Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara Velja Stanišića, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.
Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.
- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.
Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.
- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.
Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste Miloša Karadaglića da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.
- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.
&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je u emisiji "Na kraju dana" na TV E da ne treba rušiti džamiju na Koniku u Podgorici, poručujući da to neće dozvoliti.
Romski savjet je izrazio zabrinutost zbog odluke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da sruši džamiju na Koniku, tokom svetog mjeseca Ramazana, pozivajući Ministarstvo da odustane od te namjere. Istovremeno Medžlis Islamske zajednice Podgorica pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za izgradnju nove džamije Idris ef. Demiri na Koniku koja će nositi ime po prvom predsjedniku mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Odluka o rušenju džamije u blagoslovenim danima Ramazana, kaže Šaljaj, teško je pala, ne samo romskoj zajednici, već i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
- Odluka Ministarstva u ovom momentu ne znam da li je pokazivanje sile i moći, i da li na neki način pokazuje koja se politička partija pita u vlasti, i u samoj Vladi - rekao je Šaljaj.
Romski savjet će uraditi sve, poručuje Šaljaj, što je u njegovoj moći i poručuje neće dozvoliti rušenje džamije.
- Smatram da poslije toliko truda, ali i emotivne vezanosti za samu džamiju, je najlakše pokazati moć nad onim najranjivijim, najslabijim, da se tako izrazim. Po zadnjem popisu stanovništva Roma je 0,9 posto, te smatram da, pored svih diskriminacija sa kojima se suočavamo, ne treba da budemo još i vjerski diskriminisani. Bez obzira koliko je neka porodica ekonomski slaba, za džamiju je odvajala određena sredstva kroz donacije, za njenu izgradnju. Smatram da ne treba da se ruši džamija, nećemo to dozvoliti. Izaći ćemo, kao u subotu što je bilo protest ljudi koji nijesu saglasni sa rušenjem došli su ispred džamije i sugerisali da se sa toga mjesta neće pomaći, prvo će morati nas da pregazi, uhapsi, na neki način ukloni sa toga mjesta i kasnije nastavi sa rušenjem džamije. Zaista ne mislim, i ne želim da prijetim niti Ministarstvu urbanizma i prostornog planiranja, niti Vladi gospodina Milojka Spajića, samo želimo da dođe do dogovora, i da odustanu od rušenja džamije, i da dođemo do kompromisa sve što smo greškom prekršili da platimo naknadu, i riješimo ovu situaciju - poručio je Šaljaj.
Sagovornik emisije "Na kraju dana" se nada da će sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine postići kompromis, te uz naknadu uspjeti da sačuvaju džamiju na svom mjestu.
- Svakako sam sugerisao da je najbolje da tu džamiju zavedemo regularno, kako i dolikuje, i jednostavno sve platimo ono što do sada nijesmo platili. Mi stojimo iza toga i raspoloženi smo da skupimo određena sredstva i platimo. Svjesni smo.da smo imali te greške koje naša zajednica nije na vrijeme prijavila, ali svakako ako krenemo.ispočetka gradnje, taj plac se vodi na jedno fizičko lice, koje je krenulo u gradnju, imali su dozvolu, ali je ta dozvola istekla. Ono što je činjenica, sa čime se moramo suočiti svi i Ministarstvo koje je za ovo nadležno, jeste da je 70 ili 80 odsto Roma polupismeno, ili nepismeno, i oni su mislili da ta potvrda koju imaju za izgradnju i dalje traje. Međutim, ta potvrda je istekla i oni su na neki način nesvjesno ušli u sam taj projekat, krajem decembra - početkom januara, nakon završenih svih radova, mi smo odlučili da tu džamiju ovakufimo Islamskoj zajednici. Nijesmo željeli da se taj džemat Konik odvoji od Islamske zajednice, smatramo da pripadamo njìma i stojimo im na raspolaganju. Mi smo uz Islamsku zajednicu, a siguran sam da je i Islamska zajednica uz nas - zaključio je Šaljaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA8NTs96ZBqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šaljaj: Nećemo dozvoliti rušenje džamije na Koniku, pozivamo Vladu na kompromis

Romski savjet izražava duboku zabrinutost povodom odluke o rušenju džamije, koja predstavlja ne samo vjerski objekat već i simbol zajedništva i duhovnosti naše zajednice, kazao je predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, pozivajući ministra Slavena Radunovića i premijera Milojka Spajića da hitno preispitaju odluku o rušenju i pronađu kompromisno rješenje.&nbsp; Šaljaj je naglasio da su spremni da plate sve što je potrebno kako bi džamija ostala na svom mjestu i nastavila da služi svojoj svrsi.&nbsp; Prethodno je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo odluku da sruši džamiju na Koniku.&nbsp; - Ovu džamiju, izgrađenu odricanjem i trudom najsiromašnijih među nama – pripadnika romske zajednice – država sada želi da izbriše, bez sluha za njenu važnost i simboliku - kazali su iz Romskog savjeta.&nbsp; Šaljaj je istakao da se veliki broj sunarodnika okupio ispred džamije nakon objave o rušenju kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i odlučnost da brane, kako je kazao, taj sveti prostor. - Vjerujemo da će razum i dijalog prevladati te da će nadležne institucije uvažiti značaj ovog objekta za vjernike - rekao je Šaljaj.&nbsp; Iz Romskog savjeta su prethodno podsjetili da su se prije samo nekoliko godina održavale masovne litije s ciljem očuvanja svetinja, jer su vjerski objekti tada smatrani nečim što se ne smije dirati.&nbsp; Država je, dodaju, pokazala razumijevanje i donijela rješenja koja su bila prihvatljiva za vjernike.&nbsp; - Danas, u svetom mjesecu Ramazana, pitamo: da li je ishod toga da sada rušimo džamije? Da li su svetinje važne samo kada pripadaju jednoj vjerskoj zajednici? - pitali su oni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250315200344_f4e5593a189d2cefd9ec4887cc2e7e7fff64c4897d1cb74c134dff3e94d6445d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250315200344_f4e5593a189d2cefd9ec4887cc2e7e7fff64c4897d1cb74c134dff3e94d6445d" data-rendition-name="original" width="660" height="496" loading="lazy" alt="Romski protest "> </figure>

Šaljaj: Radunović i Spajić da hitno preispitaju odluku o rušenju džamije

Podgorička policija suštinski je demantovala tvrdnje Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada da su spriječili desetak maskiranih osoba da izazovu požar na Gorici, tvrdeći da je „se radilo o licima koja nijesu bila informisana da ne mogu ući u brdo Gorica među kojima je bilo i stranih državljana koji nijesu imali saznanja o zabrani i organičenju kretanja“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbojanovic-deset-maskiranih-osoba-pokusalo-da-podmetne-pozar-na-brdu-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U saopštenju navode da su preduzeli aktivnosti shodno informacijama objavljenim u više medija, kao i po prijavi pripadnika Službe zaštite i spašavanja, da su na Gorici uočena maskirana lica na koja su ukazali, i kako su kasnije prenijeli mediji, da su osujećena u namjeri da podmetnu požar.&nbsp;
- U vezi sa navedenim, istovremeno ukazujemo da su pripadnici Uprave policije bili raspoređeni na jednom od lokaliteta i nalazili su se u blizini lica mjesta. Preduzetim mjerama i &nbsp;radnjama, te prikupljenim obavještenjima od više lica, utvrđeno je da u odnosu na lica na koja je ukazano - ista nijesu zatečena na licu mjesta, a daljim pregedom lica mjesta je utvrđeno da nije preduzeta bilo koja opšteopasna radnja neposrednog podmetanja požara, niti je utvrđeno da su ova lica preduzela radnju planiranja u vezi sa podmetanjem požara, već se radilo o licima koja nijesu bila informisana da ne mogu ući u brdo Gorica među kojima je bilo i stranih državljana koji nijesu imali saznanja o zabrani i organičenju kretanja na određenom prostoru i lokalitetu – navode iz policije.&nbsp;
Uprava policije, u saopštenju, ističe važnost pravovremene i prokativne reakcije i postupanja službi lokalne samouprave i detekcije lica koja se u ovako složenim situacijama nađu na kriznim područjima i područjima u kojima je na snazi zabrana kretanja i boravka.
- Policijski službenici će nastaviti sa aktivnostima preventivno-represivnog karaktera u saradnji sa lokalnim službama, uz zadržavanje najvišeg stepena operativne pozornosti sa fokusom na zastitu lične i imovinske sigurnosti građana – zaključuju u saopštenju.

Policija tvrdi da ljudi uočeni na Gorici nijesu bili upoznati sa zabranom kretanja, među njima bili i stranci

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada pozvao je gradonačelnika Sašu Mujovića da, kako su naveli, pokaže punu odgovornost i odmah pokrene inicijative koje će poboljšati uslove života i rada službenika Službe zaštite i spašavanja.
- Danas, kada su hrabri vatrogasci i spasioci Glavnog grada heroji ne samo Podgorice, već i cijele države, jasno je da uprava Glavnog grada mora hitno i odlučno reagovati kako bi im obezbijedila bolje uslove - saopštili su iz Kluba odbornika DPS-a.
Oni su predložili sljedeće mjere:
- Obezbjeđivanje parcele za izgradnju stanova za vatrogasce, kako bi mogli riješiti stambeno pitanje pod povoljnim uslovima.
- Povećanje zarada vatrogasaca/spasilaca kroz plan budžeta za 2026. godinu.
- Nabavka specijalizovanih vozila za gašenje požara na nepristupačnim terenima, korišćenjem sredstava prenesenih iz prethodne budžetske godine.
- Kupovina aviona–kanadera iz neiskorišćenih sredstava kapitalnog budžeta i njegovo ustupanje na korišćenje Ministarstvu unutrašnjih poslova.
- Uvođenje nagrada po završetku požarne sezone – pet mjesečnih bruto zarada za one koji su dali najveći doprinos, a tri bruto zarade kao jednokratnu naknadu ostalim službenicima.
Iz DPS-a su naglasili da njihov zahtjev nije politički motivisan, već proizlazi iz, kako su istakli, „nemjerljivog doprinosa vatrogasaca u zaštiti života i imovine“.
- Nadamo se da će ove odluke biti jednoglasno usvojene na prvoj narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada, na inicijativu gradonačelnika Mujovića, i da će njihova realizacija biti prioritet - poručili su odbornici DPS-a.

DPS: Podgorica da pokaže odgovornost prema svojim herojima

Bolnica CODRA objavila je da je, uzimajući u obzir herojstvo i rizikovanje sopstvenih života kako bi se sačuvali životi i imovina drugih i sačuvala priroda naše zemlje, odlučila da svim vatrogascima omogućiti besplatne zdravstvene usluge.
- Naš tim internista, pulmologa ali i stručnjaka drugih specijalnosti i supspecijalnosti, zavisno od indikacija, pružiće svu neophodnu pomoć u nadolazećim danima kako bi zajedno osigurali brz oporavak od svih eventualnih posljedica – navode iz bolnice CODRA.&nbsp;
Dodaju da na raspolaganje stavljaju i njihovu hiperbaričnu komoru za brži oporavak od posljedica koje nastaju udisanjem toksičnih materija.

Bolnica CODRA vatrogascima obezbijedila besplatne zdravstvene usluge

Samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci u petak mogao bi biti presudan trenutak i za rat u Ukrajini i za neobičan odnos američkog lidera prema njegovom ruskom kolegi.
Tramp se godinama hvalio kako se dobro slaže sa Putinom i govorio o njemu s divljenjem, čak ga nazivajući „prilično pametnim“ zbog invazije na Ukrajinu. Ali u posljednjih nekoliko mjeseci iskazivao je frustracije prema Putinu i prijetio dodatnim sankcijama Rusiji.
Istovremeno, Tramp je slao kontradiktorne poruke o svojim očekivanjima od samita. Nazvao ga je „sastankom radi osjećaja“ kako bi procijenio Putinovu spremnost na primirje, ali je takođe upozorio na „veoma ozbiljne posljedice“ ako Putin ne pristane da okonča rat.
Za Putina, sastanak u petak predstavlja priliku da obnovi svoj odnos s Trampom i razbije izolaciju svoje zemlje koju je Zapad nametnuo nakon invazije na Ukrajinu prije tri i po godine. Otvoren je u želji da izgradi odnose SAD–Rusija sada kada je Tramp ponovo u Bijeloj kući.
Bijela kuća je odbacila bilo kakvu sugestiju da je Trampovo sijedanje za sto s Putinom pobjeda za ruskog lidera. Kritičari, međutim, smatraju da sastanak daje Putinu priliku da utiče na Trampa na štetu Ukrajine, čiji lider je bio isključen iz samita.
- Mislim da je ovo kolosalna greška. Nije potrebno da pozivate Putina na američko tlo da biste čuli ono što već znamo da želi - rekao je Ian Keli, penzionisani karijerni službenik Ministarstva vanjskih poslova SAD koji je bio ambasador u Gruziji tokom Obamine i prve Trampove administracije.
Republikanski senator Lindzi Grem iz Južne Karoline, dugogodišnji kritičar Rusije i blizak Trampov saveznik, izrazio je optimizam u vezi samita.
- Imam apsolutno povjerenje da će predsjednik otići da se sastane s Putinom iz pozicije snage, i da će voditi računa o potrebama Evrope i Ukrajine da se rat časno okonča - napisao je Grem na društvenim mrežama.
<h2>Pogled unazad na uspon i pad odnosa Trampa i Putina</h2>
Mjesecima prije nego što je prvi put izabran za predsjednika, Tramp je dovodio u sumnju nalaze američkih obavještajnih agencija da su ruski hakeri ukrali mejlove demokrata, uključujući i njegovu protivnicu Hilari Klinton, i objavili ih kako bi joj naškodili i podstakli Trampovu kampanju.
U jednom nastupu 2016. šokirao je javnost pozivajući ruske hakere da pronađu mejlove koje je Klinton navodno obrisala.
- Rusijo, ako slušaš, nadam se da možeš pronaći 30.000 mejlova koji nedostaju - rekao je Tramp.
Pitanja o njegovim vezama s Rusijom pratila su veći dio njegovog prvog mandata, pokrećući istrage Ministarstva pravde i Kongresa i dovodeći do imenovanja specijalnog tužioca Roberta Malera, koji je osigurao više osuđujućih presuda Trampovim saradnicima, ali nije dokazao kriminalnu zavjeru između Moskve i Trampove kampanje.
Danas Tramp opisuje istragu Rusije kao vezu koju je on i Putin dijelio.
- Putin je prošao kroz mnogo toga sa mnom - rekao je Tramp ranije ove godine.&nbsp;
- Prošao je kroz lažni lov na vještice gdje su koristili njega i Rusiju. Rusija, Rusija, Rusija, jeste li ikada čuli za taj dogovor? – kazao je Tramp.
Putin je 2019. ismijavao istragu i njene konačne nalaze, rekavši: „Planina je rodila miša“.
<h2>'On je samo rekao da nije Rusija'</h2>
Tramp se sastao s Putinom šest puta tokom prvog mandata, uključujući samit 2018. u Helsinkiju, kada je šokirao svijet pojavivši se na strani američkog protivnika po pitanju da li je Rusija uticala na izbore 2016. godine
- Imam veliko povjerenje u svoje obavještajne ljude, ali reći ću vam da je predsjednik Putin danas bio izuzetno jak i moćan u svom poricanju. On je samo rekao da nije Rusija. Rekao bih ovo: ne vidim razlog zašto bi to bilo - rekao je Tramp.&nbsp;
Suočen s intenzivnim kritikama, Tramp je pokušao da povuče tu izjavu nakon 24 sata, ali je sumnju u povlačenje dodatno izazvao izjavom da su i druge zemlje mogle uticati.
Putin je Helsinški samit opisao kao „početak puta“ nazad od napora Zapada da izoluje Rusiju. Takođe je jasno stavio do znanja da je želio da Tramp pobijedi 2016.
- Da, želio sam da pobijedi jer je govorio o normalizaciji rusko-američkih odnosa. Nije li prirodno osjećati simpatije prema osobi koja je htjela da razvija odnose s našom zemljom? - &nbsp;rekao je Putin.
<h2>Tramp nazvao Putina ‘prilično pametnim’ nakon invazije na Ukrajinu</h2>
Dva lidera su održavala prijateljski odnos i nakon što je Tramp 2021. napustio Bijelu kuću.
Nakon Putinove invazije na Ukrajinu 2022, Tramp je opisivao ruskog lidera u pozitivnom svjetlu.
- Mislim, on preuzima zemlju za dva dolara vrijednosti sankcija. Rekao bih da je prilično pametan - rekao je Tramp u svom odmaralištu Mar-a-Lago. U radio intervjuu te sedmice, sugerisao je da je Putin u Ukrajinu ušao da „bude čuvar mira“.
Tramp je više puta tvrdio da invazija na Ukrajinu nikada ne bi bila moguća da je on bio u Bijeloj kući - tvrdnju koju je Putin podržao, pružajući potporu Trampovim lažnim tvrdnjama o izbornoj prevari.
- Ne mogu se ne složiti s njim da bi, da je on bio predsjednik, da mu nijesu ukrali pobjedu 2020, kriza koja je izbila u Ukrajini 2022. mogla biti izbjegnuta - rekao je Putin.
Tramp se takođe hvalio da bi sukobe mogao „riješiti“ za 24 sata.
Tokom većeg dijela kampanje, Tramp je kritikovao američku podršku Ukrajini i omalovažavao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazivajući ga „prodavcem“ koji uvjerava Vašington da šalje oružje i finansiranje njegovoj zemlji.
<h2>Ponovni pregled odnosa</h2>
Kada je postao predsjednik, Tramp je prestao tvrditi da će rat u Ukrajini riješiti za 24 sata. U martu je rekao da je „bilo malo sarkastično“ kada je to tvrdio.
Od ranih dana Trampovog drugog mandata, Putin je zagovarao samit, pokušavajući skrenuti fokus s ukrajinskog sukoba naglašavajući mogućnost pokretanja zajedničkih američko-ruskih ekonomskih projekata, među ostalim pitanjima.
- Bolje je da se sastanemo i mirno razgovaramo o svim pitanjima od interesa za Sjedinjene Države i Rusiju na osnovu današnjih realnosti - rekao je Putin u januaru.
U februaru je situacija izgledala povoljno za Putina kada je Tramp imao sukob s Zelenskim u Bijeloj kući.
Krajem marta, Tramp je još govorio o povjerenju u Putina kada su u pitanju nade za primirje.
Ali, mjesec kasnije, dok su ruski napadi eskalirali, Tramp je na svom nalogu na društvenim mrežama uputio javni i lični apel: „Vladimir, STOP!“
Počeo je iskazivati više frustracija prema ruskom lideru. U maju je napisao na društvenim mrežama da je Putin „apsolutno POLUDIO!“
Početkom ovog mjeseca, Tramp je naredio premještanje dvije američke nuklearne podmornice „na osnovu veoma provokativnih izjava“ bivšeg predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva.
Trampovi glasni protesti protiv Putina ublaženi su otkako je najavio njihov sastanak, ali isto tako i njegova predviđanja šta bi mogao postići.
Govoreći novinarima u ponedjeljak, Tramp je opisao predstojeći samit ne kao priliku da konačno „riješi“ sukob, već kao „sastanak radi osjećaja“.
- Mislim da će biti dobro - rekao je Tramp, pa dodao: „Ali može biti i loše“.

Odnos Trampa i Putina, od prijateljskog do frustrirajućeg, u fokusu samita na Aljasci

Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži. Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora. Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno: “Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“ Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti. Sramno. Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva. Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži. Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu. Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan. Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani. Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške: Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti? Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti. Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

Požar u Piperima, koji je buknuo 11. avgusta i ostavio pustoš za sobom, krenuo je od buster pumpne stanice Vodovoda u Đurkovićima, tvrde mještani. U prilog tome dostavili su Portalu ETV snimak sa nadzorne kamere sa imanja jednog od mještana koji Portal ETV ekskluzivno objavljuje. Snimak pokazuje da je 11. avgusta, oko 11 sati, zavarničilo baš na mjestu gdje se nalazi pumpa, a samo nekoliko minuta kasnije vatra se razbuktala i za samo dva sata progutala je veliku površinu imanja, šuma, pojedine kuće i pomoćne objekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZn4IicQ_Za4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Portal ETV je na licu mjesta od mještana dobio informaciju da su večeras, nakon što su dobili struju oko 17:45 sati, vratili snimak na jednoj od nadzornih kamera (koja preciznosti radi pokazuje sat unazad u odnosu na realno vrijeme) kada su, kako kažu, imali što vidjeti. U periodu prije izbijanja požara sve je djelovalo mirno, niti je, koliko je moguće zaključiti na osnovu snimka, zabilježeno kretanje vozila ili ljudi u dijelu gdje se pojavio dim. A on je, kako je Portalu ETV rekao mještan Srđan Dragićević, krenuo iz dijela u kom se nalazi tkz. buster pumpa podgoričkog Vodovoda, koja šalje vodu iz glavne stanice u više kote. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkMhG_jRi2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani su nam rekli da je policija izuzela video zapis i da će dalje utvrđivati sve okolnosti. Kako su nam rekli, uvjereni su, nakon što su snimak pogledali više puta, da uzrok požara nije ljudski faktor već spoj koji se desio u pumpnoj stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Buster pumpna stanica"> <figcaption>Buster pumpna stanica(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Dragićević se za Portal ETV prisjeća kako je počela agonija koje, kako priznaje, još nije svjestan. - Žena me je pozvala ispod kuće, gdje je izbio požar, da obavijestim rođaka da je izbio požar kod njegove kuće. To sam i uradio, poslije toga je on zvao Vatrogasnu koja je došla nakon pet-deset minuta. Ali tada je već požar bio toliko razbuktan da ekipa Službe zaštite i spašavanja, koja je prva izašla na teren, nije mogla sama da ga ugasi. Prošlo je malo vremena kada su me ponovo obavijestili da gori oko kuće kod rođaka Dragićevića. Jedna žena nas je pozvala da im pomognemo da gasimo vatru. Kad sam došao, vatra se već proširila i bila je blizu moje kuće i tada kreće cjelodnevna borba za spašavanje i moje i imovine mještana - prisjeća se Dragićević. I dok je on staru kuću uspio da spasi vodom iz bistijerne, njegov komšija Miloš Strunjaš, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims", bio je nemoćan pred vatrenom stihijom koja mu je ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta i napravila štetu od više stotina hiljada eura. - Nijesmo imali gradsku vodu od nekih osam sati ujutro. Nisam mogao da koristim ni bunarsku jer struje nije bilo. Drvena nadstrešnica nad terasom je počela da gori, pa sam kuću spašavao vodom iz dječijeg bazena - rekao nam je Strunjaš. Požar i ove noći prijeti Piperima i borba se nastavlja, a mještani se nadaju da će nadležni zvanično utvrditi uzrok požara i preduzeti odgovarajuće mjere.

Portal ETV ekskluzivno objavljuje snimak mještana: „Prije razornog požara u Piperima zavarničila buster pumpa“

U vrijeme kada se 7. avgusta oko 19 stai dogodio napad na visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe Marka Ljubišu Kana sa plaže tog luksuznog rizorta naknadno je evakuisana štićena ličnost &nbsp;- saznaju Portal ETV i Televizija E od izvora iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ovaj podatak jasno ukazuje na višestruke propuste crnogorske policije, posebno što se tiče praćenja bezbjednosno interesantnih osoba, ali i u dijelu zaštite najviših državnih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9" data-rendition-name="original" width="625" height="555" loading="lazy" alt="7.AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu "> <figcaption>7. AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Službenicima policije iz Budve, Uprave policije, ali i operativcima Agencije za nacionalnu bezbjednost odavno je poznato su Marko Ljubiša i njegovi prijatelji - među kojima su i operativno interesantne osobe - česti gosti luksuznog hotela u Miločeru. Tokom posljednja dva - tri ljeta ekipa oko Ljubiše redovni su posjetioci bazena u luksuznom hotelu. &nbsp; Poznato je i da je tokom posljednjih nekoliko godina Ljubiša preživio pet pokušaja likvidacije i da je posebna opasnost biti u njegovom bliskom okruženju. Logično je prepostaviti da Marko Ljubiša Kan, kao i njegovi bliski prijatelji Ognjen Kažanegra i Goran Brale Slovinić ne idu ,,po terenu” bez zaštite, odnosno mogućnosti da uzvrate na eventualni oružani napad. &nbsp;&nbsp; Ipak, prema saznanjima Portala ETV, tokom ljeta ,,redovni” policajci ili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nijesu pretresali ni Ljubišu ni njegove prijatelje, inače operativno interesantna lica za koje se osnovano sumnja da su članovi OKG ,,Budvanska”, koja je dio škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; Čudno postupanje: jer se zna da je Kan bio u pet navrata meta napadača i da prisustvo njegove ekipe na bazanu posredno može da predstavlja opasnost i za goste hotela, ali i za visoke državne funkcionere koji ljeti redovno koriste usluge državne vile ,,Topliš” u Miločerskom parku. &nbsp; Nema objašnjenja zbog čega tokom čitavog ljeta policija nije napravila nijednu akciju provjere. &nbsp; <h2>BEZBJEDNOSNI SEKTOR - BEZ REAKCIJE &nbsp;</h2> Još je čudnija letargija bezbjednosnog sektora, počev od obezbjeđenja u hotelu do policije, tokom boravka plaćenog ubice. &nbsp; Izvori Portala ETV ukazuju da je neshvatljivo da niko iz privatnog obezbjeđenja hotela ili bezbjednosnog crnogorskog sektora nije obratio pažnju na čudno ponašanje čovjeka koji je trebalo da likvidira Marka Ljubišu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5" data-rendition-name="original" width="1516" height="930" loading="lazy" alt="ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula"> <figcaption>ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kada se registrovao u hotelu prvog dana avgusta, mladić je priložio ličnu kartu i predstavio se kao Jovan Galić, srpski državljanin sa prebivalištem u opštini Palilula, rođen 2006. godine. Dva puta je, kažu izvori Televizije E i Portala ETV, produžavao boravak, očito vrebajući priliku da puca na Ljubišu Kana. &nbsp; I nikome, ljudima iz obezbjeđenja hotela, kao ni crnogorskoj policiji, nije izgleda bilo čudno što devetnaestogodišnjak plaća hotelski smještaj, apartman od 600 eura dnevno. Očito je bilo i da mladić boravi sam u apartmanu, da ne izlazi iz kruga hotela, već boravi uglavnom u teretani i na bazenu u popodnevnim satima – nije izazivalo pozornost. &nbsp; A trebalo je da izazove pažnju: mladi gost je uglavnom boravio - u garderobi, sa torbicom; nije se kupao ni na plaži, ni na bazenu. Danima je sjedio na ležaljci iznad bazena i, ispostavilo se, osmatrao društvo u kojem je bio Kan. Ti, naizgled sitni detalji morali su izazvati sumnju nekog od inspektora koji su bili u obavezi da kroz operativni i terenski rad tokom ljetnje turističke sezone obilazi objekte gdje borave operativno interesantna lica i razmjenjuju informacije sa osobljem hotela. <h2>DRŽAVNI FUNKCIONERI BEZ ZAŠTITE</h2> Nije bilo reakcije, iako su krajem jula i prvih dana avgusta u Miločeru turistički boravili i premijer Milojko Spajić i kasnije &nbsp;predsjednik Jakov Milatović, u vili ,,Topliš”, ali i čelnici tužilačke organizacije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. &nbsp; To podrazumijeva da je služba bezbjednosti morala da organizuje, osim lične pratnje, i takozvane ,,bezbjednosne prstene”, pa na taj način omogući sigurnost štićenim ličnostima, državnim funkcionerima. &nbsp; Međutim, svi dostupni podaci ukazuju da je potpuno zakazao bezbjednosni sektor, da je veća tragedija izbjegnuta 7. avgusta i da samo pukom srećom niko nije stradao, iako je metke napadač na Kana ispalio u času kada je ispred bazena i restorana bilo mnogo ljudi, ali i đece. Istražitelji sada provjeravaju da li se radi o falsifikovanim ili pravim dokumentima. Napadač je registrovan na bezbjednosnim kamerama unutar hotela. Nekoliko dana nakon napada na Kana, policija nije izašla sa informacijom da li je identitet sa lične karte pravi ili lažan. &nbsp; Prema tvrdnjama izvora Portala ETV i Televizije E, istražitelji smatraju da je plaćeni napadač iz nekog razloga bio apsolutno siguran da će moći neometano da pobjegne. Prilikom bjekstva prijetio je oružjem osoblju hotela i gostima, i svakom ko mu se našao na putu. Pobjegao je pored bazena, preko parkinga od hotela i kroz naselje Pržno pješke je došao do jadranske magistrale. Kako istražitelji vjeruju, njega je tamo čekala logistika, jedan ili dva čovjeka u vozilu na magistrali. Marko Ljubiša je zadobio teške povrede – frakturu lobanje. ali projektil nije probio kost već je od okrznuća samo napukla. &nbsp; No, šteta je 7. avgusta mogla biti dramatično veća, za državu Crnu Goru. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da se u &nbsp;trenutku pokušaja ubistva Ljubiše pored bazena, na plaži hotela nalazila jedna štićena ličnost i da se odmah pristupilo njenoj evakuaciji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb" data-rendition-name="original" width="887" height="516" loading="lazy" alt='NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere) '> <figcaption>NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da su poštovane procedure zaštite štićenih ličnosti na toj lokaciji i njenoj široj okolini vjerovatno bi bijeg napadača na Ljubišu mogao bio spriječen, ili bi barem bilo odmah poznato kako i u kom pravcu je pobjegao, što je moglo rezultirati velikom potragom i hapšenjem. <h2>BEZBJEDNOSNI ,,KRUGOVI” &nbsp;</h2> Oko štićene ličnosti u zavisnosti od ranga, a sudeći po lokaciji na kojoj se nalazila najvjerovatnije se radi o nekome iz državnog vrha, obično se formiraju tri kruga obezbjeđenja. &nbsp; Prvi krug čine lični tjelohranitelji koji se nalaze u neposrednoj blizini i pripadnici su Sektora za zaštitu ličnosti. Drugi krug osigurava neposredno okruženje hotela, parkinge, prilaze i prema dosadašnjoj praksi čine ga budvanski kriminalistički inspektori u civilu i operativci ANB za kontraobavještajnu zaštitu. Oni prije dolaska štićene ličnosti, za vrijeme boravka i tokom odlaska aktivno sarađuju sa osobljem hotela u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Devetnaestogodišnjak koji je pucao u Kana očigledno nije probudio njihove sumnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija "> <figcaption>KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Treći krug se formira ako procjena ANB ukaže da je potrebno dodatno pojačati mjere bezbjednosti na određenom prostoru i angažuje se posebno obučen tim specijalne jedinice policije sa zadatkom snajperskih pokrivanja šire okoline mjesta boravka i kretanja štićene ličnosti. Eventualna osmatračko-snajperska podrška sa tačaka na padinama iznad hotela je u ovom slučaju mogla imati uvid u šire kretanje bjegunca. &nbsp; Prisustvo bezbjednosno interesantnih lica koja mogu biti meta oružanih napada na lokacijama bliskim štićenim ličnostima očigledno nije bilo problematično za ljude koji su planirali zaštitu. Zato su Kan i ekipa bili u kompleksu hotelu istovremeno sa štićenom ličnošću i zato nije bilo drugog, a ni trećeg, kruga zaštite koji bi, ako ne spriječio bijeg, onda bar mogao ukazati na pravac kuda je napadač otišao ili na neke dodatne pojedinosti koje bi mogle pomoći njegovom hapšenju. &nbsp; Šta je uslovilo da ni ovog puta ne budu ispoštovane uobičajene procedure - nije poznato. Ono što je ovaj slučaj pokazao, a čega moraju biti svjesni ljudi koji obnašaju najviše državne funkcije, je da se bezbjednosni sistem - kojim upravljaju Demokrate Alekse Bečića &nbsp;- urušava po svim segmentima, tako da na propuste nije imun ni sektor zaštite ličnosti.&nbsp;

Kako je napadač na Marka Ljubišu Kana mirno prošao ,,prstene zaštite”

Deset maskiranih osoba sa bijelim majicama prevučenim preko glave pokušalo je danas da podmetne požar na brdu Gorica - potvrdio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Dežurne službe koje čuvaju Park šumu Goricu su, kako ističe, na vrijeme primijetile maskirane osobe i spriječile ih u naumu da podmetnu požar.
Podsjećamo, od juče je na snazi zabrana ulaska u park-šumu Gorica i na brdo Ljubović zbog povećanog rizika od izbijanja požara i nepovoljnih vremenskih uslova i visokih temperatura, dok su od danas arheološki lokaliteti Duklja i Medun privremeno zatvoreni za posjetioce.
Ovu je odluku donio gradonačelnik Podgoric Saša Mujović sa ciljem zaštite života, zdravlja i bezbjednosti građana, kao i očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsluzbenici-uprave-policije-istrazuju-uzroke-pozara-i-identifikuju-potencijalne-osumnjicene-kompletan-raspolozivi-sastav-na-terenu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na teritoriji Glavnog grada, kao i teritorije države, već nekoliko dana bjesne požari. Iz Uprave policije su juče kazali da njihovi službenici preduzimaju sve neophodne mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja uzroka požara koji su posljednjih dana aktivni na teritoriji više opština i regija širom države, a angažovani su helikopter, dronovi i kompletan raspoloživi sastav policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojinovic-najkompleksnija-situacija-u-podgorici-aktivni-pozari-u-danilovgradu-niksicu-bijelom-polju-i-savniku-stize-pomoc-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Načelnik Područne jedinice Direktorata u Podgorici Vojin Vojinović kazao je ranije na vanrednoj konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova da je situacija s požarima u Crnoj Gori i dalje najteža u glavnom gradu.
Trenutno su aktivni požari na Staroj Zlatici, Funtini, Kučkim Koritima, Medunu i Dinosi. Požar na Staroj Zlatici je, uz pomoć aviona za gašenje požara, uspješno lokalizovan.
J. B.

Tag: romski-savjet