Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

Poslije objavljivanja ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku država-kandidata početkom novembra, u kojem je Crna Gora opet označena kao država koja je u procesu proširenja najdalje dogurala, u Crnoj Gori je zavladalo gotovo opšte uvjerenje da je skori ulazak zemlje u EU praktično gotova stvar. Čak i značajan dio kritičkih intelektualaca i biračkog tijela koje nije pozitivno nastrojeno prema današnjoj vladajućoj koaliciji pretpostavlja da Brisel iz svojih vlastitih razloga jednostavno „gura“ Crnu Goru u EU bez obzira na neriješena pitanja identitetskog karaktera, duboke unutrašnje probleme i podjele.
U vezi s procesom proširenja EU prema Balkanu, podržavaoci skorog ulaska država ovog regiona u EU mogu se podijeliti na dvije grupe. U prvu grupu spadaju oni koji žele da zemlje regiona uđu kad budu potpuno spremne da bi dalje ojačale projekat evropske integracije. Drugu grupu sačinjavaju političke struje i pojedinci koji su spremni da države regiona „uđu u Evropu“ što prije čak i sa značajnim deficitom demokratije. Dok je prvima cilj da EU bude funkcionalna, postoje i ne baš rijetki zagovornici ulaska balkanskih država u EU koji žele da nespremne i nestabilne države regiona uzdrmaju EU iznutra. Dakle, da se u EU dovedu „trojanski konji“ koji će je onesposobiti i na kraju uništiti. Ovu poziciju je najbolje sažeo bivši češki predsjednik, notorni euroskeptičar Vaclav Klaus već prije gotovo jedne decenije. Tokom posjete tadašnjeg crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića Pragu na proljeće 2016., Klaus je crnogorskom predjsedniku rekao da želi da Crna Gora uđe u EU što prije, da bi se EU što prije raspala.
U svoje vrijeme, Klausova izjava tumačila se kao navodna šala. S obzirom na dugogodišnje antibriselske stavove ovog veterana češke politike, koji danas otvoreno podržava radikalne ultradesničarske pokrete poput njemačke partije AFD, svi su izgledi da je njegov bonmot bio prilično iskren i ozbiljan. Naravno, ne može se jednostavno tvrditi da danas postoji organizovana struja koja stvarno želi da se Crna Gora ubrzano primi u EU samo zato da bi se EU raspala. Radi se prije o tome da bi ulazak Crne Gore i nekih drugih država regiona u očima jednog dijela euroskeptičnih, konzervativnih i nacionalističkih političara mogao pojačati šansu da proguraju svoje političke agende na evropskom nivou. Ovi lideri priželjkuju da se u EU nađu, poput današnje Orbanove Mađarske i Ficove Slovačke, novi &nbsp;saveznici. Ne treba sumnjati da bi ubrzani ulazak „trojanskih konja“ istovremeno odgovarao i Putinovoj Rusiji.
Zadnji put se EU proširila 2013, kada je ušla Hrvatska. Od tad je prošlo preko dvanaest dugih godina. Nije dakle nikakvo čudo da se briselska birokratija poželjela i nekih pozitivnih vijesti. Drugim riječima, minijaturna i „neproblematična“ Crna Gora brendirana je kao idealna zemlja koja će EU omogućiti da ne izgubi obraz. Izabrana je kao dobar primjer i podsticaj ostalim kandidatskim zemljama čije stanovništvo osjeća zamor od mnogogodišnje priče o proširenju i sve manje vjeruje da je ulazak u EU realna opcija. Ulazak Crne Gore će druge kandidate, nadaju se u Briselu, smiriti i ohrabriti da i u sljedećoj deceniji dalje strpljivo čekaju. &nbsp;&nbsp;
Iako zadnjih mjeseci svjedočimo da je očito došlo do jedne sinergije u pitanju ulaska Crne Gore u EU, bilo bi pogrešno da se učlanjenje Crne Gore smatra za gotovu stvar. Naprotiv, upravo u ovom trenutku postaju sve očitiji brojni izazovi s kojima mora da se izbori crnogorska inostrana politika i diplomatija. Naime, pozitivno jednoglasje u vezi ulaska Crne Gore u EU tamo negdje krajem tekuće decenije koje u zadnje vrijeme čujemo od brojnih briselskih zvaničnika ne mora nužno značiti da će Crna Gora u EU u dogledno vrijeme stvarno ući. Veliki problem će prije svega predstavljati dobijanje saglasnosti za pristupanje Crne Gore od strane pojedinih vlada i parlamenata svih 27 država članica. O ulasku Crne Gore u EU ne odlučuje se samo u Briselu, nego i na nacionalnom nivou od Portugalije do Estonije, od Grčke do Švedske. Bez obzira na trenutni pozitivan stav Brisela, san o ulasku Crne Gore u EU može na kraju završiti u zastoju i ćorsokaku.
Ovdje se potencijalno krije jedan od najvećih problema koji mogu brzo učlanjenje Crne Gore sprječiti čak i u slučaju da Podgorica ubraznim tempom zatvori sva poglavlja, ispuni sve zahtjeve i uspješno završi pregovore. Na nacionalnom nivou, u parlamentima pojedinih država-članica, ideja proširenja EU prema jugoistoku nije uvijek popularna. U ovom trenutku, ne možemo nagađati kakav će biti sastav svih evropskih vlada i parlamenata krajem ove decenije, kada bi trebalo da počne naporan i mukotrpan proces glasanja o pristupanju Crne Gore u pojedinim zemljama članicama. Ipak, znamo da su u Evropi u cijelini gledano u zadnje vrijeme ojačali različiti ultradesni, antiimigracioni, antiislamski i populistički pokreti. To je posebno zabrinjavajuće u upoređenju s prilično optimističnom situacijom koja je vladala prije dvije decenije kada je došlo do prvog i najvećeg talasa proširenja na istok i učlanjenja nekoliko postkomunističkih država u jednom bloku.
U nekoliko članica EU, Crna Gora ni gotovo dvije decenije nakon sticanja nezavisnosti nema vlastita diplomatska predstavništva. Zvanično, te zemlje su navodno „pokrivene“ iz glavnih gradova nekih susjednih zemalja, ali realno gledano, Crna Gora je u mnogim članicama EU praktično neprisutna i bez uticaja. To nažalost važi na primjer za neke baltičke države, koje imaju mnogo razloga da apsolultno ne žele bilo kakvo povećavanje proruskog uticaja unutar EU. Teško je zamisliti da će baltičke države blagonaklono gledati na balkansku državu gdje jedan važan segment vlasti čine otvoreno proruski nacionalistički pučisti i šovinisti kao što je slučaj u današnjoj Crnoj Gori. Pored lošeg imidža slabe države koja je prožeta ruskim uticajem, odnosno previše bliska Vučićevoj Srbiji, zemlji koja je u većem dijelu srednje i istočne Evrope stekla negativan renome kao glavni balkanski satelit Moskve, crnogorski san o ulasku u EU može takođe prekinuti jaka islamofobija koja je u raznim oblicima prisutna u mnogim evropskim državama.
Jedna od njih je Češka, koju Crna Gora – isto kao i susjednu Slovačku – formalno diplomatski pokriva iz Beča. Crna Gora je jedina zemlja nasljednica bivše Jugoslavije (uključujući i Kosovo) koja u Pragu nema vlastito diplomatsko predstavništvo i vlastiti glas u praškom diplomatskom koru, kao da još uvijek nije potpuno samostalna država. Na zadnjim parlamentarnim izborima u oktobru 2025, pobjedu su u Češkoj odnijele ultradesničarske partije koje prema Briselu gledaju sa velikim skepticizmom i njihova pozicija prema daljem proširenju EU je vrlo upitna.
Crna Gora, pored nekih drugih balkanskih zemalja, u desničarskom milijeu u Češkoj i drugim zemljama srednje Evrope izaziva sumnju zbog znatnog broja građana islamske vjeroispovjesti. Novoizabrani predsjednik češke skupštine, ultradesni populista Tomio Okamura, već godinama zagovara izlazak Češke iz EU i NATO („Czexit“), iako se u novom koalicionom ugovoru obevazao da ova pitanja neće sljedećih godina aktivno pokretati. Pored toga, Okamurova partija je jedna od najradikalnijih političkih formacija u Evropi naspram islama i muslimana. Naime, Okamura godinama zagovara totalnu zabranu islama u Češkoj (islam prema njegovim sljedbenicima nije vjera nego jedna vrsta totalitarne, fašističke ideologije…) i zabranu boravka muslimana na teritoriji Češke. Teško je zamisliti da će, s obzirom na ovakve ekstremističke stavove, njegova partija sa simpatijama &nbsp;gledati na zemlju poput Crne Gore gdje muslimani sačinjavaju praktično 20% stanovništva.
Nova češka vlada je još u fazi formiranja, ali sadašnji kandidat za ministra inostranih poslova, Filip Turek, je takođe otvoreni antievropski ultradesničar, miljenik svog političkog mentora Vaclava Klausa koji duboko mrzi Brisel, obožava Donalda Trampa i zagovara veću samostalnost nacionalnih država umjesto integracije. Radi se o čovjeku koji je više puta snimljen kako pozdravlja klasičnim fašističkim pozdravom – podignutom desnicom, na socijalnim mrežama je godinama koketirao s nacizmom i blakonaklono se izražavao o Adolfu Hitleru, otvoreno se radovao kad je prilikom jednog rasističkog napada teško ranjena četvorogodišnja romska djevojčica, izazvao diplomatski skandal kada je smrću prijetio diplomatskom predstavniku Saudijske Arabije i tako dalje.
O stavovima Tureka prema Balkanu ne znamo ništa, osim činjenice da je u prošloj deceniji navijao za grčku ultradesničarsku partiju Zlatna zora, čiji je logo jedno vrijeme javno nosio na automobilističkoj kacigi. Kao i u slučaju Okamure, teško je zamisliti da će ovaj čovjek kao ministar inostranih poslova i njegovi partijski drugovi biti spremni da daju zeleno svijetlo za učlanjenje Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i drugih država Balkana u EU. Sljedeći parlamentarni izbori u Češkoj su predviđeni za jesen 2029. Onda će još nekoliko mjeseci vjerovatno trajati formiranje nove vlade, koja će na početku sigurno imati druge prioritete nego glasanje o nekakvoj Crnoj Gori. S obzirom na ideološku opredjelenost i lični sastav novog češkog vladajućeg establišmenta, stav Češke prema proširenju će za razliku od prethodnog razdoblja do kraja ove decenije biti vrlo uzdržan, vjerovatno čak otvoreno negativan.
Češka je samo jedna od 27 država članica EU. Ne možemo isključiti da će još nekoliko država do tada zadesiti ultradesni zaokret sličan onome kojemu svjedočimo u srednoj Evropi. U svakom sljučaju, crnogorska diplomatija mora aktivno graditi pozitivan imidž Crne Gore u svim državama članicama, da bi izbjegla sve realniju mogućnost da će njen ulazak za nekoliko godina blokirati neki od nacionalnih parlamenata. Nažalost, nije sigurno da li je Crna Gora uopšte svjesna svih izazova koje su još na putu, niti da li je njena vlada i diplomatija realno spremna da sljedećih nekoliko godina uporno, smišljeno i sistematski radi na poboljšanju imidža i reputacije zemlje, koja je trenutno zbog nedovoljno razvijene diplomatske mreže u mnogim evropskim državama gotovo neprimjetna i neprisutna. &nbsp;&nbsp;&nbsp;

Umjesto u EU, Crna Gora može završiti u ćorsokaku

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu Rahmanulah Lakanval (29) služio je sa američkim vojnicima u Avganistanu prije nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države, potvrdio je njegov rođak.
Lakanval je, prema njegovim riječima, proveo 10 godina u avganistanskoj vojsci, dijelom i u bazi u Kandaharu, gdje je podržavao američke specijalne snage, piše EnBiSi (NBC).
Rođak je istakao da "ne može da vjeruje" da bi Lakanval mogao da počini napad.
Prema četvorici visokih policijskih zvaničnika upoznatih sa istragom, Lakanval je u srijedu oko 14.15 sati otvorio vatru nedaleko od Bijele kuće, teško ranivši dva pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli.
Osumnjičeni je u pucnjavi ranjen i nalazi se u bolnici. Zvaničnici navode da je u pitanju bila ciljana pucnjava.
Rođak je rekao da je Lakanval u SAD stigao u septembru 2021. godine, pet mjeseci nakon povlačenja američkih trupa iz Avganistana.
Živio je u Belingemu, u saveznoj državi Vašington, sa suprugom i petoro djece.
Rođak je rekao da sa Lakanvalom nije razgovarao nekoliko mjeseci.
Posljednji put kada su razgovarali Lakanval je radio za Amazon i Amazon Fleks.
Kompanija nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem navela je da je osumnjičeni u SAD ušao u okviru operacije "Dobrodošli saveznici", programa administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena za relokaciju ranjivih Avganistanaca i onih koji su sarađivali sa američkim snagama.
<h2>SAD obustavile obradu imigracionih zahtjeva za Avganistance</h2>
Predsjednik Sjedijnenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da napadač mora da "plati najveću moguću cijenu" i pozvao je na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom Bajdenove administracije.
Organizacija "AfganEvak" saopštila je da avganistanski saveznički kadrovi prolaze kroz rigorozne bezbjednosne provjere i da "izolovani nasilni čin jedne osobe ne može da definiše cijelu zajednicu".
Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju SAD obustavila je obradu svih imigracionih zahtjeva vezanih za avganistanske državljane dok se ne sprovede dodatna revizija bezbjednosnih procedura.
Dvoje pripadnika Nacionalne garde koji su upucani ispred Bijele kuće još su živi, ali su u kritičnom stanju, rekao je sinoć na konferenciji za novinare načelnik vašingtonske policije Džef Kerol.

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu služio sa američkim trupama u Avganistanu

Košarkaška reprezentacija Crne Gore novi ciklus kvaifikacija za Svjetsko prvenstvo &nbsp;počeće danas duelom sa Portugalom.
Utakmica u M:tel dvorani Morača počeće u 18 sati.
Crnogorsku selekciju tri dana kasnije očekuje gostovanje u Ploeštiju selekciji Rumuniji.
U toj grupi je i selekcija Grčke.
Najbolje tri selekcije iz B grupe plasiraće se u drugu fazu i ukrstiti sa selekcijama iz grupe A u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i Gruzija.&nbsp;
Iz druge faze tri selekcije iz grupe idu na Mundobasket, 2027. godine u Kataru.

Crnogorski košarkaši danas sa Portugalom

Francuski predsjednik Emanuel Makron boraviće u poseti Kini od 3. do 5. decembra.
On će se u Pekingu sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, najavljeno je iz Makronove kancelarije.
- Posjeta će pružiti priliku da se razgovara o glavnim pitanjima koja su u pitanju u strateškom partnerstvu između Francuske i Kine, kao i o nekoliko glavnih međunarodnih pitanja i oblasti saradnje usmjerenih na rješavanje globalnih izazova našeg vremena - navodi se u saopštenju, javlja Rojters.
Nakon sastanka sa Sijem, Makron će posetiti Čengdu. Makron je prethodno Kinu posjetio 2023. godine.

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

U postupku protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša Medenice i još 15 osoba odgođeno je davanje završnih riječi, jer su tužioci precizirali optužnicu i između ostalog ustvrdili da je, švercom cigareta, oštećen budžet za 2,7 miliona eura. Predložili su i sprovođenje skaj komunikacija i jedne vajber poruke. Na ročištu koje je zakazano za 1. decembar biće saslušan vještak ekonomsko finansijske struke Milenko Popović da bi precizirao stvarnu štetu po budžet koja je nastala. Tužilac Jovan Vukotić kazao je da je ponovnom analizom skaj komunikacija kao korisnika identifikovao optuženog Darka Lalovića. Taj pin koji je, po stavu Vukotića koristio Lalović, imao je komunikaciju sa pinom za koje SDT tvrdi da ga je koristio Miloš Medenica. Tužilac Jovan Vukotić pročitao je vajber poruku između Vesne Medenice i Vladana Vučelića za koju smatra da treba da se sprovede kao dokaz. - Vesna, revizija stigla u Vrhovni sud. Sudija je Natalija, po tužbi Franovića. Ako to može da se vrati na ponovni postupak. Na to mu Medenica odgovara: Ok, neće to do jeseni - ovo je poruka koju je pročitao tužilac Vukotić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Vesna Medenica"><figcaption>Vesna Medenica i advokat Zdravko Begović (Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Odluka tužioca Vukotića i Vukasa Radonjića za dopunu dokaznog postupka izazvala je reakciju advoka odbrane jer je prošlo tri godine i na dan kada su najavljene završne riječi imaju prijedloge za dopunu dokaza. Advokat Zdravko Begović kazao je da ne može da vjeruje da se ovo dešava u sudnici. - Pogotovo što ste vi hladnokrvno na prethodnom ročištu odbili sve prijedloge odbrane - kazao je Begović. Sutkinja Vesna Kovačević je opomenula advokat Begovića da joj se tako ne obraća. Advokat Begović je na to rekao da on nikoga ne vrijeđa i riječ "hladnokrvno" nije uvreda. Nakon toga je pitao je li moguće da je Tužilaštvo ovo sad nakon tri godine predložilo. On je istakao da vijeće nije smjelo da dozvoli tužiocu da pročita poruku jer to nije dio ove optužnice ali, kako je istakao, jasna je namjera Tužilaštva a to je da bi njegovu branjenicu dodatno kompromitovali. I sutkinja Kovačević je kazala da Tužilaštvo predlaže dokaze koje je imalo prije tri godine. - Vi tražite odlaganje i prolongiranje - rekla je sutkinja Kovačević obraćajući se tužiocima. Nakon pauze od 15 minuta advokatima i optuženima su predati CD- ovi sa preciziranomu optužnicom i dokazima koje je SDT predložilo. Od dokaza, za sada je prihvaćeno saslušanje vještaka Popovića, dok će ostalim odlučiti na narednim ročištima. Nastavak je zakazan za 1. decembar i do 15. decembra sutkinja Kovačević je dala termine kako bi bio okončan dokazni postupak i date završne riječi. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić,Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Razumio sam, čelnici Agencije za sprečavanje korupcije nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića povodom odluke ASK-a u kojoj je konstatuju da je dostavio netačne i nepotpune podatke u svojim izvještajima o prihodima i imovini, jer nije prijavio vrijednu kolekciju luksuznih ručnih satova čija ukupna tržišna vrijednost prelazi 200.000 eura.
Reagovanje Đukanovića prenosimo integralno:
"Agencija za sprečavanje korupcije i njen čelnik u VD statusu su baš uporni. Nažalost, ne u zakonitom izvršavanju svoje sistemske uloge već u politikantskoj misiji uzaludnog dokazivanja ''nezakonitog ponašanja'' ranijeg Predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;
U dosadašnjoj, neuobičajeno frekventnoj komunikaciji sa ASK više puta sam ukazao da je posrijedi zloupotreba službenog položaja odgovornih ljudi u toj važnoj državnoj instituciji s ciljem da se providnim, zlonamjernim senzacionalizmom potkrijepi konstrukcija 30-avgustovskih ''oslobodilaca'' o navodnim nepočinstvima prethodne vlasti. Sledstveno tome, najavio sam i podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih ljudi u Agenciji.
Iako razumijem njihovu muku. Predugo su u VD čekanju i iskazivanje neprijateljstva prema eksponiranim predstavnicima prethodne vlasti je jedini put za sticanje povjerenja ''oslobodilaca''. A posebno onog njihovog dijela koji se prepoznaje kao vlastoljubiva politička sekta. Zato, dobronamjeran savjet aktuelnoj parlamentarnoj većini: mičite više ta dva slova (VD). Ne zbog mene, nego da bi Agencija za sprečavanje korupcije počela da postupa zakonito i u skladu sa propisanom ulogom u ustavno-pravnom sistemu Crne Gore.
I najnovija odluka ASK-a od 19. novembra ove godine, juče objavljena a meni još nedostavljena, odiše istom zlom namjerom, sklonošću falsifikovanju činjenica i prećutkivanju presudno važnih informacija, kao i beznadežnim pravnim diletantizmom.
Prije svega, ASK se u donošenju ove odluke poziva na Zakon o sprečavanju korupcije koji je stupio na snagu 12. 06. 2024. godine iako je inicijativa za pokretanje postupka od strane NVO MANS-a &nbsp;podnešena 9. 04. 2019. godine – duže od pet godina ranije. Budući svjesni ovakvog silovanja prava odgovorni u ASK pokušavaju opravdati svoje postupanje mišljenjem Ministarstva pravde. Iako, i pravnim analfabetama je jasno: retroaktivna primjena zakona je izričito zabranjena Ustavom Crne Gore.
Važnije od toga, u obrazloženju svoje odluke ASK providno podlo falsifikuje nalaze vještaka (naravno, angažovanih upravo od strane ASK-a) i tendencioznom interpretacijom njihovih izvještaja pokušava opravdati očigledno zlu namjeru.
Podsjetimo se kratko: inicijativom MANS-a iz 2019. fokusirana su tri ručna sata koja su MANS i ASK, inspirisani saznanjima ''kredibilnog zviždača'' tadašnjeg bjegunca pred pravdom iz Londona, danas pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, pokušali da mi pripišu kao vlasništvo. Svoje tvrdnje o tome zasnovali su na fotografijama objavljenim u medijima (Dan i Vijesti) iznoseći ''kompetentnu'' odokativnu procjenu da je riječ o vrijednostima od 1,5 miliona eura.
Na upit ASK-a izjasnio sam se 10. novembra 2021. godine, veoma precizno: dva od tri pomenuta sata (Patek Philippe sky Moon Tourbilion i Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbilion 18 k white gold men's Watch 1700 – 129/03) nikada nijesam posjedovao niti nosio. Treći (Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6) posjedujem, još iz 90-tih godina 20. &nbsp;vijeka. Dakle, iz vremena ranijeg od donošenja ne samo tadašnjeg Zakona o sprečavanju korupcije, nego i provobitnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kojima se propisuje obaveza javnih funkcionera da podnosi izvještaje o prihodima i imovini.
I šta je nalaz vještaka angažovanih od strane ASK-a?
Vještak Savić je 17. februara 2025. forenzički dokazao da su fotografije kojim su mi MANS i ASK pripisivali vlasništvo nad dva najskuplja sata – fotomontaža.
Za Patek Philippe Sky Moon Tourbilion
''...dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno je da su elementi, uključujući sat i tekst naknadno dodavani ili kombinovani, kako bi se stvorila određena vizuelna poruka.
Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC 2019. Pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta''.
Za Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon 18K White Gold Men's Watch, 1700-129/03
''...ovi podaci jasno ukazuju da je u pitanju grafička obrada i montaža, odnosno kombinacija dviju zasebnih fotografija – jedne koja prikazuje osobu sa ručnim satom, i druge na kojoj je prikazan luksuzni sat Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon, vrijednosti 79.000 USD.
...dodatno vizuelnom analizom nedvosmisleno je utvrđeno da je na jednoj od spojenih fotografija izvršena korekcija, odnosno da je lice jednog od lica vidljivih na fotografiji naknadno zamućeno (blur efekat). Takođe je prisutan tekstualni dodatak.
Zaključno, utrđeno je da fotografija predstavlja foto-montažu nastalu spajanjem dvije različite fotografije uz dodatnu obradu, uključujući i naknadno zamućivanje (blur) lica jednog od prisutnih lica, kao i dodavanje teksta. Ove činjenice jasno potvrđuju manipulaciju izvornim sadržajem.
&nbsp;O tom, krucijalnom dijelu nalaza vještaka u Odluci ASK-a nema ni pomena. Umjesto toga, u obrazloženju odluke na dva mjesta se suštinski netačno, krivotvoreno saopštava da je ''vještak zaključio &nbsp;da forenzičkom analizom nije pronađen dokaz o naknadnim intervencijama koje bi ukazivale na sadržaj fotografije'' i ''da na pojedinačnim fotografijama koje su bile predmet vještačenja nije izvršeno fotomontažno dodavanje predmeta''.
Ako ovo nije diletantska pravna montaža odluke ASK-a ne znam šta bi moglo biti. Zato, vjerujem da smo u ovom predmetu istražujući jedan, otkrili drugi, plašim se mnogo veći problem: brutalno falsifikovanje činjenica i političku zloupotrebu veoma važnog državnog organa.
Nadam se da će to zainteresovati i nadležno tužilaštvo.
I to nije sve. VD direktora krivotvori i dio mog odgovora o satu za koji sam potvrdio da je u mom vlasništvu. U odgovoru od 10. 11. 2021. kazao sam da taj sat posjedujem iz vremena prije donošenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa i kasnijeg Zakona o sprečavanju korupcije. Umjesto toga, u obrazloženju odluke mi se podmeće da sam navodno izjavio da taj sat posjedujem prije stupanja na javnu funkciju, valjda sa ciljem da se i ja, poput Agencije, uhvatim u nekoj neistini.
Uz to, u obrazloženju Odluke ASK-a njeni autori saopštavaju da ''Agencija nije prihvatila proizvoljne tvrdnje javnog funkcionera... da je jedan od predmetnih satova poklon iz ranijeg perioda, jer ista niti jednim dokazom nije potkrijepljena''. Prvo pitanje odgovornim u ASK-u: da li ste taj dokaz nekad tražili? Nijeste. Otkud onda znate da je moja tvrdnja proizvoljna? A vaša nije? Iako, za vašu ste u pravu. Nije proizvoljna. Nego tendenciozno lažna.
Da je aktuelna vlast spremna da makar i zeru poštuje svoja isprazna zaklinjanja o vladavini prava, ovdje bi ova storija mogla biti završena. Provjerene su sumnje o posjedovanju tri sata basnoslovne vrijednosti; pokazala se tačnom ocjena ASK-a iz vremena njenog ranijeg menadžmenta da novinske fotografije ne mogu biti pravno relevantan dokaz; vještaci su utvrdili da su u dva slučaja fotografije očigledni falsifikati, a u trećem je utvrđeno da u vremenu u kojem je taj sat postao moje vlasništvo nije postojala zakonska obaveza njegovog prijavljivanja.
No, umjesto toga ASK se, bježeći od blamaže zbog svoje sramotne uloge u ovoj ujdurmi, opredijelila za nadogradnju slučaja. Protivno zakonu, jer se Agencija, posebno u vremenu u kojem to čini, mogla baviti samo pitanjem 3 sata obuhvaćenim inicijativom MANS-a. Ona nije obavijestila javnost šta je nalaz vještaka, a kamoli da je, osjećajući se izigranom i zloupotrijebljenom od strane MANS-a podnijela krivičnu prijavu protiv njenih čelnika. Nego, pokušava da nas navede da se prebacimo na teren njihovih novih zapažanja, opet zasnovanih na novinskim zapisima fotoreportera istih medijskih kuća.
Previdjeli su samo jednu ''sitnicu''. Nadogradnje slučaja su se latili kasno. U vremenu kad su istekli rokovi moje obaveznosti prema ASK-u. Naime, posljednji izvještaj koji sam prema Zakonu o sprečavanju korupcije trebao predati ASK podnio sam 17. 04. 2025. godine. A ASK se povodom svojih novih otkrića meni obratio 11. 08. 2025. godine. I, naravno, da im nijesam odgovorio. Jer, istekom dvogodišnje obaveze podnošenja izvještaja nakon prestanka funkcije (20. 05. 2023.) ne osjećam nikakvu obavezu da komuniciram sa tom državnom adresom. ASK nije ovlašćena da pokreće nove upravne postupke, s obzirom da već 2 i po godine nijesam javni funkcioner.
I još nešto. Afera (ko zna koja po redu) je krenula sa vrijednošću od 1,5 miliona eura. U odluci juče objavljenoj ASK svoje zaključke izvodi procjenjujući vrijednost četiri sata, želeći da time produži vijek ovoj komediji. Ako izuzmemo onaj jedan, za koji sam potvrdio da ga posjedujem i da zbog vremena sticanja ne može biti predmet pažnje ASK, vještaci ASK-a procjenjuju tržišnu vrijednost tri preostala na 63.000 eura. Skoro pa milion i po!
A da ne ulazimo u to da li posjedujem te satove i da li im je tačno procijenjena vrijednost. Jer, kako rekoh na tu temu ne želim da komuniciram sa institucijom kakva je ASK.
Sve je, dakle, bjelodano jasno. Želio se politički zemljotres, kompromitacijom tadašnjeg Predsjednika države, a dobio se smjehotres. Teško Crnoj Gori sa ovakvom ASK i izvršnom vlašću koja je, iz razloga svoje političke inferiornosti, uvlači u ovakav lomivrat.
I da se vratimo na početak. Razumio sam, čelnici ASK-a nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći."

Tag: rudnik-suplja-stijena

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

Umjesto u EU, Crna Gora može završiti u ćorsokaku

Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu služio sa američkim trupama u Avganistanu

Crnogorski košarkaši danas sa Portugalom

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

PRATITE TVe UŽIVO