Nastup Milana Stojovića, nekadašnjega direktora RTV Nikšić i urednika ratnohuškačke propagande devedesetih, na svečanosti povodom Dana Opštine Nikšić 18. septembra 2025. godine, predstavlja ozbiljan udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti, saopšteno je iz PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, čovjek koji je s naslovnih strana Nikšićkih novina raspirivao ratnu mržnju i veličao agresiju – uz parole poput „Crnogorac uz Srbina rješavaće muke Knina“, „Život damo, Krajinu ne damo“, „Ići ćemo ako treba kroz pobjede do Zagreba“ – danas je od strane lokalne javne televizije i vlasti dobio plaketu i priliku da, umjesto suočavanja s prošlošću, ismijava crnogorski jezički i kulturni identitet.
- Stojović je devedesetih godina na Radiju Nikšić zabranjivao emitovanje crnogorskih, hrvatskih, bosanskih, a jedno vrijeme i američkih pjesama, davao otkaze zapošljenima koji na to nijesu pristajali, a u programu javno čitao imena ljudi koji nijesu htjeli da idu u rat. Njegova urednička politika bila je oličenje propagande koja je podsticala ratnu mobilizaciju i nacionalnu mržnju, o čemu svjedoče i njegovi ratni izvještaji pod naslovima: “Ni Dubrovnik više neće biti ustaški“ i „Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva..." U svom obraćanju na proslavi Dana opštine, Stojović spočitava upotrebu latinice i priziva „vrijeme ćirilice“, zaboravljajući da su i latinica i ćirilica sastavni dio crnogorske jezičke i kulturne tradicije. Takvo instrumentalizovanje pisma, kao političkog oružja i simbola isključivosti, nastavak je iste ideološke matrice koja je devedesetih jezik i pismo koristila da opravda nacionalističku politiku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost upozoravaju da isticanje ovakve figure predstavlja normalizaciju ratnohuškačke retorike i opasnu poruku budućim generacijama. Javna śećanja i demokratija počivaju na kritičkom odnosu prema prošlosti, a ne na odavanju počasti onima koji su je kompromitovali.
Kako poručuju, odgovornost da se takvom revizionizmu suprotstavi leži na cijelom društvu, prije svega na nezavisnim medijima, kulturnim i obrazovnim institucijama, akademskoj i građanskoj javnosti. Svako prećutkivanje ovakvih pojava otvara prostor da se obrasci mržnje i nasilja ponovo učvrste u našem društvu. &nbsp;
- Posebno je sramotno što je Redakcija „Enciklopedije Crne Gore“, projekta pod okriljem CANU, na svojoj XV śednici imenovala upravo njega u uredništvo struke Mediji i novinarstvo. Umjesto da čuva naučnu vjerodostojnost i kritičko pamćenje, državna akademija ovim činom nastavlja biti saučesnik u rehabilitaciji ratne propagande i pretvara se u dekor za povratak ideologija devedesetih - naglašava se u saopštenju PEN-a i FCJK-a.
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozivaju nezavisne medije i nevladine organizacije, posebno one koje se bave ljudskim pravima i kulturom śećanja, da javno i nedvosmisleno reaguju na ovu odluku. Samo zajedničkim i glasnim otporom moguće je spriječiti da se ratnohuškačka prošlost pretvori u društveno priznatu „zaslugu“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Nastup Milana Stojovića na RTV Nikšić udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti

Više od hiljadu priloga posvećenih lokalnim temama emitovano je tokom samo jedne sedmice u programima šest lokalnih javnih televizijskih emitera – ukupno 106 sati sadržaja koji se bavio pitanjima od značaja za lokalne zajednice, saopšteno je iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), dodajući da se nešto više od svakog desetog emitovanog priloga odnosio na lokalne teme, pri čemu je najviše takvog sadržaja zabilježeno na programu TV Nikšić, koja je emitovala gotovo trećinu ukupnog broja, a najmanji udio imala je Gradska televizija sa 10 odsto.&nbsp;
Ovo su neki od ključnih nalaza Analize o zastupljenosti lokalnih tema u programima lokalnih javnih emitera, koju je pripremila AMU.&nbsp;
Analiza je, kako su saopštili iz AMU, urađena na osnovu podataka prikupljenih monitoringom programa šest lokalnih javnih televizijskih emitera – TV Nikšić, TV Pljevlja, TV Budva, TV Rožaje, TV Herceg Novi i Gradska TV – u periodu od 4. do 10. decembra 2024. godine, u intervalu od 00 do 24 časa.&nbsp;
- Cilj analize bio je da pruži uvid u to koliko su televizijski programi lokalnih emitera usmjereni ka pitanjima značajnim za zajednicu u kojoj djeluju, odnosno u kojoj mjeri su lokalne teme zastupljene u njihovoj svakodnevnoj programskoj ponudi. Analizom je dat prikaz ukupne strukture sadržaja posvećenog lokalnim temama u odnosu na ukupan broj emitovanih priloga, kao i poređenje podataka po svakom od šest posmatranih emitera - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Poseban fokus bio je na segmentima informativnog programa koji obrađuju teme od lokalnog značaja.&nbsp;
Tokom jedne sedmice, u programima šest lokalnih javnih televizijskih emitera, registrovano je 106 sati ili 1066 sadržaja posvećenih lokalnim temama, što čini oko 11 odsto njihovih ukupno emitovanih programa.&nbsp;
Od toga, 69 sati čine premijerna emitovanja, dok 33 sata obuhvataju prve reprize ovih sadržaja. Dva puta je reprizirano 4 sata programa.&nbsp;
U posmatranom periodu, kako su kazali, gotovo trećina ukupno emitovanih programskih sadržaja posvećenih lokalnim temama, zabilježena je u programu Televizije Nikšić (31 odsto). Slijedi Televizija Rožaje sa 16, te TV Herceg Novi i TV Budva sa jednakim procentom učešća, po 15 odtso.&nbsp;
Najmanje sadržaja posvećenih lokalnim temama uočeno je u programima dva emitera, TV Pljevlja (13 odsto) i Gradska TV (10 odsto).&nbsp;
Tokom obrade lokalnih tema na svim analiziranim televizijama, najviše vremena posvećeno je društveno-socijalnim temama, sa učešćem od 33 sata programa.&nbsp;
Emitovano je i oko 16 sati programa o lokalnoj politici, te 15 sati programa kulture.&nbsp;
Programski sadržaji posvećeni djeci i mladima zauzimaju ukupno osam sati na sedmičnom nivou programa svih emitera, koliko obuhvataju i sportske teme.&nbsp;
- Turizam i održivi razvoj je emitovan kroz oko sedam sati programskih sadržaja, kao i lokalne obrazovne teme. Registrovano je i šest sati programskih sadržaja posvećenih ekologiji, dok je o javnom zdravlju bilo riječi kroz sadržaje u trajanju od ukupno tri sata. Servisne informacije su ukupno trajale 2 sata, a poljoprivredne teme manje od jedan sat - ističe se u saopštenju.&nbsp;
U većini programskih sadržaja posvećenim temama od značaja za lokalnu zajednicu (90 odsto) učestvovali su predstavnici lokalnih zajednica. Pretežno su to bili predstavnici lokalne samouprave, gradskih/opštinskih službi, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova, sportskih organizacija, nevladinog i civilnog sektora, građana, učenika itd.&nbsp;
Tokom 7 odsto emitovanih sadržaja nije bilo sagovornika, a 3 odsto sadržaja zauzimaju sagovornici izvan okvira lokalne zajednice.&nbsp;
- Detaljniji prikaz podataka, kako je rečeno iz AMU, uključujući informacije o premijernim i repriznim emitovanjima, programskim formatima, novinarskim pristupima i zastupljenosti lokalnih tema u pojedinačnim programima emitera, dostupan je u cjelokupnoj Analizi koja se nalazi na zvaničnom sajtu Agencije za audiovizuelne medijske usluge – www.amu.me - zaključuju iz AMU.&nbsp;

AMU: 11 odsto programa lokalnih TV emitera posvećeno lokalnim temama, najviše na TV Nikšić, najmanje na Gradskoj

Crnogorski lokalni javni emiteri pokrenuli su inicijativu za formiranje udruženja čije bi sjedište bilo u Nikšiću.
RTV Nikšić danas je bila domaćin radnog sastanka direktora lokalnih emitera koji su u proteklom periodu u kontinuitetu ukazivali da nova, tj. postojeća zakonska rješenja nijesu unaprijedila njihov rad, naročito njihovu finansijsku stabilnost, što je jedna od bitnih pretpostavki za profesionalno obavljanje ove odgovorne društvene djelatnosti.&nbsp;
- Da bi lokalni javni emiteri zaštitili i artikulisali vlastite interese pokrenuta je inicijativa za formiranje Udruženja koje bi okupilo sve lokalne javne emitere u Crnoj Gori, čije bi sjedište bilo u Nikšiću - navedeno je u saopštenju nakon današnjeg sastanka.
Na sastanku su posebno bila u fokusu akutna pitanja koja se odnose na održivost većine lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori, a naročito primjena člana 49, stav 3 i 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, čije odredbe zbog nepreciznosti zakonskog teksta omogućavaju paušalna tumačenja od strane državnih organa i lokalnih samouprava.&nbsp;
S tim u vezi, prisutni su apostrofirali da jedna od prvih aktivnosti u radu novog Udruženja lokalnih javnih emitera budu prvenstveno izmjene i dopune naprijed navedenog zakona, i to ne samo u pogledu navedenog člana, već i drugih izmjena prvenstveno onih članova koji se odnose na izbor direktora i članova Savjeta lokalnog javnog emitera.
Takođe, ukazano je da rad lokalnih javnih emitera opterećuju visoke naknade koje treba izmiriti prema PAM-u što stvara u praksi mogućnost blokade rada, pa samim tim i redovnog finansijskog poslovanja lokalnih javnih emitera, kao specifičnih privrednih društava, a što je takođe posljedica nedovoljno preciznih zakonskih rješenja u ovoj oblasti.&nbsp;
Na sastanku je dogovoreno da na sve izazove i probleme sa kojima se godinama susrijeću lokalni javni emiteri treba odgovoriti na solidaran način putem osnivanja Udruženja, koje će sva navedena pitanja delegirati nadležnim institucijama u cilju unaprjeđenja profesionalnih standarda i zaštite pravnih interesa.&nbsp;
- U tom kontekstu RTV Nikšić će na samom početku pružiti svu neophodnu tehničku i logističku podršku radu ovog udruženja - poručeno je na sastanku.

1250x600

Crnogorski lokalni javni emiteri osnivaju udruženje

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: rtv-niksic