Radio Slobodna Evropa (RSE) obustavila je svoj dnevni radijski informativni program u sjedištu te medijske kuće u Pragu.
Tako je, nakon 20 godina, prekinuto emitovanje radijskog programa RSE za Crnu Goru kao i regionalni program “Aktuelno” koji se emitovao od 18 do 18 sati i 30 minuta.
Radio Cetinje jedan je od prvih crnogorskih medija koji je reemitovao vijesti RSE.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radio Slobodna Evropa obustavio emitovanje programa za Crnu Goru

Mađarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaje da radi večeras u ponoć.
Kako piše RSE, mađarski servis prestaje sa radom oko pet godina pošto je ponovo pokrenut kako bi Mađarima pružio tačne, nezavisne vijesti i informacije.
U poruci publici, servis je naveo da je njegov tim "radio posvećeno kako bi obezbijedio nezavisno novinarstvo publici u Mađarskoj".
Sadržaj servisa će ostati dostupan onlajn.
- Duboko smo zahvalni na povjerenju, angažovanju i podršci koju su nam naši čitaoci ukazali - navodi se u saopštenju.
Predsjednik i glavni izvršni direktor RSE Stiv Kapus pohvalio je rad novinara mađarskog servisa.
- Njihov profesionalizam, posvećenost i nepokolebljiv doprinos našoj misiji oblikovali su naš uspeh na značajan način i ostajemo duboko zahvalni na svemu što su doneli ovoj organizaciji - rekao je Kapus.
Mađarski servis je ponovo pokrenut 2020. godine po nalogu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, a prije toga radio je između 1950. i 1993. godine.
Američka agencija za globalne medije (USAGM), koja nadzire RSE, Glas Amerike i druge američke međunarodne medije, obavijestila je Kongres 5. novembra da namjerava da ukine Mađarski servis RSE.
Šef Mađarskog servisa RSE Tibor Voveš zahvalio je na pažnji i podršci publike od prvog dana novog rada.
- Bila nam je čast da im pružimo jedinstvene i originalne priče - rekao je Voveš.

Mađarski servis Radija Slobodna Evropa prestaje s radom

Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, udario je na Glas Amerike i na Radio Slobodna Evropa.
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama – naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
To je, kaže on, „relikt prošlosti“.
- Ne trebaju nam mediji koje plaća država - napisao je Grenel na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grenel želi da ugasi VOA i RSE: Te medijske kuće su pune aktivista krajnje ljevice

Ukrajinska novinarka Viktoria Rošćina, nestala na teritorijama koje je okupirala Rusija, preminula je dok je bila u ruskom zarobljeništvu.
Vijest je potvrdio Petro Jatsenko, predstavnik ukrajinskog Koordinacionog štaba za tretman ratnih zarobljenika, nakon interne istrage njenog nestanka.
- Sproveli smo internu istragu i nažalost, informacija o Viktorijinoj smrti je potvrđena”, rekao je Jatsenko. Međutim, okolnosti oko smrti ostaju nejasne i još su pod istragom - dodao je on.
Rošćina, slobodna novinarka koja je ranije radila za Radio Slobodna Evropa (RSE) i druge istaknute ukrajinske medije, nestala je početkom avgusta 2023. godine.
Ona je otputovala iz Ukrajine u Poljsku 27. jula prošle godine prije nego što je krenula prema ruskim okupiranim teritorijama u istočnoj Ukrajini, prema riječima njenog oca,Volodomira Rošćina.
Njena posljednja poznata komunikacija bila je 3. avgusta 2023. godine.
Jatsenko je otkrio da se ulažu napori da se osigura oslobađanje Rošćine iz ruskog zarobljeništva, gdje je držana zajedno s još najmanje 25 ukrajinskih novinara. Ovi novinari su ili pritvoreni ili nestali u područjima pod ruskom kontrolom.
Andrij Jusoviz ukrajinske vojne obavještajne službe potvrdio je da je Rošćina bila predviđena za razmjenu zatvorenika, a prema najnovijim informacijama, ona je prebačena iz Taganroga, ruskog grada u blizini granice s Ukrajinom, u moskovski pritvorski centar Lefortovo u pripremi za njeno oslobađanje.
Ukrajinske vlasti sada pokušavaju da shvate šta se dogodilo tokom ovog transfera.
Slučaj Rošćine naglašava opasnosti s kojima se suočavaju novinari koji izvještavaju u ratnim zonama. Prema Reporterima bez granica (RSF), više od 100 ukrajinskih i stranih novinara direktno je pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022.
Nekoliko ukrajinskih novinara i dalje je pritvoreno ili nestalo na ukrajinskim teritorijama koje je okupirala Rusija, a smrt Rošćine naglašava stalne rizike s kojima se suočavaju pripadnici štampe u zonama sukoba.

Ukrajinska novinarka Viktorija Rošćina preminula u ruskom zarobljeništvu

Alsu Kurmaševa, novinarka Radija Slobodna Evropa koja je puštena u avgustu tokom velike razmjene zarobljenika između Rusije i Zapada, nalazi se među četiri reportera koji su nagrađeni prestižnom međunarodnom nagradom za slobodu štampe 2024. godine, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
- Dobitnici Međunarodne nagrade za slobodu štampe CPJ simbolizuju vitalni posao koji novinari svuda obavljaju na izvještavanju o činjenicama suočenim sa žestokim pokušajima da se prikrije istina . rekla je izvršna direktorka CPJ Džodi Ginsberg u saopštenju od 19. septembra.
- U godini koja je bila poražavajuća za novinare i slobodu štampe, čast je stajati uz njih - rekla je Ginsberg.
Kurmaševa (47), će primiti nagradu u novembru zajedno sa ostala tri dobitnika, palestinskom novinarkom Shrouk al-Aila, gvatemalskim reporterom Kuimijem de Leonom i Samirom Sabou iz Nigera, navodi se u saopštenju CPJ.
Kurmaševa, dvojna rusko-američka državljanka, privedena je u junu 2023. dok je čekala povratni let za Prag iz Kazanja. Vlasti su joj oduzele oba pasoša i telefon. Puštena je, ali joj je zabranjeno da napusti zemlju.
Nakon pet mjeseci čekanja na odluku u svom slučaju, Kurmaševa je kažnjena sa 10.000 rubalja (109 dolara) jer nije prijavila svoj američki pasoš ruskim vlastima.
Pošto nije mogla da napusti Rusiju bez putnih isprava, Kurmaševa je u oktobru uhapšena, zatvorena i optužena da je neprijavljeni "strani agent".
Dva mjeseca kasnije, optužena je za širenje neistina o ruskoj vojsci.
U julu, sud u glavnom gradu Tatarstana, Kazanju, osudio je Kurmaševa na šest i po godina zatvora.
Ona je 1. avgusta puštena zajedno sa još dvojicom američkih državljana, Evanom Gerškovičem i Polom Vilanom.

Novinarka RSE među četvoro nagrađenih Međunarodnom nagradom za slobodu medija

Podaci sa sajta vazduh.me pokazuju da je u Bijelom Polju, u periodu od 7 do 8 sati, kvalitet vazduha bio veoma loš.
Ista situacija zabilježena je i u Pljevljima, dok je u Nikšiću vazduh ocijenjen kao dobar, a u Baru i Kotoru kao veoma dobar.
Za Podgoricu, u ovom trenutku, na sajtu nema novih podataka – posljednja objava je od 3. januara za period između 11 i 12 sati, kada je kvalitet vazduha bio prihvatljiv.

U Bijelom Polju i Pljevljima jutros veoma loš kvalitet vazduha

Službenici granične policije pronašli su kod S. A. iz Ulcinja 20 kilograma rezanog duvana sakrivenog u prtljažniku automobila, zbog čega će protiv njega biti podnijeta krivična prijava za nedozvoljenu trgovinu.
Kako je saopšteno iz Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Ulcinj, kontrola je izvršena juče u mjestu Kravari, gdje je zaustavljeno putničko vozilo marke „Toyota“ kojim je upravljao osumnjičeni.
Prilikom pregleda vozila, policijski službenici su ispod tapacira u prtljažniku pronašli 20 pakovanja rezanog duvana, ukupne težine 20 kilograma.
S. A. nije posjedovao nikakvu dokumentaciju o porijeklu i vlasništvu nad duvanom, niti dozvolu za njegovu prodaju.
O slučaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji je ocijenio da se u radnjama osumnjičenog stiču elementi krivičnog djela nedozvoljena trgovina. Po njegovom nalogu, duvan je oduzet, a protiv S. A. biće podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Krivična prijava protiv Ulcinjanina: Pronađeno 20 kilograma rezanog duvana

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom protekle godine nastavilo snažna ulaganja u modernizaciju zdravstvenog sistema, s ciljem da se građanima obezbijedi brža, kvalitetnija i savremenija zdravstvena zaštita, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– To je ulaganje ne samo u zdravstvo, već i u život, nadu i dostojanstvo građana i građanki. Crna Gora je spremna da i ove godine nastavi transformaciju zdravstvenog sistema, podižući standarde na evropski nivo – poručio je Šimun.
Među najznačajnijim projektima realizovanim tokom prošle godine izdvaja se puštanje u rad novog linearnog akceleratora na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, vrijednog gotovo 3,9 miliona eura, čime je napravljen značajan iskorak u liječenju malignih bolesti.
Kako je naveo Šimun, taj projekat simbolizuje odlučnu i sistemsku borbu države protiv karcinoma, zasnovanu na razvoju savremene dijagnostike i terapije i unapređenju onkološke zdravstvene zaštite.
Zdravstvena infrastruktura širom Crne Gore dodatno je unaprijeđena kroz adaptacije i modernizaciju brojnih objekata, među kojima su prijemno-urgentni blok Specijalne bolnice u Risnu, vrijedan više od dva miliona eura, kao i jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Beranama, Nikšiću i Budvi, čime se povećava efikasnost hitnog odgovora i bezbjednost pacijenata.
– Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale u Specijalnoj bolnici u Risnu, omogućava osoblju rad u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je ova ustanova prepoznatljiva – kazao je Šimun.
Nabavkom novog reanimobila za Zavod za transfuziju krvi, vrijednog oko 350.000 eura, dodatno je obezbijeđena brza i sigurna isporuka krvi i krvnih derivata širom države, čime se smanjuje rizik od prekida u lancu snabdijevanja i unapređuje pouzdanost zdravstvenog sistema.
Važni koraci u razvoju zdravstvene infrastrukture uključuju i reviziju glavnih projekata novih bolničkih i dijagnostičkih objekata, među kojima su Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom, nova Opšta bolnica u Pljevljima i Dom zdravlja u podgoričkom Siti kvartu. Ove investicije, kako navode iz Ministarstva, doprinose modernizaciji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite, smanjenju lista čekanja i većoj dostupnosti usluga u svim regionima.
Izgradnjom Klinike za hematologiju i PET/CT centra unaprijediće se dijagnostika i terapija hematoloških i onkoloških pacijenata, smanjiti liste čekanja i troškovi liječenja u inostranstvu, te ojačati samostalnost zdravstvenog sistema.
Nova Opšta bolnica u Pljevljima, kako je saopšteno, predstavlja značajan iskorak ka dostizanju savremenih evropskih standarda i jačanju zdravstvene sigurnosti sjevera Crne Gore, dok će izgradnja Doma zdravlja u Siti kvartu rasteretiti postojeće podgoričke zdravstvene ustanove i unaprijediti dostupnost usluga u jednom od najbrže rastućih urbanih područja.
– Gradimo ustanove i modernizujemo opremu, ali istovremeno ulažemo i u medicinski kadar kroz povećan broj specijalizacija i subspecijalizacija i kontinuiranu edukaciju, kako bismo unaprijedili zdravstvene usluge od prijema pacijenata do najsloženijih medicinskih procedura. Zdravstvo mora biti sigurno, dostupno i jednako za sve građane i građanke – poručio je Šimun.
Tokom prošle godine realizovana je ukupno 221 specijalizacija i 27 užih specijalizacija.

Tag: rse