dosta mostova sagradilo i prevazišlo, kada bi oni imali osnovne uslove za život, koji im nažalost uopšte nijesu ispunjeni - zaključio je Pajović.

Pajović: Naš rasizam se ogleda u odnosu prema Romima

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: romi