Obrazovanje čini osnovu za bolji život, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, već je to za nju početak i &nbsp;dokaz da je uspjela da se približi svom cilju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;prva Romkinja iz Bijelog Polja koja je završila fakultet - Irijana Rizvanović
Od početka godine sklopljeno je jedanaest dječjih brakova među pripadnicima RE zajednice, podaci su Centra za romske inicijative, najmlađe žrtve ugovorenih brakova su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak.
U nekim gradovima još uvijek opstaje praksa ugovorenih brakova, kaže Rizvanović, jer je to dio starih običaja i tradicije, dodaje ona, koji dolaze iz Indije odakle Romi vode porijeklo.
- Motivi su mnogobrojni, zbog proširenja zajednice, novca ili sličnog. Međutim, u zadnjih 20 godin, to jeste u periodu kojeg se bar ja mogu sjećati, ova praksa skoro da i ne postoji, bar u Bijelom Polju, za ostale gradove nijesam sigurna i ne bih da kažem neku pogrešnu informaciju, jer, kao što ste rekli, sklopljeno je jedanaest brakova tokom godine. Smatram da postoje određene institucije koje se bave ovim pitanjem, i sprječavanjem istog, ali i sama &nbsp;zajednica često prijavljuje policiji ako dođe do braka maloljetnih - rekla je Rizvanović.
Rano stupanje u brak maloljetnih lica nosi sa sobom zastoj mentalnog razvijanja, smatra Rizvanović, do neadekvatnog napretka, naročito, dodaje ona, ako nijesu dovoljno obrazovani da, kako kaže, znaju svoja prava.
- Može doći do mnogo problema, jer je brak mnogo zahtijevan aspekt života i treba da se nađe posao, da se nađe zajednički jezik sa partnerom, pa da ne spominjem da dolaze djeca u pitanje, i mnogi drugi razlozi - naglasila je Rizvanović.
Ako postoji saznanje da se priprema takav brak, poručuje Rizvanović, a roditelji djece se ne daju urazumiti, ističe ona, najbolje je prijaviti institucijama takav slučaj, jer je, kako kaže u prvom planu edukacija, a ako ona ne uspije, naglašava, onda je neophodna sankcija.
- U Bijelom Polju, smatram i drugim gradovima, postoje institucije i nevladine organizacije, čak i pojedini aktivisti koji se bave ovim pitanjem, ili sprječavanjem istog. Policija je angažovana u Bijelom Polju, kao i u drugim gradovima, i postoji posebna kancelarija koja se bavi romskim pitanjima, zatim su održane i nekolike edukativne radionice u školama i slično, koje djeluju preventivno. Van Bijelog &nbsp;Polja mogu spomenuti da je gospođa Fana Delija jedna žena i osoba koje se bavi godinama ovim pitanjem i koja je stvarno bori za prava djece i spašavanju od &nbsp;ranih ugovorenih brakova - istakla je Rizvanović.
Obrazovanje čini osnovu za bolji život, poručuje Rizvanović, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, ističe ona, već je to za nju početak i, kako kaže, dokaz da je uspjela da se približi svom cilju.
Dobar roditelj treba da djetetu priliku da se obrazuje, smatra Rizvanović, &nbsp;kao što je ona dobila podršku od svoje porodice, naglašava, ali i od nastavnika i direktora škole u kojoj je, kako navodi, dobila svo razumijevanje i podršku.
- Sama sebe ohrabrujem riječima ,, nijesi kao Romkinja manje vrijedna od ostalih, i sve što oni mogu možeš i ti”. Kod mnogih romskih porodica, što se tiče prepreka, žensko dijete se tako vaspitava da postaje dobra domaćica, da kuva, čisti i brine se o svojoj braći i sestrama, iako i te djevojčice, kao i sva druga djeca, imaju pravo na djetinjstvo, što je jedna od bitnijih stvari koje roditelji moraju imati na umu. Međutim, jedan od faktora zašto se ženska djeca ne šalju u škole jeste strah određenih roditelja da se njihovo dijete ne zaljubi i tako ne zanemari svoje obrazovanje. Još jedan aspekt je prosta nezainteresovanost za obrazovanjem i kao stav da obrazovanju treba posvetiti dosta vremena, a oni bi da vide brze rezultate - zaključila je Rizvanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rizvanović: Djeca imaju pravo na djetinjstvo

Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, dugogodišnji istraživač i aktivista u lokalnoj bjelopoljskoj RE zajednici Rafet Murić.
Bjelopoljska romska zajednica je specifična, kaže Murić, i tema ugovorenih brakova se sagleda iz više segmenata, dodaje on, a to su ugovoreni dječji brakovi, ugovoreni maloljetnički brakovi i, kako kaže, dogovora maloljetničkih brakova.
- Što se tiče bjelopoljske romske zajednice, koja je autohtona, znači domicilna romska zajednica, dječjih brakova nije bilo, pogotovu u posljednje vrijeme, ali naše istraživanje i naša saznanja, koja sam dobijao od mojih prijatelja iz romske zajednice govore da se u suštini to gotovo nikada nije ni dešavalo. Što se tiče ugovorenih maloljetničkih brakova, nekada davno je bilo dosta prisutno u romskoj zajednici, ali toga je bilo prisutno u većinskoj zajednici, tako da romska zajednica i po ovom pitanju diji sudbinu većinske zajednice u kojoj živi. U posljednje vrijeme, kad kažem posljednje vrijeme mogao bih reći 20, 25 godina, gotovo nema te pojave ni maloljetničkih brakova, ali ima dogovora vezano za brak. Znači, ima maloljetničkih brakova vrlo rijetko, u posljednje vrijeme zaista vrlo rijetko, ali roditelji ne utiču na volju mlade i mladoženje, odnosno brak se ugovara uz pristanak, volju, mogu reći slobodno i ljubav dvoje mladih koji ulaze u tu bračnu zajednicu - rekao je Murić.
Kroz video ,, Zaključana mladost” je dokumentovano, objašnjava Murić, i objavljena su svjedočanstva članova bjelopoljske romske zajednice, dodaje on, da se brakovi dešavaju uz pristanak, odnosno, ističe on, da su inicijatori bračne zajednice mladi ljudi, a ne roditelji.
- Bilo je slučajeva da roditelji udaju nasilno nju za njega, ili obrnuto, ali u posljednje vrijeme, bjelopoljski mladi Romi i Romkinje su jako osvješćeni, jako je podignuta ta svijest, tako da se to gotovo ne dešava - istakao je Murić.
Pored ,, Zaključane mladosti” snimljen je, u vidu pozorišne predstave, podsjeća Murić, kratki film ,,Osvajanje slobode” u kome glume Romi i Romkinje iz bjelopoljskog naselja Strojtanica i, dodaje on, snimljen je na romskom jeziku, a premijera se, kako navodi, očekuje 10.decembra kada se obilježava Dan ljudskih prava.
- Ja bih dodao nešto možda važno, i pozvao druge da obrate pažnju. Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Zaključana mladost i Osvajanje slobode

Policiji je u 2023. godini prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja, 25 seksualnih napada, a zabilježena su i 104 slučaja korupcije, pokazala je Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori kriminaliteta) koju je objavio Zavod za statistiku (Monstat).&nbsp;
Prema podacima Monstata, u 2023. godini policiji su prijavljena 4.094 krivična djela, dok je broj osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom bio 4.343.
Zabilježeno je pet namjernih ubistava i 33 pokušaja ubistva.
Prema statistici desio se 151 teški napad, prijavljeno je 15 slučajeva silovanja, 25 seksualnih napada i 27 razbojništava.
Prijavljene su 443 provale, 332krađe, 66 nezakonitih posjedovanja i upotreba droga i 315 slučajeva trgovine narkoticima.
Prijavljena su 104 slučaja korupcije, 17 krijumčarenja &nbsp;migranata, 262 trgovine oružjem i eksplozivima.
- Većinu osoba čine muškarci sa 90 odsto ili 3 909, dok žene čine 10 odsto od ukupnog broja osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom, odnosno 434 - navodi se u saopštenju Monstata.
Ukupan broj procesuiranih lica u 2023. godini iznosi 9.227.
- Od tog broja, punoljetni učinioci čine 95,1 odsto ili 8 776, dok maloljetni učinioci čine 4,9 odsto od ukupnog broja procesuiranih lica, odnosno 451 - navodi se u izvještaju.
Ukupan broj osuđenih lica u 2023. godini iznosi 2.724.
- Većinu osuđenih čine muškarci sa 91,4 odsto ili 2 489, dok žene čine 8,6 odsto od ukupnog broja osuđenih lica, odnosno 235 - podaci su Monstata.
Većina lica u zatvoru su muškarci, i čine 96,7% od ukupnog broja zatvorenika.
Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori &nbsp;kriminaliteta) je rezultat godišnjeg prikupljanja podataka za Eurostat/UNODC (UN-CTS upitnik), za sve faze sistema krivičnog pravosuđa, policija – tužilaštva - sudovi – zatvori.&nbsp;
U Crnoj Gori, Uprava za statistiku po prvi put objavljuje saopštenje o indikatorima kriminaliteta, iako se podaci o kriminalitetu prikupljaju duži niz godina za Eurostat/UN.

Policiji prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja i 25 seksualnih napada

Iračke vlasti ekshumirale su posmrtne ostatke oko 100 kurdskih žena i djece iz masovne grobnice u južnom Iraku, za koje se pretpostavlja da su žrtve bivšeg lidera Sadama Huseina 1980-ih godina, saopšteno je danas u Bagdadu.
Masovna grobnica se nalazi u blizini Tal al Šaikije, u provinciji Mutana, prenio je Frans pres.
Specijalizovani timovi počeli su da ekshumiraju posmrtne ostatke sredinom decembra.
- Nakon što je uklonjen prvi sloj zemlje i posmrtni ostaci su se jasno pojavili, otkriveno je da su pripadali ženama i djeci obučeni u kurdsku odjeću - rekao je za AFP zvaničnik zadužen za masovne grobnice Dia Karim.
Žrtve su vjerovatno iz Kalara, u provinciji Sulejmanija, u autonomnoj oblasti Irački Kurdistan na sjeveru Iraka, dodao je on, uz ocjenu da ih u grobnici ima najmanje 100.
Mnoge žrtve su „pogubljene mecima ispaljenim iz blizine u glavu“, rekao je Karim, dodajući da su operacije ekshumacije još u toku.
Sadam Husein, koji je svrgnut 2003. godine poslije američke invazije na Irak, obješen je prije nego što mu se sudilo po optužbi za „genocid“ za smrt oko 180.000 Kurda u nasilnoj kampanji protiv Kurda koji je vodio njegov režim 1987. i 1988. godine.

U Iraku posmrtni ostaci stotinu kurdskih žena i djece ekshumirani iz masovne grobnice

Izabrani američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je vlasništvo i kontrola Grenlanda od strane SAD neophodnost, ali iz Evropske unije na to - nemaju komentar.
Iako su ogromna većina Grenlanđana građani EU, diplomatska služba EU poznata kao Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) na pitanja Politika samo je kratko odgovorila.
- Mogu da vam ponudim brz odgovor: ne komentarišemo komentare - rekao je portparol EU za spoljnu politiku i bezbjednost Anuar El Anuni.
Grenland, autonomna danska teritorija, nije u EU, ali je klasifikovan kao „prekomorska teritorija povezana sa EU“.
Od skoro 57.000 osoba koje žive na ostrvu bogatom mineralima, samo oko 2.000 nisu Danci, što znači da se stanovništvo uglavnom sastoji od građana EU.
Tramp je u nedjelju izrazio ponovno interesovanje za kupovinu Grenlanda — nakon što je to prvobitno učinio još 2019. godine — a imenovao je i svog novog ambasadora u Danskoj: suosnivača PejPal-a i bivšeg američkog ambasadora u Švedskoj Keneta Hauerija.
- U svrhu nacionalne bezbjednosti i slobode širom svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola Grenlanda apsolutna potreba - rekao je Tramp u postu na Truth Social.
Ali nisu svi bili tako nesigurni kao Brisel u pogledu mogućnosti da Grenland padne u američke ruke.
- Grenland je naš - rekao je premijer teritorije Mute Egede na Fejsbuku u ponedjeljak.
Dodao je: „Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju.“
Egede je insistirao da Grenland pripada njegovim stanovnicima, koji ne smiju izgubiti „dugu borbu za slobodu“.
Zvanično, Kopenhagen je saglasan sa Egedeovim stavom.
Nekoliko sati nakon što je Tramp objavio svoje komentare, Danska je najavila da će povećati potrošnju na odbranu na Grenlandu na najmanje 1,3 milijarde eura, iako je danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen rekao da je taj tajming bio samo „ironija sudbine“.
Vlade Grenlanda i Danske nisu odmah odgovorile na zahtjev Politika za komentar.

Tramp želi Grenland i njegovih 55.000 EU građana: Evorpska unija nema komentar

26.12.
22:36h
Biti političar je isto kao i biti prevarant.
Talenat koji svakome nije dat od boga.
Zato, čestitajmo novoj vlasti u Podgorici.
Neka se niko ne ljuti, mislim od političara. Sve dogovore, svi slično prave. Iako politiku čini javni moral, moral je stvar privatne politike.
Koga briga za sveukupnu javnost.
Nego. Vi sigurno ne znate za pjesmu Kralja Nikole koja se zove "Grehote". Nijesam ni ja znao, da budem iskren do noćas, da mi na nju Amid nije skrenuo pažnju.
Ima tu jedan stih.&nbsp;
A u stihu tom se kaže:
"Grehota je narodima,
da za cara zeca care,
ah, pri zecu prosto imat
za glavara i magare"
P.S. Da parafraziram Pekića. Ja sam vrlo fin samo na jeziku koji ne govorim.

Biti političar je isto kao i biti prevarant

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.